Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

48000 Koprivnica - Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Pn-40/2020-68

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Koprivnici po sutkinji Dragi Parag kao sucu pojedincu u parničnom predmetu tužitelja ŽA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Božidaru Klepaču, odvjetniku iz Varaždina, protiv tuženika Triglav osiguranja d.d. Zagreb, Antuna Heinza 4, OIB: 29743547503, zastupanog po punomoćniku Josipu Mađariću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui iz Zagreba, radi naknade štete, nakon provedene usmene javne glavne rasprave zaključene dana 23. rujna 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika, te objavljene presude dana 31. listopada 2025. godine, u odsutnosti punomoćnika stranaka, temeljem odredbe čl. 335. st. 3. Zakona o parničnom postupku,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku TRIGLAV OSIGURANJE d.d., OIB: 29743547503, Antuna Heinza 4, Zagreb, da isplati tužitelju ŽA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime naknade neimovinske i imovinske štete ukupan iznos od 4.515,44 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 07.04.2020. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na soje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelj s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva 6.773,17 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom kao iz točke I. izreke presude.

IIl. Nalaže se tuženiku TRIGLAV OSIGURANJE d.d., OIB: 29743547503, Antuna Heinza 4, Zagreb, da isplati tužitelju ŽA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.900,00 EUR u zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude tj. od 31. listopada 2025., pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na soje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se tužitelj s preostalim zahtjevom za naknadu troškova u iznosu od 450,00 EUR uvećano za PDV kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj ŽA, (dalje: tužitelj u tužbi navodi da se dana 21. veljače 2019. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovao kao vozač bicikla. Da se štetni događaj dogodio na način da je LA OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], upravljajući osobnim automobilom udarila tužitelja koji se kretao po kolniku vozeći bicikl, a kojom je prilikom tužitelj zadobio teške tjelesne ozljede koje su detaljno opisane u medicinskoj dokumentaciji.

1.1. Osobni automobil FolksWagenPassat, 1.9. Tdi, reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu TA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. u vrijeme nezgode je bio osiguran kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti br. 020507857784, s toga je tuženik odgovoran za naknadu štete tužitelju.

1.2. U tužbi navodi da je trpio zbog zadobivenih ozljeda fizičke bolove, da je bio primoran obavljati fizikalne terapije te osim fizičkih bolova tužbom potražuje i naknadu štete po osnovi prava osobnosti na duševno zdravlje zbog duševnih boli i zbog nelagodnosti tijekom liječenja. Operativni zahvat, imobilizaciju, imao je nosni kateter, RTG i dr. Tužitelj u tužbi navodi da je i pretrpio strh različitog intenziteta te da nakon zadobivenih ozljeda tužitelj ima smanjenje životnih aktivnosti tako da u odnosu na prijašnje životne navike i način života prisiljen je ulagati znatno više napora za prilagodnu novonastalim okolnostima u svakodnevnom životu. Smanjenje životnih aktivnosti kod tužitelja uključuje tetraparzu, ograničenje pokretljivosti vratne kralježnice, desnog donjeg nožnog zgloba te oba ramena. U tužbi navodi da mu je prouzročena zbog štetnog događaja i imovinska šteta s osnove tuđe pomoći i njege, i to pomoć za mijenjanje pelena, pranja, nabavka namirnica, održavanje stana.

1.3. Tužitelj je pretrpio imovinsku štetu s osnova oštećenja bicikla, a oštećen je upravljač bicikla, prednja vilica, prednji kotač, sve u vidu povinuća te prednja guma u vidu puknuća. Bicikl je bio jedino sredstvo s kojim se može kretati u prometu s tog osnova potražuje imovinsku štetu u iznosu od 500,00 kn.

1.4. Tužitelj potražuje i naknadu imovinske štete u iznos u od 700,00 kn s osnova odjeće i obuće koja mu je uništena, jakna, hlače, patike.

1.5. Radi navedenog tužitelj potražuje naknadu:

- pravična novčana naknada na ime povrede prava osobnosti radi pretrpljenih fizičkih bolova i nelagodnosti tijekom liječenja u iznosu od 25.875,00 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom,

- pravična novčana naknada na ime povrede prava osobnosti na psihičko zdravije zbog pretrpljenog straha u iznosu od 23.235,00 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom - pravična novčana naknada na ime povrede prava osobnosti na duševno zdravija radi smanjenja životne aktivnosti u iznosu od 49.500,00 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom.

Ujedno tužitelji potražuje i naknadu imovinske štete i to za:

- za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 49.200,00 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom,

- za oštećeni bicikl iznos od 500,00 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom,

- za uništene stari (odjeću i obuću) iznos od 700,00 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom.

1.6. Na ime prouzročene neimovinske štete tužitelj potražuje ukupan iznos od 98.610,00 kn, dok na ime naknade imovinske štete potražuje ukupna iznos od 50.400,00 kn, odnosno sveukupno se ovim zahtjevom potražuje naknada štete u sveukupnom iznosu od 149.010,00 kn.

1.7. Tužitelj prihvaća svoju suodgovornost za nastanak predmetne prometne nezgode u omjeru od 20%. Stoga se ukupan iznos za naknadu štete od 149.010,00 kn, smanjuje za 20% omjera tužiteljeve odgovornosti, te tužitelj ovom tužbom potražuje ukupan iznos za naknadu imovinske i neimovinske štete u iznosu od 119.208,00 kuna.

2. U odgovoru na tužbu tuženik Triglav osiguranje d.d. Zagreb, priznaje nastanak štetnog događaja kao i svoju pasivnu legitimaciju te osporava odgovornost svog osiguranika za štetni događaj u cijelosti.

