Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    Stalna služba u Trogiru

    Poslovni broj: P-2886/2024-32

    Obala bana Berislavića 1

    21220 Trogir

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji tog suda Mirni Veža kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja FR iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) zastupan po punomoćniku Milošu Kandžiji odvjetniku u Trogiru protiv tuženika 1. FRM i tuženika ad 2 ŠRM oboje odsutna i nepoznatog boravišta, oboje zastupani po privremenoj zastupnici Sandri Grgurić odvjetnici u Trogiru, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 17. listopada 2025. u nazočnosti tužitelja osobno, s punomoćnikom odvjetnikom, u odsutnosti privremene zastupnice tuženika ad 1 i ad 2 , na ročištu za objavu, održanu u izočnosti stranaka 3. studenog 2025.

    p r e s u d i o  j e:

    Utvrđuje se da je tužitelj FR vlasnik za cijelo nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 183 K. O. [katastarska općina] pa je isti ovlašten temeljem ove presude, a u odnosu na tuženog ad 1/ ŠRM – ŽRM za ½ dijela i tuženog ad 2/ ŠRM - ORM za ½ dijela, izvršiti upis prava vlasništva na svoje ime.

    Obrazloženje

    1. U tužbi podnesenoj 25. srpnja 2024. navodi se da su na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 183 KO [katastarska općina] kao suvlasnici upisani tuženi. Stvarni vlasnik nekretnine označen kao čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] je tužitelj za cijelo.Tužitelj da je istu nekretninu stekao od svoje majke ŠR pok. F temeljem rješenja o nasljeđivanju O-3090/20 i svog oca ŽR temeljem rješenja o nasljeđivanju O- 120/92 te diobom sa bratom OR. Otac tužitelja je u posjedovnom listu broj 32 KO [katastarska općina] upisan kao posjednik za cijelo nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] (čest. zem. [katastarska čestica]) KO [katastarska općina]. Na istoj nekretnini se prije nalazio plastenik, a koji se okviri konstrukcije i dalje vide, prije se sadila salata i ostalo povrće. Ista nekretnina je ograđena zidovima te tužitelja i njegove prednike nitko nikada nije ometao u posjedu i vlasništvu.

    1.1. Tužbi su priložena prijepis posjedovnog lista Državne geodetske uprave ispostave za katastar nekretnina od 25. srpnja 2024., zemljišnoknjižni izvadak Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], rješenje o nasljeđivanju iza pok. ŽR ovog suda posl.br. O- 120/92 od 17. srpnja 1992., rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Danire Margeta- Nuber posl.br. : O-3090/20 od 16. studenog 2020. iza pok ŠR.

    2. S obzirom da su tuženici pod 1) i pod 2) označeni u tužbi kao odsutni i nepoznata prebivališta ili boravišta na području [adresa], a u postupku je također utvrđeno kako isti nemaju aktivno prijavljenu adresu prebivališta ili boravišta na području [adresa], to je sud nakon ovih utvrđenja, temeljem odredbe čl. 84. st.1. i st. 2. toč.4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- dalje ZPP) istima postavio privremenog zastupnika u osobi Sandre Grgurić, odvjetnice u Trogiru., svojim rješenjem od 12. prosinca 2024. Sud je ujedno objavio oglas o postavljanju privremenog zastupnika u Narodnim novinama.

    3. Tuženicima ad 1 i ad 2 zastupanim po privremenoj zastupnici Sandri Grgurić, dostavljena je tužba na davanje pisanog odgovora. Privremena zastupnica tuženika ad 1 i ad 2, dana 6. svibnja 2025. podnijela je odgovor na tužbu kojim se opreza radi usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, uz prijedlog sudu izvesti sve po tužitelju predložene dokaze na okolnost vlasništva nekretnine koja je predmet postupka.

    4. Sukladno odredbi članka 7. st. 1., članka 219. st. 1., članka 221.a i članka 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP), prikupljanje i izvođenje dokaza je na strankama.

    5. Sud je u tijeku postupka izveo sljedeće dokaze: čitanjem zemljišnoknjižnog izvatka Z:U: 183, K.O: Seget, posjedovnog lista br 32, rješenja o nasljeđivanju iza pok. ŠR i pok. ŽR, očevidnog zapisnika sa lica mjesta od 18. lipnja 2025.,nalaz i mišljenje sudskog vještaka za geodeziju Daria Blaževića od 28. srpnja 2025. s fotodokumentacijom i skicom, iskaze svjedoka OR, ER, te iskaz tužitelja, s ročišta održanog 7. srpnja 2025.

