Poslovni broj P-220/2024-173

Republika Hrvatska

Trgovački sud u Zadru

Zadar, Dr. Franje Tuđmana 35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Zadru, po sutkinji Ani Markač, u pravnoj stvari tužitelja P.S. IMMO d.o.o., Zadar, Gaženička bb, OIB:17123761695, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Franko Kotlar, Ana Vidov & partneri d.o.o. iz Zadra, Zrinsko- Frankopanska 38, protiv tuženika GRADA ZADRA, Zadar, Narodni trg 1, OIB:09933651854, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Marinović i partneri j.t.d. iz Zadra, Plemića Borelli br. 1, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne rasprave 18. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnice tužitelja Ane Vidov odvjetnice iz Zadra i punomoćnika tuženika Dana Marinovića odvjetnik iz Zadra, u kojem predmetu je odluka javno objavljena 31. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku GRADU ZADRU, Zadar, Narodni trg 1, OIB:09933651854, da isplati tužitelju P.S. IMMO d.o.o., Zadar, Gaženička bb, OIB:17123761695 iznos od 723.000,00 (sedamstodvadesettritisuće) EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na ovaj iznos teče:

od 28. srpnja 2011. godine pa do 31. srpnja 2015. godine po stopi od 15,00% godišnje, od 01. kolovoza 2015. godine pa do 31. prosinca 2015. godine po stopi od 10,14% godišnje, od 01. siječnja 2016. godine pa do 30. lipnja 2016. godine po stopi od 10,05% godišnje, od 01. srpnja 2016. godine pa do 31. prosinca 2016. godine po stopi od 9,88% godišnje, od 01. siječnja 2017. godine pa do 30. lipnja 2017. godine po stopi od 9,68% godišnje, od 01. srpnja 2017. godine pa do 31. prosinca 2017. godine po stopi od 9,41% godišnje, od 01. siječnja 2018. godine pa do 30. lipnja 2018. godine po stopi od 9,09% godišnje, od 01. srpnja 2018. godine pa do 31. prosinca 2018. godine po stopi od 8,82% godišnje, od 01. siječnja 2019. godine pa do 30. lipnja 2019. godine po stopi od 8,54% godišnje, od 01. srpnja 2019. godine pa do 31. prosinca 2019. godine po stopi od 8,30% godišnje, od 01. siječnja 2020. godine pa do 30. lipnja 2020. godine po stopi od 8,11% godišnje, od 01. srpnja 2020. godine pa do 31. prosinca 2020. godine po stopi od 7,89% godišnje, od 01. siječnja 2021. godine pa do 30. lipnja 2021. godine po stopi od 7,75% godišnje, od 01. srpnja 2021. godine pa do 31. prosinca 2021. godine po stopi od 7,61% godišnje, od 01. siječnja 2022. godine pa do 30. lipnja 2022. godine po stopi od 7,49% godišnje, od 01. srpnja 2022. godine pa do 31. prosinca 2022. godine po stopi od 7,31% godišnje, od 01. siječnja 2023. godine pa do 30. lipnja 2023. godine po stopi od 10,50% godišnje, od 01. srpnja 2023. godine pa do 31. prosinca 2023. godine po stopi od 12,00% godišnje, od 01. siječnja 2024. godine pa do 30. lipnja 2024. godine po stopi od 12,50% godišnje, od 01. srpnja 2024. godine pa do 31. prosinca 2024. godine po stopi od 12,25% godišnje, od 01. siječnja 2025. godine pa sve do isplate po stopi od 11,15% godišnje,

a u slučaju promjene stope zateznih kamata, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, pa sve do isplate, sukladno članku 29. Zakona o obveznim odnosima, u roku 8 (osam) dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu u kojem se tuženiku GRADU ZADRU, Zadar, Narodni trg 1, OIB: 09933651854, nalaže da tužitelju P.S. IMMO d.o.o., Zadar, Gaženička bb, OIB:17123761695, na iznos od 723.000,00 (sedamstodvadesettritisuće) EUR isplati zakonske zatezne kamate koje teku:

od 16. studenog 2010. godine pa do 30. lipnja 2011. godine po stopi od 17,00% godišnje, od 01. srpnja 2011. godine pa do 27. srpnja 2011. po stopi od 15,00% godišnje pa sve do isplate, sukladno članku 29. Zakona o obveznim odnosima, u roku 8 (osam) dana.

r i j e š i o  j e

I. Dopušta se objektivna preinaka tužbe u ovoj pravnoj stvari od 28. veljače 2025.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak postupka u iznosu od 203.247,72 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na isti teku od dana donošenja presude pa sve do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, sve u roku od 8 (osam) dana.

III. U preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troška postupka u iznosu od 97.917,16 eura odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika 18. studenog 2013. podnio tužbu radi isplate iznosa od 4.740.750,00 kuna i to na ime naknade za nekretninu koja da je temeljem zakona postala stvar u općoj uporabi u vlasništvu tuženika. U tužbi navodi da nekretnina oznake čest. 1129/3 k. o. [katastarska općina] predstavlja u naravi prometnice sve sukladno Detaljnom planu uređenja turističkog naselja " [adresa] u obuhvatu turističke zone " [adresa]. Prometnice na čest. 1129/3 k. o. [katastarska općina] da se koriste za promet u [adresa] od 2010. godine nakon što je za istu izdana uporabna dozvola Klasa; UP/I-361-05/10-01/29 od 3. studenog 2010.

1.1. Dio površine sadašnjih prometnica čest. 1193/2 k. o. [katastarska općina] koja danas čini prometnice, a koja je u vlasništvu tužitelja da iznosi 2107m2 i odnosi se na dijelove nekretnina u staroj izmjeri za k. o. [katastarska općina] kako slijedi:

- dio č. zem. [katastarska čestica] P=84m2

- dio č. zem. [katastarska čestica] P=120m2

- dio č. zem. [katastarska čestica] P=115m2

- dio č. zem. [katastarska čestica] P=52m2

- dio č. zem. [katastarska čestica] P=276m2

- dio č. zgr. [katastarska čestica] P=12m2

- dio č. zem. [katastarska čestica] P=123m2

- dio č. zgr. [katastarska čestica] P=58m2

- dio č. zem. [katastarska čestica] P=261m2

- dio č. zem. [katastarska čestica] P=113m2

- dio č. zem. [katastarska čestica] P=42m2

- dio č. zem. [katastarska čestica] P=86m2

- dio č. zem. [katastarska čestica] P=36m2

- dio č. zem. [katastarska čestica] P=108m2

- dio č. zem. [katastarska čestica] P=343m2

- dio č. zem. [katastarska čestica] P=278 m2

što da ukupno iznosi 2107 m2.

1.2. Odredbom čl. 131. st. 1. Zakona o cestama je propisano, da ceste koje se na dan stupanja na snagu tog Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, da postaju nerazvrstane ceste. Nadalje, odredbom čl. 133. st. 1. Zakona o cestama propisano je, da se nerazvrstane ceste evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe. Temeljem odredbe čl. 133. Zakona o cestama nerazvrstana cesta čest. 1129/3 k. o. [katastarska općina] pravomoćnošću uporabne dozvole da je postala javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi odnosno u konkretnom slučaju postaje vlasništvo GRADA ZADRA bez obzira na upis prava vlasništva u zemljišnoj knjizi u korist tužitelja.

1.3. Tužitelj u tužbi nadalje navodi da Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u odredbi čl. 33. st. 2. propisuje, da ukoliko zakonom stvari bude oduzeta sposobnost da bude objekt prava vlasništva, to za dotadašnje vlasnike takvih stvari proizvodi jednake pravne učinke kao da je glede tih stvari provedeno potpuno izvlaštenje, pa tužitelj kao vlasnik nekretnine do trenutka kada je ona postala stvar u općoj uporabi ima pravo na naknadu tržišne vrijednosti. Tržišna vrijednost nekretnina na području na kojem se nalazi čest. 1129/3 k. o. [katastarska općina] da iznosi cca. 300,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB- a na dan isplate po m2 površine.

2. Tuženik se protivio tužbenom zahtjevu u cijelosti kao neosnovanom. Sporni dio označene čestice zemlje da je sagrađen davne 1980. te da se istim dijelom prometovalo na način da se taj dio koristio kao cesta svih građana koji su imali potrebu koristiti taj dio. Tužitelj da se neosnovano poziva na Uporabnu dozvolu iz 2010. godine, budući da to i nije sporno. Navod tužitelja da se od izdavanja Uporabne dozvole taj dio koristi za promet da je netočan.

2.1. Tuženik u podnesku od 3. travnja 2014. kojeg naziva dopuna odgovora na tužbu navodi da je pokušao napraviti uredsku identifikaciju spornih dijelova slijedom čega da je utvrdio da se dijelovi spornih čestica nalaze unutar kompleksa naselja zone stanovanja " [adresa], a koje da je isključivo zaštićeno rampom i da se ne može smatrati nerazvrstanom cesta jer da rampa priječi javnu uporabu. Smatra netočnim navode tužitelja da se radi o površini od 2107 m2, jer da je iz rješenje UO za graditeljstvo i zaštitu okoliša Grada Zadra, Klasa: UP/I-363-03/09-01/90, Ur. br. 2198/01-2/2-09-2 od 6. travnja 2009. razvidno, da se radi o površini od 1.548,64 m2, a temeljem kojeg rješenja da je i određeno plaćanje komunalnog doprinosa za č.z. 1129/3 k. o. [katastarska općina] za proširenje infrastrukture naselja zone stanovanja "S" [adresa], u [adresa]. Iz navedenog rješenja da bi bilo razvidno, da se radi o nekretnini koja isključivo služi tužitelju, slijedom čega proizlazi da je tužba u cijelosti neosnovana. Isti je nadalje prigovorio i nedostatku aktivne legitimacije na strani tužitelja jer da bez obzira na zemljišno-knjižni upis, u konkretnom slučaju da se radi o turističkom zemljištu. Predložio je odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i naknaditi mu parnične troškove.

3. Ovaj sud je nakon provedenog postupka 8. lipnja 2018. pod poslovnim brojem P- 217/2016-93 donio presudu kojom je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev, te naložio tuženiku da tužitelju isplati iznos od ukupno 2.649.064,17 kuna zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama (tužitelj je nakon provedenog građevinskog vještačenja na ročištu glavne rasprave 18. travnja 2018. uskladio tužbeni zahtjev sa nalazom i mišljenjem sudskog vještaka Olivera Jadrijeva, dipl. ing. građevine). Nadalje, točkom II. izreke predmetne odluke tužitelju je bilo naloženo da tuženiku naknadi trošak postupka u iznosu od 640.130,16 kuna, dok je točkom III. izreke tužitelj bio odbijen za iznos naknade troškova postupka od 90.250,00 kuna.

4. Protiv navedene prvostupanjske odluke tuženik je izjavio pravovremenu žalbu, pobijajući istu u točkama I. i II. izreke iz svih žalbenih razloga.

5. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske je odlučujući o žalbi tuženika presudom poslovni broj Pž-5024/2018-2 od 7. rujna 2020. preinačio pobijanu odluku ovog suda od 8. lipnja 2018. i odbio tužbeni zahtjev, te istom naložio tužitelju da tuženiku naknadi troškove postupka u iznosu od 352.393,75 kuna, dok je tuženika odbio za zatraženi iznos naknade troškova od 292.137,50 kuna.

6. Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem poslovni broj Revd 37/2021 od 12. siječnja 2021. dopustio je tužitelju podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-5024/2018-2 od 7. rujna 2020. zbog pravno pitanja: "Je li nekretnina koja je u zemljišnim knjigama označena kao "put", a u katastarskom operatu se vodi kao ulica sa nazivom i određenim kućnim brojevima, u odnosu na koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola za izgradnju prometnice za potrebe zone stanovanja, a u prostornom planu – detaljni plan uređenja nekretnina je predviđena kao javna namjena – prometnica, ima pravni status nerazvrstane ceste, neovisno o tome tko je na nekretninama na kojima je ista izgrađena upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama?"

7. Tuženik je također podnio prijedlog za dopuštenje revizije i to protiv odluke o troškovima postupka sadržanim u presudi Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5024/2018-2 od 7. rujna 2020., a koji prijedlog je Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem od 12. siječnja 2021. odbacio.

8. Vrhovni sud Republike Hrvatske je nakon podnesene revizije tužitelja rješenjem poslovni broj Rev 457/2021-3 od 14. lipnja 2023. ukinuo drugostupanjsku presudu poslovni broj Pž-5024/2018-2 od 7. rujna 2020. i predmet vratio drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U ukidnom rješenju Vrhovni sud Republike Hrvatske osporio je pravilnost shvaćanja drugostupanjskog suda, iznesenog u odluci poslovni broj Pž-5024/2018-2 da zbog upisa tužitelja u zemljišnoj knjizi još uvijek postoji njegovo vlasništvo sporne nekretnine označene kao put iako su izostali odgovarajući upis nastalih promjena u zemljišnoj knjizi koji se provode po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista katastra. Vrhovni sud Republike Hrvatske posebno je prihvatio revizijske navode o učincima pravomoćne uporabne dozvole za izgradnju prometnice za potrebe stanovanja s obzirom da primjenom odredbe čl. 102. st. 1. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/2011, 18/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014 i 110/2019, nadalje ZC) nekretnina koja se u katastarskom operatu vodi kao ulica s nazivom i određenim kućnim brojevima u odnosu na koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola za izgradnju prometnice za potrebe stanovanja, a u prostornom planu predviđena kao javna namjena prometnica ima pravni status nerazvrstane ceste neovisno o tome tko je na nekretninama na kojima je ista izgrađena kao vlasnik u zemljišnim knjigama (što je ujedno i odgovor na postavljeno revizijsko pitanje). Vrhovni sud Republike Hrvatske u ukidnoj odluci je naveo da zbog pogrešne primjene materijalnog prava drugostupanjski sud nije ocijenio ostale žalbene navode tuženika koji su od odlučnog značaja, a niti je isti naveo o kojim se žalbenim navodima radi.

9. Uzimajući u obzir sadržaj rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 14. lipnja 2023. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske je rješenjem poslovni broj Pž-4503/2024-2 od 10. prosinca 2024. ukinuo presudu Trgovačkog suda u Zadru, poslovni broj P-217/2016-93 od 8. lipnja 2018. u točkama I. i II. izreke i predmet vratio na ponovno suđenje. U ukidnoj odluci dao je uputu ovom suda koje točno odlučene činjenice je potrebno utvrditi u ponovljenom postupku, a sve kako bi se nakon toga moglo ocijeniti pripada li tužitelju zahtijevana naknada za izvlaštenu nekretninu prema odredbi čl. 8. Zakona o izvlaštenju, i u kojem iznosu.

10. U ponovljenom postupku tužitelj je ustrajao kod tužbe i tužbenog zahtjeva. Podneskom od 27. siječnja 2025. uredio je tužbeni zahtjev s obzirom na promjenu službene valute Republike Hrvatske slijedom čega od tuženika potražuje iznos od 351.591,24 eura uvećan za zakonske zatezne kamate kao i naknadu parničnog troška. Istim podneskom se očitovao na upute Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske iz ukidne odluke poslovni broj Pž-4503/2024-2.

10.1. Slijedom navedenog, a u odnosu na površinu proširenja prometnica za koju površinu se traži naknada tržišne vrijednosti, tužitelj je ponovo pojasnio da je u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] prometnica kroz naselje formirana kao jedinstvena nekretnina oznake čest. 1129/3 k. o. [katastarska općina], što znači da cijela površina ove nekretnine u naravi čini prometnicu kroz [adresa]. Upravo za ovu nekretninu za cijelo, znači za cijelu površinu, da je izdana Potvrda glavnog projekta Klasa: 361-01/08-01/014 (građevinska dozvola), a nakon izgradnje i Uporabna dozvola. Međutim, iako se sva projektna dokumentacija i gradnja prometnice kroz zonu naselja odnosi na cijelu površinu sadašnje čest. 1129/3 k. o. [katastarska općina], iz prethodno provedenog dokaznog postupka jasno je proizišlo da je u obuhvat „nove“ prometnice ušla i površina ranije, „stare“ prometnice, koja kroz naselje prolazi još od 1980-ih godina. Tužitelj je kao investitor zatražio izdavanje građevinske dozvole za izgradnju prometnice kroz zonu naselja jer je i ta „stara“ cesta bila neuvjetna i nije udovoljavala potrebama naselja te nije bila u skladu sa postojećim DPU-om. Tužitelj je svjestan da za tu „staru“ prometnicu, koja da postoji u ovoj zoni naselja još od 1980-ih godina, ne može tražiti bilo kakvu naknadu jer, iako je i na tu površinu bio, a i danas je uknjižen kao zk. vlasnik, radilo se o cesti u javnoj upotrebi koja nije i ne može predstavljati privatno vlasništvo, bez obzira na zk. upis (ovakav stav iznio je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u ovom postupku). Do sada da je u postupku provedenim geodetskim vještačenjem jasno proizišlo da današnja čest. 1129/3 k. o. [katastarska općina] u površini od 5952 m2 obuhvaća i površinu od 3351 m2 „stare“ ceste. Upravo zbog toga tužitelj u ovom postupku je tražio, odnosno i dalje traži isplatu isključivo samo one površine čest. 1129/3 k. o. [katastarska općina] koja se odnosi na proširenja ranije ceste kroz zonu naselja, a bila je vlasništvo tužitelja i ranije nije bila cesta.

10.2. U odnosu na „problem“ razlike u površini na koju ukazuje drugostupanjski sud i to u pravcu da bi se u povjesnici tužbe navelo da je prometnica proširena za 2107 m2, a da je vještačenjem utvrđeno da se proširenje odnosi na površinu od 2601 m2, tužitelj ističe da je u tužbi naveo da traži naknadu za cjelokupno proširenje prometnice na čest. 1129/3 k. o. [katastarska općina] koja je njegovo vlasništvo. Dakle, tužbeni zahtjev postavljen je za svu površinu proširenja prometnice na čest. 1129/3 k. o. [katastarska općina]. Međutim, tek da se geodetskim vještačenjem utvrdilo kolika je točno površina proširenja i o kojim česticama stare izmjere se radi, pa je sukladno tome isti i postavio konačni tužbeni zahtjev. Tužitelj je predložio dopunu geodetskog vještačenja obzirom da Visoki trgovački sud Republike Hrvatske upućuje da bi geodetsko vještačenje trebalo uzeti u obzir i uporabnu dozvolu, odnosno da bi vještak trebao dati odgovor i na pitanje koja površina sadašnje čest. 1129/3 k. o. [katastarska općina] je obuhvaćena uporabnom dozvolom i usporediti je sa „starim“ česticama. Što se tiče obrazloženja odluke drugostupanjskog suda u kojem se navodi da bi trebalo utvrditi na što se odnose navodi u tužbi vezani za čest. 1193/2 k. o. [katastarska općina], tužitelj se očitovao kako se u tužbi dogodila omaška u pisanju, odnosno inverzija brojeva u oznaci nekretnine. Iz sadržaja tužbe jasno je razvidno da se ista odnosi isključivo i samo na čest. 1129/3 k. o. [katastarska općina], dok nekretnina čest. 1193/2 k. o. [katastarska općina] i ne postoji.

10.3. Pitanje površine za koju je obračunat komunalni doprinos po tužitelju nema nikakve veze sa konkretnim sporom niti da je relevantno za ovaj spor, jer komunalni doprinos obračunava Grad Zadar, pa bi oni trebali i dati odgovor na to pitanje zbog čega su obračunali komunalni doprinos na površinu od 1548 m2, kad je više nego jasno da se Potvrda glavnog projekta Klasa: 361-01/08-01/014 od 14. travnja 2009. godine, izdana od strane Grada Zadra, na temelju kojeg je izdana Uporabna dozvola, odnosi na izgradnju cijele prometnice na čest. 1129/3 k. o. [katastarska općina].

10.4. Tužitelj se nadalje očitovao da je pod točkom 12. obrazloženja rješenja poslovni broj Pž-4503/2024-2 Visoki trgovački sud ukazao na činjenicu da bi se u postupku trebalo razjasniti da li se Uporabna dozvola odnosno sporno proširenje odnosi isključivo na prometnicu odnosno nerazvrstanu cestu ili i neku drugu komunalnu infrastrukturu koja ne mora biti nerazvrstana cesta, jer da se Zakon o cestama ne bi mogao primjenjivati na neku drugu infrastrukturu na koju bi se primjenjivao Zakon o komunalnom gospodarstvu. U odnosu na prednje tužitelj navodi da je odredbom čl. 100. ZC-a jasno propisano koji su dijelovi nerazvrstane ceste. Isti je u spis dostavio Potvrdu glavnog projekta Klasa: 361-01/08-01/014 iz koje da jasno slijedi obuhvat i svrha gradnje. Iz sadržaja ove Potvrde glavnog projekta, a na temelju koje je izdana Uporabna dozvola, slijedi da je sva infrastruktura pobliže opisana u samoj potvrdi izvedena u koridoru prometnica. Tužitelje je stava kako ne bi trebalo biti sporno da je na nekretnini čest. 1129/3 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja izgrađena potpuno nova moderna prometnica u statusu nerazvrstane ceste sa svim sastavnim dijelovima takve prometnice (nogostupi, prometna signalizacija i dr.), kao i da je sva pripadajuća infrastruktura za potrebe naselja izvedena u samom koridoru prometnice (što također ukazuje na status opće uporabe). Obzirom da je u toj „novoj“ prometnici u statusu nerazvrstane ceste sadržan i dio površine „stare“ i ranije postojeće ceste, tužitelj je isplatu naknade vrijednosti zatražio samo za onu površinu proširenja, jer da je izdavanjem Uporabne dozvole tužitelju na toj površini proširenja ex lege prestalo vlasništvo neovisno o zk. upisu.

11. Tuženik je tijekom postupku ustrajao kod odgovora na tužbu. Podneskom od 11. veljače 2025. detaljno se očitovao na navode iz ukidnih odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev 457/2021-3 od 14. lipnja 2023. i Visokog trgovačkog suda Republike poslovni broj Pž-4503/2024 od 10. prosinca 2024.

11.1. Tako isti navodi kako je drugostupanjski sud u cijelosti prihvatio njegov prigovor da je na predmetnoj čestici 1129/3 bio postojeći put - Petrčane ulica I - te da je došlo do proširenja navedenog puta novim sadržajem (što da nije vidljivo iz ukidne presude) zbog ishođenja uporabne dozvole kako bi upravo tužitelj povećao vrijednost svog zemljišta novim sadržajem

- dakle do nikakvog ograničenja i isključenja vlasništva nije došlo u odnosu na ranije stanje glede predmetnih čestica.

