REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U KRAPINI

49000 Krapina, Trg dr.ČPA

Poslovni broj Pn-20/2023-71.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba Krapini po sutkinji tog suda Nataši Večković Jurman kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja IPA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mladen Ćorić, odvjetnik u Zagrebu protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB 22694857747, kojeg zastupaju odvjetnici iz OD Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 29. rujna 2025. u prisutnosti tužitelja osobno uz punomoćnika Mladena Ćorića, odvjetnika iz Zagreba i punomoćnika tuženika Davora Bubalo, odvjetnika iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, 3. studenoga 2025. donio je, objavio je,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB 22694857747 da tužitelju IPA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 21.600,00 eura (slovima:dvadesetjednutisućušestoeura) zajedno sa zateznim kamatama prema stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, koje na iznos od 20.100,00 eura teku od 21. lipnja 2022. do isplate, a na iznos od 1.500,00 eura teku od 11. kolovoza 2021. do isplate, i to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB 22694857747 nadoknaditi tužitelju IPA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], prouzročene parnične troškove u iznosu od 8.771,20 EUR (slovima:osamtisućasedamstosedamdesetjedaneur i dvadesetcenti) sa zateznim kamatama, tekućim od dana 3. studenoga 2025. do isplate, prema stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, i to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom parničnih troškova kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je zaposlen u društvu Vetropack Straža tvornica stakla d.d. na radnom mjestu elektromehaničara u organizacijskoj jedinici Održavanje Hladne zone na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 1. veljače 2010. Obavljajući poslove koji su u opisu njegovog radnog mjesta, on je 10. kolovoza 2021. bio pozvan od neposredno nadređenog radnika da detektira kvar na mehanizmu ulaznog vijka i zvijezde na CO stroju linije za ponovni pregled, kontrolni stroj B&S broj 122107, prilikom čega je pogonska osovina tog mehanizma zahvatila zaštitnu rukavicu koju je nosio i povukla njegovu desnu ruku, koja se počela zakretati zajedno s osovinom i gnječiti mu palac desne šake. Lijevom rukom da je pritisnuo tipku hitnog isključivanja stroja, ali dotad mu je osovina već strgala rukavicu i gnječenjem otkinula palac desne šake koji je ostao u rukavici.

U vrijeme kad se dogodio ovaj štetni događaj, koristio je zaštitne rukavice, ostalu zaštitnu odjeću i svu propisanu zaštitnu opremu, bio je osposobljen za rad na siguran način te nije bio pod utjecajem alkohola.

Pružena mu je hitna medicinska pomoć prilikom koje je napravljena kompresija da se zaustavi krvarenje, a daljnja medicinska pomoć pružena mu je u Kliničkoj bolnici Dubrava gdje mu je istog dana učinjena replantacija palca. No zbog neadekvatne arterijske opskrbe njemu je nakon devet dana, odnosno 19. kolovoza 2021., palac medicinski amputiran te je od lokalnih režnjeva formiran batrljak.

Iz svega navedenog jasno je kako je njemu nastala značajna neimovinska šteta na ime pretrpljenih bolova, straha i nelagode te naruženja, kao i imovinska šteta s obzirom na to da je u prvo vrijeme nakon ozljede bio potreban tuđe pomoći i njege. Dana 21. lipnja 2022. postavio je tuženiku odštetni zahtjev za isplatu naknade štete po polici osiguranja izvanugovorne odgovornosti br. 804265547, koji je tuženik u cijelosti odbio odlukom od 21. rujna 2022.

Nakon što je on 29. rujna 2022. uložio prigovor protiv odluke o odbijanju odštetnog zahtjeva, tuženik je u svojoj odluci o prigovoru od 17. listopada 2022. utvrdio da je prigovor pravno neosnovan, jer iz dostavljene dokumentacije i opisanog nastanka ozljede proizlazi da je do ozljeđivanja došlo njegovom radnjom zbog čega je zahtjev za isplatu naknade štete po polici osiguranja izvanugovorne odgovornosti neosnovan. Budući da je tuženik u svojoj odluci o odbijanju njegovog prigovora naveo da je ta odluka konačna, on je primoran podnijeti ovu tužbu kako bi ostvario svoje pravo na naknadu štete koje mu pripada s obzirom na to da do ozljede nije došlo njegovom namjerom ili krajnjom nepažnjom, nego slučajem za koji poslodavac odgovara u skladu s čl. 25. Zakona o zaštiti na radu, u vezi s čl. 111. st. 1. Zakona o radu. S obzirom na to da je njegov poslodavac upravo za tu svrhu s tuženikom ugovorio policu osiguranja br. [broj police osiguranja] te da je u svom očitovanju na njegov odštetni zahtjev od 20. srpnja 2022. poslodavac izjavio da se smatra odgovornim za štetni događaj, tuženik je dužan mu isplatiti odštetu po toj polici u iznosu koji predstavlja pravičnu naknadu za štetu koju je on pretrpio.

Potražuje od tuženika naknadu štete na ime imovinske i neimovinske štete koju je pretrpio, na temelju čl. 1095. st. 1. i čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, i to za neimovinsku štetu zbog fizičkih bolova 3.000,00 EUR, straha 2.600,00 EUR, duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti 12.000,00 EUR, duševne boli zbog trajnog naruženja 2.500,00 EUR, ukupno 20.100,00 EUR, te za imovinsku štetu zbog naknade za tuđu pomoć i njegu 1.500,00 EUR, sveukupno 21.600,00 EUR.

2.Tuženik u odgovoru na tužbu (list 56 do 58 spisa), navodi da priznaje da je dana 10.08.2021. tužitelj ozlijeđen kao zaposlenik društva Vetropack straža – tvornici stakla, prilikom popravka kvara na mehanizmu stroja označenog pod točkom II. tužbe. Osporava odgovornost, osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva iz razloga što je do ozljeđivanja tužitelja došlo isključivo uslijed njegovog vlastitog postupanja i nepažnje, obzirom je upravo tužitelj imao zadatak otkloniti defekt na stroju, tj. obavljao je radnju podešavanja stroja kako bi ispravno funkcionirao.

Obzirom je bio svjestan da stroj ne radi pravilno morao je i trebao biti oprezan pri rukovanju sa takvim strojem, a da je bio pažljiv ne bi došlo do kontakta rukavice sa osovinom pogona.

Prosječnoj osobi je razumljivo da ne smije postavljati ili držati ruke u blizini pogonskih dijelova ovakvih strojeva, a pogotovo bi to trebalo biti razumljivo tužitelju kao stručnjaku za popravak takvih strojeva i dijelova, i pogotovo u situaciji kad ti pogonski dijelovi ne rade ispravno.

Nikako se stoga ne može okarakterizirati kao slučaj postavljanje ili držanja ruke u području rada i dohvata osovine pogona ulaznog vijeka, a upravo je to tužitelj napravio, i to pri obavljanju radnog zadatka otklanjanja kvara podešavanjem tog dijela stroja. Prema Zapisniku o inspekcijskom nadzoru tužitelj je prilikom vršenja popravka stroja prvo skinuo zaštitni poklopac stroja, a zatim je sam uključio stroj radi detekcije kvara, te je prilikom te detekcije došlo do kontakta zaštitne rukavice koju je imao na ruci i s pogonskom osovinom tog mehanizma, a potom i ozljeđivanja.

Ili je tužitelj trebao detektirati kvar i vršiti popravak na ugašenom stroju ili uz korištenje zaštitnog poklopca ili je trebao držati ruke (rukavice koje su mu bile na rukama) dalje od mogućeg dohvata pogonskih dijelova ili je taj kontakt, ukoliko je bio nužan, trebao vršiti s odgovarajućim alatom a ne s rukama.

Stoga je očigledno da su se ispunile pretpostavke iz čl. 4. st.1. toč.7. Uvjeta za osiguranje izvanugovorne odgovornosti, zbog čega tuženik nema obvezu isplate osigurnine prema tužitelju.

Ne protivi se da se provedu dokazi predloženi u točki II. tužbe, a i sam predlaže saslušanje svjedoka ČP, IP i VP, te na okolnost načina nastanka ovog događaja i odgovornosti za isti predlaže vještačenje po vještaku specijalistu zaštite na radu.

Očitovanje poslodavca od 20. srpnja 2022.g., na koji dokaz se u tužbi poziva u točki IV., nije zaprimio uz tužbu, ali ukazuje da je u smislu prethodno navedenog pravno neodlučan stav poslodavca o odgovornosti, posebice u smislu ispunjenosti uvjeta za isključenja iz njegova pokrića prema navedenim Uvjetima za osiguranje izvanugovorne odgovornosti.

Pri tome se ukazuje na neosnovanost navoda tužitelja u točki IV. u vezi priznanja odgovornosti od strane poslodavca, obzirom je u toč. 11. Zapisnika o inspekcijskom nadzoru utvrđeno:

Na temelju obavljenog nadzora i pribavljenih izjava nisu utvrđeni propusti poslodavca u primjeni propisa zaštite na radu.

Osporava visinu postavljanog zahtjeva s naslova neimovinske i imovinske štete jer nije utemeljen u vrsti i težini zadobivenih ozljeda.

Iz priložene dokumentacije, Rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 07.02.2022.g., je razvidno da je tužitelj pri HZMO-u ostvario naknadu s osnova tjelesnog oštećenja u iznosu od 196,59 kn mjesečno.

Predlaže da se provede vještačenje po vještaku financijske struke, koji će utvrditi iznos koji je tužitelj primio do trenutka vještačenja i kapitalizirani budući iznos naknade, a sve kako bi se za te iznose umanjili iznosi koje sud nađe primjerenim opsegu pretrpljene neimovinske štete, to samo u slučaju ako sud nađe da je tužbeni zahtjev osnovan, to on osporava zbog činjenica navedenih u točkama 2 i 3. ovog odgovora. Ne protivi se provođenju medicinskog vještačenja ukoliko je liječenje tužitelja okončano i u spis priložena kompletna liječnička dokumentacija, ali predlaže da se tužitelja obveže na dostavu ovjerene preslike cjelokupnog zdravstvenog kartona kako bi se utvrdilo je li prije ovog štetnog događaja pretrpio slične ozljede ili tegobe, a radi jasnog odvajanja od ozljeda koje je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju.

Predlaže odbiti tužitelja sa tužbenim zahtjevom.