    6. Tužbeni zahtjev je osnovan.

    [katastarska općina]

    8. Iz stanja spisa proizlazi da je tužitelji istaknuo dosjelost kao osnov pravnog stjecanja.

    9. Kako u ovom postupku valja utvrditi postojanje određenog stvarnog prava, sud je kao bitnu činjenicu dužan utvrditi, odnosno identificirati predmet spora, posebice što u ovom postupku treba utvrditi je li trenutni upis, odgovara stvarnom stanju nekretnine. Stoga je u predmetnom postupku izveden dokaz očevidom na licu mjesta 18 .lipnja 2025, uz pomoć stručnog znanja vještaka Daria Blaževića dipl. ing. geodezije, koji je potom dostavio pisani nalaz i mišljenje 28. srpnja 2025.. Stranke parničnog postupka nisu imale primjedbe na izrađeni nalaz i mišljenje vještaka.

    10. Sudski vještak očevidom na licu mjesta te u svom nalazu i mišljenju identificirao je predmet spora ,

    - Identifikaciju č. zem. [katastarska čestica] (odgovara katastarskoj čestici [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina];

    - u naravi da je riječ o nekretnini položenoj u odnosu na Ulicu don Vjekoslava Bilote s koje ulice se pristupa na predmetnu nekretninu;

    -nekretnina je s istočne, zapadne i južne strane omeđena betonskim zidom, dodatno na južnom i kamenim suhozidima, sjeverna međa je definirana pravcem između kamenih međa postavljenih na istok;

    -nekretnina je održavana, uredno pokošena livada bez zasađenih kultura dok se na južnom dijelu nalaze električni ormar (priključak struje) i šahta vode (priključak za vodu) koji glasi na tužitelja;

    -da je za potrebe izrade nalaza i mišljenja vještak preuzeo službeni katastarski plan te isti preklopio sa stanjem terena;

    -predmet spora prikazan je na geodetskoj skici lica mjesta (poglavlje 3. Prilozi) likom A-B-C-D-A, a isti po zemljišnoknjižnom stanju odgovara zk. č. zem. [katastarska čestica], za cijelo, K. O. [katastarska općina], što po katastarskom stanju odgovara kat est. 2792, za cijelo, K. O. [katastarska općina] -za identifikaciju predmeta spora po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju u svom nalazu i mišljenju vještak je koristio metodu preklopa katastarskog plana i uklopa sudske mape sa dof-om 2022/23.;

    - U katastarskom operatu upisana površina kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] iznosi 1784 m2, a u zemljišnoknjižnom operatu upisana površina zk. č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] iznosi 1751 m2., no mišljenje je vještaka da bez obzir na navedenu razliku upisanih površina, da se u naravi radi o identičnoj nekretnini, a gore navedena razlika uzrokovana je nedovoljnoj točnosti zemljišnoknjižnog operata i njegovog neadekvatnog održavanja.

    11. Stranke parničnog postupka nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka te ga ovaj sud prihvaća kao stručan, objektivan, argumentiran, koji sadržava sve podatke potrebne za pravilnu identifikaciju predmeta spora.

    12. Pregledom zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu upisanu u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proizlazi da su na istoj kao suvlasnici svaki za od po ½, upisani tuženici i da se nekrentina vodi kao vinograd, površine 1751 m2.

    13. Pregledom posjedovnog lista broj 32 za k. o. [katastarska općina] proizlazi da je na označenoj nekretnini upisan ŽR iz [adresa].

    14. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru poslovni broj O- 120/92 iza pok. ŽR pok OR, proizlazi da su njegovi nasljednici proglašeni, ŠR supruga te sinovi FR i OR.

    15. Iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Danire Margeta-Nuber iz Trogira poslovni broj O- 3090/20 iza pok. ŠR, proizlazi da su njezinim nasljednicima proglašeni OR i FR u odgovarajućim suvlasničkim udjelima.