11.2. Tužitelj da je uz postojeći put koji je postojao na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i koji je nosio naziv Petrčane ulica I sam proširio za potrebe dobivanja uporabne dozvole za svoje luksuzno vila - apartmansko naselje izgrađeno u [adresa] u površini od 2601 m2, a ne za potrebe svih građana i u korist javnog dobra u općoj uporabi, već isključivo u privatnoj. Iz rješenja tuženika - Grada Zadra, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Klasa:

UPI-363-03/09-01/90, Urbroj:2198/01-2/2-09-2 od 6. travnja 2009., tužitelju je kao obvezniku plaćanja komunalnog doprinosa određena visina komunalnog doprinosa za proširenje infrastrukture naselja zone stanovanja “S” [adresa] u [adresa] površine 1.548,64 m², a što je, daleko, manje od utvrđenih 2.601 m², ali i površine koju je u svojoj tužbi naznačio sam tužitelj (2.107 m²). Dio nekretnine za koju tužitelj traži isplatu tržišne vrijednosti zemljišta da je područje privatnog stambenog naselja tužitelja i u kojem naselju da je tužitelj postavljenim rampama onemogućio bilo kakvo javno korištenje, pa se u niti jednom slučaju ne može raditi o javnoj uporabi ili statusu nerazvrstane ceste. Jednako tako iz uporabne dozvole od 3. studenog 2010. je razvidno, da je investitor proširenja predmetne prometnice upravo tužitelj, a predmetna cesta da služi isključivo za potrebe tužitelja i njegovog stambenog naselja.

11.3. Sporna površina od 2.601 m2 nikada da nije bila u javnoj uporabi (niti da je to postala od 2010. do danas korištenjem tog spornog puta od građana tog naselja) niti je bila dostupna većem broju korisnika, a niti se koristila za javni promet vozila. Zakon o cestama (Narodne novine broj 84/2011), a kojim je reguliran status i nerazvrstane ceste stupio je na snagu nakon što je donesena pravomoćna uporabna dozvola u korist tužitelja (16. studenog 2010.) glede proširenog dijela predmetne nekretnine (u naravi privatnog puta) radi čega da se nisu osnovano mogle primijeniti odredbe Zakona o cestama, već odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu (koje su bile na snazi kada je u korist investitora ovdje tužitelja predmetni sporni dio nekretnine tj. njezin prošireni sporni dio dobio Uporabnu dozvolu). Nadalje u korist tužitelja nema mjesta primjeni niti odredbe čl. 33. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jer ovdje zakonom u odnosu na prošireni dio nekretnine u površini od 2601 m2 nije oduzeta sposobnost tužitelju glede tog dijela njegove nekretnine da ista bude objekt njegovog prava vlasništva budući taj dio sporne nekretnine nije postao “nerazvrstana cesta” niti je postao cesta ili javni put u općoj javnoj uporabi u korist javnog dobra i svih građana. Tuženik smatra da u konkretnom slučaju tužitelj nema valjanu pravnu osnovu za utuženo potraživanje pa niti u iznosu kojeg mu je neutemeljeno i neosnovano dosudio prvostupanjski sud jer nema mjesta primjeni odredaba Zakona o cestama, odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kao niti odredbi Zakona o izvlaštenju u korist tužitelja.

12. Tuženik je podneskom od 12. veljače 2025. osporio preciziran tužbeni zahtjev tužitelja od 27. siječnja 2025. Predmetna površina na dijelu k.č 1129/3 k. o. [katastarska općina] koja je omeđena rampama te je na istoj ograničen pristup većem broju korisnika ne smatra se nerazvrstanom cestom. Smatra da sud u ponovljenom postupku treba utvrditi koji dio sporne nekretnine predstavlja nerazvrstanu cestu neovisno o izdavanju uporabne dozvole budući uporabna dozvola sama za sebe ne znači da je prometnica postala nerazvrstana cesta. Tek i ako se utvrdi koji dio sporne nekretnine predstavlja nerazvrstanu cestu potrebno je utvrditi od kad je taj dio u općoj uporabi jer vrijeme korištenja nekretnine predstavlja odlučnu činjenicu za utvrđivanje zastare potraživanja.

13. Podneskom od 28. veljače 2025. tužitelje je izvršio objektivnu preinaku tužbe na način da je povećao tužbeni zahtjev od 351.591,24 eura na iznos od 730.000,00 eura. Navedeno povećanje je opravdao time da se u zadnjih deset godina značajno promijenila vrijednost nekretnine. Predložio je da se provede novo građevinskog vještačenje radi utvrđivanja tržišne vrijednosti nekretnine, a sve radi usklađivanja tužbenog zahtjeva obzirom na nastalu promjenu vrijednosti. Tuženik da svojim podnescima od 11. i 12. veljače 2025. neosnovano predmetnoj nekretnini osporava status nerazvrstane ceste jer da je na ovo pitanje odgovorio i sam Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci Rev 457/2021. Činjenica da je predmetna nekretnina odnosno površina nekretnine čest. 1129/3 k. o. [katastarska općina] ima status nerazvrstane ceste je i bio razlog intervencije Vrhovnog suda u ovoj pravnoj stvori. U nastavku ovog postupka da se može utvrđivati samo površina proširenja ceste obuhvaćene građevinskom i uporabnom dozvolom, ali o pravnom statusu ove nekretnine da se više ne bi trebalo raspravljati.

14. Podneskom od 18. ožujka 2025. tuženik se usprotivio preinaci tužbe od 28. veljače 2025. jer da je tužbeni zahtjev povećan za više od 100% u odnosu na dosadašnji. U istom podnesku tuženik je, a u odnosu na povećani dio tužbenog zahtjeva istakao materijalno pravni prigovor zastare. U odnosu na razliku potraživanja za koju je sada napravljena preinaka – procesno, sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku ista da ima pravni učinak potpuno novog tužbenog zahtjeva, budući je došlo do predmetnog uvećanja od više od 100 % tj. za iznos od 378.408,76 eura, a za koji je prema tuženiku nesporno nastupila apsolutna zastara potraživanja tužitelja, a koja da je nastupila i za ranije utuženi iznos od 351.591,24 eura, pa čak sve i da postoji pravna osnova za njegovo potraživanje.

15. Tužitelj je konačno podneskom od 14. kolovoza 2025. (list spisa 594 do 596) uskladio tužbeni zahtjev odnosno isti uredio sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka građevinske struke pravne osobe CONTERA d.o.o., Preko od 4. kolovoza 2025., na način da od tuženika potražuje isplatu iznos od 723.000,00 eura uvećanu za zakonske zatezne kamate. Tuženik se podneskom od 15. rujna 2025. u cijelosti protivio postavljenom preciziranom tužbenom zahtjevu (list spisa 608 do 617), ustrajući kod toga da tužitelj nema valjanu pravnu osnovu, a pogotovo da nema pravo na zakonsku zateznu kamatu od 16. studenog 2010. jer da tada nije došlo do faktičnog izvlaštenja spornog dijela nekretnine kako da to tvrdi tužitelj tijekom postupka, a niti da je tuženik u to vrijeme bio upisan kao zk. vlasnik spornog dijela, pa tako ni sporne površine od 2601 m2. Tuženik je i u odnosu na precizirani tužbeni zahtjev od 14. kolovoza 2025. istakao materijalno pravni prigovor zastare, navodeći identično kao i u podnesku od 18. ožujka 2025.

16. Odredbom čl. 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 1121999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 84/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023, nadalje ZPP), a koja odredba propisuje da je nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku iste potreban pristanak tuženika; ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

17. U konkretnom slučaju sud je dopustio preinaku tužbe od 28. veljače 2025. jer smatra da je navedeno svrsishodno za končano rješenje spora između predmetnih stranaka budući da o navedenom između istih nesporno postoji nesuglasje, pa bi meritornim odlučivanjem o ovako postavljenom tužbenom zahtjevu – barem u ovom dijelu odnos među strankama trebao biti razriješen, samim time što je tužitelj naknadno i to podneskom od 14. kolovoza 2025. konačno uskladio tužbeni zahtjev temeljem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka građevinske struke u pogledu tržišne vrijednosti nekretnine slijedom čega od tuženika sada potražuje iznos od 723.000,00 eura koji iznos predstavlja smanjenje tužbenog zahtjeva za 7.000,00 eura, a u odnosu na preinaku tužbe od 28. veljače 2025.

18. U ponovljenom postupka sud je radi utvrđenja odlučnih činjenica izveo dokaze uvidom u dokumentaciju priloženu u spisu i to: Uporabnu dozvolu Grada Zadra, Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja Klasa: UP I-361-05/10- 01/29, Ur.broj: 2198/01-4/2-10-10-MK od 3. studenog 2010. (list spisa 6 do 8), Rješenje Grada Zadra, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Klasa: UpI-363-03/09-01/90, Ur.broj: 2198/01-2/2-09-2 od 6. travnja 2009. (list spisa 21 do 23), podnesak Državne geodetske uprave, Područnog ureda Zadar, od 13. rujna 2017. (list spisa 184), Potvrdu glavnog projekta izdanu od Grada Zadra, Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja Klasa: UP:361-01/08-01/014, Ur.broj: 2198/01-3/2-08-7 od 14. travnja 2009. (list spisa 407 do 410), uz suglasnost stranaka pročitani su iskazi ranije saslušanih svjedoka MI (list spisa 71) i FI (list spisa 71), saslušan je svjedok JI (list spisa 490 do 493), proveden je uviđaj 25. lipnja 2025. na licu mjesta (list spisa 511 do 513), provedena je dopuna geodetskog vještačenja po vještaku Boženu Rumeniću dipl. ing. geodezije na okolnosti utvrđivanja površine proširenja predmetne prometnice, odnosno trebalo je utvrditi razliku površine ranije postojeće prometnice kroz naselje i prometnice za koju je izdana Potvrda glavnog projekta i Uporabna dozvola, a koja je izgrađena na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i da se utvrdi koji dio površine je proširen, kakva je bila prije cesta, odnosno put, da li je bio put ograđen ili neograđen, koji dio sporne nekretnine bi eventualno predstavljao nerazvrstanu cestu, od kada je taj dio u općoj uporabi, da se odrede lomne točke navedene ceste, te od kojih dijelova nekretnina, tj. čest. zem. su nastale predmetne prometnice (list spisa 516 do 538), provedeno je nadalje građevinsko vještačenje po sudskom vještaku pravnoj osobi CONTERA d.o.o., Preko na okolnost utvrđivanja tržišne cijene utvrđene površine razlike u gabaritima ranije i izgrađene prometnice na kat čest 1129/3 k. o. [katastarska općina] (list spisa 552 do 583), te su usmeno su saslušani sudski vještaci Božen Rumenić dipl. ing. geodezije (list spisa 622 do 623) te Ozren Sorić dipl. ing. građevine kao zastupnik po zakonu prave osobe CONTERA d.o.o. Preko (list spisa 624 do 627).

19. Prema odredbi čl. 219. ZPP-a, svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija dokaze i navode protivne strane.

19.1. Odredbom čl. 7. st. 1. ZPP-a propisano je da su stranke dužne iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

20. Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu tuženik isplati tržišnu vrijednost dijela nekretnine oznake 1129/3 k. o. [katastarska općina], koja je bila obuhvaćena radovima proširenja prometnice kroz stambeno naselje, a za koji dio nekretnine tužitelj tvrdi da je na temelju zakona postala stvar u općoj uporabi u vlasništvu tuženika.