3. U tijeku dokaznog postupka, sud je izvršio uvid u Prijavu ozljede na radu od 10.8.2021. (list 6 i 7 spisa), Izjavu o ozljedi na radu od 25.8.2021.(list 8 spisa), Izvješće o događaju od 10.8.2021.(list 9 spisa), Zapisnik o utvrđivanju alkoholiziranosti zaposlenika (list 10 spisa), Zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Ispostava Krapina Klasa:116-02/21-45/186, Urboj:443-02-04- 16/-21-4, od 6.9.2021.(list 11 do 18 spisa), Medicinsku dokumentaciju (list 19 do 42 spisa), Rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Zagrebu, Klasa: UP/I 141-06/21-01/03483161834, Urbroj: 341-25-05/3-21-124271 od 7.2.2022. (list 43 i 44 spisa), Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika od 30.6.2022. (list 45 spisa), Prijavu i zahtjev za naknadu štete od 20.6.2022. (list 46 do 49 spisa), Odgovor na Odštetni zahtjev od 21.09.2022. (list 50 spisa), Odluka po prigovoru od 17.10.2022.(list 51 spisa), Očitovanje na odštetni zahtjev Vetropack Straže od 20.7.2022. (list 52 spisa), Uvjete za osiguranje izvanugovorne odgovornosti (list 61 do 69 spisa), Karton pacijenta (list 99 do 152 spisa).

Proveden je dokaz saslušanjem svjedoka TP (list 154 i 155 spisa), IP (list 155 i 156 spisa), MP (list 159 i 160 spisa), tužitelja IPA (list 160 i 161 spisa).

Provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku za zaštitu i sigurnost na radu, zaštitu od požara i eksplozija, Ivici Jurički, dipl.ing. koji je dostavio svoj nalaz i mišljenje 05. ožujka 2024. (list 167 do 189 spisa).

Na glavnoj raspravi 4. prosinca 2024. neposredno je saslušan vještak za zaštitu i sigurnost na radu, zaštitu od požara i eksplozija, Ivica Jurički, dipl.ing. (list 203 do 205 spisa).

Provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prim. dr. Marijanu Huis, specijalist opće i abdominalne kirurgije, koji je dostavio svoj nalaz i mišljenje 13.01.2025. (list 223 do 225 spisa).

Na glavnoj raspravi 20.03.2025. neposredno je saslušan vještak prim. dr. Marijan Huis, specijalist opće i abdominalne kirurgije (list 249 i 250 spisa).

Provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku prof.dr.sc.Branki Vidrih, spec. psihijatar, koja je dostavila svoj nalaz i mišljenje dana 6.5.2025. (list 266 i 267 spisa). Na glavnoj raspravi 29. rujna 2025. neposredno je saslušan vještak za zaštitu i sigurnost na radu, zaštitu od požara i eksplozija, Ivici Jurički, dipl.ing. (list 307 i 308 spisa).

4. Tijekom postupka tužitelj je predlagao da se provede novo vještačenje tj. dopunsko vještačenje po vještaku koji ima spoznaje i čija je specijalnost u poslovima zaštite na radu strojarske montaže. Na tu okolnost je predložio da se odredi vještak Krunoslav Raitar.

4.1. Tuženik se protivio takvom dokaznom prijedlogu, te naveo da tužitelj tek na glavnoj raspravi predlaže provođenje vještačenja po vještaku zaštite na radu pa da je u tom dijelu prekluziran u svojim dokaznim prijedlozima.

4.2.Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja da se provede novo vještačenje jer je vještačenje provedeno po vještaku Ivici Jurički, dipl. inženjeru, stalnom sudskom vještaku za zaštitu i sigurnost na radu, zaštitu od požara i eksplozije, jer je vještak koji je proveo vještačenje isto proveo u skladu s pravilima znanosti i struke i nije izazvao kod ovog suda sumnju u pravilnost danog nalaza i mišljenja.

4.3.Tuženik je na glavnoj raspravi 9. siječnja 2024. godine predložio da se saslušaju svjedoci ZP i UP na okolnost funkcioniranja, načina popravljanja i svih relevantnih činjenica vezanih za nastanak štetnog događaja. Međutim, sud je odbio tak dokazni prijedlog jer je predložen nakon zaključenja prethodnog postupka , a tuženik je imao mogućnost saznati za svjedoke koji su djelatnici osiguranika tuženika i prije zaključenja prethodnog postupka, a isti nije dokazao da te dokaze nije mogao bez svoje krivnje iznijeti odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka.

4.4. Tuženik je na glavnoj raspravi 29. rujna 2025. godine istaknuo da po Polici osiguranja je ugovoren iznos od 14.931,00 EUR, a o čemu u spis predaje primjerak Police osiguranja izvanugovorne odgovornosti iz koje je to vidljivo.

4.5. Sud navedeni dokaz tj.. primjerak Police osiguranja izvanugovorne odgovornosti prilikom donošenja Odluke u skladu s člankom 299. stav 3. ZPP-a neće uzeti u obzir.

5. Drugih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

6.Tužbeni zahtjev je osnovan.

7. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju cjelokupno provedenog dokazno postupka, sud je utvrdio slijedeće nepobitne činjenice:

8. Sporna je odgovornost, osnovanost i visina tužbenog zahtjeva, te da li je do ozljeđivanja tužitelja došlo isključivo uslijed njegovog vlastitog postupanja i nepažnje, a prilikom otklona kvara na stroju.

9. Iz uvida u Prijavu ozljede na radu od 10.8.2021. (list 6 i 7 spisa),utvrđeno je da je kao ozlijeđena osoba naveden tužitelj VPA u svezi ozljede koja se dogodila dana 10.8.2021. u 9,15 sati. Do ozljede da je došlo prilikom ponovnog pregleda, kontrolni stroj B&S, radnik tj. tužitelj da je radio na podešavanju inkronizacije ulaznog vijka i zvijezde. Do ozljede da je došlo, a što je utvrđeno naknadnim razgovorom sa ozlijeđenim, zahvatom rukavice sa osovinom pogona ulaznog vijka , te mu je povuklo ruku kojom prilikom mu je otkinut palac desne ruke koji je ostao u rukavici. Ozlijeđeni tj. tužitelj nije bio pod utjecajem alkohola i koristio je sva osobna zaštitna sredstva. Kao odgovorni voditelj poslova naveden je UP ČP.

10. Iz uvida u Izjavu o ozljedi na radu od 25.8.2021.(list 8 spisa), utvrđeno je da je istu potpisao tužitelj i da je izjavio da je dana 10. kolovoza 2021. godine oko 9,15 sati prilikom podešavanja rada na mehanizmu ulaznog puža na CO-stroju na liniji ponovnog pregleda došlo do slučajnog kontakta rukavice na njegovoj desnoj ruci i pogonske osovine navedenog mehanizma. Budući da je rukavica gumirana i vrlo prianjajuća došlo je do namatanja rukavice oko osovine. Posljedica je čupanje palca i šake desne ruke, prije nego je uspio pritisnuti tipku hitnog isklopa na upravljačkom pultu stroja.

11. Iz uvida u Izvješće o događaju od 10.8.2021.(list 9 spisa) i iz Uvida u Zapisnik o utvrđivanju alkoholiziranosti zaposlenika (list 10 spisa), , utvrđeno je da je sačinjeno od strane zaštitara Oštrek Security d.o.o. koji je između ostalog naveo da je zbog ozljede na radu a u pratnji FP na glavnu portu došao djelatnik TPA koji je alkotestiran i koji nije bio pod utjecajem alkohola.

12. Iz uvida u Zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Ispostava Krapina Klasa:116-02/21-45/186, Urboj:443-02-04- 16/-21-4, od 6.9.2021.(list 11 do 18 spisa), utvrđeno je da na temelju obavljenog nadzora i pribavljenih Izjavi nisu utvrđeni propusti poslodavca u primjeni propisa zaštite na radu.

13. Iz uvida Rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Zagrebu, Klasa: UP/I 141-06/21-01/03483161834, Urbroj: 341-25-05/3-21- 124271 od 7.2.2022. (list 43 i 44 spisa), utvrđeno je da je tužitelju nastalo kao posljedica ozljede na radu, tjelesno oštećenje od 30% i da mu se to priznaje od 10.8.2021. kao i pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja u svoti od 196,59 kn mjesečno.

14. Iz uvida u Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika od 30.6.2022. broj 2364-2022-RA2 (list 45 spisa), utvrđeno je da je za poslove elektromehaničar, rukovoditelj podiznom platformom skele, rad na visini TPA zdravstveno sposoban.

15. Iz uvida u Prijavu i zahtjev za naknadu štete od 20.6.2022. (list 46 do 49 spisa), utvrđeno je da je ista podnijeta Euroherc osiguranju d.d.

16. Iz uvida u Odgovor na Odštetni zahtjev od 21.09.2022. (list 50 spisa), utvrđeno je da je na isti odgovorio tuženik Euroherc osiguranje tužitelju , da je njegov Zahtjev pravno neosnovan, jer da je do ozljede došlo prilikom obavljanja njegovog redovnog posla za vrijeme čega je imao svu zaštitnu opremu koju mu je osigurao osiguranik-poslodavac i da je do povlačenja prsta došlo uslijed njegove radnje, a ne propusta poslodavca u pogledu zaštite na radu.

17. Iz uvida u Odluku po prigovoru od 17.10.2022.(list 51 spisa), utvrđeno je da je Euroherc tj. tuženik odlučivao o prigovoru tužitelja i zaključio da je pravno neosnovan.

18. Iz uvida u Očitovanje na odštetni zahtjev tuženika od 20.7.2022. (list 52 spisa), utvrđeno je, da je poslodavac tužitelja, Vetropack Straža d.d. se očitovao na način da je između ostalog naveo da do štetnog događaja je došlo prilikom otklanjanja kvara na mehanizmu ulaznog puža (vijka) na CO stroju linije za ponovni pregled, na način da je došlo do kontakta zaštitne rukavice s pogonskom osovinom i posljedično amputacije desnog palca radnika. Nadalje je navedeno da budući, da je radnik nosio sva propisana zaštitna sredstva, kao poslodavac, se smatraju odgovornim za nastanak štetnog događaja.

19. Iz uvida u Uvjete za osiguranje izvanugovorne odgovornosti (list 61 do 69 spisa), utvrđeno je da je člankom 4. stav 1. točka 7. ugovoreno da osiguratelj nije u obvezi isplatiti osigurnine za štete kada se po Zakonu ne odgovara (npr. viša sila, radnja treće osobe, pristanak ili radnja oštećenika).