2.1. Na temelju izvida o prikupljeni činjenicama policija je utvrdila krivnju upravo tužitelja te je protiv istog podnijela obvezni prekršajni nalog. Tužitelj je u trenutku nezgode bio u teškom alkoholiziranom stanju s koncentracijom alkohola od najmanje 2,18 g/kg u krvi slijedom čega je bio potpuno nesposoban za upravljanje biciklom. Tuženik je neposredno prije sudara skrenuo prema vozilu osiguranika tuženika, a što je bilo uzrokovano upravo njegovom alkoholiziranošću te se u trenutku sudara nalazio na sredini kolnika. Tuženik navodi da je tužitelj upravljao biciklom koji nije bio osvjetljen niti je na biciklu ili njegovoj odjeći postojala reflektirajuća oprema koja bi omogućila njegovo uočavanje.

2.2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tijek zakonskih zateznih kamata te predlaže da zbog nedostatnih dokaza za sada sud odbije tužitelja s tužbenim zahtjevom uz naknadu troškova postupka sa zakonskom zateznom kamatom.

3. U svrhu dokaza sud je pročitao tužbu od 9. srpnja 2020. sa prilozima i med. dokumentacija za tužitelja, odgovor na tužbu sa prilozima, rješenje o odobravanju pravne pomoći od 16.7.2020., zapisnik od 17.11.2020., med. dokumentacija za tužitelja, zapisnik od 7.12.2021., podnesak PP Koprivnica sa prilozima od 13.12.2021., zapisnik od 12.4.2022. na kojem je saslušan tužitelj kao stranke u svrhu dokazivanja, svjedokinja BA i TA, podnesak CZSS Koprivnica od 29.4.2022., zapisnik s djelomične rekonstrukcije od 16.7.2022., provedeno je prometno-tehničko vještačenje po sudskom vještaku Stivenu Šijaku, dipl. ing., podnesak tužitelja od 11.10.2022., provedeno je toksikološko vještačenje po Centru za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" i podnesak tužitelja od 17.10.2023., saslušani su sudski vještaci.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te temeljem rezultata cjelokupnog dokaznog postupka u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a, presuđeno je kao u izreci presude.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za naknadom štete (imovinske-neimovinske), a koju štetu je pretrpio uslijed prometne nesreće koja se dogodila dana 21. veljače 2019., u kojem je sudjelovala LA upravljajući osobnim automobilom marke FolksWagenPassat, 1.9. Tdi, reg oznake Kc-301-SR u vlasništvu TA, kao vozač te tužitelj kao vozač osobnog bicikla.

6. U ovom postupku nesporna je pasivna legitimacija tuženika, te nastanak štetnog događaja koji se dogodio dana 21. veljače 2019. godine. U ovome postupku sporna je odgovornost za štetni događaj koji se dogodio 21. veljače 2019.

7. Tužitelj priznaje da je njegov doprinos u štetnom događaju u omjeru od 20%. Tuženik osporava odgovornost svog osiguranika za štetni događaj u cijelosti.

8. Odredbom čl. 1072. st. 2. ZOO-a propisano je ako je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj.

9. Prema čl. 1092. ZOO-a st.1. oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo na razmjernu sniženu naknadu. Tužitelj prihvaća svoju suodgovornost za nastanak prometne nesreće u omjeru od 20%.

10. Iz iskaza tužitelja proizlazi da mu je poznato da je došao na ročište kod ovoga suda dana 12. travnja 2022. radi prometne nesreće koja se dogodila 2019., sjeća se da je upravljao biciklom po mjestu [adresa] i da je bilo hladno vrijeme. Nije se mogao ni očitovati kojim se dijelom prometnice kretao. Navodi da se ničega ne sjeća i da zna da mu je iz suprotnog smjera dolazio osobni automobil kojim je upravljala ženska osoba koja je brzo vozila. Nakon toga da je pao i da ga je ista ostavila. Tužitelj ne osporava da je prije prometne nesreće popio dva piva i da je kupio još dvije boce piva.

11. Svjedokinja BA koja je bila sudionik prometne nesreće koja se dogodila u veljači 2019. i koja je upravljala osobnim vozilom marke Passat koji je u vlasništvu njezinog oca TA, navela je da se kretala iz mjesta Kuzminec prema mjestu [adresa] oko 19:00 sati, da je bio mrak i da nije bilo rasvjete. Kretala se brzinom 40-50km/h ne sjeća se da li je imala upaljena duga ili kratka svijetla, a prije same nezgode je dio prometnice bio u zavoju. Sud doznaje da se prema njoj kretao biciklista koji je vrludao po cesti i da kreće direktno prema njezinom vozilu, da je sve to kratko trajalo od vremena uočavanja pa do naleta jer je bicikl bio neosvijetljen, a tužitelj je imao tamnu odjeću na sebi tako da ga nije mogla uočiti. Navodi da je zapravo tužitelj "skočio" na njezin automobil. Da je nalet na njezino vozilo od strane tužitelja bio isključivo na njenom dijelu kolnika odnosno više prema suvozačkom dijelu automobila su nastala oštećena. Kad je uočila vozača bicikla on je već bio a dijelu kolika kojim se ona kretala. Odgovorila je na pitanje da je tužitelja uočila metar prije samog naleta na njezino vozilo i da je vozilo odmah zaustavila jer je kočila i da je stala možda na udaljenost možda 1 metar. Nikakve radnje prije tog udara nije izvodila da je samo kočila i sve se odigralo u sekundama. Sjeća se da je kolnik bio suh da su bili normalni uvjeti na kolniku za to doba godine. Da je bicikl tužitelja bio totalno uništen kao i da je oštećenje zadobio automobil kojim je ona upravljala.