    16. U svom iskazu svjedok OR, tužiteljev brat na ročištu 7. srpnja 2025, prethodno upozoren na dužnost kazivanja istine i da je lažan iskaz kazneno djelo, u bitnom je kazao da je predmetna nekretnina odavno u njihovoj obitelji, a od smrti njihovog oca, koji je preminuo 1992., isključivo je vlasništvo njegovog brata, ovdje tužitelja. Taj svjedok prebiva u kući koja se nalazi udaljena cca 200 m od predmetne nekretnine pa tako dobro zna da je utužena nekretnina kao cjelina oduvijek istih granica i površine u vlasništvu njihovih zajedničkih predaka pa ju je takvu njihov djed još obrađivao, a potom otac sve do svoje smrti. Naime, nekretninu je obitelj obrađivala i ona oduvijek predstavlja jednu cjelinu, omeđenu sa svih strana zidom, a koja se nalazi poviše škole u Segetu i jednake je površine kao što je to bilo ove sve godine otkad on pamti, a tu živi od rođenja, budući živi u kući koja je također djedovina. Na predmetnoj nekretnini da je postojao plastenik i sjeća se od davnih dana da su se uzgajale poljoprivredne kulture od jednogodišnjih sadnica do višegodišnjih. Svjedok se sjeća da je i pok otac tu imao vinograd. Tek zadnjih par godina prestali su s poljoprivrednim obrađivanjem nekretnine, naime, uslijed vremenskih neprilika im je uništen plastenik. Međutim ta površina nije zapuštena, nije zarasla, o njoj se nakon smrti oca brine brat, ovdje tužitelj. Svjedok je istaknuo i to da su se oni, djeca i nasljednici oca, i to brat, i dvije sestre BR i DR, međusobno podijelili na način da je predmetna nekretnina isključivo vlasništvo brata FR ovdje tužitelja. Svjedok ne zna kako je djed stekao tu nekretninu, ali zna da je ista dugi niz godina u vlasništvu i posjedu njihove obitelji sada tužitelja i da nitko nikada nije dolazio na nekretninu da bi sporio to vlasništvo ili posjed. Ne zna tko su tuženici .

    17. Iz iskaza svjedoka HR osobe koja je starije životne dobi pa time može crpiti neposredna saznanja o predmetu spora, što je iskazom i potvrđeno, saznaje se neposredno živio do svoje 12 godine u kući koja je u neposrednoj blizini predmetne nekretnine, a kasnije se preselio u staru kuću koja je također u blizini nekretnine kraj škole u Segetu. Tako zna da su na toj zemlji koja je predmet spora, roditelji tužitelja pok. ŽR i pok. Š imali razne poljoprivredne kulture, obrađivali su zemlju, sadili jednogodišnje sadnice (salatu, kaul), a oni djeca, su sve promatrali budući su se igrali na "balun" (loptu-nogomet) kraj škole. Koliko mu je poznato, nakon smrti roditelja zemlju su obrađivali F i Ž, odnosno OR, oni imaju i dvije sestre, ali njih nije viđao na nekretnini. Koliko mu je poznato, a tu i dan danas prebiva, predmetna nekretnina nije mijenjala svoje granice, oduvijek je jednake površine i izgleda, naime omeđena je sa svih strana. Nekoć je bila plastenik, no ne zna zašto je prestao s radom, pretpostavlja da je to bilo uobičajeno za Seget. Naime kad su drugi prestali da je tako bilo i u konkretnom slučaju. Ne poznaje osobe tuženika pa ni imenom ni prezimenom, nikada za njih nije čuo, niti je ikad čuo ili pak vidio da bi netko osporavao prava tužitelja i njegovih prednika nad predmetnom nekretninom, odnosno zabranjivao korištenje iste tvrdeći da bi to pripalo nekome drugome, ne njima.