21. Tuženik je u cijelosti osporio osnova i visinu tužbenog zahtjeva, te je istakao materijalno pravni prigovor zastare tužiteljevog potraživanja.

22. Među strankama nije sporno da je tužitelj u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina], u zk. ul. [broj ZK uloška], upisan kao vlasnik za cijelo čest. zem. [katastarska čestica], u naravi put, površine 5952 m2.

23. Pregledom priložene dokumentacije sud je utvrdio:

- da je Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja Grada Zadra, dana 6. travnja 2009, Klasa:UP I-363-03/09-01/90, Urbroj:2198/01-2/2-9-2, donio rješenje kojim je obvezniku plaćanja komunalnog doprinosa tvrtki P.S.IMMO d.o.o. odredio visinu komunalnog doprinosa za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to za proširenje infrastrukture naselja zone stanovanja „S“ „ [adresa] u [adresa] površine 1548,64 m2 u iznosu od 74,90 kn/m2, a što da iznosi 115.993,15 kn, a koja obveza komunalnog doprinosa se odnosi na izgradnju komunalne infrastrukture koje se Grad Zadar obvezuje izgraditi prema Programu izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Grada Zadra za 2009. godinu i to između ostalog i nerazvrstane ceste, a među kojim nerazvrstanim cestama je navedena i spojna cesta za turističko [adresa];

- da je Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja Grada Zadra dana 14. travnja 2009. po zahtjevu investitora P.S. IMMO d.o.o., Zadar, Gaženička bb, izdao Potvrdu glavnog projekta kojom se utvrđuje da je glavni projekt zajedničke oznake projekta: PS-C-420 od 2. veljače 2009. godine izrađen po tvrtki "D & Z" d.o.o. iz Zadra za građenje prometnica sa infrastrukturom (telekomunikacijska kanalizacija i vanjska javna rasvjeta, vanjski vodovod i fekalna i oborinska kanalizacija) za potrebe naselja zone stanovanja " [adresa] u [adresa] na čest. zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to:

- ulica 1. sa dva prometna traka širine po 2,25m i pješački nogostup sa jugozapadne strane od 1,50m;

- ulica 2. – glavna unutarnja ulica sa dva prometna traka širine po 3,00m i pješački nogostup obostrano od 1,50m;

- ulica 3. sa dva prometna traka širine po 2,50m i pješački nogostup sa jugozapadne strane od 2,50 m, a sa sjeveroistočne od 1,50m;

- ulica 4. sa dva prometna traka širine po 2,25m i pješački nogostup sa sjeverozapadne strane od 1,50m;

- ulica 5. sa dva prometna traka širine po 2,50m i pješački nogostup sa jugoistočne strane od 2,50m, a od stacionaže 0,00+62,92 do kraja ulice. Na početku ulice od stacionaže 0,00+o,o sa jugoistočne strane predviđeno je osam parkirnih mjesta;

- u koridoru prometnica izvesti će se pripadajuća infrastruktura i to:

- telekomunikacijska kanalizacija u dužini od 1.160m sa 22 kabelska zdenca, sa spojem na postojeću TK mrežu u točki "A";

- javna rasvjeta prometnica sa spojem na TS 10(20)/0,4 kV "PUNTA SKALACENTAR-NOVA" preko GRO-JR sa dva izvoda na RO-JR1 i RO-JR"sa ukupno 46 rasvjetnih stupova visine 6,0m;

- vodoopskrba i hidrantska mreža za zonu stanovanja " [adresa] od postojećeg vodomjernog okna, ista se izvodi od lijevano željeznih cijevi "DUCTILE" PN 10 od DN 125mm i DN 100mm, u ukupnoj dužini od 773,00m,

- kolektori fekalne kanalizacije se radi od PVC cijevi DN 250mm u dužini od 700m, kolektori oborinske kanalizacije se rade od PVC cijevi 315, 400, 5090 i 630mm ukupne dužine 730m;

- da je Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja Grada Zadra dana 3. studenog 2010., Klasa:UP I-361-05/10-01/29, Urbroj:2198/01-4/2-10-10-MK, po zahtjevu investitora P.S.IMMO iz Zadra, izdao UPORABNU DOZVOLU, a kojom je odobrio uporabu izgrađene prometnice sa infrastrukturom za potrebe naselja zone stanovanja „ [adresa] u [adresa], a koja je izgrađena na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po Potvrdi Glavnog projekta broj:Klasa:361-01/08-01/014, Urbroj:2198/01-3/2-08-7. Zadar od 14. travnja 2009., izdana od nadležnog tijela grada Zadra, Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja investitoru P.S.IMMO d.o.o. iz Zadra; navedena Dozvola postala je pravomoćna dana 16. studenog 2010.,

- da iz dopisa Državne geodetske uprava, Područnog ureda za katastar Zadar, od 13. rujna 2017., Klasa:015-08/17-10/30, Urbroj:541-22-01/5-17-2 proizlazi da prema evidenciji njihovog ureda (Adresni ured) koju vode od 1990. je registrirana [adresa], u [adresa], prema Novoj izmjeri k. o. [katastarska općina], a ista da se nalazi na katastarskoj čestici [katastarska čestica].

24. Svjedoka MI koji je bio saslušan na ročištu glavne rasprave održane 2. listopada 2015. u svom iskazu u bitnom je naveo da se na mjestu današnjih urbanih vila izgrađenih u predjelu [adresa] prije nalazilo turističko nudistički kamp koji da je izgradio Sokol Mostar, a u naravi da je to bilo više od 50 manjih kućica. Na ulasku u taj kamp da je već u vrijeme bivše države postojala rampa sa portirnicom te građani koji nisu bili gosti kampa da nisu mogli ući ni automobilom ni pješice jer se moralo imati dozvolu. I onda, a i u današnje vrijeme da se radilo o prometnici.

25. Svjedok FI koji je također bi saslušan na ročištu glavne rasprave održane 2. listopada 2015. u svojem iskazu je naveo kako mu je poznato naselje urbanih vila u predjelu Petrčana Punta Skala. Kada se ide glavnom cestom kroz mjesto Petrčane da se ne može proći kroz to naselje urbanih vila jer da se na ulasku u to naselje nalazi rampa koja da priječi ulazak na cestu koja vodi prema tim vilama. Svjedoku nije bilo poznato je li se navedena ulica širila i tko je izvodio radove. Nadalje isti nije imao saznanja je li se tamo moglo proći prije 1995. jer da se te godine tek doselio u Petrčane.

26. Svjedok JI u svojem iskazu je naveo da je bio glavni nadzorni inženjer za izgradnju prometnice i pripadajuće infrastrukture stambenog [adresa] u [adresa]. Radovi da su započeli 2009., a isti da bili završeni po njegovom sjećanju u ljeto 2010. kada je i bio tehnički pregled nakon kojeg je izdana Uporabna dozvola za predmetnu prometnicu i infrastrukturu. Pod infrastrukturom se podrazumijevaju fekalna i oborinska odvodnja voda, elektro napajanje, rasvjeta i hidrantni vod. Projektant je morao, a u konačnici i je napravio projekt za izgradnju prometnice sa pripadajućom infrastrukturom stambenog [adresa], koji projekt je morao biti u skladu sa detaljnim Planom uređenja stambenog naselja Punta Skala. U tom Planu koji je dostupan na Internetu i danas, obuhvaćeni su hoteli i zatvoreni kompleks hotela, a isti obuhvaća i dio kuća u [adresa]. Navedeni Plan predviđao je izgradnju nove prometnice koja bi vodila do novog hotelskog kompleksa obzirom da je stara prometnica prolazila kroz [adresa], predio Petrčana, a kojom se dolazilo do hotela Punta Skala. U konačnici je stara prometnica rekonstruirana sukladno Prostornom planu. Inače predmetni Prostorni plan predviđao je izgradnju 50 objekata, a koje su bile od jedne do šest stambenih jedinica po objektu. Izgrađeno je svih 50 objekata. Do tih objekata vode prometnice koje su nastavak postojećih prometnica, a koje su po svojim gabaritima bile uže. Svjedok je pojasnio da je hotelski kompleks zidom odvojen od cijelog stambenog [adresa]. Navedene prometnice su potrebne stanovnicima [adresa] općenito kako bi do svojih kuća došli svi stanovnici [adresa], a ne samo stanovnici novoizgrađenih 50 objekata. U građevinskoj dozvoli nisu bile nikakve rampe, a niti su iste rađene kao dio projekta, te je naveo da nema nikakvih saznanja o bilo kakvim rampama. Cijelo stambeno [adresa], uključujući i 50 novoizgrađenih objekata je rađeno kao sastavni dio stambenog [adresa] s namjerom da ono bude sastavni dio cijelog [adresa] komunikacijski povezano kao jedno jedinstveno naselje, a sve kako je i predviđeno detaljnim Planom. Predmetna prometnica sa infrastrukturom služi kako za 50 novoizgrađenih objekata tako i za obodne kuće koje su izgrađene do tog novog naselja. Obodne kuće su postojale prije gradnje ovih 50 novih objekata. Navedenim obodnim – rubnim kućama da su spajani kanalizacija i ostala infrastruktura, a to sve u vrijeme kada je tužitelj gradio tzv. novo naselje od 50 objekata. U protivnom stanari tih obodnih (rubnih) kuća, tj. kuća uz novoizgrađeno naselje, ne bi mogli pristupiti do istih bez tih novih prometnica. Svjedok je nadalje naveo da se radi o javnoj prometnici, jer da je investitor imao namjeru prodavati objekte, tj. apartmane, pa u protivnom vlasnici tih objekata, apartmana ne bi mogli doći do istih, kao ni vlasnici obodnih kuća. Namjena te prometnice po Prostornom planu je, da je to javna površina. Na terenu, a prije nego li je započela gradnja apartmansko-vila naselje, postojali su bungalovi, prometnice, rasvjeta, voda, odnosno postojala je određena infrastruktura. U odnosu na izgradnju parkirnih mjesta, a prema priležećoj Potvrdi glavnog projekta građena su parkirna mjesta njih 6 do 8 na vrhu 5. Ulice, za potrebe stanara obodnih kuća, dok su ostala parkirna mjesta građena za svaki novoizgrađeni objekt, ali po drugim Potvrdama glavnog projekta, konkretno za svaki objekt posebno na njihovoj parceli.