12. Svjedok TA koji je otac svjedokinje nema osobnih saznanja o nastanku prometne nezgode jer nije bio sudionik.

13. Provedena je djelomična rekonstrukcija prometne nesreće koja se dogodila 21. veljače 2019. dana 06. srpnja 2022. godine (list 184-185 spisa) te je sudski vještak dipl. ing. Stiven Šijak dao svoj nalaz i mišljenje o dinamici nastanka prometne nesreće.

13.1. Sudski vještak dipl. ing. Stiven Šijak u nalazu i mišljenju navodi nesreća predstavlja frontalni sudar osobnog vozila i bicikla. Nesreća se dogodila u [adresa]., dana 21.02.2019. god. oko 18:35 sati., kad su vremenski uvjeti bili noć, oblačno, a vrsta i stanje kolnika asfalt, gladak, dobar, suh.

13.2. U nesreći su sudjelovali LA kao vozačica osobnog automobila VW Passat reg. oznake [registarska oznaka] i ŽA kao vozač bicikla. Ograničenje brzine je iznosilo 50 km/h.

- Smjerovi kretanja osobnog vozila i biciklista su bili nasuprotni, a primarni nalet frontalnog tipa gdje su u primarnom kontaktu bili prednji desni dio branika osobnog vozila sa prednjim pneumatikom bicikla. Mjesto naleta se nalazi na -0,20+2,00 L od PTM.

- Brzina kretanja osobnog vozila LA, VW Passat, reg. oznake [registarska oznaka] je u trenutku naleta iznosila oko:12,31 m/s ili 44,31 km/h.

-Brzina kretanja bicikla ŽA, bicikl Magic je iznosila oko 3,97 m/s ili 14,3 km/h.

-U trenutku nesreće je bio mrak, bicikl na sebi nije imao prednje ni stražnje svjetlo, niti je imao reflektirajućih elemenata, osim onih na pedalama što je jasno vidljivo na slikama nesreće, te je bicikl vozača ŽA bio tehnički neispravan. Vozač bicikla je na sebi imao tamnu obuću i odjeću, i nije bio opremljen reflektirajućim prslukom. Vozač bicikla je mogao jasno vidjeti osobno vozilo u dolasku na najmanje 70 m. s obzirom na radijus zavoja na mjestu nesreće. Vidljivost tamno obučenog bicikliste na neosvijetljenom kolniku u noćnim uvjetima vožnje je ovisila samo o dosegu svjetala, te je ista pod dosegom kratkih svjetala iznosila 26 m., a pod dosegom dugih svjetala najmanje 70 m. Bočna osvijetljenost u lijevu i desnu stranu od osobnog vozila iznosi 2,5 m., te je s obzirom na širinu kolnika cijeli kolnik bio osvijetljen snopom svjetla. Da je na biciklu, ili na odjeći imao reflektirajuće elemente ili pak reflektirajući prsluk, biciklist bi bio vidljiv na 136 m. pošto reflektirajući elementi imaju svojstvo upijanja svjetlosti te istu reflektiraju prema očima vozača osobnog vozila.

- Vozilo Passat je nakon ostvarene vidljivosti sa biciklistom na udaljenosti od 26 m. do međusobnog primarnog naleta na bicikl prošlo put od oko: 19,65 m. za vrijeme od 1,59 s.

-Biciklist je u svom prilasku mjestu nesreće mogao vidjeti svjetla vozila, no nakon što je ušao u svjetlosni sklop kretajući se prema osobnom vozilu vozač bicikla je do naleta prostorno prošao put od oko: 6,34 m. za vrijeme od 1,59 s.

13.3. Sudski vještak dao je mišljenje o mogućnosti izbjegavanja prometne nesreće oba sudionika, tako je vještak u mišljenju navodi da :

- zaustavni put forsiranim kočenjem za brzinu 12,31 m/s ili 44,31 km/h u noćnim uvjetima vožnje iznosi oko:21,21 m. Bočni pomak koji je vozačica mogla izvršiti na putu od 19,65 m. je iznosio 1,39 m. Granična brzina na kojoj je vozačica kočenjem mogla izbjeći nesreću na putu 19,65 m. je iznosila oko: 11,23 m/s ili 40,44 km/h. Da je vozač bicikla zaustavio svoje kretanje i bio vidljiv na 26 m. u dosegu svjetala vozila, granična brzina na kojoj bi vozačica mogla zaustaviti svoje vozilo na putu od 26 m. bi iznosila oko: 13,62 m/s ili 49,04 km/h. Bočni pomak koji je vozačica mogla izvršiti na putu od 26 m. je iznosio 2,43 m. Analiza pokazuje da je vozačica kočenjem mogla znatno smanjiti posljedice nesreće na udaljenosti od 19,65 m., jer bi se nalet na bicikl dogodio kod sasvim male brzine od oko 3,88 km/h, a na udaljenosti od 26 m. bi nalet na biciklistu u potpunosti bio izbjegnut kočenjem. Izmicanjem trzajem volana i bočnim pomakom bi vozačica izbjegla nesreću u oba slučaja udaljenosti od 19,65 m. i od 26 m., a s obzirom na širinu vozila od oko 1,8 m. i naletni položaj na biciklistu. Praćenjem i predviđanjem prometne situacije, kao i dodatnim usporavanjem vozila, što bi joj omogućilo više vremena za reakciju, te prilagodbom vožnje noćnim uvjetima i mogućnosti pojavljivanja iznenadne prepreke na kolniku, vozačica je mogla izbjeći nesreću. Vožnjom uz desni rub kolnika u smjeru kretanja, vozačica bi imala manji put u izmicanju od bicikliste, te bi samim time lakše izmicanjem izbjegla biciklistu koji se kretao približno sredinom kolnika.