    18. U svom stranačkom iskazu, danom na istom ročištu, tužitelj je ostao kod navoda iz tužbe uz dodatak obrazloženja pravnog slijeda pa je imenovani tako kazao da predmetna nekretnina predstavlja njegovo vlasništvo, odnosno njegovih pravnih prednika. Tužbom je ustao, kako bi uskladio stvarno stanje sa postojećim zemljišnoknjižnim upisom, naime predmetna nekretnina oduvijek je u obitelji i istu je stekao nasljedstvom, odnosno podjelom s bratom OR. Dakle djed OR je još obrađivao nekretninu koja je jednake površine i granica kao danas, omeđena je zidovima koji su betonski, od trenutka kada su prvi puta postavili plastenik, a ranije je tu točno bio suhozid, tako da betonski mali zidovi odgovaraju ranije postavljenim suhozidima. Sjeća se da je otac na tom mjestu imao vinograd, ali i jednogodišnje sadnice, nakon čega su brat i on postavili plastenik otprilike 1990-ih godina, ali je nakon nekoliko godina nevrijeme iščupalo istog iz zemlje, tako da se nije kasnije bavio poljoprivredom, ali je održavao nekretninu i čistio ju. Djeda OR naslijedio je sin ŽR, njegov otac, a oca brat, on i dvije sestre. Ističe kako je djed imao osim njegovog oca još jednog sina i šest kćeri, ali oni su se međusobno podijelili jer je djed imao više nekretnina tako da je ova predmetna pripala ocu ŽR, a nakon njegove smrti bratu i njemu. Njihove dvije sestre su svo nasljedstvo iza oca ŽR prepustile bratu, a brat i on su se prije par godina podijelili na način da je predmetna nekretnina pripala njemu- tužitelju. Ovo ističe iz razloga što nitko nikada ni njega ni brata ni njihovog oca, a po pričanju unutar obitelji, ni njegovog oca, odnosno djeda, nije ometao u korištenju nekretnine niti je osporavao, da bi ona bila njihovo vlasništvo. Poljoprivredom se zadnjih par godina prestao baviti, jer nažalost poljoprivreda više nije isplativa, a i plastenik je propao. Ne zna tko su osobe tuženici FRM i ŠRM, ne odgovaraju po imenu i prezimenu osobama koje on zna, a da bi mu bile u rodu, kako su upisane u zemljišnik, ustao je tužbom da sredi zk stanje i uskladi sa stvarnim.

    19. Ovaj sud prihvaća vjerodostojnim iskaze saslušanih svjedoka od kojih je tužiteljev brat potvrdio pravni slijed ali i da nekretnina identičnih granica i površine je u nesmetanom poštenom, istinitom i zakonitom posjedu obitelji da su se unutar obitelji i podijelili tako da nekretnina za cijelo predstavlja vlasništvo tužitelja, dok je svjedok starije životne dobi ujedno i susjed imao neposrednih saznanja jer je poznavao prednike tužitelja pa tako potvrdio kontinuiran, miran, posjed tužitelja i njegovih prednika ,što je u konačnici iskazom potvrdio i sam tužitelj.

    20. Odredbom članka 114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok je stavkom 2. određeno da pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

    21. Na temelju provedenog dokaznog postupka utvrđenim se nalazi da je tužitelj naslijedio vlasništvo predmetne nekretnine od pok. majke, ona kao supruga od tužiteljevog pok oca, on od svog oca, pok tužiteljevog djeda odnosno, da je tužitelj podjelom s braćom i sestrama dobio istu u vlasništvo za cijelo. Nadalje utvrđenim se nalazi i da je tužitelj osobno i putem prednika u posjedu predmetne nekretnine koja u naravi čini cjelinu i koja je obrađivana nesmetano kao vinograd (što potvrđuje i posjedovni list ) ali i s jednogodišnjim biljkama, odnosno plastenikom i kao takvu nitko nikada ni tužitelju ni prednicima, nije sporio ni posjed ni vlasništvo, zbog čega se smatra utvrđenim da su konkretno ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću.

    22. Stjecanje vlasništva dosjelošću bilo je propisano člankom 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, dalje ZOVO), te je propisano, sad i u članku 159. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17- dalje u tekstu ZV). Odredbom članka 159. stavka 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom stvari ako posjed ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom stvari. Tako je stavkom 2. propisan rok od 10 (deset) godina za kvalificiranog posjednika (poštenog, istinitog i zakonitog), dok je stavkom 3. istog članka propisan rok od 20 (dvadeset) godina za poštenog posjednika.

    23. Valja istaknuti da kod dosjelosti kao originalnog osnova stjecanja prava vlasništva moraju biti ispunjene određene zakonske prepostavke i to: sposobnost stjecanja (opća pravna sposobnost), sposobnost stvari (svaka stvar na koju može postojati pravo vlasništva), posjed određene kvalitete (kvaliteta posjeda) i vrijeme dosjelosti (zakonom određeno vrijeme). Za redovnu dosjelost potrebno je utvrditi da je posjed kvalificiran kao zakonit, pošten (savjestan) i istinit. Zakonit je onaj posjed koji se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva. Savjestan (pošten) posjed postoji kada posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dakle kada posjednik opravdano vjeruje da je stvar pribavio od vlasnika (s tim da se poštenje, savjesnost presumira). Istinit je onaj posjed koji nije stečen ni silom ni prevarom ili zlouporabom povjerenja. Da bi se mogla uvažiti dosjelost prava vlasništva na nekretnini dugotrajnim posjedovanjem treba utvrditi na nedvojben način ponašanje posjednika kroz čitavo vrijeme posjedovanja, jer "zla vjera" sprječava početak tijeka dosjelosti. Kako je dosjelost stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme, to pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune pretpostavke stjecanja putem dosjelosti. Odlučna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed kroz zakonom određeno vrijeme i s tim da nije nužno da posjed bude i zakonit (odluka VSRH, Rev-1628/15).