27. Dana 25. lipnja 2025. sud je u nazočnosti stranaka i sudskih vještaka geodetske i građevinske struke proveo uviđaj na licu mjesta tj. na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je započeo u Ulici broj 1 (oznaka apartmana 131). Utvrđeno je da se radi o 5 ulica od rednog broj 1 do 5, a prema Uporabnoj dozvoli i Potvrdi glavnog projekta. Na uviđaju je konstatirano da je u Ulici 1 kolnik i jednostrani nogostup, u Ulici 2 kolnik i obostrani nogostup, u Ulici 3 kolnik i obostrani nogostup, u Ulici 4 kolnik i jednostrani nogostup i u Ulici 5 kolnik, jednostrani nogostup i parking. Konstatirano je nadalje, da u Ulici 4, a koja se križa sa Ulicom 1, Ulicom 2 i Ulicom 3 nema postavljenih rampi, a u istoj Ulici 4 se nalazi obilježeni pješački prijelaz, prometni znak stop, prometni znak cesta s prednošću prolaza, rasvjetni stupovi, šahtovi za kanalizaciju i oborinske vode. Pregledom Ulice 1 utvrđeno je da se sa sjeverne strane iste nalaze obodne kuće. Daljnjim pregledom i to Ulice 5 utvrđeno je da se na vrhu ulice sa sjeverne strane nalazi parking po Potvrdi glavnog projekta sa osam označenih parkirnih mjesta te prometnim znakom stop i parking. Daljnjim pregled iste ulice prema jugu u dužni cca 150 m, utvrđeno je da se ista križa sa Ulicom 3, te da se na kraju Ulice 5 nalazi prometni znak cesta s prednošću prolaska te table sa brojčanim oznakama objekata. Također u Ulici 3 se nalaze šahtovi za odvodnju i kanalizaciju, te je nadalje konstatirano da su sve ceste obilježene horizontalnom signalizacijom (središnjom crtom). Na sjecištu Ulice 4 i Ulice 3 sa istočne strane Ulice 4 nalaze se obodne kuće, a u istoj ulici se nalazi i prometni znak cesta s prednošću prolaska, rasvjetni stupovi, šahtovi za odvodnju i signalizaciju. Prilikom obilaska lica mjesta niti u jednoj ulici sud neposrednim opažanjem nije utvrdio da bi bile postavljene rampe koje bi priječile ulaz odnosno prolaz kroz navedene ulice.

28. Sudski vještak geodetske struke Božen Rumenić, dipl. ing. geodezije je 15. srpnja 2025. dostavio u spis predmeta pisani nalaz i mišljenje iz kojeg proizlazi da je 25. lipnja 2025. izvršen zakazani uviđaj na kojem je obišao pet ulica (od rednog broja 1 do 5) koje se navode u Potvrdi glavnog projekta i za koje je izdana Uporabna dozvola.

Ulica 1 se sastoji od dva prometna traka i jednostranog nogostupa.

Ulica 2 se sastoji od dva prometna traka i obostranog nogostupa.

Ulica 3 se sastoji od dva prometna traka i obostranog nogostupa.

Ulica 4 se sastoji od dva prometna traka i jednostranog nogostupa.

Ulica 5 se sastoji od dva prometna traka, jednostranog nogostupa i parkinga.

U svih pet ulica je izvedena horizontalna i vertikalna prometna infrastruktura. Isto tako su izvedeni šahtovi podzemnih instalacija i rasvjetni stupovi. Svih pet ulica je povezano u jednu prometnu cjelinu koja nigdje nije prekinuta.

28.1. Sudski vještak u svojem nalazu je naveo i kako zahtjev zastupnika tuženika za prikaz tragova građevinskih radova na asfaltu koji su nastupili prilikom uklanjanja rampi nije mogao izvršiti jer kao geodetski stručnjak ne može nešto pretpostaviti, već isključivo snimiti nešto što je nedvojbeno vidljivo ili jasno označeno na terenu. Dana 3. srpnja 2025. izvršio je uvid u glavni projekt na temelju kojeg je dobivena Potvrda glavnog projekta KLASA: 361-01/08- 01/014, URBROJ: 2198/01-3/2-08-7 od 14. travnja 2009., a koji Projekt je ovaj sud pribavio od Grada Zadra, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo.

28.2. Nakon obrade i uspoređenja svih dokumenata sudski vještak navodi da č.z.1129/3 k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja svih pet ulica (od 1 do 5) za koje je dobivena Uporabna dozvola osim za jednosmjernu prometnicu (pristup moru) koja se nalazi između č.z.1288 i č.z.1299/ i č.z.1293 sve k. o. [katastarska općina], a koja je prije bila prometnica kao dio stare č.z.539/354 površine 98m². Geodetska izmjera za katastarsku općinu [katastarska općina] stupila je na snagu 5. prosinca 2008. Od tog datuma postoji č.z.1129/3 k. o. [katastarska općina], upisane kulture put, u vlasništvu P.S.IMMO iz Zadra. Prije nove izmjere na području č.z.1129/3 k. o. [katastarska općina] postojale su prometnice koje su u katastru nastale parcelacijom poduzeća „Soko“ iz Mostara 1970. godine. Te prometnice su prikazane u grafičkom dijelu elaborata i dio njih koji se nalazi unutar č.z.1129/3 k. o. [katastarska općina] su za cijelo (k. č. [katastarska čestica]) i za dio (k. č. [katastarska čestica]) ukupne površine 3351m².

28.3. Uvidom u skice izmjere iz 1970. godine vještak nije utvrdio da su novoformirane parcele prometnice na nekom mjestu ograđene. Svih pet ulica iz Uporabne dozvole su jedna neprekinuta cjelina, u naravi prometnice sa izvedenom horizontalnom i vertikalnom infrastrukturom koje su bile i projektirane glavnim projektom.

28.4. Sudski vještak je nadalje naveo da se u grafičkim prilozima vide proširenja prijašnjih prometnica, slijedom čega je:

Ulica 1 nastala proširenjem nekadašnje prometnice oznake 539/404 k. o. [katastarska općina]. Ulica 2 nastala proširenjem nekadašnje prometnice oznake 539/392 k. o. [katastarska općina]. Ulica 3 nastala proširenjem nekadašnje prometnice oznake 539/384 k. o. [katastarska općina]. Ulica 4 nastala proširenjem nekadašnjih prometnica oznake 539/390 i 539/402 sve k. o. [katastarska općina].

Ulica 5 nastala proširenjem nekadašnjih prometnica oznake 539/386, 539/396 i 539/405 sve k. o. [katastarska općina] te izgradnjom parkirališta u produženju č.z.539/405 k. o. [katastarska općina] i izgradnjom spoja č.z.539/396 i č.z.539/392 sve k. o. [katastarska općina].

28.5. Nadalje, a u nastavku nalaza sudski vještak Rumenić dao je tablični prikaz prije navedenih proširenja spomenutih nekadašnjih prometnica koja se sastoje od dijelova čestica nekadašnjih parcela i koja zajedno s nekadašnjim prometnicama koje se nalaze unutar zahvata Potvrde glavnog projekta i Uporabne dozvole (parcele za za cijelo (k. č. [katastarska čestica]) i za dio (k. č. [katastarska čestica]) ukupne površine 3253m²) čine Ulicu 1, Ulicu 2, Ulicu 3, Ulicu 4 i Ulicu 5 iz Potvrde glavnog projekta i Uporabne dozvole.

28.6. Tablični prikaz proširenja nekadašnjeg puta koji se sastoji od površina dijelova č. zem. nekadašnjih parcela koje su sastavni dio sadašnjeg puta:

stara č. z.

nova č. z.

površina (m2)

dio

539/361

1129/3

dio

539/359

1129/3

dio

539/357

1129/3

dio

539/355

1129/3

dio

539/389

1129/3

dio

539/385

1129/3

dio

*336

1129/3

dio

*335

1129/3

dio

539/401

1129/3

dio

*381

1129/3

dio

539/399

1129/3

dio

539/397

1129/3

dio

539/395

1129/3

dio

539/416

1129/3

dio

*409

1129/3

UKUPNO

28.7. Sudski vještak zaključuje da svih pet ulica iz Potvrde glavnog projekta i Uporabne dozvole imaju ukupnu površinu od 5854m² koja se sastoji od 3253m² nekadašnjih prometnica i proširenja koja su prikazana u gornjoj tablici u iznosu od 2601m². Razlika u iznosu od 98m² do pune površine č.z.1129/3 k. o. [katastarska općina] od 5952m² se odnosi na prije opisanu jednosmjernu prometnicu prema moru (dio stare č.z.539/354 k. o. [katastarska općina]) koja nije obuhvaćena Potvrdom glavnog projekta i Uporabnom dozvolom.

29. Tužitelj se podneskom od 18. srpnja 2025. (list spisa 549 do 550) očitovao da nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke Božena Rumenića dipl. ing. geodezije. Iz predmetnog nalaza i mišljenja slijedi kako je razlika u površini ranije postojeće prometnice i aktualne prometnice na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 2601m2, odnosno

površina proširenja da iznosi 2601m2.

30. Tuženik se podneskom od 14. kolovoza 2025. (list spisa 597 do 600) očitova na dostavljeni mu nalaz i mišljenje sudskog vještaka Božena Rumenića dipl. ing. geodezije na način da se protivio nalazu i mišljenju u svim dijelovima u kojima je isti u suprotnosti sa dosadašnjim navodima tuženika iznesenim tijekom postupka. U bitnome se prigovor tuženika odnosi da sudski vještak Rumenić u svom nalazu i mišljenju nije označio da su na ulazu i izlazu iz apartmanskog naselja te po raznim ulicama postojale rampe koje su branile prometovanje istima tj. svima osim vlasnicima tih apartmana, a ta činjenica da je bila vidljiva na licu mjesta prilikom uviđaja na licu mjesta jer da su ostala oštećenja na cesti upravo od uklanjanja tih rampi. Tuženik smatra da bi vještak u Nalazu trebao označiti dio sporne nekretnine koji se nalazi unutar postavljenih rampi kao i dio koji nalazi van postavljenih rampi te naravno uz izračun površine dijela koji se nalazi unutar postavljenih rampi. Prema mišljenju tuženika činjenica postavljanja predmetnih rampi je ključna i odlučna činjenica za odluku u ovoj pravnoj stvari slijedom čega u tom pravcu izrađeno vještačenje mora biti precizno određeno.

31. Sudski vještak građevinske struke Ozren Sorić, dipl. ing. građevine, kao zastupnik po zakonu pravne osobe CONTERA d.o.o. Preko, 4. kolovoza 2025. dostavio je u spis predmeta pisani nalaz i mišljenje iz kojeg proizlazi da prema izvršenom nalazu, te urađenoj analizi i obradi podatka poštena tržišna vrijednost, za dio katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 2601 m2, na dan očevida/vrednovanja 25. lipnja 2025. je iznos od 723.000,00 eura. U navedenoj tržišnoj vrijednosti zemljišta nije sadržan porez na dodanu vrijednost, a niti su u cijenu uračunate bilo kakve poboljšice.

32. Tužitelj se podneskom od 14. kolovoza 2025. (list spisa 594 do 596) očitovao na nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke pravne osobe CONTERA d.o.o. Preko, navodeći da nema nikakvih primjedbi na nalaz i mišljenje istoga.

33. Tuženik se podneskom od 5. rujna 2025. (list spisa 603 do 606) očitovao na nalaz i mišljenje sudskog vještaka građevinske struke. U bitnome navodi da je građevinski vještak precijenio vrijednosti kvadrata spornog dijela nekretnine imajući u vidu položaj i kakvoću spornog zemljišta radi čega da je predmetno vještačenje potpuno neutemeljeno i pogrešno zbog čega da istome u cijelosti i prigovara kao neosnovanom. Mišljenja je kako je vještak trebao procijeniti vrijednost zemljišta kakvo je ono bilo u sporno vrijeme dakle u 2008. i 2009. godini, a ne nikako kakvo je ono danas (odnosno kakva je njezina današnja tržišna vrijednost). Nadalje, tuženik smatra da je precijenjena vrijednost predmetnog zemljišta jer da isto ne može vrijediti 278,04 eura/m2 budući da se na tom dijelu zemljištu ne može ništa graditi, a koju činjenicu sudski vještak da nije uzeo u obzir. Tuženik je prigovorio i procijenjenoj površini od 2601m2, jer da se u konkretnom slučaju trebala procijeniti površina od 1548,64m2, a za koju površinu da je tužitelju kao tadašnjem obvezniku plaćanja komunalnog doprinosa određena visina komunalnog doprinosa za proširenje infrastrukture naselja zone stanovanja "S" [adresa] u [adresa].