-Vozač bicikla je kretanjem uz desni rub kolnika u smjeru vožnje mogao izbjeći nesreću. Da je na biciklu imao ispravnu svjetlosnu signalizaciju, te izvor svjetlosti s prednje i stražnje strane, odnosno da je bicikl bio tehnički ispravan, vozač bicikla je mogao izbjeći nesreću. Da je imao reflektirajuće elemente na biciklu, ili reflektirajući prsluk, vozač bicikla bi bio vidljiv na oko 136 m. pod dosegom kratkih svjetala, te bi bio jasno vidljiv vozačici osobnog vozila. Zaustavni put kočenjem biciklista za brzinu 3,97 m/s ili 14,3 km/h iznosi oko: 5,54 m. te se je vozač sklanjanjem uz desni rub kolnika pa i zaustavljanjem mogao maknuti van kolnika.

13.4. Sudski vještak na održanom ročištu dana 23. rujna 2025. godine obrazložio je svoj nalaz i mišljenje te je u cijelosti ostao kod nalaza i mišljenja i odgovorio je na postavljena pitanja .

14. Provedeno je toksikološko vještačenje (list 220-223) o stupnju alkoholiziranosti ovdje tužitelja ŽA po Zavodu za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja " DA" Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske koji je dat na temelju podataka u sudskom spisu.

14.1. Vještak za toksikološka vještačenja ŽAS u mišljenu navodi:

Referentnom metodom za određivanje etilnog alkohola u krvi, plinskom kromatografijom, izmjerene su koncentracije alkohola u krvi u trenutku dvaju vađenja krvi u razmaku od sat vremena i 20 minuta. Odnos dvaju koncentracija pokazao je da se imenovani nalazi u fazi eliminacije alkohola iz organizma sto je omogućilo retrogradni preračun vrijednosti prog vađenja na vrijeme događaja. Tako je izračunata koncentracija apsolutnog alkohola u krvi u trenutku prometne nezgode 2,18 g/kg. Alkohol (etanol) je depresor središnjeg živčanog sustava i ima značajan psihoaktivni učinak s mogućnošću da promijeni ljudsku svjesnost. Promjene povezane s djelovanjem alkohola na organizam uključuju promjene u percepciji (osjetilne funkcije), ponašanju i reakcijama, a direktno su proporcionalne koncentraciji apsolutnog alkohola u krvi. Osoba s koncentracijom 2,18 g/kg apsolutnog alkohola u krvi nalazi se u pijanom stanju. Kategorija pijanog stanja obuhvaća raspon koncentracija alkohola u krvi od 1,51 do 2,50 g/kg, dok za vozača u istoj kategoriji kažemo da je u tolikoj mjeri pod utjecajem alkohola da su njegove vozačke sposobnosti zbog toga bitno smanjene. To stanje karakterizira znatan poremećaj koncentracije uz ozbiljno narušene intelektualne funkcije sto otežava razmišljanje, planiranje i snalaženje u složenijim i nepredvidivim situacijama. Oslabljene kognitivne funkcije dovode do nesposobnosti razumijevanja i obrade zaprimljenih informacija uz već ionako znatno oslabljeno primanje osjetilnih podražaja (percepcija) zbog čega je i rasuđivanje otezano.

Najizraženiji poremećaj percepcije odnosi se na vid pa je tako smanjena vidna oštrina, suženo vidno polje i oslabljen dubinski vid, tj. otezana je procjena udaljenosti prema predmetima i predmetima u pokret kao i procjena bočnog razmaka. Također se usporava sposobnost adaptacije oka na svijetlost i tamu, a pri koncentraciji preko 2,00 g/kg alkohola u kivi otezano je razlikovanje boja kao i fuzija pa je moguća pojava dvoslika. Slušni podražaji također se oslabljeno zapažaju. Visina koordinacija je u toj fazi izuzetno narušena pa postoji nesposobnost usklađivanja pokreta. Moguća je pojava vrtoglavice kao i gubitak ravnoteže. Samokritičnost i samokontrola koja biva narušena već i u pripitom stanju uz pojavu euforije, sada gotovo u potpunosti nestaje i vozač krivo procjenjuje vlastite vozačke sposobnosti, te nije u stanju realno pocavati opasnosti. Pijana osoba je također cesto i prostorno dezorijentirana sto dodatno otežava vonju. Za taj stadij alkoholiziranosti karakteristično je i svađalačko raspoloženje i drsko ponašanje koje se može prenijeti i u prometne situacije. Vještakinja u mišljenju navodi da sposobnost za upravljanje vozilom na dva kotaca kod osoba u pijanom stanju pri toj koncentraciji znatno je smanjena, kao i mogućnost reagiranja u trenutku prometne nezgode. Zbog depresivnog djelovanja alkohola na središnji živčani sustav reakcije su usporene, ali također i kvalitativno izmijenjene pa osoba cesto reagira neadekvatno i zakasnjelo. Pri takvim koncentracijama dodatno raste samopouzdanje koje je uz pojavu euforičnog ponašanja prisutno i u pripitom stanju (0,51 - 1,50 g/kg) te su sve učestalije greške pri vožnji, a također se javlja i dremijivost koja dodatno otežava koncentraciju na vonju. Otezano je zadržavanje pažnje na određenom fokusu, ali također i mogućnost bize promjene objekta pažnje sto ponekad zahtijevaju iznenadne promjene prometne situacije. Što se tiče vozača s koncentracijom 2,18 g/kg apsolutnog alkohola u krvi apsolutno je nesposoban za sigurnu vožnju. Granica između relativne i apsolute nesposobnosti je već pri koncentraciji 1,30 g/kg. Vjerojatnost nastanka prometne nesreće s ozlijeđenim osobama 10 puta je veća kod vozača s koncentraciom preko 1,50 g/kg apsolutnog alkohola u krvi nasuprot trijeznog vozača, a gore navedena koncentracija taj rizik još drastičnije povisuje. U konkretnoj situaciji alkoholiziranost tužitelja ŽA mogla je biti od znatnog utjecaja na tijek prometne nezgode, prvenstveno zbog smanjene sposobnosti koncentracije na vonju kao i koordinacije pokreta, Sto je posebno važno pri upravljanju vozilom na dva kotaca. Od bitnog utjecaja je i slabljenje osjetila vida u smislu produžene akomodacije oka na svjetlost i tamu (tzv. „zasljepljivanje") sto usporava reakciju na uočenog drugog sudionika u prometu u uvjetima noćne vožnje na neosvijetljenom mjestu. Također nepovoljan utjecaj ima i slabljenje dubinskog vida cime je otezana procjena udaljenosti do drugog vozila. Ukoliko pak imenovani učestalo konzumira alkoholna pica, uslijed razvoja tolerancije, utjecaj alkoholne opijenosti bio bi nešto manje izražen nego na prosječnu osobu koja tek pokatkad konzumira alkoholna pica.