    24. Iz iskaza saslušanih svjedoka kojima sud poklanja povjerenje iz razloga što su njihovi iskazi bili neposredno uvjerljivi, logični i sukladni ostalim izvedenim dokazima, ali i naprijed navedenim ispravama, utvrđena je činjenica kontinuiranog i neometanog posjedovanja predmetne nekretnine od strane tužitelja, ali i njegovih pravnih prednika. Odnosno potvrđena je činjenica da se tužitelj nalazi u dugogodišnjem nesmetanom posjedu kojima se kao takav pribrojava i onaj vršen putem svojih prednika OR, a i njegovog prednika. Povezujući iskaz svjedoka i tužitelja sa onim što proizlazi iz naprijed navedenih isprava, nije utvrđeno ništa suprotno od onog o čemu su svjedoci iskazivali, a što se tiče kontinuiteta i kvalitete posjeda.

    25. Tu se ističe i da je sadržaj iskaza pri tom od pristranog svjedoka, tužiteljevog brata provjeren na način da je doveden u svezu s iskazom nepristranog svjedoka ER te u bitnom navodi istih odgovaraju činjeničnim utvrđenjima u pogledu nesmetanog i kontinuiranog dugotrajnog posjeda nekretnina tužitelja. Pri čemu tužiteljev brat iako sam nasljednik pok ŽR svjedoči o podjeli unutar obitelji i da predmetna nekretnina pripada kao cjelina isključivo tužitelju. Dakle iskaze oba svjedoka ovaj sud smatra neposredno uvjerljivim, logičnim i sukladno ostalim izvedenim dokazima. Njihovim iskazima potvrđen je kontinuitet posjeda predmeta spora, da su predmetne nekretnine prednici tužitelja držali u vlasničkom posjedu svakako više od 20 godina, te da su predmetne nekretnine u naravi jedinstvena cjelina što je nalazom i mišljenjem utvrdio i vještak .

    26. Stoga ocjenjujući sve provedene dokaze posebno i u njihovoj ukupnosti, te poklanjajući punu vjeru iskazima svjedoka, pozivom na članak 8. i 223. ZPP-a, sud smatra kako je tužitelj u konkretnom slučaju dokazao da su se ostvarile sve pretpostavke koje zakon traži za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na označenoj nekretnini.

    27. Stoga, u konkretnom slučaju ispunjenja je pretpostavka o savjesnosti i poštenju posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću, budući da prednici tužitelja kao posjednici kroz sve vrijeme dosjelosti smatraju da je stvar koju posjeduju njihova. Valja istaći da se prenošenje posjeda derivativnim, izvedenim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja na njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.

    28. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud zaključuje i da su tuženi samo formalno upisani, jer da su prednici tužitelja posjedovali navedenu nekretninu i u vrijeme kada se primjenjivao Opći građanski zakonik (OGZ) koji se primjenjivao na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ" broj 86/46, 105/46, 96/47), sve do rujna 1. rujna 1980., kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" broj 6/80, 36/90, "Narodne novine" broj 53/91, 91/96), koji je bio na snazi do 1. siječnja 1997., kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 - službeni pročišćeni tekst, 94/17 - službeni pročišćeni tekst, dalj: ZV) te su prednici tužitelja cijelo to vrijeme neprekidno posjedovali predmetnu nekretninu za cijelo, pa tako i nakon 1. siječnja 1997. kada je na snazi ZV koji u svojoj odredbi 159. ZV propisuje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, koje su u cijelosti ispunjene u ovom slučaju.

    29. Slijedom iznesenog odlučeno je kao u izreci.

    30. Odluka o troškovima postupka je izostala jer isti nije ni zatražen.

    U Trogiru 3. studenog 2025.

    Sutkinja

    Mirna Veža

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

    DNA:

    - pun.tužitelja

    - tuženicima ad 1 i ad 2 po privremenoj zastupnici

    - u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.