34. Na ročištu glavne rasprave održane 18. rujna 2025. saslušani su sudski vještaci Božen Rumenić dipl. ing. geodezije i Ozren Sorić dipl. ing. građevine kao zastupnik po zakonu pravne osobe CONTERA d.o.o., Preko.

35. Sudski vještak Božen Rumenić dipl. ing geodezije u svom iskazu je naveo kako u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja dostavljenog sudu 15. srpnja 2025. Na pitanje tuženika odgovorio je da je površina sporne cesta prije proširenja iznosila 3253m2, te da je ista proširena za površinu od 2601m2, koja površina je u vlasništvu tužitelja i ista je bila obuhvaćena Uporabnom dozvolom. Sadašnja čestica 1129/3 k. o. [katastarska općina] da je nastala novom izmjerom 2008. godine. Čestice stare izmjere broj 539/416, 409 i 381, sve k. o. [katastarska općina], su sastavni dio čestice 1129/3 k. o. [katastarska općina], s time da je pojasnio da su oznake nekretnine (stare i nove izmjere) navedene u tablici na zadnjoj strani njegovog Nalaza i mišljenja, a one koje ispred imaju oznaku "*" da označavaju česticu zgrade. U odnosu na kat. čest. [katastarska čestica], nove izmjere, sve k. o. [katastarska općina], nije bilo proširenja.

36. Sudski vještak Ozren Sorić dipl. ing. građevine iskazao je da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja dostavljenog ovom sudu 4. kolovoza 2025. U odnosu na prigovorne navode tuženika isti se očitavao navodeći da u odnosu na godinu procjene iz prigovora imao je zadatak napraviti procjenu prema datumu očevida što je navedeno i u zapisniku s očevida, tj. uviđaja. Nadalje, a vezano za površinu koja se trebala procjenjivati, tu se vezao za Nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke u kojem je navedena površina za koje je trebalo izraditi procjenu vrijednosti. Drugu površinu isti nije imao za procjenu. U odnosu na prigovor koji se tiče jedinične cijene sudski vještak je naveo da kod vještačenja koristi poredbenu metodu i izvadak iz zbirke kupoprodajnih ugovora, te na temelju toga i analize tih podataka dobiva jediničnu cijenu zemljišta. Kod izrade nalaza i mišljenja držao se procjene površine od 2601m2 iz razloga jer mu je rješenjem suda bilo naloženo da utvrdi tržišnu cijenu razlike u gabaritima ranije i izgrađene prometnice na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], slijedom čega da se onda i vezao za površinu koju je utvrdio vještak geodetske struke u površini od 2601m2. Sudski vještak je nadalje na posebno pitanje tuženika je li uzeo u obzir činjenicu prilikom izrade Nalaze i mišljenja, odnosno izračuna vrijednosti zemljišta po m2, da se na spornom dijelu nekretnine ne može ništa graditi, te da li ta činjenica posljedično utječe na procjenu vrijednosti predmetnog dijela zemljišta po m2, odgovorio, da je kod procjene ograničen vrstom metode i izvadcima iz knjige kupoprodajnih ugovora, i to da je jedino što smije koristiti kod procjene vrijednosti nekretnine. Tako da pitanje izgrađenosti nogostupa i ceste ne može uzeti u obzir prilikom procjene. On da ne raspolaže nikakvim korelacijskim tablicama izrađenim od strane službenog tijela, a koje bi se mogle uzeti u obzir pri korištenju usporednih cijena za zemljište na kojima je izgrađen nogostup i cesta, a u odnosu na poredbenu česticu. Također, navodi da on nije ni imao podatke o poredbenoj čestici, tj. točan podatak, osim avionske snimke.

37. Sud nije prihvatio dokazni prijedlog tuženika sa ročišta glavne rasprave održane 18. rujna 2025. da se provede ponovo geodetsko vještačenje u ovoj pravnoj stvari kao ni dopuna građevinskog vještačenja jer smatra da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno da se u navedenom predmetu može donijeti odluku.

38. Predmet konkretnog tužbenog zahtjeva u ovom postupku, kako je to već i ranije navedeno, je zahtjev tužitelja da mu tuženik isplati tržišnu vrijednost dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tj. samo površine na koju je proširena ranije postojeća cesta temeljem pravomoćne Uporabne dozvole izdane od tijela tuženika konkretno Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja dana 3. studenog 2010., Klasa:UP I-361-05/10-01/29. Tužitelj potražuje naknadu za površinu koja je ranije bila njegovo vlasništvo, a koja je upotrjebljena za proširenje postojeće ceste čime da je i ta površina postala sastavnim dijelom prometnice pa temeljem samog zakona (Zakona o cestama) ista da više ne može biti u vlasništvu tužitelja. Tužitelj je stava da je pravomoćnošću Uporabne dozvole, a koja je postala pravomoćna 16. studenog 2010. sporna prometnica stekla pravni status nerazvrstane ceste.

39. Tuženik je tijekom postupka osporavao osnovu tužbenog zahtjeva navodeći da dio nekretnine za koju tužitelj traži isplatu tržišne vrijednosti zemljišta je područje privatnog stambenog naselja tužitelja, u kojem naselju da je tužitelj postavljenim rampama onemogućio bilo kakvo javno korištenje, pa se u niti jednom slučaju ne može raditi o javnoj uporabi ili statusu nerazvrstane ceste. Jednako tako iz Uporabne dozvole od 3. studenog 2010. je razvidno, da je investitor proširenja predmetne prometnice upravo tužitelj, a predmetna cesta da služi isključivo za potrebe tužitelja i njegovog stambenog naselja.

40. Između stranaka sporna je narav predmetnog dijela utužene nekretnine odnosno okolnost je li riječ o nerazvrstanoj cesti ili o nekretnini koja je tužiteljevo vlasništvo.

41. Odredbom čl. 131. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13; dalje: ZC) propisano je:

(1) Ceste koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste.

(2) Postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstanih cesta iz st. 1. ovoga članka u vlasništvu jedinice lokalne samouprave zamijenit će se po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave.

(3) Nerazvrstane ceste iz st. 1. ovoga članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar.

(4) Nerazvrstane ceste iz st. 1. ovoga članka koje nisu evidentirane u katastru ili u katastru nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju odgovarajućeg geodetskog elaborata kojim je snimljeno izvedeno stanje, a kojega pribavlja i tijelu nadležnom za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz čl. 107. ovoga Zakona. (5) Nerazvrstane ceste iz st. 4. ovoga članka upisuju se u zemljišne knjige sukladno st. 3. ovoga članka.

(6) Nekretnine koje su prema ovom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze.

42. U prijelaznim i završnim odredbama Zakona o cestama iz 2011. stoji kako sve ceste koje se na dan stupanja na snagu toga zakona (odnosno 28. srpnja 2011.) koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu toga Zakona, postaju nerazvrstane ceste.

43. Prethodno je odredbom čl. 101. st. 1. Zakona o cestama propisano da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalazi.

44. U odnosu na pravni status spornog dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za navesti je da je ovaj sud u svojoj odluci poslovni broj P-217/2016-93 od 8. lipnja 2018. utvrdio da bi se radilo o nerazvrstanoj cesti odnosno površini u javnoj uporabi. Međutim, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj P-5024/2018-2 od 7. rujna 2000., a kojom je preinačio presudu ovog suda od 8. lipnja 2018. zauzeo je drugačiji stav. Isti je u preinačenoj odluci naveo da je u zemljišnim knjigama tužitelj upisan kao vlasnik nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok da uporabna dozvola sama za sebe ne znači da je prometnica postala nerazvrstana ili javna cesta te da prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi prema odredbi čl. 131. Zakona o cestama nije načinjen, a da se oznaka kulture put ne može identificirati s pojmom nerazvrstane ceste. Slijedom navedenog predmetni sud je bio stava da se nekretnina još uvijek nalazi u vlasništvu tužitelja slijedom čega da može biti predmetom vlasništva, a također da nisu nastupili učinci potpunog izvlaštenja jer da postupak izvlaštenja nije ni proveden, zbog čega da je prvostupanjski sud nepravilno primijenio odredbe Zakona o cestama kada je ocijenio da sporna prometnica unutar apartmanskog [adresa] predstavlja nerazvrstanu cestu.

45. Nadalje, Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci Rev 457/2021-3 od 14. lipnja 2023. odgovarajući na postavljeno revizijsko pitanje tužitelja dao je odgovor da sukladno Zakonu o cestama nekretnina koja je u zemljišnim knjigama označena kao „put“, a u katastarskom operatu se vodi kao ulica sa nazivom i određenim kućnim brojevima, u odnosu na koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola za izgradnju prometnice za potrebe zone stanovanja, a u prostornom planu - detaljni plan uređenja nekretnina je predviđena kao javna namjena - prometnica, ima pravni status nerazvrstane ceste, neovisno o tome tko je na nekretninama na kojima je ista izgrađena upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama.

46. Naime, u konkretnoj pravnoj stvari nesporno je, da je nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u zemljišnim knjigama zk. ul. [broj ZK uloška] kao put, dok se u katastarskom operatu vodi kao ulica sa nazivom i određenim kućnim brojevima, a što je utvrđeno iz dopisa Državne geodetske uprava, Područnog ureda za katastar Zadar, od 13. rujna 2017, Klasa:015-08/17- 10/30, Urbroj:541-22-01/5-17-2. Nadalje, nesporno je i da je u odnosu na istu izdana pravomoćna Uporabna dozvola od 3. studenog 2010. za izgradnju prometnice za potrebe zone stanovanja [adresa] od strane samog tuženika, Klasa:UP I-361-05/10-01/29, Urbroj:2198/01-4/2-10-10-MK, a u prostornom planu - detaljni plan uređenja nekretnina je predviđena kao javna namjena - prometnica, koja činjenica nije sporna.

47. Da se u konkretnoj stvari radi o prometnici tj. cesti proizlazi i iz iskaza saslušanih svjedoka MI i FI, kao i svjedok CI koji je bio glavni nadzorni inženjer za izgradnju prometnice i pripadajuće infrastrukture stambenog [adresa] u [adresa]. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz saslušanog svjedoka CI, čiji iskaz je cijenio kao vjerodostojan, životan i logičan, samim tim što je isti iskazivao da navedena prometnica u odnosu na koju su vršeni radovi 2009., a završeni 2010. je javna prometnica jer ista koristi ne samo stanarima novoizgrađenih kuća novog naselja, [adresa] već i stanarima obodnih kuća koje graniče sa novoizgrađenim kućama, a koje su kuće su tu postoje i prije gradnje novog naselja budući da bez predmetne prometnice ni jedni, ni drugi stanari ne bi mogli pristupiti do svojih stambenih jedinca. Inače namjena te prometnice po Prostornom planu je, da je to javna površina.