14.2. Sudska vještakinja na zapisniku od 23. rujna 2025. navela je da ostaje kod svog nalaza i mišljenja koji je dostavljen u sudski spis.

15. Nakon što su sudski vještaci i usmeno obrazložili svoj nalaz i mišljenje stranke nisu prigovorile te ovaj sud prihvaća nalaz i mišljenje kao i očitovanje kojeg su dali na održanom ročištu dana 23. rujna 2025. godine.

16. Prema Zakonu o sigurnosti prometna na cestama (pročišćeni tekst Zakona, Narodne novine broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15.) čl. 51. st. 1. određeno je da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

17. Uvidom u obavezni prekršajni nalog PU Koprivničko Križevačke postaja prometne policije br. 511-06-08-14-39/59-550/19 od 10. svibnja 2019. (list 124) utvrđeno je da je izdan obavzeni prekršajni nalog tužitelju kojim je proglašen krivim što je dana 21. veljače 2019. oko 18:35 sati u mjestu [adresa], upravljao biciklom marke "Magic" (kako je pobliže opisano u točki A izreke, čime je počinjen prekršaj iz čl. 236. st. 1. Kažnjovopo čl. 236. st. 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te da je i počinjen prekršaj iz čl. 113. st. 2. Kažnjivo po čl. 113. st. 3. Zakona o sigurnosti na cestama te je proglašen i krivim pod C je rje upravljao biciklom pod utjecajem Alkohola u krvi od najmanje 2,18kg/g, čime je počinjen prekršaj opisan i kažnjiv u čl. 199. st. 10. u svezi čl. 293. st. 2. Zakona o siurnosti prometa na cestama.

18. Okrivljeniku je izrečena novčana kazna.

19. Provedenim vještačenjem ovaj sud utvrđuje da postoji doprinos u nastanku štete, oba sudionika prometne nesreće.

20. Ovaj sud ocjenjuje doprinos tužitelja od 60% kao vozača bicikla jer je upravljao tehnički neispravnim biciklom, bez reflektirajućih elemenata i u tamnoj odjeći u [adresa] kad su vremenski uvjeti bili noć – oblačno, oko 18:35 sati i pod utjecajem alkohola sa koncentracijom 2,18g/kg apsolutnog alkohola u krvi, a što je prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka apsolutno nesposoban za sigurnu vožnju.

21. Sud ocjenjuje doprinos osiguranika tuženika od 40% iz razloga što praćenjem i predviđanjem prometne situacije te dodatnim usporavanjem vozila kako navodi sudski vještak omogućilo bi joj više vremena za reakciju te prilagodnom vožnje u noćnim uvjetima bez rasvjete i mogućnosti pojavljivanja iznenadne prepreke na kolniku kao što je u ovome konkretnom slučaju tužitelj.

22. Ovaj sud utvrđuje da su oba sudionika povrijedila zakonske odredbe o sigurnosti prometa na cestama.

23. Između stranaka sporna je visina štete.

24. Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta) sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta) čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima, dalje: ZOO, "Narodne novine" 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22.

25. Sud je proveo liječničko vještačenje po sudskim vještacima prof. dr. sc. Božidaru Šebečić.

25.1. Vještačenje je provedeno na temelju osobnog pregleda tužiteljice te uvida u zdravstveni karton i priloženu medicinsku dokumentaciju.

25.2. Sudski vještak prof. dr. sc. Božidar Šebečić u svom nalazu i mišljenju (list 173-177) navodi da Tužitelj ŽA rođen 1995. god je dana 21.02.2019. godine stradao u prometnoj nesreći kao voza bicikla (udaren od strane osobnog automobila). Zadobio je:

• Udarno-razderotne rane u kosmatom dijelu glave (tjeme i potiljak) i na bradi • Prijelom 6. i 7. vratnog kralješka s pomakom ulomaka 6. kralješka

