REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-11788/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Zrinjki Matijević, uz sudjelovanje Ivane Pavić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljenika Senaratne partners d.o.o. i II.okr. FBA, zastupani po branitelju Maja Šutalo, odvjetnica u [adresa], zbog prekršaja iz čl.229.st.1.toč.3. i st.2. Zakona o radu (NN 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023), čl.166.st.2.toč.5. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 96/2025) i čl. 150.st.1.toč.2. i st.2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/2013, 137/2013, 98/2019, 33/2023, 105/2025), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, klasa: UP/I-116-02/25-01/407, urbroj: 443-02-05-8-25-11 od 12. rujna 2025. godine, nakon provedene glavne rasprave održane dana 28. listopada 2025. godine, na temelju čl. 183. Prekršajnog zakona, dana 31. listopada 2025. godine, javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I.
I.okr. pravna osoba: Senaratne Partners d.o.o., OIB 14940733800, sa sjedištem u [adresa],
II.okr. odgovorna osoba u pravnoj osobi I.okr.: FBA, sin FB, OIB [osobni identifikacijski broj], državljanin Šri Lanke, VSS, direktor, rastavljen, bez djece, prekršajno nekažnjavan, s prebivalištem u [adresa], Grada Mainza 16,
k r i v i s u
1. što kao poslodavac i odgovorna osoba kod I. okrivljenika u Zagrebu, u sjedištu I. okrivljenika, prije početka rada, tj. dana 29.srpnja 2025. godine, radnici VB, državljanki Italije, rođ. **.**.2021. godine, s prebivalištem u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koja je počela s radom dana 29. srpnja 2025. godine i obavljala poslove pospremanja, nisu sklopili ugovor o radu u pisanom obliku niti su imenovanoj radnici prije početka rada izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru,
dakle, što kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi, u slučaju kad ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru,
čime su počinili prekršaj iz čl.14.st.3. Zakona o radu, kažnjiv za I okr. po čl. 229.st.1.toč.3. Zakona o radu, a za II. okr. po čl. 229.st.2. u svezi st.1.toč.3. Zakona o radu,
2. što I. okr. kao poslodavac odnosno obveznik doprinosa i odgovorna osoba kod I. okr. najkasnije do dana 29. srpnja 2025. godine nisu dostavili Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje podatke o početku osiguranja za radnicu VB, državljanku Italije, rođ. **.**.2001., s prebivalištem u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koja je kod I.okr. obavljala poslove pospremanja od 29. srpnja 2025. godine, a što su bili dužni učiniti najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada,
čime su počinili prekršaj iz čl. 109.st.1.toč.2. Zakona o mirovinskom osiguranju, kažnjivo po čl. 166.st.2.toč.5. i st.3. istog Zakona
3. što kao poslodavac odnosno obveznik doprinosa i odgovorna osoba kod I. okr. najkasnije do dana 05. kolovoza 2025. godine, nisu podnijeli prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje za radnicu VB, državljanku Italije, rođ. **.**.2021., s prebivalištem u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koja je na počela raditi poslove pospremanja od dana 29. srpnja 2025.g.,
dakle što kao pravna i odgovorna osoba u pravnoj osobi u propisanom roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe, nisu dostavili Zavodu prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje,
čime su postupili suprotno odredbi iz čl.4. i čl.120.st.4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kažnjivo po članku 150.st.1.toč.2. i st.2. istog Zakona,
pa se temeljem citiranih propisa uz primjenu čl.37 PZ-a utvrđuje
I. okr. Senaratne partners d.o.o.
za djelo prekršaja iz toč. 1.) izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 3.600,00 eura (tritisućešestoeura),
za djelo prekršaja iz toč. 2) izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 400,00 eura (četristoeura),
za djelo prekršaja iz toč. 3) izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 4.000,00 eura (četiritisućeeura),
a II. okr. KB Senaratne
za djelo prekršaja iz toč. 1.) izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 420,00 eura (četristodvadeseteura),
za djelo prekršaja iz toč. 2) izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 100,00 eura (stoeura),
za djelo prekršaja iz toč. 3) izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 600,00 eura (šestoeura),
pa se na temelju čl. 39. st. 1. toč. 2. Prekršajnog zakona
I. okr. pravnoj osobi Senaratne partners d.o.o. izriče
UKUPNA NOVČANA KAZNA u iznosu od 8.000,00 eura (osamtisućaeura),
II. okr. odgovornoj osobi FBA izriče
UKUPNA NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.120,00 eura (tisućustodvadeseteura).
Temeljem čl.33.st.11. Prekršajnog zakona, I. okrivljenik i II. okrivljenik su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženim predlošcima uplatnica u roku od 60 dana od pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.
Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona ukoliko I. i II. okrivljenici u navedenom roku plate 2/3 izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.
II. Temeljem čl.139.st.3. u vezi s čl.138.st.2.toč.3. Prekršajnog zakona, I. i II. okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 40 eura (četrdeseteura) SVAKI, u korist Državnog proračuna, na račun naveden u priloženim predlošcima uplatnica u roku od 60 dana od pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i st. 11. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, podnio je optužni prijedlog, klasa: UP/I-116-02/25-01/407, urbroj: 443-02-05-08-25-11 od 12. rujna 2025. godine, protiv okrivljenika radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. II okr. je kao odgovorna osoba u pravnoj osobi I.okr. te je obranu dao u ime pravne osobe i u svoje ime u prisustvu tumača za engleski jezik. Istaknuo je da se ne smatraju krivim niti priznaju prekršaje za koje ih se tereti. Opisao je da je prilikom inspekcijskog nadzora u njihovom hostelu Main Square Hostel na adresi u [adresa], zatečena VB koje je kao volonterka u njihovom hostelu pomagala na poslovima skidanja posteljine. Pojasnio je da imaju dvije zaposlene sobarice, a kada one ne rade, angažirali su vanjsku tvrtku za obavljanje poslova pospremanja. Pridodao je kako u Europi je omogućeno ljudima koji žele putovati da mogu za svoj smještaj volontirati u mjestu gdje se zaustavljaju na putovanju, odnosno da za volontiranje dobiju smještaj. Tako je i VB preko jedne od Internet stranica poput World Packers, za putovanje u Zagreb ponudila svoje volontiranje u njihovom hostelu, a za uzvrat je dobila smještaj u hostelu gdje je mogla i doručkovati. Pojasnila je da je VB obavljala poslove volontiranja što je obuhvaćalo poslove skidanja posteljine, stavljanja u košaru za prljavi veš, ponekad bi pomela sobu, odnosno obavlja li obično poslove vezano za čišćenje. Po potrebi bi trebala biti u hostelu između 10,00 -14,00 sati. Osporavao je da bi VB radila na recepciji, a u trenutku nadzora bila je u blizini recepcije, jer se radi o malom hostelu dok su osobe koje su zaposlene na recepciji nalazile su se iza recepcije. Pojasnio je da je na recepciji zaposlen recepcionar koji je tamo uvijek prisutan. Na upit ovog suda, II.okr. je iskazao da je on direktor, međutim poslove svakodnevne operative obavlja CB koja je ugovorila sa VB volontiranje u njihovom hostelu. Pridodao je kako im je prvo iskustvo sa ovakvim vidom volontiranja. Na upit suda, II.okr. je iskazao da se njihova firma bavi isključivo pružanjem usluga smještaja, navedene usluge naplaćuje, te se ne bavi humanitarnim poslovima niti pružaju usluge za dobrobit drugih osoba kao pomoć. Kapacitet hostela je 51 ležajeva odnosno 10 soba. Na upit suda, II.okr. je iskazao da je njihova firma zaposlila dvije spremačice na puno radno vrijeme, a iste rade u njihovim hostelima i apartmanima prema potrebi. Pridodao je da I.okr. pravna osoba je registrirana za pružanje usluge smještaja te ima 2 hostela i 4 apartmana. Pridodao je da VB nije imala određeno radno vrijeme, ali se je očekivalo da između 10 i 14 sati bude dostupna, a sve ovisno o potrebama. Na daljnji upit suda, II.okr. je iskazao da nije sasvim siguran je li VB znala, ali misli da je svakog dana znala hoće li biti potrebe za njezinom pomoći u hostelu ili ne. Na upit branitelja, II.okr. je iskazao da se očekivalo da TB pomaže u vremenu od 10.00 do 14.00 sati, jer je to razdoblje odjave i prijave gostiju iz hotela, a posteljina se mijenja po izlasku gosta iz sobe, a može se dogoditi da odjednom trebaju promijeniti posteljinu u svim sobama. Na daljnji upit branitelja, II.okr. je iskazao da posluju od 2015. godine, imaju dva aktivna društva, jedno neaktivno, 40-ak zaposlenih u dva aktivna društva, a od toga je 15-20 stranih državljana sa dozvolama. Pridodao je da nije bio svjestan da bi angažman s VB bio predmetom postupka jer u konkretnom slučaju nije plaćao TB, tako da nije smatrao da bi ista bila njihova zaposlenica. Naglasio je kako je na mjestu događaja bio kažnjen te je platio 2650,00 eura kako ne bi zatvorili poslovanje te na isto nije imao pravo na žalbu. Braniteljica je predložila da se priklope spisi koji se vode kod ovog suda pod br. Pp-11856/2025 i Pp-11845/2025, a koji su pokrenuti povodom istog nadzora, a na okolnost konteksta u kojem obrana smatra da se radi o beznačajnom prekršaju.