20. Iz iskaza svjedoka TP (list 154 i 155 spisa), utvrđeno je da je dana 10.kolovoza 2021. godine, kao i sada, radio u Vetropack Straži na radnom mjestu voditelj hladne zone. Taj dan radni zadatak dao je tužitelju njegov pretpostavljeni, a to je IP da vidi što nije u redu na stroju. Tužitelj radi na održavanju. On nije stručnjak da bi mogao objasniti koji je postupak otkrivanja kvara na predmetnom stroju. Tužitelja nije vidio prije ozljeđivanja, nego nakon ozljede kojom prilikom mu je rekao da je imao na sebi svu zaštitnu opremu, a koja se sastoji od radne odjeće, zaštitnih cipela, rukavica, naočala i kape. Nema neposrednih saznanja na koji način je došlo do ozljeđivanja tužitelja. Na stroju je bio kvar, jer inače tužitelj ne bi bio ni pozvan. Radilo se o CO stroju, a to je stroj za kontrolu staklenih spremnika. On ne zna koliko puta na godinu je taj predmetni stroj u kvaru, ali se kvari. Tužitelj je i prije vršio popravak predmetnog stroja. U opseg poslova tužitelja ulazio je i popravak takvog stroja. Prijašnje popravke obavljao je uspješno. Na tužitelja kao radnika nema primjedbi. Ne zna tko, ali netko mu je rekao da se TPA povrijedio, te je otišao na to mjesto. U tvornici je više takvih strojeva i događaju se takvi kvarovi, kao što je bio i kvar prilikom kojeg je tužitelj zadobio ozljede. Nije moguće da stroj zahvati ruku i rukavicu ukoliko ista nije došla u zonu tog pokretnog dijela. Nije mogao sa sigurnošću reći, da li bi se moglo bez rada stroja utvrditi o kakvom se kvaru radi na stroju.

21. Iz iskaza svjedoka IP (list 155 i 156 spisa), utvrđeno je da je dana 10. kolovoza 2021. godine bio zaposlen u društvu Vetropack Straža, a i sada je zaposlen. Bio je na radnom mjestu poslovođe održavanja hladne zone. Bio je nadređeni tužitelju i on ga je poslao da vidi da li postoji kvar na tom predmetnom stroju. Stroj se zove kontrolni uređaj. Oni zovu stroj kontrolni uređaj, ali mu je ime CO. Predmetni stroj mora biti u radu da bi se mogao utvrditi kvar inkronizacije ulaznog vijka i prihvatne zvijezde. Predmetni stroj ima i zaštitni poklopac, a da bi se to vidjelo kao što je naveo, treba se skinuti. Nije bio prisutan kada je došlo do ozljeđivanja. Tužitelj je imao svu zaštitnu opremu. Osnovni zadatak tužitelja je, da u cijelom pogonu hladne zone vrši popravak strojeva, zastoj kada se desi i podešavanje strojeva. Često se dešavaju kvarovi na predmetnim strojevima. Takvih strojeva imaju puno. Tužitelj je otklanjao ovakve i slične kvarove po cijelom pogonu. Tužitelj je bio uvijek savjestan radnik i čak se previše pridržavao zaštitnih mjera. Imao je i rukavice. Tužitelj je imao rukavice koje su propisane u Vetropacku Straža, i koje su propisane za hladnu zonu i nikakve druge rukavice se ne mogu imati, radi se o gumenim, čepastim rukavicama i to su čepaste iz razloga što imaju sitne vijke i lakše ih takvim rukavicama dohvate. Tužitelj je imao rukavice propisane za hladnu zonu. On mu nije davao nikakve upute u svezi popravka. Nazvali su ga iz tehničke kontrole da je došlo do ozljeđivanja i nekih 5 do 10 minuta je došao do tužitelja. U tom trenutku nije mu ništa rekao, samo je brzo nazvao hitnu. Unutar sat vremena od ozljeđivanja tužitelja došla je policija i inspekcija. Jedino su on i voditelj TP otišli do mjesta nesreće i po uputi hitne izvadili rukavicu i iz rukavice prst, te ga stavili u ledenu vodu. Rukavice su izvadili iz djela gdje je došlo do prihvata. Pod prihvatom se podrazumijeva osovina koja vrši pogon i koja je promjera oko 2 cm. Ako se rukavicom ne uđe u zonu djelovanja i okretanja, tada se rukavica niti ne bi dohvatila tj. ne bi mogla ući i ti dijelovi u toj zoni djelovanja i okretanja nisu izašli iz tog svog područja rada tj. pozicije. On ne može reći da li je tužitelj morao s rukama ući u stroj dok je on radio. Ne može odgovoriti na pitanje da li bi on ušao u stroj koji radi. Kada su s tužiteljem razgovarali i nakon bolnice nije znao objasniti što se desilo, a procjena je, da li se detekcija kvara vrši rukama osobe koja utvrđuje kvar. Alatom se ne ulazi u stroj da bi se detektirao kvar, nego se utvrđuje očima.

22. z iskaza svjedoka MP (list 159 i 160 spisa), utvrđeno je da je dana 10. kolovoza 2021. bila zaposlenik Vetropack Straže, međutim ona ne zna na koji način je došlo do ozljeđivanja tužitelja, jer mu je ona samo pružila prvu pomoć, jer je TPA došao u tehničku kontrolu. Ona u prvom trenutku nije ni znala kakvu tešku povredu ima TPA, skočila je do ormarića po prvu pomoć, i kada mu se približila vidjela je o čemu se radi. Nikakvih saznanja o samoj povredi nema. Nije joj poznato na kojem radnom mjestu je u tom periodu tužitelj radio. Ona je inače u firmi kontrolor kvalitete i kontrolira samo završni proizvod. Nije joj ništa poznato o hladnoj zoni ni o otkrivanju kvarova u tom području. Koliko ona zna i iz razgovora sa drugim kolegama, tužitelj obavlja savjesno posao i odgovorno i njezino mišljenje je da je dobar radnik.

23. Iz iskaza tužitelja IPA (list 160 i 161 spisa), utvrđeno je da je dana 10. kolovoza 2021. godine bio zaposlenik Vetropack Straže. Radio je na radnom mjestu elektromehaničar. Nadređeni IP ga je poslao na liniju ponovnog pregleda, tj. pregledavaju se boce koje su bile pod zabranom utovara tj. kada se nađu neke određene greške, kada je roba već pakirana. Na liniji ponovnog pregleda trebao je ukloniti kvar jer je dolazilo do rušenja boca. Na toj liniji nalazi se depalizator to znači da se tu nalaze palete s bocama. Postoje tri kontrolna uređaja na toj liniji ponovnog pregleda. Dolazilo je do rušenja boca na kontrolnom stroju, a koji se naziva CO stroj. On je trebao otkloniti kvar na CO stroju. Njegov nadređeni ga je posao da otkloni kvar. On je mogao detektirati kvar na CO stroju vizualnim pregledom i to kada stroj radi. Takav kvar o kakvom se radilo ne bi mogao utvrditi, a kada stroj CO ne bi radio. Imao je svu zaštitnu opremu. Na stroju CO morao je skinuti zaštitni poklopac, morao je staviti stroj u ručni mod , a to znači da radi malom brzinom. Stroj kada radi malom brzinom tada nije dolazilo do rušenja boca, iz kojeg razloga ga je morao staviti na automatski mod, a kada radi zadanom brzinom koja je dosta brža. Pošto se stroj CO nalazi na određenoj visini i dubini morao se nagnuti da bi mogao vidjeti , a kako su u tom periodu bile korona mjere i on je nosio zaštitnu masku, a nosi i naočale, a također na svojim naočalama imao je i zaštitne naočale, došlo je nekako do zahvaćanja rukavice od strane stroja. Time što je imao na sebi bilo mu suženo vidno polje. Na takvoj vrsti otklanjanja kvarova radio je i inače. Tom prilikom nosio je zaštitne rukavice koje s vanjske strane koja dolazi na dlan su gumirane i imaju čepiće i pretpostavlja da je to zbog alata s kojim radi da mu ne ispada i te rukavice su posebno prijanjajuće. Nije uspio utvrditi što je bio razlog kvara, jer je u međuvremenu bio ozlijeđen. Svakodnevno se na takvim strojevima događaju kvarovi, a u pogonu ima 25 takvih strojeva. Ako dolazi često do rušenja boca onda stroj ili stane ili dolazi do zamicanja kontrola na tom stroju, jer ti strojevi u biti i jesu da kontroliraju napukline na bocama. Nadređeni mu je samo rekao da dolazi do rušenja boca. Uobičajeno je da se na takvim strojevima vizualno detektira i ako se može kvar detektirati metodom pokušaja i promašaja, ali tada se nikada ne zna koliko bi to dugo trajalo. Najbolji pristup stroju je onaj koji je on odabrao, svi ostali bi bili opasniji npr. kada bi išao sa druge strane, tada bi trebao ići ispod transportne trake po kojoj idu flaše, i trebao bi stajati na traci koja odvozi krš, ali bi ju prije trebalo zaustaviti, ali tada bi bio udaljeniji od predmetnog stroja i također bi bio u neprirodnom položaju. Rukavica je došla u kontakt sa pogonskom osovinom, radilo se o djeliću sekunde, a kao što je i naveo radi se o prianjujućoj rukavici.

Bol je bila jaka dok ga nisu uspavali za operaciju, a nakon toga je bio pod tabletama protiv bolova i antibioticima. Prepao se, ali vjerojatno je bio i u stanju šoka, jer to nije očekivao. On je inače dešnjak, i gubitak desnog palca utjecao je na njegov svakodnevni život od učenja pisanja, hranjenja, higijenskih navika, svira iz hobija bubnjeve u jednom bendu, bavio se i sportom, također je utjecalo i na igru sa njegovo dvoje djece. Također nije dobio liječnički za operativnog člana vatrogasnog društva. Ne može ne primijetiti poglede ljudi zbog toga što nema palac, također radi se o osjetljivom mjestu te mora dodatno paziti da taj dio ne ozlijedi, kao i kod pristupa drugim stvarima mora biti oprezniji. Pomoć mu je pružala supruga prilikom tuširanja jedno 2 mjeseca dok ozljeda nije sanirana. Trebao je pomoć kod rezanja mesa na tanjuru, vezanja cipela, tj. kod sitnica u svakodnevnom životu. Danas nije toliko ovisan o drugima. Rukavice je nosio i prije tog događaja i to otkad su propisane, tj. prilikom svakog otklanjanja kvara. Nije siguran, ali te rukavice su bile propisane dvije ili tri godine prije štetnog događaja. Prije tog događaja s ovim rukavicama nije imao problema. Nije upozoravao prije tog događaja poslodavca u svezi bilo kakvih problema s tim rukavicama. Takav sličan kvar otklanjao je i na tom stroju i na drugim strojevima i na svim tim strojevima imao je takve rukavice, jer tada su bile propisane. Bez kontakta sa strojem ne bi došlo ni do njegove ozljede. Svoje dioptrijske naočale nosi od 2019. Na konkretnom otklanjanju kvara radio je sam, a inače sa njim u smjeni rade još dvoje kolega, a koji su zaduženi da otklanjaju isto kvarove i oni su taj dan bili također u pogonu i to su djelatnici ZP i UP. Prima naknadu za invalidninu u iznosu od 32,00 eura i to od mirovinskog. Poslodavac mu vezano za taj štetni događaj nije ništa platio ni plaćao.

24. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za zaštitu i sigurnost na radu, zaštitu od požara i eksplozija, Ivice Jurički, dipl.ing. od 05. ožujka 2024. (list 167 do 189 spisa), utvrđeno je da je vještačenje proveo na temelju dokumentacije koja prileži spisu, dokumentacije naknadno dobivene od tuženika i to Zapisnika oznake 185-EAZ- RO-L-8-21 od 21.7.2021. o obavljenom pregledu i ispitivanju linije ponovnog pregleda broj 122019, specifikacije predmetnih zaštitnih rukavica i upute za rukovanje predmetnog stroja, te pregleda stroja na kojem je došlo do ozljeđivanja tužitelja, a koji je to i potvrdio prilikom očevida.

Nadalje je vještak naveo da se ozljeđivanje tužitelja dogodilo u proizvodnoj hali tuženika na adresi [adresa]. Ozljeđivanje se dogodilo na liniji za ponovni pregled(fotoelaborat, fotografija F1). Pošto je na predmetnom stroju došlo do izmjena, očevid je napravljen na stroju istog tipa kakav je bio i stroj na kojem se dogodilo ozljeđivanje tužitelja.

Za vrijeme očevida napravljene su fotografije koje su sastavni dio nalaza i mišljenja. Za vrijeme pregleda stroja uz isti se nalazio i tužitelj koji je potvrdio da je stroj na kojem je vršen očevid istog tipa kao i stroj na kojem se isti ozlijedio. Crtež predmetnog stroja nalazi se u dokumentaciji stroja koja je djelomično kopirana i nalazi se priložena nalazu i mišljenju.

Detalj ulaznog vijka koji bocu transportira do okretne stanice s dijelom okretne stanice vidljivi su na skici 3,10. dokumentacije stroja.

Na crtežu se ne vidi sama osovina na kojoj je došlo do ozljeđivanja tužitelja, jer je ista pokrivena poklopcem. Poklopac je postavljen uz sam ulazni vijak i učvršćen s dva vijka (fotoelaborat, fotografija F2).

Na mjestu rada se nalazi upravljačka kutija preko koje se upravlja strojem (uključivanje, isključivanje istog. Na ploči upravljačke kutije se nalazi i tipkalo za isključivanje u slučaju opasnosti. Nakon uključivanja stroja počinje rotacija predmetne pogonske metalne osovine, isključivanjem stroja rotacija predmetne osovine se zaustavlja. Osovina je promjera cca 16 mm. Ista je udaljena od stroja u horizontalnom smjeru 8,3 cm (gledano prema mjestu rukovatelja strojem), dva okomita nosača poklopca 12 mm, stroja u vertikalnom smjeru 3,5 cm.

Prilikom ozljeđivanja radnika isti je otklanjao nedostatak na liniji za ponovni pregled, kontrolni stroj, proizvođač B&S, tvornički broj: [tvornički broj]. Boce dolaze do ulaznog vijka koji ih transportira do okretne osovine (fotoelaborat, fotografije F3 i F4). Položaj opreme vidljiv je na skicama na stranicama 3.6. i 3.10. koje su dobivene od tuženika, a nalaze se u prilogu nalaza i mišljenja.

Za predmetni stroj je predočen Zapisnik o obavljenom pregledu i ispitivanju radne opreme broj 185-EAZ-RO-L-8-21 od 21.7.2021. s zaključkom da pregledana i ispitana radna oprema ispunjava sigurnosno zdravstvene zahtjeve.

Tužitelj je došao do linije ponovnog pregleda gdje je po nalogu neposredno nadređenog trebao otkloniti kvar na mehanizmu ulaznog puža (vijka) zbog kojeg je dolazilo do pada boca na stroju. Posao je obavljao sam. Prvo je skinuo zaštitni poklopac da bi mogao vizualno odrediti uzrok kvara. Tada je uključio stroj da pokuša utvrditi uzrok pada boca. Prilikom detekcije kvara na mehanizmu za transport boca došlo je do kontakta zaštitne rukavice koju je tužitelj imao na ruci, s pogonskom osovinom (fotoelaborat, fotografija F5 i F6) koja je bila otkrivena nakon skidanja poklopca što je uzrokovalo zakretanje desne šake tužitelja. Tužitelj je lijevom rukom pritisnuo tipku hitnog isklopa nakon čega je, nakon zaustavljanja stroja , zaštitna rukavica ostala na osovini i u njoj palac desne šake tužitelja.

Tužitelj je bio osposobljen za rad na siguran način za obavljane poslova elektromehaničar. Isto je vidljivo iz Zapisnika broj 169/09. od 16.11.2009. potpisan od radnika neposrednog ovlaštenika i stručnjaka za zaštitu na radu.

Prema članku 36. Zakona o zaštiti na radu (N.N.71/14., 118/14., 94/18. i 96/18.) radnik ne smije raditi na poslovima s posebnim uvjetima rada ako ne zadovoljava za to predviđene uvjete. Radnik mora biti punoljetan, stručno osposobljen, zdravstveno sposoban (psihički i fizički zdrav).

Nije vidljivo da se poslodavac tužitelja nije pridržavao pravila zaštite na radu. Isti je osposobio tužitelja za rad na siguran način, utvrdio da tužitelj ima uvjete (zdravstveno stanje i stručna osposobljenost) za obavljanje predmetnog posla prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada, dao tužitelju na uporabu odgovarajuća osobna zaštitna sredstva, predmetni stroj je bio pregledan od strane ovlaštene ustanove koja je izdala pozitivan Zapisnik, stroj je imao postavljene zaštite na dijelovima u gibanju koje su predviđene po proizvođaču, poslodavac tužitelja je imao, za predmetni stroj, dokumentaciju proizvođača.

Tužitelj je pokušao detektirati kvar na stroju na način da je isti skinuo zaštitu koja je štitila predmetnu metalnu osovinu. Prilikom detekcije kvara tužitelj je uključio stroj te rukom uhvatio metalnu osovinu što je uzrokovalo zakretanje ruke tužitelja i njegovo ozljeđivanje. Nije vidljiv razlog hvatanja osovine rukom dok se ista okreće (rotira). Hvatanje predmetne osovine na stroju rukom, dok se ista okreće, je suprotno pravilima zaštite na radu i isto je uzrok ozljeđivanja tužitelja.

25. Nalazu i mišljenju vještaka prigovarao je tužitelj u podnesku od 25.3.2024.

(list 195 i 196 spisa).

26. Vještak je neposredno saslušan na glavnoj raspravi 4. prosinca 2024. (list 203 do 205 spisa), kojom prilikom je iskazao da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja.

Na primjedbe tužitelja u točki 4. podneska od 25.3.2024. godine je naveo da prilikom pregleda stroja na mjestu pregleda uz stroj se nalazio i tužitelj koji je opisao kako je došlo do štetnog događaja odnosno njegovog ozljeđivanja. Nakon zaustavljanja stroja zaštitna rukavica ostala je na osovini i u njoj palac desne šake tužitelja iz čega je vidljivo da je tužitelj desnom rukom uhvatio osovinu neposredno prije ozljeđivanja. Člankom 68. Zakona o zaštiti na radu propisano je da je radnik obvezan i odgovoran obavljati poslove s dužnom pažnjom. Prema točki 6. članka 68. smatra se da radnik obavlja posao sa dužnom pažnjom ako posao obavlja u skladu s pravilima zaštite na radu i pravilima struke. Hvatanje dijelova stroja koji se gibaju nije u skladu s tragovima zaštite na radu i pravilima struke. Uz predmetnu vodoravno postavljenu osovinu nalaze se dva okomita nosača na koje se postavlja zaštitni poklopac. Tužitelj je uhvatio osovinu bliže lijevom nosaču. Zaokretanjem ruke tužitelja došlo je do kontakta palca desne ruke tužitelja s lijevim nosačem poklopca zaštite. Dok se desna šaka tužitelja zaokrenula palac zbog nosača nije mogao što je uzrokovalo tešku ozljedu tužitelja.

Ponovno pojašnjava da kod samog pregleda stroja bio je prisutan tužitelj. Naveo je da je iskazao detaljnije o dinamici nastanka štete nego u svojem pisanom nalazu i mišljenju i to zato što se to sada tražilo podneskom.

Na očevidu da je tužitelj pokazao kako je došlo do štetnog događaja i zbog toga je napisao da je rukom uhvatio osovinu. Ne može se sjetiti da li mu je to tužitelj i rekao, ali mu je pokazao.

Na poseban upit punomoćnika tužitelja koje glasi:

Da li ste iz nekih drugih dokumenata, ili Izvješća o ozljedi na radu zaključili da je on uhvatio osovinu ili je to bilo samo na temelju što je tužitelj pokazao?

Vještak je odgovorio, da je zaključio da je tužitelj uhvatio osovinu i na temelju Inspekcijskog nalaza.

Na upit pun. tužitelja koje glasi:

Jeste li i iz jedne dokumentacije utvrdili da se rukavica našla s palcem između osovine i lijevoga nosača poklopca?.

Vještak navodi da nije našao.

Na upit pun. tužitelja koje glasi:

Je li moguće da je do trganja palca došlo samim djelovanjem između osovine i rukavice kao sredstva koje je zbog velikog prianjanja zapravo otrgnulo palac? Vještak je naveo, da smatra da na takav način nije moglo doći do trganja palca.

Je li moguće da je do ovakve ozljede moglo doći ne samim hvatanjem osovine nego nehotičnim dodirom osovine?

Vještak je naveo, da ako se osovina dodirne da se smatra i da ste ju uhvatili.