• Nagnječenje ledne moždine u podruju prijeloma

• Motoričku slabost sva četiri ekstremiteta

• Otvoreni prijelom srednjeg dijela desne potkoljenice

• Udarno-razderotne rane desne potkoljenice

Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i mehanizmu ozljeđivanja, navedene ozljede su u uzročno - posljedičnoj vez s štetnim događajem. Prijelom desne potkoljenice je liječen operativno, intramedularnom osteosintezom goljenične kosti. Prijelomi vratne kralježnice su liječeni imobilizacijom vrata gipsanom minervom. Tijekom nošenja minerve, od natiska gipsa javile su se rane na vratu i bradi. Proveo je fizikalnu terapiju. Slabost ekstremiteta se oporavila, zaostala je samo otezano izvođenje finih pokreta prstima lijeve šake. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužitelja, po završetku liječenja kod tužitelja je zaostao poremećaj osovine vratne kralježnice, kifotiono, pogrbljeno držanje s flektiranom glavom nagnutom na lijevu stranu, kronični bolovi u vratu, kretnje vratnom kralježnicom su ograničene u srednjem stupnju. Kao posljedica nagnječenja leđne moždine zaostala je i insuficijencija finih pokreta prstima lijeve Sake. Smanjenje životne aktivnosti iznosi 18%.Kao posljedica prijeloma desne potkoljenice zaostala je umjerena Slabost desne noge, povremeni bolovi na mjestu prijeloma, fleksija u koljenu je ograničena u manjem stupnju, dorzalna fleksija stopala u srednjem stupnju. Smanjenje životne aktivnosti iznosi 10%. Ukupno smanjenje životne aktivnosti iznosi 26% uslijed ega trpi i odgovarajuće duševne boli. Tužitelji je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja (operacija) trpio fizičke bolove jačeg intenziteta 3 dana, srednjeg intenziteta 10 dana i manjeg intenziteta 2,5 mjeseca kumulativno. Zaostali kronični bolovi uključeni su u smanjenje životne aktivnosti. Tužitelj je trpio primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpio je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja, strah pred operaciju) jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 7 dana, manjeg intenziteta 5 tjedna kumulativno, lica ožiljak duljine 2,5 cm, na bradi tri manja ožiljka) i ožiljci na desnoj potkoljenici (Na prednjoj strani koljena postoperativan ožiljak duljine 3,5 cm, širine oko 4 mm. Na unutarnjoj strani koljena ožiljak duljine 2,5 cm, širine 3 mm. Na vanjskoj strani koljena ožiljak duljine 1,5 cm, širine 3 mm, ožiljci su boje okolne koze. U srednjem dijelu potkoljenice nepravilan ožiljak duljine 7 cm, širine oko 1 cm, nešto svjetliji od okolne koze koja je tamnije pigmentiranja. U donjem dijelu potkoljenice dva ožiljka duljine 2 cm i 1,5 cm, širine 2 mm) uzrok su naruženja srednjeg stupnja uslijed ega tužitelj trpi i odgovarajuće duševne boli. Tuda pomoć i njega je bila potrebna u opsegu 6 sati dnevno 2 tjedna, u opsegu 4 sata dnevno 2 tjedna, u opsegu 3 sata dnevno 4 tjedna, u opsegu 2 sata dnevno 4 tjedna i u opsegu 1 sat dnevno 4 jedna za pomoć kod održavanja higijene i pomoć kod kretanja u prvoj fazi liječenja, za pomoć kod odlaska na kontrolne preglede, za obavljanje kućenih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl.,

Liječenje tužitelja je završeno, odnosno zdravstveno stanje se stabiliziralo 23.01.2020.

26. Stranke nisu prigovorile nalazu i mišljenju sudskog vještaka te nisu tražili da sudski vještak obrazloži svoj nalaz i mišljenje na ročištu od 23. rujna 2025. godine.

27. Ovaj sud prihvaća nalaz i mišljenje sudskog vještaka u cijelosti čl. 265 ZPP-a.

28. S obzirom na navedeno sud je raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi (fizički boli, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti i strah) koje su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO-a, kriterij (mjerila), odnosno kvalifikatorne okolnosti koje odlučuju na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

29. Prema odredbi čl. 19. st. 1. i st. 2. ZOO-a, svaka fizička i prana osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim Zakonom.

Pod pravnim osobnostima ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

30. Odlučujući o visini pravične novčane naknade za pretrpljene fizičke boli tužitelja ovaj je sud uzeo u obzir ponajprije jačinu i trajanje tih bolova kako su opisani u mišljenju sudskog vještaka. Sud je vodio računa i o činjenicama koje utječu na visinu dosuđene naknade da je tužitelj bio izložen operativnom zahvatu, RTG zračenju, imao imobilizaciju vrata gipsanom minervom koja mu je izazvala rane na vratu i bradi, primao fizikalne terapije, uzimanje terapije u bolnici koja je bila potrebna za oporavak kao i uzimanje terapije nakon izlaska iz bolnice, previjanja…

31. Tužitelj u svome iskazu navodi da je trpio bolove, te da je i uzimao lijekove i primao injekcije, nosio je gips oko vrata do polovice tijela, te da i sada pije tablete protiv bolova. Tužitelj je morao ići na liječničke preglede i kontrole.

32. Uzimajući u obzir navedeno kao i orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske sud je ocijenio tužiteljev zahtjev za pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 1.704,16 EUR (1100. st. 1. i st. 2. ZOO-a). Tužitelj potražuje novčanu naknadu za pretrpljeni strah u iznosu od 941,67 EUR.

33. Iz iskaza tužitelja proizlazi da ga je strah kretati se kolnikom da ne smije upravljati biciklom te da poslije te nesreće boji se jednostavno doći do ceste, da je uzimao tablete za živce i to navečer, te je iste tablete također koristio i prije ove nezgode.

