REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-10586/2025-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Ljiljani Pirić, uz sudjelovanje Gordane Nikšić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljene pravne osobe WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP d.d., II. okrivljene odgovorne osobe u pravnoj osobi UG i III. okrivljene odgovorne osobe u pravnoj osobi UGU, svi zastupani po branitelju Tomislavu Miličeviću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Miličević Šupuković d.o.o. iz Zagreba, zbog prekršaja iz čl. 63. st. 5. toč. 3. i st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23), povodom optužnog prijedloga tužitelja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, KLASA: 997-02/22-06/04, URBR. 326-01-23-22-5 od 4. listopada 2022. i izmijenjenog optužnog prijedloga KLASA: 997-02/22-06/04, URBR. 326-01-23-23-10 od 6. ožujka 2023., nakon održane glavne rasprave dana 29. listopada 2025. u odsutnosti I.-III. okrivljenika i nazočnosti zz branitelja Ive Eškinje te ovlaštene predstavnice tužitelja SG, dana 31. listopada 2025. objavio je i
p r e s u d i o j e
I) Temeljem odredbe čl. 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13,157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),
I. okrivljena pravna osoba: WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP d.d., MBS: 080026313, OIB: 52848403362, prekršajno kažnjavana, sa sjedištem u [adresa],
II. okrivljena odgovorna osoba: UG, rođena **.**.1964. u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], zaposlena u I. okrivljenoj pravnoj osobi na radnom mjestu specijalist likvidacije šteta na motornim vozilima, prekršajno nekažnjavana, s prebivalištem u [adresa],
III. okrivljena odgovorna osoba: UGU, rođena **.**.1976. u Zagrebu, državljanka Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], zaposlena u I. okrivljenoj pravnoj osobi na radnom mjestu voditelj odjela likvidacije šteta na motornim vozilima, prekršajno nekažnjavana, s prebivalištem u [adresa]
krivi su
što I. okrivljena pravna osoba kao odgovorni osiguratelj i II. i III. okrivljenici kao odgovorne osobe u istoj nisu do 30. studenog 2021. oštećeniku DG iz [adresa], dostavili obrazloženu ponudu za naknadu štete odnosno utemeljeni odgovor po odštetnom zahtjevu za naknadu imovinske štete kojeg je oštećenik podnio I. okrivljenoj pravnoj osobi na obrascu Prijava štete iz autoodgovornosti 1. listopada 2021., budući da dopis I. okrivljene pravne osobe od 23. studenog 2021. kojim se navodi nemogućnost rješavanja odštetnog zahtjeva bez dostave dodatne dokumentacije, ne predstavlja obrazloženu ponudu niti utemeljeni odgovor, iako su u slučaju naknade štete u roku od 60 dana od primitka odštetnog zahtjeva bili dužni utvrditi osnovanost i visinu tog zahtjeva te oštećenoj osobi dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni, odnosno utemeljeni odgovor na sve točke odštetnog zahtjeva, ako su odgovornost ili visina štete sporni,
dakle, oštećenoj osobi nisu dostavili obrazloženu ponudu za naknadu štete, odnosno utemeljeni odgovor u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva, protivno odredbi članka 12. stavak 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu,
čime je I. okrivljena pravna osoba počinila prekršajno djelo kažnjivo po članku 63. stavak 5. točka 3. Zakona o obveznim osiguranjima i II. i III. okrivljene odgovorne osobe prekršaj kažnjiv po članku 63. stavak 6. u vezi s člankom 63. stavak 5. točka 3. istog Zakona,
pa im se na temelju citiranih propisa,
I-okrivljenoj pravnoj osobi, te uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona II-okrivljenoj odgovornoj osobi i III-okrivljenoj odgovornoj osobi,
izriče
I. okrivljenoj pravnoj osobi WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP d.d., novčana kazna u iznosu 2.800,00 eura (dvije tisuće osamsto eura),
II. okrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi UG novčana kazna u iznosu 400,00 eura (četiristo eura),
III. okrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi UGU novčana kazna u iznosu 400,00 eura (četiristo eura),
Temeljem čl. 33. st.11. Prekršajnog zakona, I. - III. okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.
Ako I. - III. okrivljenici, u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
II) Temeljem odredbe članka 139. stavka 3., u svezi članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona I. - III. okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od SVAKI po 50,00 (pedeset eura), u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 152. stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga podnijela je optužni prijedlog pod znakom KLASA: 997-02/22-06/04, URBR. 326-01-23-22-5 od 4. listopada 2022. protiv I.-III. okrivljenika, a u pogledu manjkavog optužnog prijedloga sud je na glavnoj raspravi održanoj 27. veljače 2023., pozvao tužitelja kao podnositelja optužnog prijedloga, da u roku od 8 dana dopuni optužni prijedlog, na način da navede činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja. Tužitelj je podneskom od 6. ožujka 2023. dostavio izmijenjeni optužni prijedlog KLASA: 997-02/22-06/04, URBR. 326-01-23-23-10 protiv okrivljenika radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreke ove presude. Presudom ovog suda od 26. travnja 2023. okrivljenici su temeljem čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona oslobođeni od optužbe radi djela prekršaja iz čl. 63. st. 5. toč. 3. i st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, a povodom žalbe tužitelja odlukom Visokog prekršajnog suda RH broj Ppž-8053/2024 od 29. srpnja 2025., zaprimljenom na ovaj sud 8. kolovoza 2025. ukinuta je pobijana presuda u ovom predmetu, te je vraćen predmet na ponovno suđenje u pobijanom dijelu, slijedom čega je postupak proveden ispočetka.