48. Iz Potvrde glavnog projekta, od 14. travnja 2009. Klasa: 361-01/08-01/014 koji prileži ovom spisu slijedi obuhvat i svrha gradnje, odnosno da se isti izdaje za građenje prometnica sa infrastrukturom (telekomunikacijska kanalizacija i vanjska javna rasvjeta, vanjski vodovod i fekalna i oborinska kanalizacija) za potrebe naselja zone stanovanja " [adresa] u [adresa] na čest. zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na temelju Potvrde glavnog projekta izdana je Uporabna dozvola, slijedom čega proizlazi da je sva infrastruktura pobliže opisana u samoj potvrdi izvedena u koridoru prometnica. Navedeno je u svom iskazu potvrdio i svjedoka CI koji je bio glavni nadzorni inženjer za izgradnju navedene prometnice. Dakle, u vlasništvu tužitelja na nekretnini oznake čest zem. 1129/3 k. o. [katastarska općina] izgrađena je moderna prometnica (nogostupi, prometna signalizacija) kao i da je sva pripadajuća infrastruktura za potrebe predmetnog naselja. Nadalje, sudski vještak geodetske struke Rumenić u svojem nalazu i mišljenju od 15. srpnja 2025. naveo je da čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja pet ulica (Ulica 1, Ulica 2, Ulica 3, Ulica 4 i Ulica 5) iz Uporabne dozvole, a koje da čine jedna neprekinutu cjelinu, u naravi prometnice sa izvedenom horizontalnom i vertikalnom infrastrukturom koje su bile i projektirane glavnim projektom. Konkretno da je u svih pet ulica izvedena horizontalna i vertikalna prometna infrastruktura, kao i šahtovi podzemnih instalacija i rasvjetni stupovi, a što je utvrdio i sud neposrednim opažanjem na uviđaju 25. lipnja 2025.

49. Uzimajući u obzir naprijed navedeno sud zaključuje da je predmetna nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stupanjem na snagu Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/2011) stekla pravni status nerazvrstane ceste temeljem ranije citirane odredbe čl. 131. predmetno Zakona, bez obzira na upis vlasništva tužitelja. Dakle, ista je postala javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, konkretno tuženika.

50. Sud smatra neosnovanim navode tuženika da se u konkretnom slučaju ne može raditi o javnom dobru u općoj upora jer da se radi o područje privatnog stambenog naselja tužitelja, a u kojem naselju da je tužitelj postavljenim rampama onemogućio bilo kakvo javno korištenje. Navedeno iz razloga jer nikakve rampe ne mogu pravno oduzet status nerazvrstane ceste prometnici koja je izgrađena i za koju je izdana uporabna dozvola kao prometnici za zonu stanovanja i koja je opremljena svom infrastrukturom prometnice te obilježena i evidentirana posebnim nazivima ulice.

51. Tužitelj konkretnom tužbom ne potražuje isplata naknade za cijelu površinu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već samo za dio iste. Površina predmetne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iznosi ukupno 5952m2, dok tužitelj tužbom potražuje isplatu isključivo i samo one površine čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se odnosi na proširenje ranije ceste kroz zonu naselja, a koja je bila vlasništvo tužitelja i ranije nije bila cesta. Isti je pojasnio da u odnosu na dio predmetne nekretnine koja je ranije bila cesta ne potražuje naknadu jer da se radi o cesti kroz zonu naselja koja tu egzistira još od 1980-tih godina, slijedom čega da za taj dio ne može tražiti nikakvu naknadu, bez obzira na upis vlasništva.

52. Na okolnost utvrđenja navedene površine za koju tužitelj traži isplatu naknade provedeno je geodetsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Boženu Rumeniću, dipl. ing. geodezije, a iz čijeg nalaz i mišljenja od 15. srpnja 2025. proizlazi da čet.zem. č.z.1129/3 k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja pet ulica (od 1 do 5) za koje je dobivena Uporabna dozvola osim za jednosmjernu prometnicu (pristup moru) koja se nalazi između č.z.1288 i č.z.1299/ i č.z.1293 sve k. o. [katastarska općina], a koja je prije bila prometnica kao dio stare č.z.539/354 površine 98m². Svih pet ulica iz Potvrde glavnog projekta i Uporabne dozvole imaju ukupnu površinu od 5854m² koja se sastoji od 3253m² nekadašnjih prometnica i proširenja koja su prikazana pobliže u tablici na 3. stranici njegovog nalaza i mišljenja, i ista iznose 2601m². Razlika u iznosu od 98m² do pune površine č.z.1129/3 k. o. [katastarska općina] od 5952m² da se odnosi na prije opisanu jednosmjernu prometnicu prema moru (dio stare č.z.539/354 k. o. [katastarska općina]) koja nije obuhvaćena Potvrdom glavnog projekta i Uporabnom dozvolom.

53. Sudski vještak geodetske struke u svom nalazu i mišljenju jasno je utvrdio i naveo od kojih čestica stare izmjere je proširenjem nastala nova čest.zem oznake 1129/3 k. o. [katastarska općina], a isti je dao i tablični prikaz prije navedenih proširenja nekadašnjih prometnica koja se sastoje od dijelova čestica nekadašnjih parcela i koja zajedno s nekadašnjim prometnicama koje se nalaze unutar zahvata Potvrde glavnog projekta i Uporabne dozvole (parcele za za cijelo (k. č. [katastarska čestica]) i za dio (k. č. [katastarska čestica]) ukupne površine 3253m²) čine Ulicu 1, Ulicu 2, Ulicu 3, Ulicu 4 i Ulicu 5 iz Potvrde glavnog projekta i Uporabne dozvole.

54. U odnosu na površinu od 1548,64 m2 za koju je obračunat komunalni doprinos tužitelju temeljem rješenja tuženikovog Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja od 6. travnja 2009, a za proširenje infrastrukture naselja zone stanovanja „S“ „ [adresa] u [adresa] površine u iznosu od 74,90 kn/m2, po stavu ovog suda navedeno nema veze sa predmetnom spora. Naime, iako tuženik tijekom cijelog postupka upire da tužitelj ne može tražiti naknadu za prošireni dio ceste u površini od 2601m2 (koja površina je nesporno utvrđena geodetskim vještačenjem), jer da je komunalni doprinos istome određen samo za površinu od 1548m2, sud navedeno smatra irelevantnim budući da se Potvrda glavnog projekta Klasa: 361-01/08-01/014 od 14. travnja 2009. godine, koju je također izdao tuženik, na temelju kojeg je naknadno i izdana Uporabna dozvola, odnosi na izgradnju cijele prometnice na čest. 1129/3 k. o. [katastarska općina], a ne samo dijela iste.

55. Provedenim geodetskim vještačenjem utvrđeno je odnosno razlučena je površina od 2601m2 nekretnine čest. 1129/3 k. o. [katastarska općina] koja je bila obuhvaćena proširenjem u odnosu na ranije postojeću cestu, a koji dio je do proširenja bio u vlasništvo tužitelja, slijedom čega je onda taj dio, a temeljem odredbe čl. 131. Zakona o cestama/11 ex lege postao vlasništvo tuženika. Sporna nekretnina kao takva predstavlja nekretninu izvan prometa slijedom čega ista više ne može biti predmetom prava vlasništva, pa su za tužitelja koji je formalno upisan vlasnikom iste u navedenoj kvadraturi nastupili pravni učinci kao da je glede te nekretnine provedeno potpuno izvlaštenje.

56. Odredbom čl. 170. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 dalje: ZV) propisano je da pravo vlasništva prestaje zakonskom odredbom po kojoj stvar koja je bila predmetom prava vlasništva više to ne može biti, u kojem slučaju za dotadašnjega vlasnika nastupaju pravni učinci kao da je glede te stvari provedeno potpuno izvlaštenje.

57. Po odredbi čl. 8. Zakona o izvlaštenju (Narodne novine 9/1994, 35/1994, 112/2000, 114/2001, 79/2006, 45/2011, 34/2012) za izvlaštenu nekretninu vlasniku pripada naknada u visini tržišne vrijednosti nekretnine.

58. Na okolnost utvrđivanja tržišne vrijednosti predmetnog dijela nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini 2601m2 provedeno je građevinsko vještačenje po pravnoj osobi Contera d.o.o., koju zastupa zastupnik po zakonu sudski vještak Ozren Sorić ing. građevine iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da tržišna vrijednost predmetne nekretnine iznosi 723.00,00 eura.

59. Tužitelj je uskladio svoj tužbeni zahtjev sa nalazom i mišljenjem predmetnog sudskog vještaka, slijedom čega od tuženika i potražuje iznos naknade od 723.000,00 eura, a kojem iznosu naknade je tuženik prigovorio kao previsoko utvrđenom. Međutim, na ročištu glave rasprave 18. rujna 2025. predmetni sudski vještak je po ocjeni suda otklonio sve prigovorne navode tuženika.

60. U konkretnoj pravnoj stvari sud je u cijelosti prihvatio pisane nalaze i mišljenja sudski vještaka Božena Rumenića dipl. ing. geodezije i Ozrena Sorića dipl. ing. građevine, jer su isti svoje nalaze i mišljenja sačinili savjesno, u skladu sa pravilima znanosti i vještine.

61. Dakle, uzimajući u obzir naprijed spomenute nalaze i mišljenja sudskih vještaka geodetske i građevinske struke, kao i temeljem cjelokupno provedenog postupka, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan temeljem odredbe čl. 101., 131. - 133. ZC-a, čl. 170. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i čl. 8. Zakona o izvlaštenju, u dijelu kako je to i odlučeno u točki I. izreke presude,

62. U odnosu na tuženikov materijalno pravni prigovor zastare istaknut podnescima od 18. ožujka 2025. i 15. rujna 2025. za navesti je, da zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze (čl. 214. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, Narodne novine broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, nadalje ZOO) i počinje teći prvog dana poslije dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze (čl. 215. st. 1. ZOO-a). Zastara nastupa kada istekne posljednji dan zakonom određenog vremena (čl. 216. ZOO-a), čime prestaje vjerovnikovo pravo na ostvarenje tražbine sudskim putem.

63. Zastarni rok u slučaju oduzimanja zemljišta bez zakonom predviđenog postupka (radi izgradnje prometnice) zastarijeva u općem zastarnom roku iz čl. 225. ZOO-a, a taj rok započinje teći onog trenutka kada tužitelj više nije bio u mogućnosti tražiti povrat nekretnine, odnosno kad je faktično nerazvrstana cesta izgrađena. Pravo na povrat može se ostvariti sve dok nije promijenjena namjena nekretnine i vlasnik zemljišta stječe pravo na naknadu štete (eventualno naknadu zbog stjecanja bez osnove) prema pravilima obveznog prava.

64. U konkretnom slučaju tuženik je postao vlasnik nerazvrstane ceste na temelju zakona (ex lege), te je kao nositelj prava vlasništva na takvoj nekretnini, njenim prelaskom u pravni status općeg dobra ili javnog dobra u općoj uporabi izgubio pravo vlasništva i ima pravo na naknadu počevši od dana kad je nekretnina prešla u poseban pravni status. Od tog trenutka je počeo teći zastarni rok od pet godina u kojemu je tužitelj mogao zahtijevati isplatu naknade prema pravilima obveznog prava (rok je počeo teći 28. srpnja 2011. – datum kada je stupio na snagu Zakona o cestama/11, a istekao je 28. srpnja 2016). Kako je tužitelj pokrenuo ovaj postupak 18. studenog 2013. to se ukazuje da je tuženikov prigovor zastare neosnovan u odnosu na utuženi iznos od 351.591,24 eura. Nadalje, neosnovan je tuženikov prigovor zastare i u odnosu na povećani tužbeni zahtjev u iznosu od 378.408,76 eura, odnosno 371.708,76 eura. Navedeno iz razloga jer u slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (čl. 190. i 191. ZPP-a) zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva. Naime, takov pravno shvaćanje zauzeo je Vrhovni sud Republike Hrvatske na sjednici Građanskog odjela od 27. svibnja 2024. (Pravno shvaćanje poslovni broj Su-Iv-123/2024-5).