Braniteljica je predala u spis prijavu o početku osiguranja za VB a iz kojeg je vidljivo da je navedena prijavljena naknadno na osiguranje kod HZMO-a dana 17.09.2025. godine s danom 29.07.2025. kada stječe svojstvo osiguranika kao i prijavu o prestanku osiguranja TB od 17.09.2025. s danom prestanka svojstva osiguranika 28.08.2025., a sve sukladno nalogu inspektorice prema rješenju , te je predala dva računa kojim dokazuje da tvrtka I.okr. koristi usluge čišćenja od vanjskih tvrtki a kako je to izneseno u obrani.
3. U dokaznom je postupku sudac izvršio uvid u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 20.08.2025., 22.08.2025. i 03.09.2025., rješenje Državnog inspektorata od 03.09.2025., izvadak iz sudskog registra, u potvrdu o uplati iznosa od 2.650,00 eura dana 08.09.2025. godine, obavijest o počinjenom prekršaju po čl.109.a PZ-a, izvadak iz prekršajne evidencije, kao i dokaze obrane i to prijavu o početku osiguranja za VB, prijavu o prestanku osiguranja za VB i računi br.156 i 69/1/1.
4. Rješenjem Državnog inspektorata od 03.09.2025. godine naloženo je poslodavcu I.okr. da HZMO-u podnese prijavu za radnicu VB, počevši od dana 29.07.2025. a koji je zapisnikom utvrđen kao početak rada za poslodavca, te se naloženo poslodavcu da uplati iznos od 2.650,00 eura za neprijavljenog radnika u korist Državnog proračuna RH, u roku tri dana od dana dostave rješenja tj. do 08.09.2025. godine, jer će se, ukoliko poslodavac ne izvrši uplatu, provest ovrha radi naplate novčanog iznosa od 2.650,00 eura.
5. U završnoj riječi, braniteljica okr. je ustrajala u navodu da okr. nisu počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret, skrećući pozornost na činjenični opis pod t.1, u kojem se navodi da je VB obavljala poslove recepcije za što ne postoji niti jedan dokaz, a iz obrane okr. i zapisnika kojeg je sačinila inspektorica proizlazi da je VB radila na poslovima pospremanja, dok tužitelj nije izmijenio optužni prijedlog u svezi navedene okolnosti. Nadalje, obrana je ukazala kako u konkretnom slučaju kod okrivljenika ne postoji namjera da bi izbjegao obveze prema državi, tj. radi se o specifičnoj situaciji koja nije uobičajena te u takvoj poslovnoj situaciji, okrivljenik nije mogao znati da njegovo postupanje nije regulirano Zakonom o volontiranju, odnosno da svrha Zakona o volontiranju nije štititi pravni poredak u ovakvim situacijama. Naglasila je da nema štete za državni proračun jer je okr. postupio po rješenju Državnog inspektorata i uplatio iznos koji mu je naređen pa upućuje na primjenu odredbi o beznačajnom prekršaju. Smatra kako bi kažnjavanjem po ovom optužnom prijedlogu bilo povrijeđeno pravo "ne bis in idem", tj. da bi se radilo o dvostrukom kažnjavanju, jer su okrivljenici platili po rješenju Državnog inspektorata. Ukoliko sud utvrdi razlog za kažnjavanje okr., obrana ukazuje na postojanje olakotnih okolnosti tj. da za vrijeme svog poslovanja u RH nisu nikada bili prekršajno kažnjavani te da su bili kooperativni sa Državnim inspektoratom prilikom nadzora.
6. Sud je izmijenio činjenični opis prekršaja u odnosu na opis poslova koje je obavljala radnica VB, jer je tijekom dokaznog postupka utvrđeno ovakvo činjenično stanje, a tako utvrđeno činjenično stanje sa činjenicom koja je različita od činjenica u optuženju, ne vrijeđa identitet optužbe i presude. Dakle, izmijenjene su nebitne činjenice i okolnosti koje nisu elementi bića prekršajnog djela i koje, prema tome, ne utječu na pravnu kvalifikaciju radnji za koje se optuženik proglašava krivim, pa je sud navedeno izmijenio (bez inicijative tužitelja), a da time nije doveo u pitanje identitet između presude i optužbe.