Mogu li se zaštitna sredstva kao npr. rukavice pojaviti kao uzročnik ozljede na radu? Vještak je naveo, da zaštitna sredstva se mogu pojaviti i kao uzročnik ozljede na radu u nekim slučajevima.

Na upit pun. tužitelja koje glasi:

Je li postoji pojačanje između kažiprsta i placa kod rukavica koje je koristio tužitelj prilikom ozljeđivanja?

Vještak je naveo da to sada ne može utvrditi.

Na upit pun. tužitelja koje glasi:

Je li nošenje naočala preko maske u vrijeme kada se dogodio štetni događaj, moglo utjecati na povrede?

Vještak je naveo, da smatra da nošenje maske ispod zaštitnih naočala nije moglo utjecati na koncentraciju tužitelja. Svaki radnik posao mora obavljati s dužnom pažnjom.

Na upit pun. tužitelja koje glasi:

Da li je stroj na kojem je radio tužitelj opasna stvar?

Sud je donio rješenje kojim je zabranio tako postavljeno pitanje, jer će o tome odlučiti sud, a ne vještak.

26.1. Vještak je neposredno ponovno saslušan na glavnoj raspravi 29. rujna 2025. godine (list 307 i 308 spisa), gdje je između ostalog iskazao da u načelu popravljanje stroja se vrši dok stroj miruje. Ako isto nije moguće, tada se stroj treba uključiti i pokušati utvrditi kvar odnosno način na koji se isti može popraviti. U slučaju uključivanja stroja i skidanja zaštite sa dijelova u gibanju stroj se može pregledavati samo vizualno bez doticanja odnosno hvatanja dijelova koji rotiraju. U slučaju potrebe za dodatnim popravkom stroj se opet mora pokušati popraviti dok miruje, a kontrola se vrši dok se stroj giba odnosno rotacioni dijelovi se gibaju, ali u tim trenucima radnik ne smije hvatati rukom dijelove koji se gibaju.

Nije isto rukom dodirivanje i hvatanje osovine, ali u svakom slučaju dok neki dio rotira isti se ne smije niti hvatati niti dodirivati.

Ako se kvar na stroju ne može utvrditi samo vizualno, potrebno je pokušati utvrditi nedostatak samo pregledom. Nakon izvršenja popravka odnosno pokušaja otklanjanja eventualnog nedostatka, stroj se ponovno smije uključiti, ali bez hvatanja odnosno dodirivanja dijelova u gibanju.

Na posebno pitanje pun. tužitelja koje je glasilo:

Što za Vas znači doticanje ili kontakt, a što hvatanje?

Vještak je odgovorio, da za njega doticanje znači da se dijelom šake samo dotaknuo neki dio, dok je hvatanje postupak pri kojem se šakom uhvatio odnosno stisnuo neki dio na stroju. Po njegovom mišljenju doticanje i hvatanje su voljne radnje. Ne smatra da je doticanje moguće nevoljno.

Vještak je nadalje iskazao, da prilikom očevida na licu mjesta je tražio da mu se pokaže stroj na kojem se dogodila ozljeda. Sa njim su bili i radnici poslodavca tužitelja koji su mu pokazali stroj. Na njegov upit da li znaju kako se dogodila ozljeda, isti su mu rekli da se na licu mjesta nalazi i tužitelj pa da će isti pokazati kako je došlo do nezgode. To je isti i učinio.

Pokazao mu je tako da je s rukom ušao u prostor na kojem se dogodila nezgoda odnosno mjesto sa osovinom. Da li je on prilikom pokazivanja uhvatio osovinu ili ne, ne može tvrditi.

27. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za opću i abdominalnu kirurgiju prim. dr. Huis Marijana od 13.01.2025. (list 223 do 225 spisa), utvrđeno je da je isti sačinio na temelju uvida u cjelokupnu priloženu medicinsku dokumentaciju koja se odnosi na liječenje i druge medicinske postupke gospodina IPA rođenog 1982. godine iz [adresa]. Također je izvršio i pregled imenovanog. Dana 10.08.2021.godine tužitelj je na radnom mjestu tijekom održavanja stroja zadobio traumatsku amputaciju palca desne ruke u nivou zgloba između prve kosti doručja i prvog članka palca desne ruke.

Pregledom rane na Klinici za plastičnu kirurgiju KBC Dubrava u Zagrebu utvrđeno je otrgnuće kosti i kompletnog tetivnog aparata palca iz ležišta mišića na podlaktici sa znatnom kontuzijom ( natućenjem ) mekih česti samog palca.

Isti dan pristupilo se operativnom zahvatu tijekom kojeg je učinjena reimplantacija ( ušivanje palca i revaskularizacija krvnih žila doniranom venom sa lijevog stopala) uz koštanu atrodezu ( ukočenje ) u području zgloba između prve kosti doručja i prvog članka palca.

Operativni i rani postoperativni tijek protekao je uredno. Međutim, nakon 8 dana je nastupila komplikacija ( odumiranje ) radi nedovoljne opskrbe krvlju reimplantiranog palca. Dana 19.08.2021. učinjena je amputaciju palca i formiranje bataljka. Daljnji tijek liječenja bio je stabilan i bez većih komplikacija. Dana 20.08.2021. pacijent je otpušten iz bolnice na kućno liječenje.

Po otpustu iz bolnice rana je ambulantno previjana uz opisanu manju nekrozu avaskularnih dijelova, a 10.09.2021. evidentirana je infekcija rane sa gnojnom sekrecijom. Infekcija je tretirana antibiotikom i odgovarajućim lokalnim tretmanom rane.

24.09.2021. nalaz kirurga: Lokalni nalaz uredan, prisutna fina granulacija. 05.11.2021. kirurg je preporučio početak fizikalne terapije.

18.03.2022. pacijentu je predložen operativni zahvat sa pokušajem implantacije nožnog palca na što nije pristao. Uz provođenu fizikalnu terapiju i redoviti lokalni tretman, nalaz na mjestu amputacije postaje bolji ( epitelizacija čista i pokriva cijeli bataljak).

27.05.2022. kontrola fizijatra. Bataljak zacijelio, opisuje se umanjena pokretljivost II prsta.

Nema priložene druge medicinske dokumentacije koja bi se odnosila na dijagnostičke ili terapijske postupke daljnjeg liječenja.

Na strani 99-152. Spisa nalazi se preslika zdravstvenog kartona tužitelja koja se odnosi na razdoblje od 03.05.2006. do 06.09.2023. godine.

Na prvoj stranici postoji podatak o liječenju „otvorene rane ručnog zgloba i šake“. Ne nalazim podataka o kakvoj se rani radni ni na kojoj se ruci nalazi. Liječenje navedene rane trajalo je do 16.06.2006. godine. U nastavku preslike nalaze se općeniti podaci o uobičajenim bolestima virusne infekcije dišnih puteva, upale grla, lumbago, upala grla i sinusa ) te lakim tjelesnim ozljedama ( ozljeda desnog koljena ) što nije u vezi sa predmetnim događajem.

13.12.2017. zadobio je ubodnu ozljedu odvijačem u području lijeve šake. Zadnja kontrola u vezi sa tom ozljedom bila je 02.01.2018.

25.05.2019. udarac lopte u srednji prst desne šake.

11.08.2021. u karton je ubilježena ozljeda palca koja je predmetom ovog vještačenja. U nastavku se nalaze podaci koji su u vezi sa liječenjem ozljede.

Nalaz utvrđen pregledom tužitelja dana 13.01.2025. godine:

Na desnoj ruci vidljivo je stanje iza traumatske amputacije palca u nivou metakarpofalangealnog zgloba. Bataljak je neravan, sa više koštanih izbočenja koja su pokrivena tankim i vulnerabilnim dijelom kože slabije cirkulacije. Na dijelovima bataljka postoje areali od anestezije do hiperestezije. Sa volarno radijalne strane bataljka nalazi se sagitalni postoperatibni ožiljak u dužini od 5 cm koji završava u području stiloida palčane kosti, a u vezi je sa dijelom na kojem je učinjena revaskularizacija ušivenog palca. Cijeli tenar je hipotrofičan. Kažiprst je slabije pomičan u PIP-u i IPZ I.

Šaku formira uz ograničenu funkciju kažipsta.

Na dorzumu lijevog stopala nalazi se postoperativni ožiljak na mjestu uzimanja venskog grafta.

U psihičkom statusu evidentna je umjerena depresija i znakovi PTS-a.

Dana 10.08. 2021. godine tužitelj gospodin TPA zadobio je na radnom mjestu tešku tjelesnu ozljedu.

Traumatska amputacija palca desne ruke

Tijek liječenja bio je pravovremen i u skladu sa algoritmom suvremene medicine. Isti dan kada je ozlijeđen, učinjena je reimplantacija otkinutog palca na Klinici za plastičnu kirurgiju. Rani postoperativni tijek bio je dobar, no nakon 8 dana pojavili su se znakovi poremećene opskrbe krvlju na ušivenom palcu što je progrediralo u prijeteću gangrenu i indiciralo novi operativni zahvat koji se sastojao u amputaciji prišivenog palca. Glavni razlog za nastup opisane komplikacije bio je u naravi ozljede koja je sastojala od teškog nagnječenja svih struktura otkinutog palca ( mišići, tetive, krvne žile, ) Radi navedenog već u početku liječenja postojala je vrlo velika vjerojatnost u nepovoljni ishod reimplantacije.

Obzirom da se tijekom zbrinjavanja ozljede i posebno njene komplikacije maksimalno vodilo računa o štednji što većeg dijela prve metakarpalne kosti, bataljak je izuzetno neravan i vulnerabilan ( sklon ozljedama ) radi vrlo tanke i slabije prokrvljene kože koja ga pokriva. Kako se radi o osobi mlađe životne dobi anatomski i funkcionalni deficit desne šake ( dominantna ruka ) ima više značajnih posljedica koje se manifestiraju u svakodnevnom životu, radu, sportu i rekreaciji što znatno umanjuje opću životnu aktivnost.

Fizički bolovi:

Radi zadobivenih ozljeda tužitelj je trpio fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 3 dana, bolove srednjeg intenziteta 14 dana, te povremene bolove slabog intenziteta 90 dana.

Naruženje

Radi se o naruženju teškog stupnja.

Strah:

Primarni strah / strah koji se javlja u trenutku ozljeđivanja / bio je jakog intenziteta i kratkog trajanja ( oko 5 minuta )

Sekundarni strah / strah od ozljeda i njihovih posljedica / bio je jakog intenziteta u trajanju od 2 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 10 dana, a na isto se nastavlja kasni strah / zabrinutost, bojazan / u trajanju od 60 dana.