65. Obzirom na naprijed navedena utvrđenja tj. da je tužitelj imao pravo zahtijevati isplatu naknade od dana kad je njegova nekretnina prešla u poseban pravni status tj. od datuma 28. srpnja 2011., sud je stava da od toga datuma tužitelj ima pravo zahtijevati i isplatu zakonske zatezne kamate, sukladno odredbi čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a, a ne od datuma pravomoćnosti Uporabne dozvole, koja je postala pravomoćna 16. studenog 2010. Slijedom navedenog tužitelj je u tom dijelu sporednog potraživanja odbijen sa svojim tužbenim zahtjevom zbog čega je i odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.

66. Također za navesti je i kako obveza obrazlaganja sudske odluke ne znači obvezu podrobnog odgovora na svaku tvrdnju predočenu pred sudom, već pretpostavlja pravo stranke u postupku da njezini navodi budu pažljivo ispitani.

67. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i st. 5., čl. 155. i čl. 164. ZPP, a u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023, nadalje Tarife), te Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 26/2023, 125/2011, 112/2012, 157/2013, 110/2015, 118/2018 i 51/2023), vrijednošću predmeta spora (koji je do 18. travnja 2018. iznosio 629.205,65 eura (4.740.750,00 kuna), od 18. travnja 2018. do 28. veljače 2025. iznosio je 351.591,24 eura (2.649,964,17 kuna), od 28. veljače 2025. do 14. kolovoza 2025. iznosio je 730.000,00 eura, a od 14. kolovoza 2025. nadalje isti iznosi 723.000,00 eura, te sukladno popisanom trošku tužitelja (list spisa 209 do 210 i 628 do 629).

67.1. U odnosu na troškove postupka tužitelja za istaći je kako je ovaj sud u presudi poslovni broj P-217/2016-93 od 8. lipnja 2018. točkom III. izreke tužitelja odbio za iznos naknade troškova postupka od 90.250,00 kuna odnosno sada preračunato u službenu valutu Republike Hrvatske to iznosi 11.978,23 eura. Budući da protiv navedene točka izreke predmetne presude od 8. lipnja 2018. nije bila podnesena žalba to je ista u tom dijelu postala pravomoćna, slijedom čega sud o navedenom iznosu troška tužitelja ne može više ponovo odlučivati (iako je tužitelj isti ponovo zatražio, list spisa 628), samim time što je i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske rješenjem poslovni broj Pž-4503/2024-2 od 10. prosinca 2024. ukinuo presudu ovog suda poslovni broj P-217/2016-93 u točkama I. i II. izreke i u tom tijelu vratio na ponovno suđenje.

67.2. Uzimajući u obzir naprijed navedeno sud je tužitelju priznao naknadu za slijedeće troškove postupka:

- trošak sastava tužbe u vrijednosti 4.732 bodova sukladno Tbr.7/1 Tarife,

- za sastav podneska od 2. lipnja 2016. (kojim se očitovao na nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke) u vrijednosti 4.732 bodova sukladno Tbr.8/1 Tarife,

- za pristup na ročišta održana 9. svibnja 2014., 15. rujna 2016. (na kojima se raspravljalo samo o procesnim pitanjima – određen je zastoj postupka) i 15. veljače 2017. (odgođeno ročište na prijedlog stranaka radi radi postizanja mirnog rješenja spora) svaki pristup u vrijednosti 2366 bodova sukladno Tbr.9/2 Tarife,

- za pristup na ročišta 22. svibnja 2015., 8. lipnja 2015., 2. listopada 2015., 15. travnja 2016., 1. srpnja 2016., 27. srpnja 2017., 7. studenog 2017. svaki pristup u vrijednosti 4.732 bodova sukladno Tbr.9/1 Tarife,

- za pristup na ročište radi objave presude 8. lipnja 2018. u vrijednosti 50 bodova sukladno Tbr.9/3 Tarife,

- trošak sastava prijedloga za dopuštenje revizije u vrijednosti 3968 bodova, sukladno Tbr.10/5 tarife,

- trošak sastava revizije u vrijednosti 3968 bodova, sukladno Tbr.10/5 tarife,

- trošak sastava podneska od 15. studenog 2024. u vrijednosti 25 bodova sukladno Tbr.8/4,

- trošak sastava obrazloženog podneska od 27. siječnja 2025. u vrijednosti 2645 bodova sukladno Tbr.8/1 Tarife,

- za pristup na ročište održano 4. veljače 2025. u vrijednosti 2645 bodova sukladno Tbr.9/1 Tarife,

- trošak sastava podneska od 28. veljače 2025. u vrijednosti 100 bodova sukladno Tbr.8/3,

- za pristup na ročište 11. ožujka 2025. u vrijednosti 50 bodova sukladno Tbr.9/5 Tarife,

- za pristup na ročišta 16. travnja 2025., 15. svibnja 2025. i 25. lipnja 2025. svaki pristup u vrijednosti 5242 bodova sukladno Tbr.9/1 Tarife,

- trošak sastava podneska od 28. ožujka 2025. u vrijednosti 25 bodova sukladno Tbr.8/4, što ukupno iznosi zbroj bodova 78.888. Obzirom da svaki bod odgovara iznosu od 2,00 eura proizlazi da je u ovom dijelu tuženiku osnovan trošak od 157.776,00 eura, što uvećano za 39.444,00 eura na ime 25% PDV ukupno iznosi 197.220,00 eura. Tužitelju je nadalje priznat materijalni trošak na ime geodetskog i građevinskog vještačenja te trošak izlaska suca i zapisničara na uviđaj, u ukupnom iznosu od 4.036,88 eura, kao i trošak sudskih pristojbi za presudu u iznosu od 663,61 eura i reviziju u iznosu od 1.327,23 eura. Uzimajući u obzir naprijed navedeno sud je tužitelju priznao naknadu troškova postupka u iznosu od ukupno 203.247,72 eura, slijedom čega je odlučeno kao u točki II. izreke rješenja.

67.3. Sud tužitelju nije priznao trošak:

- sastava podnesak - odgovora na žalbu od 20. srpnja 2018. u vrijednosti od 5242 bodova + 25% PDV, jer smatra da taj trošak nije bio potreban sukladno čl. 155. ZPP-a,

- sastava prijedloga za dopuštenje revizije od 5. studenog 2020. i za sastav revizije od 11. ožujka 2021. preko dosuđenog iznosa u vrijednosti 3968 bodova + 25 % PDV za svaki podnesak, slijedom čega je tužitelj u ovom dijelu odbijen u odnosu na svaki podnesak u vrijednosti boda od 3895 + 25% PDV,

- sastava podnesak od 15. studenog 2024. preko dosuđenog iznosa u vrijednosti 25 bodova + 25 % PDV budući je sud ocijenio da se radi o podnesku iz Tbr.8/4 Tarife, a ne o podnesku iz Tbr.8/1 Tarife, slijedom čega je tužitelj u ovom dijelu odbijen u vrijednosti boda od 5217 + 25% PDV,

- sastava podnesak od 27. siječnja 2025. preko dosuđenog iznosa u vrijednosti 2645 bodova + 25 % PDV budući je vrijednost predmeta spora u vrijeme podnošenja podneska iznosila 351.591,24 eura, slijedom čega je tužitelj u ovom dijelu odbijen u vrijednosti boda od 2597 + 25% PDV,

- sastava podneska od 28. veljače 2025. preko dosuđenog iznosa u vrijednosti 100 bodova + PDV, budući je sud ocijenio da se radi o podnesku iz Tbr.8/3 Tarife, a ne o podnesku iz Tbr.8/1 Tarife, slijedom čega je tužitelj u ovom dijelu odbijen u vrijednosti boda od 5142 + 25% PDV,

- za pristup na ročište 4. veljače 2025. preko dosuđenog iznosa u vrijednosti od 2645 bodova + 25% PDV, budući je vrijednost predmeta spora u to vrijeme iznosila 351.591,24 eura, slijedom čega je tužitelj u ovom dijelu odbijen u vrijednosti boda od 2597 + 25% PDV,

- za pristup na ročište 11. ožujka 2025. preko dosuđenog iznosa u vrijednosti od 50 bodova + 25% PDV, jer je ročište bilo odgođeno prije nego li su se stranke upustile u raspravljanje o glavnoj stvari, slijedom čega je tužitelj u ovom dijelu odbijen u vrijednosti boda od 5192 + 25% PDV.

- sastava podneska od 17. travnja 2025. u vrijednosti od 5242 bodova + 25% PDV, jer smatra da taj trošak nije bio potreban sukladno čl. 155. ZPP-a (radi se o podnesku kojim je tužitelj dostavio podatak o adresi predloženog svjedoka, a što je mogao učiniti i prethodno na ročištima održanim 4. veljače 2025., 11. ožujka 2025. ili 16. travnja 2025. za pristup na koja ročišta je sud istome priznao naknadu sukladno Tbr.9/1 Tarife, odnosno Tbr.9/5 Tarife). Uzimajući u obzir naprijed navedeno proizlazi da je tužitelj odbijen za naknadu troškova u vrijednosti 39.019 bodova, odnosno za iznos od 78.038,00 eura, što uvećano za pripadajućih 25% PDV iznosi ukupno 97.547,50 eura. Tužitelj je nadalje odbijen za iznos više zatraženih sudskih pristoji u iznosu od 13,27 eura za koji iznos je ovaj sud ocijenio da se radi o samoskrivljenom trošku tužitelj jer isti nije pravovremeno platio sudsku pristojbu za podnesenu reviziju, već je to učinio tek nakon poziva suda rješenjem od 30. ožujka 2021. zbog čega mu je onda i nastala obveza u iznosu od 13,27 eura (odnosno ranije 100,000 kuna), a sve sukladno čl. 28. st. 9. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/2018). Sud tužitelju nadalje nije priznao ni više zatraženi materijalni trošak na ime predujma za provođenje građevinskog vještačenja. Naime, istog je odbio za iznos od 356,39 eura budući je rješenjem od 30. listopada 2025. sud naložio računovodstvu da se taj iznos vrati tužitelju na račun jer se radi o iznosu više uplaćenog predujma. Slijedom navedenog tužitelj je odbijen za iznos naknade troškova postupka u iznosu od ukupno 97.917,16 eura.

68. Sud je tužitelju prema zahtjevu iz podneska 14. kolovoza 2025. sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, priznao i zakonske zatezne kamate na zatraženi parnični trošak.

69. Nadalje, za navesti je da rok u kojem je tuženik dužan izvršiti isplatu tužitelju, kao i naknaditi mu trošak postupka (paricijski rok), te rok za žalbu protiv ove odluke uporište imaju u odredbi čl. 117. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 70/2019).

U Zadru 31. listopada 2025.

Sutkinja

Ana Markač

POUKA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove odluke može se izjaviti žalba u roku 8 (osam) dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa iste, putem ovog suda Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave.

Dostaviti:

- Tužitelju po punomoćnicima,

- Tuženiku po punomoćnicima,

- u spis.