34. Prihvačajući nalaz i mišljenje sudskog vještaka te imajući u vidu trajanje i jačinu straha kao i okolnosti nastanka prometne nesreće koja se dogodila u noćnim satima neočekivano kada je došlo do sudara tužitelja koji je upravljao neosvijetljenim biciklom i osiguranika tužene koja je upravljala motornim vozilom, daju podlogu za zaključak da je pravična novčana naknada u iznosu od 941,67 EUR čl. 1100. st. 1. i st. 2. ZOO-a.

35. Provedenim vještačenjem utvrđeno je da je ukupno smanjenje životne aktivnosti iznosi 26%, i da uslijed toga tužitelj trpi odgovarajuće duševne boli.

36. Tužitelj u svome iskazu navodi da sada nacijepa drva, da nema posla, kreće se po dvorištu, a da bi on sada radio.

37. Utvrđeno je da će tužitelj u svakodnevnom životu osjećati duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti kako se navodi u nalazu i mišljenju sudskoga vještaka te imajući u vidu i činjenicu da je tužitelj osoba koja je rođena 1995. godine, da takve okolnosti slučaja podloga su za utvrđenje da se tužitelju kao pravična novčana naknada utvrđuje u iznosu od 5.693,81 EUR. čl. 1100. st. 1. i st. 2. ZOO-a.

38. Provedenim vještačenjem te neposrednim opažanjem na ročištu glavne rasprave dana 12. travnja 2022. godine utvrđeno je da tužitelj ima ožiljke na glavi, bradi, na desnoj nozi, te u predjelu koljena i dijelom u potkoljenici.

39. Imajući u vidu vidljive ožiljke te pogrbljeno držanje s flektiranom glavom nagnutom na lijevu stranu, kako je sve detaljno opisano u provedenom vještačenju, sve su to okolnosti kao i na tužiteljevu dob koji je rođen 1995. godine, sud na osnovu čl. 1100. st. 1. i st. 2. ZOO-a tužitelju za duševne boli zbog naruženosti utvrđuje pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 4.379,85 EUR.

40. Ovaj sud smatra da će tužitelj osjećati neugodu, a time duševne boli pred drugim ljudima s obzirom na vidljive ožiljke koji se ne mogu prekriti te pogrbljeno držanje.

41. Vodeći računa o tim okolnostima sud je temeljem čl. 1100. st. 1. i st. 2. ZOO-a utvrdio tužitelju pravičnu novčanu naknadu za povredu osobnosti kao imovinsku štetu u iznosu od 12.719,49 EUR.

42. Tužitelj od tuženika potražuje imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu.

38. Prema odredbi čl. 1095. st. 1. ZOO-a tko drugome nanese tjelesne ozljede ili mu naruši zdravlje, dužan mu je naknaditi troškove liječenja i dr. potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

43. Tužitelj na ime tuđe pomoći i njege potražuje iznos od 1.232,00 EUR.

44. Iskazom tužitelja utvrđeno je da mu je pomoć izlaskom iz bolnice i sve što je trebalo jer se nije mogao samostalno kretati pružao njegov otac Ž koji je umro. Na poseban upit tko ga je njegovao kad se vratio iz bolnice, d ali L kod koje je bio smješten kao kod udomiteljice ili njegov otac Ž odgovorio je da se ne može sjetiti.

45. Prema nalazu sudskog vještaka utvrđeno je da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega druge osobe kako je sve pobliže upisao u nalazu i mišljenju lječnićkog vještaka.

46. Prihvaćajući nalaz i mišljenje s obzirom na potrebe tuđe pomoći utvrđene lijećnićkim vještačenjem sud je primjenom odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO-a i odredbe čl. 223. ZPP-a, dosudio s osnova tuđe pomoći i njege iznos od 1.232,00 EUR.

47. Između stranaka je nesporno da je u prometnoj nezgodi bicikl marke Magic oštećen. Oštećenja bicikla utvrđena su u zapisniku o očevidu MUP-a PU Koprivničko-križevačke, postaja prometne policije br. 511-06-08-14-39/59-550/19 od 21. veljače 2019. godine (list 19) gdje je navedeno upravljač bicikla u vidu savinuća, prednja vilica u vidu savinuća, prednji kotač u vidu savinuča i puknuča, te prednja guma u vidu puknuća.

48. Prema fotografijama (list 30-33) vidljiva su oštećenja bicikla.

49. Tijekom ovoga postupka tuženik nije prigovorio zatraženoj visini novčane naknade za zadobivena oštećeja na biciklu.

50. Sud je dosudio tužitelju troškove za oštećeni bicikl u zatraženom iznosu od 66,36 EUR, čl. 1095. st. 1. ZOO-a i odredbe čl. 223. ZPP-a.

51. Nesporno je između stranaka da je tužitelj koji je zadobio teške tjelesne ozljede u nastalom štetnom događaju dana 21. veljače 2019. imao na sebi odgovarajuću odjeću i obuću za mjesec veljaču.

52. Uvidom u fotografije (list 33-34), utvrđeno je, a što je nesporno da odjeća i obuća koja je prikladna za veljaču, koju je tužitelj dana 21. veljače 2019. imao na sebi je uništena.

53. Kako iz priloženih fotografija nedvojbeno proizlazi da je odjeća i obuća tužitelja uništena imajući u vidu i činjenicu da je tužitelj zadobio i teške tjelesne ozljede sud je dosudio tužitelju s osnova uništenih stvari iznos od 92,91 EUR.

54. Sud je tužitelju na ime imovinske štete dosudio ukupno iznos od 1.391,27 EUR.

55. S obzirom na doprinos tužitelja u nastalom štetnom događaju od 60% sud je tužitelju dosudio na ime imovinske i neimovinske štete ukupan iznos od 4.515,44 EUR, dok je odbijen sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 6.773,17 EUR kao neosnovan.