Smanjenje opće životne aktivnosti:

Ozljede su kod tužitelja prouzročile smanjenje opće životne aktivnosti za 23 %, te će u toj mjeri trpjeti i duševne bolove radi umanjenja iste.

Potreba tuđe pomoći i njege:

Potreba tuđe pomoći i njege ( kumulativno ) bila je potrebna:

30 dana 4 sata dnevno, 60 dana 2 sata dnevno i 60 dana 1 sat dnevno.

28. Tužitelj je u svojem podnesku od 31.1.2025. (list 236 do 239 spisa) prigovarao nalazu i mišljenju medicinskog vještaka, kao nepotpunom i proturiječnom.

28.1. Vještak je neposredno saslušan na glavnoj raspravi 20. ožujka 2025. godine (list 249 i 250 spisa), gdje je iskazao da u cijelosti ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja, a u odnosu na prigovore tužitelja naveo je slijedeće:

Prvi prigovor je bio da vještak nije ni na koji način obrazložio svoj nalaz i mišljenje. Vještak je naveo da svoje mišljenje i nalaz je dao na ispravan i medicinski razumljiv način, opisao tijek postupaka i radnji koje su bile poduzete tijekom liječenja, medicinski obrazložio razloge komplikacija i nepovoljnog ishoda liječenja, te na kraju na temelju svega navedenog dao procjene svih vidova neimovinske štete u skladu sa medicinskom i sudsko medicinskom praksom.

Drugi prigovor da je bio na procjenu straha, te se vještak očitovao kako slijedi:

Procjenu straha da je dao na temelju iskustva u radu sa pacijentima koji su imali istovrsne ili slične ozljede, te na temelju sudskomedicinske prakse. Ne umanjujući težinu ozljede ipak treba imati u vidu da se nije radilo o amputaciji ruke ili noge, jer bi tada po logici tužitelja strah jakog intenziteta trajao barem dvadeset puta više, što jednostavno nije prihvatljivo. Procjena jakog straha (radi se o strahu koji se povezuje sa neposrednom životnom ugroženošću) od dva dana se upravo odnosi na dva operativna zahvata, svaki zahvat po jedan dan. Ukupan strah svih vidova procijenio je u trajanju od 72 dana (nešto manje od dva i pol mjeseca), što je po njegovom mišljenju ispravno.

Treći prigovor se odnosio na procjenu bolova.

U odnosu na procjenu bolova vještak je ostao kod danih procjena i smatra da su u skladu sa težinom ozljede (107 dana ili 3,5 mjeseci). Navod kako je dokaz trajanja bolova produžena fizikalna terapija nije prihvatljiv, jer tužitelj i sada na mjestu amputacije osjeća povremeno bolove, međutim ta činjenica je uzeta kod procjene umanjenja životne aktivnosti.

Četvrti prigovor je bio na procjenu tuđe pomoći i njege.

Vještak je u odnosu na isti iskazao da procjena potrebe tuđe pomoći i njege je ukupno 150 dana ili 5 mjeseci, za što smatra da je primjereno težini ozljede. Po logici tužitelja kako je potreba tuđe pomoći i njege bila potrebna između ostalog i radi nedostatka fine motorike, tužitelj bi mogao tražiti trajnu tuđu pomoć i njegu što također nije prihvatljivo.

Peti prigovor bio je da vještak obrazloži razliku između svoje procjene umanjenja životne aktivnosti i procjene HZZO, koji je procjenjivao tjelesno oštećenje. Vještak je naveo da je njegov zadatak bila procjena umanjenja životne aktivnosti. Procjena umanjenja životne aktivnosti je različita metodološka kategorija u odnosu na procjenu tjelesnog oštećenja ili ocjenu invalidnosti te s toga pozivanje na usporedbu sa procjenom tjelesnog oštećenja ukazuje na nepoznavanje navedene problematike. U odnosu na pravila sudsko medicinskog vještačenja gubitak palca se procjenjuje sa 20%, što znači da je njegova procjena čak i uvećana.

Zadnja primjedba tužitelja se odnosila na eventualno trajne posljedice u psihičkom statusu.

Vještak je naveo da je psihički status tužitelja procjenjivao samo u dijelu straha koji je neposredno povezan sa ozljedom i liječenjem. Eventualno prisutne trajne posljedice u psihičkom planu nije procjenjivao, jer za to nije nadležan, i to bi ako sud odluči, trebao procjenjivati vještak psihijatar.

Procjena usporedbe tjelesnog oštećenja koje radi služba HZZO-a ima potpuno različitu metodologiju u odnosu na procjenu smanjenja životne aktivnosti i te dvije procjene u većem dijelu nisu usporedive. U odnosu na propise po kojima se vrši procjena tjelesnog oštećenja može reći da su oni uglavnom znatno veći i prošireni u odnosu na procjenu smanjenja životne aktivnosti.

29. Tužitelj je i nadalje ostao kod prigovora na nalaz i mišljenje medicinskog vještačenja, međutim nije predlagao novo vještačenje. Predložio je da se provede psihijatrijsko vještačenje, što je sud prihvatio i to u dijelu da se provede vještačenje po vještaku psihijatru na okolnosti trajanja straha kod tužitelja.

29.1.Stranke su bile suglasne da se liječnikom vještakom psihijatrom u ovom predmetu odredi dr. Branka Vidrih, kao stalni sudski vještak.

30.Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc.Branke Vidrih, spec. psihijatar od 6.5.2025. (list 266 i 267 spisa) utvrđeno je da tužitelj nema psihijatrijske medicinske dokumentacije. Nije tražio pomoć psihijatra zbog čitavog niza objektivnih (doba pandemije i usredotočenost na tjelesni oporavak) te subjektivnih razloga (zazor od odlaska psihijatru i stav manje sredine prema ljudima koji su u psihijatrijskom tretmanu.

Vještak je pregledao tužitelja te je naveo slijedeće:

TPA rođen je **.**.1982.g. kao jedan od dvojice sinova u cjelovitoj i skladnoj obitelji. U braku je, otac je dvojice sinova u dobi od 16 i 11 godina, živi u [adresa] u obiteljskoj kući sa svojom suprugom, djecom, a kat ispod su njegovi roditelji. Zaposlen je, radi u struci, do sada je ostvario oko 22 godine radnog staža. Rođen je iz uredne trudnoće na vrijeme, rani rast i razvoj protekli su uredno. Djetinjstvo opisuje ugodnim, bezbrižnim, čuvan kod kuće. Majka mu ima 68 a otac 72 godine, poprilično su vitalni. Navodi da je rođen u [adresa], i da je tamo krenuo u osnovnu školu sa šest godina, prva četiri razreda bio je odličan po uspjehu. U [adresa] su živjeli do 1991.g., kada zbog ratnih prilika dolaze u Hum odakle je njegova majka, tu borave oko godinu dana, onda odlaze u Split 1992.g., da bi od 1995.g. do danas bili u [adresa]. Tako je i njegovo školovanje bilo obilježeno mijenjanjem škola radi seljenja. Srednju školu pohađao je u Krapini, smjer elektrotehničar, to je bio njegov odabir. Nakon srednje škole služi vojni rok u trajanju od 6 mjeseci, potom radi razne poslove: u autopraoni, na popisu stanovništva, kao inkasator. Od 2004.g. radi u firmi Vetropak, gdje je i danas zaposlen. Oženio se 2013.g., bračni odnosi su skladni. Tijekom života nije imao većih problema sa zdravljem.

Stradao je 10.8.2021.g. na radnom mjestu detektirajući i otklanjajući kvar s jednog stroja koji mu je zahvatio odjeću, rukavicu, otkinuo palac desne šake. Pojašnjava da je stroj bio u automatskom modu, ali je odjednom počeo drugačije raditi. Osjetio je jaku bol, nije niti shvatio što mu se dogodilo, sam je otišao u prostoriju gdje su bili njegove kolege jer je vidio krv kako bi potražio pomoć. Došla je hitna i odvezli su ga u bolnicu, bio je na operaciji 10-11 sati. Bilo je pandemijsko vrijeme i nije bilo posjeta, tako da je boravak u bolnici teško podnosio. Morili su ga strahovi, strepnja od oporavka, rekli su mu da su šanse pola pola da operacija uspije… Nije znao što ga čeka, da bi nakon 9 dana došlo do druge operacije - rekonstrukcija naime nije uspjela i ostao je bez palca desne šake. Tek tada je krenuo razmišljati kako će dalje, hoće li moći raditi i koji posao, došao je kući – djeca su se pomalo i bojala njegove zamotane šake… I njemu samome je invaliditet teško pao. Svirao je bubnjeve, svira doduše i sada, ali morao je razviti drugu tehniku kako da to čini. Puno toga što je ranije radio sada radi otežano, pa ima smetnje u vožnji, svakodnevnim poslovima u kući i na poslu, smeta ga zagledanje ljudi u njegovu šaku, još uvijek ga pitaju što mu se dogodilo… Bio je aktivni član lokalnog DVD-a i zdušno je sudjelovao u njihovim aktivnostima, da bi mu dvije godine liječnička svjedodžba bila uskraćena, što ga je jako pogodilo. Lani ju je uspio dobiti. Sjeća se teških dana, neizvjesnosti, nije mogao spavati, imao je košmarne snove, i danas ih ima, vraćaju mu se slike stradavanja… Sebe opisuje kao strpljivog i dobrohotnog po karakteru, pa je nakon nekog vremena počeo prihvaćati svoje stanje. Bio je na bolovanju 11 mjeseci, odlazio je na fizikalne terapije kako bi povratio funkciju šake. Štedi dio koji je stradao, osjetljiv je na dodir, bol. Puno puta se preispitivao je li sve napravio kako je trebalo, morio ga je osjećaj krivnje, koji je prisutan i danas povremeno. Nakon dugotrajnog bolovanja vratio se na posao, sada radi samo prvu smjenu. Postao je oprezan, čak i previše, u strahu da mu se nešto ponovno loše ne dogodi. Kada ga se pita zbog čega se nije javljao psihijatru, odgovara da je mislio da može sam prevladati tegobe, ali nezgodno je to što živi u malom mjestu u kojem manje-više svi o svakome puno znaju, pa se odlazak psihijatru smatra odrazom duševne bolesti. Osim toga bilo je i vrijeme pandemije, kada nije bilo moguće lako dobiti medicinsku pomoć osim onu hitnu i veznu uz covid

U psihičkom nalazu iznosi intruzivna sjećanja, osjećaj osobne nedostatnosti, zakinutosti, nemira, pojačane pobudljivosti. Navodi i dalje povremeno nesanicu i košmarne snove te strah od mogućeg stradavanja.