7. Na temelju tako provedenog postupka, cijeneći obranu okr., te svih materijalnih dokaza ovaj sudac smatra činjenično stanje u potpunosti utvrđeno. Prigovor obrane da se I. i II.okr. ne smiju kažnjavati jer su uplatili iznos od 2.650,00 eura pa smatraju da se ovim postupkom vrijeđa načelo "ne bis in idem", neosnovan je, jer uplaćeni iznos od 2.650,00 eura predstavlja mjeru za suzbijanje neprijavljenoga rada (prema Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada), a ne odnosi se na ista djela prekršaja zbog kojih se vodi ovaj prekršajni postupak. Nadalje, neprihvatljiva je obrana okr. u kojoj navode da je radnica VB volontirala u njihovom hostelu pomažući skidati posteljinu, jer je I.okr. registrirao djelatnost za pružanje usluge smještaja s ciljem stjecanja dobiti. Nadalje, poslovi "skidanja posteljine s kreveta" spada u redovni opseg poslova radnog mjesta spremačica, pa stoga takav rad za koji se redovito zapošljavaju radnici u hotelu, ne može spadati u volonterski rad. U svezi navoda obrane da se u konkretnom slučaju radi o beznačajnom prekršaju, stajalište je ovog Suda da Zakoni kojima se štite radnici i njihova prava i sankcioniraju protupravna postupanja poduzetnika, ne mogu ulaziti u sferu beznačajnog prekršaja, jer bi se na taj način moglo dovesti u pitanje pravilno funkcioniranje javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti u Republici Hrvatskoj kao elementarnih i temeljnih vrednota države, a njihovo bi kršenje moglo ugroziti odnosno povrijediti pravilno i zakonito funkcioniranje društva i vladavinu prava. Nadalje, već iz propisanih raspona novčanih kazni vidljivo je da se radi o takvim prekršajima čija težina zahtijeva primjerenu prekršajnu sankciju, a s obzirom na društvenu opasnost djela. Stoga se stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti, koji su nastali ponašanjem okr. ne može smatrati neznatnim.
8. Slijedom navedenog, budući da su se u ponašanju I. i II. okrivljenika ostvarila sva bitna obilježja djela prekršaja opisana pod toč.1., 2. i 3. izreke ove presude, jer poslodavac i odgovorna osoba poslodavca nisu sklopili ugovor o radu u pisanom obliku, a prije početka rada nisu izdali radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, niti su prijavili radnika na obvezno mirovinsko osiguranje najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, niti su podnijeli prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, najkasnije u roku 8 dana od početka rada odnosno nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe, trebalo ih je proglasiti krivima.
9. Za prekršaj iz čl.229.st.1.toč.3. propisana je novčana kazna za pravnu osobu u iznosu od 8.090,00 do 13.270,00 eura, dok je za odgovornu osobu prema čl.229.st.2. u svezi st.1. citiranog Zakona propisana kazna u rasponu od 920,00 do 1.320,00 eura. Za prekršaj kažnjiv po čl.166.st.2.toč.5. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 96/2025), propisana je novčana kazna za I.okr. u rasponu od 660,00 do 6.630 eura, odnosno za II.okr. sukladno čl.166.st.3 istog zakona u rasponu od 130,00 do 1.320,00 eura. Za prekršaj kažnjivo po čl. 150.st.1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, propisana je novčana kazna u rasponu od 9.290,00 do 13.270,00 eura, odnosno za odgovornu osobu sukladno čl.150.st.2. istog zakona u rasponu od 1.060,00 do 1.990,00 eura.
10. Prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne, sudac smatra primjerenim, s obzirom da do sada I. i II. okr. nisu prekršajno kažnjavani (kako to proizlazi iz prekršajne evidencije), na iste primijeniti institut ublažavanja kazne, te je sudac uvjerenja da će se ublaženom kaznom, kod istih postići svrha kažnjavanja, u pravcu da više neće činiti ovakva niti slična djela prekršaja a postići će se društvena disciplina i pravičnost kažnjavanja počinitelja.
11. Temeljem članka 39. stavak 1. Prekršajnog zakona, ovako utvrđene kazne sud je zbrojio i I. i II.okr. izrekao ukupnu novčanu kaznu jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih kazni.
12. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), kojim je paušalni iznos određen u rasponu od 13,27 do 663,61 eura.
Zagreb, 31. listopada 2025. godine
Zapisničar
Sudac
Ivana Pavić
Zrinjka Matijević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez naplate takse, na adresu: Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na gornji broj, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
DOSTAVNA NAREDBA:
1. I-okr.: Senaratne Parnters d.o.o., [adresa],
2. II-okr. FBA, [adresa],
3. branitelj okr. Maja Šutalo, Miramarska 24, Zagreb,
4. tužitelj: Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja,
5. spis