56. Odredbom čl. 1085. st. 1., 3., 4., ZOO, odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala. Kada uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna osoba je dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. Naknada u novcu dosuditi će se oštećeniku ako on to zahtjeva, a okolnosti slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.

57. Prema odredbi čl.1086. ZOO obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.

58. Prema odredbi čl.1103. ZOO obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

59. Prema odredbi čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne Novine 151/05, 36/09, 76/13, 152/14, dalje ZOOP). Propisano je da je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva obrazloženu ponudu za naknadu štete ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni, odnosno utemeljeni dogovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su dogovornost za naknadu štete ili visina štete sporni. U slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa štete u roku iz st. 1, označenog članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i a isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

60. Tužitelj je tuženiku podnijela odštetni zahtjev 20. travnja 2020. godine.

61. Tužitelju pripada i Zakonska zatezna kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. od 20. travnja 2020. godine u smislu odredbe čl. 12. st. 4. ZOOP-a, budući da je ta šteta i nastala prije podnošena odštetnog zahtjeva.

62. Zakonska zatezna kamata određena je po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a (točka I. izreke presude).

63. Stranke su zatražile naknadu parničnih troškova.

64. O troškovima stranaka sud je odlučio temeljem odredbe čl. 154. st. 5. i 155. ZPP-a.

65. Tužiteljici su dosuđeni troškovi za zastupanje po pun. sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Narodne Novine (142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 u daljnjem tekstu Tarifa, i to za 1. Tbr. 28, zahtjev za naknadu štete (Tbr. 28), 07. travnja 2020. u iznosu od 200,00 EUR, dopuna zahtjeva za naknadu štete (Tbr. 28) 10. travnja 2020. u iznosu od 100,00 EUR, tužba (Tbr. 7. t. 1.) 09. srpnja 2020. u iznosu od 200,00 EUR, ročište (Tbr. 9. t. 2.) 17. studenog 2020. u iznosu od 100,00 EUR, ročište (Tbr. 9. t. 2.) 07. prosinca 2021. u iznosu od 100,00 EUR, ročište (Tbr. 9. t. 1.) 12. travnja 2022. u iznosu od 200,00 EUR, očevid (Tbr. 9. t. 1.)06. srpnja 2022. u iznosu od 200,00 EUR, podnesak (Tbr. 8. t. 1.) 11.10.2022. u iznosu od 200,00 EUR, podnesak (Tbr. 8. t. 1.) 17. listopada 2023. u iznosu od 200,00 EUR, ročište 06. ožujka 2024. (Tbr. 9. t. 2.) u iznosu od 100,00 EUR, podnesak (Tbr. 8. t. 1.) 20. studenog 2024. u iznosu od 200,00 EUR, ročište (Tbr. 9. t. 2.) 08. travnja 2025. u iznosu od 100,00 EUR, ukupno: 1.900,00 EUR, PDV 25% u iznosu od 475,00 EUR, sveukupno 2.375,00 EUR.

65.1. O troškovima strana sud je odlučio temeljem odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a. Tužitelj u ovom postupku uspio je sa osnovom 100%, a sa visinom 40%, dok je tuženik uspio sa visinom od 60% kada se prebije uspjeh tužitelja sa uspjehom tuženika proizlazi da e tužitelj uspio u parnici sa 80%, s toga tužitelju pripadaju troškovi u iznosu od 1.900,00 EUR.

65.2. Tužitelju na priznati trošak postupka u iznosu od 1.900,00 EUR pripada i zakonska zatezna kamata koja na navedeni iznos teče od presuđenja tj. od 31. listopada 2025. pa do isplate sukladno odredbi čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine br. Narodne novine 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22), te odredbe čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22).

63. Tužitelju nije priznat trošak za sastav podneska 21. srpnja 2020. u iznosu od 100,00 EUR kojim obavještava o besplatnoj pravnoj pomoći, podnesak 27. studenog 2020. u iznosu od 100,00 EUR kojim obavještava o liječniku, podnesak 22. rujna 2023. u iznosu od 100,00 EUR požuruje rad suda, podnesak 12. ožujka 2025. u iznosu od 50,00 EUR, požuruje rad suda, podnesak 21. kolovoza 2024. u iznosu od 100,00 EUR obavještava sud da je tužitelju odobrena pravna pomoć, sveukupno 450,00 EUR uvećano za PDV, iz razloga što nisu bili nužni za vođenje ovoga postupka s toga je valjalo odbiti tužitelja s preostalim zahtjevom za naknadu troškova, u smislu odredbe čl. 155 ZPP-a.

64. Temeljem navedenog valjalo je presuditi kao izreci presude.

65. Rješenjem Koprivničko križevačke Županije, službe za opću upravu, klasa: UPP/I-701- 03/20-01/133, UR BR:2137/1-08/08-20-10 od 16. srpnja 2020. godine odobrena je pravna pomoć tužitelju za korištenje pravne pomoći za pokretanje sudskog postupka kod Općinskog suda u Koprivnici radi naknade štete protiv TRGIGLAV OSIGURANJA d.d. za oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka i za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi. Točkom III. riješeno je da za postupak iz točke I. odobrava se korištenje pravne pomoći u vidu oslobođenja od plaćanja troškova sudskog postupka u iznosu od 100%, troškova sudskog postupka kao i za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi u visini 100% iznosa pristojbe IV. izreke.

Koprivnica, 31. listopada 2025.

Sutkinja:

Draga Parag

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).

Dostaviti:

1. Odvjetnik Božidar Klepać

2. Odvjetničko društvo Mađarić&Lui