Vještak je mišljenja da je tužitelj stradao na radnom mjestu - stroj mu je amputirao palac desne šake. Operativno je liječen i provodio je intenzivno fizikalnu terapiju. Psihijatru se nije javljao, iako je imao psihičkih tegoba iz kruga Posttraumatskog stresnog poremećaja, koji simptomi su prisutni i danas.

Trpio je primarni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan, u trenutku štetnog događaja. Sekundarni strah jakog intenziteta trpio je 4 dana, srednjeg intenziteta 15 dana, te blažeg do tri mjeseca. Strah je izražen kumulativno, zbog dva operativna zahvata. Zbog posttraumatskog stresnog poremećaja, tužitelj u svakodnevnom životu i radu ulaže pojačane napore u omjeru od 10%.

31.Tuženik je u odnosu na provedeno psihijatrijsko vještačenje naveo da smatra da je ocjena trajnih posljedica previsoka iz razloga jer tužitelj nema niti jedan medicinski nalaz od psihijatra, a štetni događaj se dogodio 10.8.2021. Ukoliko stvarno i postoje ovakve posljedice, tuženik smatra da je tužitelj propustom u vidu pravovremenog liječenja i uzimanja terapije doprinio povećanju zaostalih posljedica, pa u tom smislu postoji doprinos u vidu povećanja štete odnosno povećanja opsega štete. Tuženik s obzirom na prigovore nije predložio saslušanje vještaka tj. decidirano je naveo da ne predlaže saslušanje vještaka.

31.1. Tužitelj nije imao prigovora ni primjedbi na provedeno psihijatrijsko vještačenje.

32. Sud je u cijelosti prihvatio kako nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za zaštitu i sigurnost na radu, zaštite od požara i eksplozija dipl. inženjera Jurički Ivice, tako i nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za opću i abdominalnu kirurgiju prim. dr. Huis Marijana, kao i nalaz i mišljenje prof.dr.sc.Branke Vidrih, spec. psihijatra, smatrajući nalaze vještaka stručnim, objektivnim i danim u skladu sa znanošću i strukom.

33. Sud je cijenio i iskaz svjedoka UP ČP koji je zaposlenik Vetropack Straža i radi na radnom mjestu voditelja hladne zone, kao i iskaz svjedoka IP koji je također zaposlen u Vetropack Straži na radnom mjestu poslovođa održavanja hladne zone, a također isti su na tim radnim mjestima radili i u trenutku ozljeđivanja tužitelja na radnom mjestu. Njihove iskaze sud smatra objektivnima, vjerodostojnima i životnima i to u bitnim činjenicama koje se odnose na popravak stroja CO kojeg je u trenutku ozljeđivanja popravljao tužitelj i koji su iskazivali u suglasju s iskazom tužitelja, a koji je iskazao da ga je njegov nadređeni tj. svjedok IP poslao da otkloni tj. da detektira kvar na stroju CO a da bi se kvar mogao detektirati na stroju CO morao se je skinuti zaštitni poklopac, morao se je stroj staviti u ručni mod, to znači da je morao raditi malom brzinom, a sve to iz razloga da se utvrdi zbog čega dolazi do rušenja boca. Također da je morao nakon toga tužitelj stroj staviti u automatski mod, a kada isti radi dosta brže. Nadalje sud je poklonio vjeru iz razloga jer su svjedoci iskazivali da se alatom ne ulazi u stroj da bi se detektirao kvar, nego da se utvrđuje očima, a što potvrđuje iskaz tužitelja u dijelu u kojem je iskazao da se stroj CO na kojem je trebalo detektirati kvar nalazi na određenoj visini i dubini i da se je morao nagnuti da bi mogao vidjeti, a kako su u tom periodu bile korona mjere i on je nosio zaštitnu masku, a inače nosi i dioptrijske naočale, a na svojim naočalama imao je i zaštitne naočale došlo je nekako do zahvaćanja rukavice koju je imao na rukama od strane stroja, jer mu je sa svim time bilo suženo vidno polje. Naime, iz iskaza svjedoka nedvojbeno proizlazi da se kvar na stroju može detektirati samo očima, a kao što i proizlazi iz iskaza tužitelja to je vrlo teško ako ti je suženo vidno polje i ako se stroj nalazi na određenoj visini i dubini bez obzira koliko si savjestan radnik i pridržavaš se zaštitnih mjera, a kao što su potvrdili svjedoci za tužitelja. Također to je potvrdila i svjedokinja MP koja je iskazala da je tužitelj obavljao posao savjesno i odgovorno i da je njezino mišljenje da je dobar radnik. U tom dijelu sud je poklonio vjeru iskazu svjedokinje, a u preostalom dijelu pošto ista nema nikakvih neposrednih saznanja o otklanjanju kvara na predmetnom stroju, sud nije cijenio.

34.Odlukom članka 25. stav 1. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine broj 71/2014., 118/2014., 154/2014., 94/2018., 96/2018.) propisano je da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Istim člankom ali stavkom 2. propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

35. Prema odredbi članka 111. stav 1. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/2014., 27/2017.) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

36. Prema odredbi članka 1045. stav 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023.) propisano je da tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Istim člankom, ali stavkom 3. propisano je da za štetu od stvari i djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju.

37. Odredbom članka 1064. Zakona o obveznim odnosima propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

38. Na temelju provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio slijedeće činjenice:

- da je tužitelj dana 10.kolovoza 2021. godine bio zaposlen u društvu Vetropack Straža tvornica stakla d.d. na radnom mjestu elektromehaničara u organizacijskoj jedinici održavanja hladne zone,

- da je poslodavac tužitelja sa tuženikom imao sklopljenu Policu osiguranja izvanugovorne odgovornosti broj 804265547,

- da je tužitelj dana 10. kolovoza 2021. godine po nalogu poslovođe održavanja hladne zone trebao vidjeti da li postoji kvar na stroju CO,

-

da stroj CO na kojem je bio kvar i kojega je morao po nalogu poslovođe popraviti tužitelj, mora biti u radu da bi se mogao utvrditi kvar na mehanizmu ulaznog vijka i zvijezde,

- da predmetni stroj na kojem se trebao utvrditi kvar ima i zaštitni poklopac koji se, da bi se utvrdio kvar i da bi se kvar vidio , treba skinuti,

- da je tužitelj skinuo zaštitni poklopac na stroju CO, da je imao svu zaštitnu opremu na sebi, a također je nosio masku, jer je bilo vrijeme Covida, dioptrijske naočale i preko istih zaštitne naočale,

- da je nakon skidanja zaštitnog poklopca na stroju CO, tužitelj morao staviti stroj u ručni mod, gdje je radio malom brzinom, a sve iz razloga kako bi utvrdio kvar, međutim i nadalje je postojao kvar te je stroj stavio na automatski mod, a tada radi brzinom koja je dosta brža,

- da je stroj CO na određenoj visini i dubini i da se tužitelj morao nagnuti da bi mogao vidjeti tj. očima detektirati kvar na stroju, a s obzirom da je imao suženo vidno polje radi zaštitne maske, dioptrijskih naočala i zaštitnih naočala, te da je stroj bio u automatskom modu i da se kvar nije mogao na stroju utvrditi niti stroj popraviti dok bi mirovao, došlo je do zahvaćanja zaštitne rukavice od strane osovine koja se nalazi u stroju i do ozljeđivanja tužitelja,

- da prilikom popravka stroja CO alatom se ne može ulaziti u stroj da bi se detektirao kvar,

- da je tužitelj bio savjestan radnik, odgovoran radnik, i pridržavao se zaštitnih mjera, te da u vrijeme štetnog događaja nije bio pod utjecajem alkohola,

- da je poslodavac tužitelja priznao odgovornost za nastanak štetnog događaja,

- da je odredbom članka 4. stav 1. točka 7. Uvjeta za osiguranje izvanugovorne odgovornosti propisano da osiguratelj nije u obvezi isplate osigurnine za štetu kada se po Zakonu ne odgovara (npr. viša sila, radnja treće osobe, pristanak, ili radnja oštećenika).

39. Do nastanka štetnog događaja došlo je dok je tužitelj pokušavao utvrditi uzrok kvara na stroju CO, a koji uzrok se nije mogao detektirati bez da se skine zaštitni poklopac i bez toga da stroj ne radi. Kvar se je trebao i utvrđivao vizualnim pregledom na stroju koji je bio na povišenom i koji je imao svoju određenu dubinu u koju se je tužitelj morao nagnuti. Tužitelj je imao svu zaštitnu opremu, ali je imao i zaštitnu masku, te dioptrijske naočale , a preko njih i zaštitne naočale. Očito je da stroj na kojem je tužitelj pokušavao utvrditi uzrok kvara ima se smatrati opasnom stvari u smislu Zakona zaštite o radu. Tužitelj je svoj rad u potpunosti pravilno obavljao. Poslodavac je dužan osigurati ispravnu i sigurnu radnu opremu koja ne smije ugrožavati sigurnost i zdravlja radnika tijekom rada, te poduzeti organizacijske i tehničke mjere za minimiziranje opasnosti. Iako je tužitelj nosio svu zaštitnu opremu, imao je smanjeno vidno polje kada se je morao nagnuti u stroj koji je morao raditi da bi mogao utvrditi uzrok kvara i to upravo zbog nošenja zaštitne opreme. Također na rukama je imao prijanjajuće zaštitne rukavice.

Prema tome, stroj na kojemu je tužitelj radio tj. utvrđivao uzrok kvara, smatra se opasnom stvari u smislu zaštite na radu i to iz razloga jer sa stroja je trebao biti skinuti zaštitni poklopac, stroj je prvo trebao raditi na ručnom modu tj. manjom brzinom, a nakon toga pošto se nije moglo utvrditi o kakvom kvaru se radi, na automatskom modu tj. puno bržom brzinom i upravo iz tog razloga došlo je nehotice do dodirivanja osovine koja je zahvatila tužiteljevu rukavicu i zadobivanje ozljeda. S obzirom na navedeno poslodavac ima obvezu osigurati sigurnost rada, a radnik mora raditi pažljivo i po propisima, kao što je to radio i tužitelj, međutim bez obzira na to došlo je do njegovog povređivanja. Prema tome, stroj na kojem je tužitelj utvrđivao uzrok kvara, smatra se opasnom stvari u kontekstu Zakona o zaštiti na radu koji propisuje obveze poslodavca u vezi sa sredstvima rada.

40. Prema tome, ovaj sud smatra da je osiguranik tuženika tj. poslodavac tužitelja postupio protivno odredbi članka 28. stav 1. Zakona o radu jer nije organizirao rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlje radnika, pa u ovoj pravnoj stvari odgovornost osiguranika tuženika je objektivna i zasniva se na pretpostavci uzročnosti između štete i tehnološkog procesa rada odnosno zaštite na radu.

41. Zaključak ovog suda je da tuženik odgovara po kriteriju objektivne odgovornosti, jer nije dokazano da bi šteta bila posljedica isključive krivnje tužitelja koju tuženik kao poslodavac nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći niti otkloniti. Prema tome, tužitelj nije postupao sa krajnjom nepažnjom kada je skidao zaštitni poklopac, kada je stavio stroj CO u ručni mod, a nakon toga na automatski mod, i kada je morao vizualno utvrditi uzrok kvara i to da se naginje u stroj koji je uključen i u koji se ne ulazi sa alatom da bi se detektirao kvar, te kada mu je osovina koja se nalazi u stroju zahvatila rukavicu.

42. Sud smatra i utvrđuje da na temelju provedenog dokaznog postupka je kod tužitelja uslijed opisanih ozljeda i njihovih posljedica, a kao što su navedene u nalazu i mišljenju liječnika vještaka koje je sud u cijelosti prihvatio, došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, težina koje povrede opravdava dosuđenje pravične novčane naknade, kao i do potrebe za tuđom pomoći i njegom (član 1100. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023.).

43.Naime, prema odredbi članka 1100. stav 1. Zakona o obveznim odnosima, u slučaju povrede prava osobnosti, sud će, ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a prema stavku 2. istog članka pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade, sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojem služi ta naknada, ali i o tome da se njome pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

44.Prema odredbi članka 19. stav 1. Zakona o obveznim odnosima propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, a stavkom 2. istog članka je propisano da pod pravima osobnosti u smislu ovoga zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnog osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

44.1.S obzirom na sve naprijed navedeno tj. na temelju iskaza svjedoka, materijalnih dokaza u koje je sud izvršio uvid, te uzimajući u obzir iskaz tužitelja, kao i na temelju provedenog vještačenja, sud je utvrdio da postoji izravno uzročno posljedična veza između štetnog događaja i štete. Naime tužitelj je zadobio ozljedu otkinuća palca desne šake koji je ostao u rukavici koje je tužitelj koristio.

45.Slijedom svega naprijed navedenog, sud je tužitelju, koji je prilikom obavljanja svojih radnih obveza zadobio otkinuće palca desne šake dosudio pravičnu naknadu neimovinske štete po slijedećim kriterijima: intenzitetu i trajanju fizičkih bolova koje je tužitelj trpio i koji su bili jakog intenziteta u trajanju od 3 dana, bolove srednjeg intenziteta 14 dana, te povremene bolove slabog intenziteta 90 dana. Zatim intenzitetu i trajanju pretrpljenog straha od zadobivene ozljede i njezine posljedice koji je bio intenzivan i kratkotrajan u trenutku štetnog događaja, zatim sekundarni strah jakog intenziteta kojeg je tužitelj trpio 4 dana, srednjeg intenziteta 15 dana, te blažeg intenziteta u trajanju do 3 mjeseca. Strah je bio izražen kumulativno zbog dva operativna zahvata.

Zbog posttraumatskog stresnog poremećaja tužitelj u svakodnevnom životu i radu ulaže pojačane napore u omjeru od 10%. Također ozljede kod tužitelja su prouzročile smanje opće životne aktivnosti za 23%, te će u toj mjeri trpjeti i duševne bolove radi umanjenja iste. prema tome kod tužitelja postoji ukupno smanjenje životne aktivnosti od 33% i slijedom toga i duševni bolovi zbog smanjenja životne aktivnosti.

45.1.Za zaključiti je da obim svih posljedica koje je tužitelj pretrpio na svoje fizičko i psihičko zdravlje opravdava dosuđenje pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 20.100,00 eura.

46.Temeljem čl. 1095. stav 1. Zakona o obveznim odnosima, tužbeni zahtjev u odnosu na naknadu imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege, sud je odredio i dosudio iznos od 1.500,00 eura budući da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega ukupno 300,00 sati, s time da je sud kao cijenu sata uzeo 5,00 eura. Tužitelju je tuđa pomoć i njega utvrđena na temelju nalaza i mišljenja vještaka, koji je naveo da je tužitelju bila potrebna i njega druge osobe po 4 sata dnevno kroz 30 dana, 60 dana po 2 sata dnevno i 60 dana po 1 sat dnevno. Valja samo navesti da se kod tužitelja radilo o amputaciji palca desne ruke u nivou zgloba između prve kosti područja i prvog članka palca desne ruke. Pomoć mu je bila potrebna svakodnevno i to prilikom tuširanja, kod jela konkretno kod rezanja mesa na tanjuru, vezanja cipela, kod obavljanja svih težih svakodnevnih aktivnosti i poslova.

Tužitelju tu njegu nije pružala specijalizirana ustanova, nego su mu uslugu tuđe pomoći pružali članovi obitelji. Bez obzira na činjenicu što tužitelj nije imao novčanih izdataka za tuđu pomoć pripada mu pravo na naknadu u visini cijene naknade po jednom satu od 5,00 eura uzimajući u obzir podatke Državnog zavoda za statistiku o povećanju troškova života i indeksu potrošačkih cijena odnosno naknada u visini koju bi u vrijeme pružanja usluge bio platio tužitelj da je osoba koja pruža usluge tuđe pomoći tu naknadu zahtijevala odnosno prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu u kojem se tuđa pomoć pruža bila sposobna pružati takvu uslugu. Naime, sud je utvrdio cijenu sata tuđe pomoći i njege po slobodnoj ocjeni, prema mjesnim prilikama i ustaljenoj sudskoj praksi.

Dakle, kako je tijekom postupka utvrđeno da je tužitelju tuđa pomoć i njega bila potrebna sveukupno 300 sati, to je sud tužitelju s navedenog osnova dosudio iznos od 1.500,00 eura.

47.S obzirom na navedeno, valjalo je tužitelju dosuditi iznos od 20.100,00 eura na ime neimovinske štete, a s osnova imovinske štete iznos od 1.500,00 eura.

48. Odluka o visini pravične novčane naknade, sud je donio sukladno pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. ožujka i 15. lipnja 2020. kojim su promijenjeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenoga 2002. broj SU-1331-VI/02 i 1372-11/02 u primjeni Zakona o obveznim odnosima na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune)povećavaju za 50%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti , primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05.

49. Temeljem članka 1103. ZOO-a na pravičnu novčanu naknadu dosuđena je zakonska zatezna kamata od dana podnošenja tužbenog zahtjeva tuženiku, jer je u konkretnom slučaju odštetni zahtjev postavljen prema tuženiku 20.6.2022. Na glavnicu tj. na iznos neimovinske štete je dosuđena zakonska zatezna kamata od 21. lipnja 2022. godine.

49.1. Tužitelju je dosuđena zakonska zatezna kamata u smislu članka 1086. Zakona o obveznim odnosima i na dosuđeni iznos tuđe pomoći i njege, jer se kod naknade štete s osnova troškova tuđe pomoći i njege radi o izvorno novčanom zahtjevu, a iz čega slijedi da tužitelj ima pravo na kamatu od trenutka dospijeća predmetnog iznosa, pri čemu iznos u slučaju tuđe pomoći i njege dospijeva u trenutku kada prestane potreba za takvom pomoći koja je kod tužitelja prestala prije podnošenja Odštetnog zahtjeva tj. 11. kolovoza 2021. godine, a od kada i teku kamate na dosuđeni iznos tuđe pomoći i njege.

50.Odluka o naknadi parničnog troška temelji se na odredbi čl. 154. stav 1. Zakona o parničnom postupku, a u svezi s čl. 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011. 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 88/2022. i 155/2023. ZPP-a), a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (u daljnjem tekstu : OT-e, Narodne novine broj 138/2023. i 107/2025.)

51.Tužitelju su priznati troškovi i to za sastav tužbe prema Tbr. 7. točka 1. OT- e iznos od 500,00 eura , za sastav podnesaka od 23.5.2023., 25.03.2024., 30. siječnja 2025. , 16. lipnja 2025. prema Tbr. 8. točka 3. OT-e za svaki iznos od 500,00 eura, te za sastav podneska od 25.srpnja 2023. iznos od 50,00 eura prema Tbr. 8. točka 4. OT-a.

Prema Tbr. 9. točka 1. OT-e za zastupanje na ročištu dana 18. srpnja 2023., 18. listopada 2023., 9. siječnja 2024., 4. prosinca 2024., 6. veljače 2025., 20. ožujka 2025., 21. srpnja 2025. i 29. rujna 2025. za svako po 500,00 eura.

U skladu s Tbr.46. OT-a, priznat je i na navedeni iznos porez na dodanu vrijednost u iznosu od 1.637,50 eura.

Također tužitelju su priznati troškovi predujmljeni za vještaka od 4. prosinca 2024., iznos od 83,70 EUR, za troškove medicinskog vještačenja i pristupa vještaka na ročište u iznosu od 300,00 EUR, te trošak za psihijatrijsko vještačenje u iznosu od 200,00 EUR.

Sveukupno su dakle tužitelju priznati troškovi u iznosu od 8.771,20 EUR, s time da nisu priznati troškovi sudske pristojbe na tužbu i presudu iz razloga što je tužitelj u skladu s člankom 11. stav 1. točka 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen od plaćanja pristojbi.

51.1.Na trošak je dosuđena i zakonska zatezna kamata od presuđenja pa do isplate temeljem 29. Zakona o obveznim odnosima i temeljem članka 151. stav 3. ZPP-a.

52.Tuženika je valjalo odbiti sa Zahtjevom za naknadom parničnih troškova.

U Krapini, 3. studenoga 2025.

S U T K I N J A:

Nataša Večković Jurman

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana objave iste.

Žalba se podnosi putem ovog suda pisano u tri primjerka, a o njoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Dostaviti:

1. Odvj. Mladen Ćorić, Trg Francuske Republike 12, Zagreb

2. OD Grgić & Partneri d.o.o. [adresa]