2. U ponovljenom postupku, pozvani da se očituju na navode optužnog prijedloga okrivljenici su podneskom od 13. listopada 2025. izjavili da u cijelosti ostaju kod pisane obrane koja je već dostavljena u spis na glavnoj raspravi održanoj 23.4.2024.
2.1. Okrivljenici su u pojedinačnim ali sadržajno identičnim pisanim obranama u bitnome naveli da u cijelosti osporavaju počinjenje prekršaja koje im se stavlja na teret pobijanim optužnim prijedlogom. Ovlašteni tužitelj propušta uočiti da su okrivljenici upravo tako postupili u svom utemeljenom odgovoru od dana 23. studenog 2021. godine, koji je evidentno dostavljen oštećeniku unutar zakonom propisanog roka, a čime su ispunili svoju zakonsku obvezu. Uvidom u utemeljeni odgovor jasno proizlazi da su okrivljenici obavijestili oštećenika da nisu u mogućnosti utvrditi osigurateljno pokriće i pravo na naknadu štete čime je osporio postojanje odgovornosti svog osiguranika, barem do trenutka dostave izjave i pregleda vozila svog osiguranika koje je zatražio radi utvrđenja dinamike nastanka prometne nesreće, ističući da bez navedenog nije u mogućnosti pozitivno riješiti odštetni zahtjev. S druge je strane obavijestio oštećenika kako bi, u slučaju da se utvrdi odgovornost osiguranika I. okrivljenika pa tako i II. i III. okr., odštetni zahtjev bio osnovan u visini od 3.430,00 kn, smatrajući taj iznos dostatnim i primjerenim za reparaciju utvrđene štete temeljem zapisnika o izvidu štete. Kako je razvidno iz odredbe čl. 12. st. 1. ZOOUP, koje i sam ovlašteni tužitelj citira u optužnom prijedlogu, odgovorni osiguratelj dužan je u roku od 60 dana od primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu tog zahtjeva te dostaviti podnositelju obrazloženu ponudu ako su i odgovornost i visina nesporne, odnosno utemeljeni odgovor u slučaju da su ili odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. Iz navedenog je evidentno kako je I. okrivljenik kao odgovorni osiguratelj pa tako i II. i III. okr., u zakonom propisanom roku utvrdio kako je odgovornost za naknadu štete sporna, dok je sama visina štete nesporna te je o istome obavijestio oštećenika, napominjući kako ga je u slučaju bilo kakvih pitanja slobodan kontaktirati. Neosnovani su stoga i bespredmetni navodi ovlaštenog tužitelja u ispravku, odnosno dopuni optužnog prijedloga od dana 06. ožujka 2023. godine kako paušalni navodi kojima se traži dokumentacija kako bi se mogla donijeti odluka o pravnoj osnovanosti zahtjeva ne može predstavljati utemeljeni odgovor jer se oštećeniku ne daje nikakav konkretan i jasan odgovor o (ne)osnovanosti njegovog potraživanja, već se samo do daljnjeg odgađa razmatranje postavljenog odštetnog zahtjeva te ga se na taj način stavlja na čekanje s neizvjesnim trajanjem, kao i pozivanje na odluke Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske te Prekršajnog suda u Splitu. Razlozi sporne odgovornosti jasno proizlaze iz samog Europskog izvješća o prometnoj nesreći od dana 27. rujna 2021. godine uvidom u koje je jasno da se oštećenik svojim vozilom kretao u istom smjeru, ali u desnom prometnom traku od osiguranika I. okrivljenika, koji se vozilom kretao lijevim prometnim trakom i zadržavao smjer kretanja, pri čemu je oštećenik vršio radnju prestrojavanja i skretanja u lijevo, dok je iz skice (iako vozila A i B nisu označena, unatoč uputi na samom obrascu) te navedenih oštećenja jasno da se vozilo kojim je upravljao oštećenik nalazilo ispred vozila osiguranika I. okrivljenika. Nadalje iz obrasca prijave štete iz autoodgovornosti kojom je oštećenik podnio odštetni zahtjev sam je oštećenik naveo kako je izvršavao radnju prestrojavanja u lijevu prometnu traku. S obzirom na odredbu čl. 43. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20.), a policija nije pozvana na mjesto prometne nesreće te ne postoji zapisnik, skica ili fotoelaborat prometne nesreće, jedini način utvrđivanja dinamike nastanka prometne nesreće te eventualne odgovornosti osiguranika I. okrivljenika pa tako i II. i III. okr., je pribavom izjave i uvidom u oštećenja oba vozila, odnosno komparacijom po za to specijaliziranim procjeniteljima štete I. okrivljenika. U odnosu na navode ovlaštenog tužitelja glede Europskog izvješća o prometnoj nesreći, iz samog obrasca istog jasno proizlazi da su sudionici isto dužni koristiti kod svih prometnih nesreća, a poglavito kod prometnih nesreća u kojima je nastala samo materijalna štete, a ta je dužnost propisana i odredbom čl. 176. st. 1. do 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Nadalje je u istom obrascu jasno navedeno kako, cit. „Izvješće o prometnoj nesreći služi za utvrđivanje činjeničnog stanja i ne znači da je među vozačima postignuto suglasje glede krivnje za prometnu nesreću, niti se potpisom priznaje krivnja." Iako nije sporno da se uredno ispunjeno Europsko izvješće o nesreći može koristiti kao odštetni zahtjev po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti, odnosno kao izjava o okolnostima načina nastanka štetnog događaja temeljem odredbe čl. 38. ZOOUP, neosnovani su navodi ovlaštenog tužitelja kojima tvrdi da predmetno izvješće, samo iz razloga što je sastavljeno po oba sudionika prometne nesreće te opisuje dinamiku i nastala oštećenja daje dovoljno osnova za odluku o odgovornosti, smatrajući očito da I. okrivljenik pa time i II. i III. okr. o odgovornosti uopće nije odlučio ili da je trebao odlučiti u korist oštećenika. Naime, okr. je temeljem stanja štetovnog spisa i svih dokaza koje su uspjeli pribaviti odlučio o odgovornosti i obavijestio oštećenika da nije u mogućnosti utvrditi odgovornost svog osiguranika, a iz čega se logički presumira da je time utvrdio da isti nije odgovoran za nastanak predmetne prometne nesreće dana 27. rujna 2021. godine, a iz razloga koji su ranije obrazloženi. Dakle, ako I. osiguranik nije mogao utvrditi odgovornost svog osiguranika, jasno je kako smatra kako je oštećenik odgovoran za nastanak predmetnog štetnog događaja, a ne da odgovornost uopće nije utvrđivao. Nadalje, glede navoda ovlaštenog tužitelja da I. okrivljenik pa time i II. i III. okr. otklanja odštetni zahtjev pozivajući se na propuštanje oštećenika u dostavljanju daljnjih dokaza, uvidom u utemeljeni odgovor od dana 23. studenog 2021. godine jasno proizlazi netočnosti i neosnovanost istih. Naime, I. okrivljenik pa time i II. i III. okr. je jasno obavijestio oštećenika kako nije zaprimio izjavu svog osiguranika, niti mu je omogućen pregled njegovog vozila, a što je sam u više navrata telefonski, poštom i putem e-maila zatražio od istog, dok je s druge strane zamolio oštećenika za dostavu fotografija prometne nesreće, ako ih posjeduje. Nejasno je na koji bi drugi način I. okrivljenik pa time i II. i III. okr. sam mogao doći do bilo koje druge dokumentacije, osim one koju je već pokušao pribaviti, potrebne za utvrđivanje dinamike nastanka štetnog događaja, koja niti ne postoji imajući u vidu da policija nije izašla na mjesto nesreće, a da je prijava štete nije učinjena u prisustvu oba sudionika nesreće slijedom čega komparacija nije mogla biti učinjena, što je jasno navedeno u izvidu štete. U odnosu na navode ovlaštenog tužitelja kako je I. okrivljenik kao odgovorni osiguratelj pa time i II. i III. okr. trebao primijeniti presumpciju koju je sam propisao svojim internim aktom, odnosno čl. 8. Posebnog pravilnika o obradi šteta iz osiguranja od odgovornosti za uporabu motornih vozila od dana 24. ožujka 2015. godine, s obzirom na to da iz svih dostavljenih dokumenata nesumnjivo proizlazi da je u spisu postojalo dovoljno elemenata za odluku o odgovornosti okrivljenika, prvenstveno se ukazuje na ranije navode i činjenicu da je I. okrivljenik kao odgovorni osiguravatelj pa tako i II. i III. okr., odlučio o odgovornosti, samo ne u korist oštećenika. Ističu kako se presumpcija iz čl. 8. Posebnog pravilnika primjenjuje ako ostali dokazi upućuju na odgovornost osiguranika, što u konkretnom predmetu nije slučaj, sve kako je ranije obrazloženo, a slijedom čega je i ovaj navod ovlaštenog tužitelja u potpunosti promašen. Navod ovlaštenog tužitelja da bi I. okrivljenik kao odgovorni osiguravatelj pa tako i II. i III. okr., utvrđivanjem visine odštetnog zahtjeva nespornom izrijekom priznao svoju odgovornost osporavamo s obzirom na to da neosnovanosti i potpuna promašenost takvog navoda proizlazi iz samog uvida u utemeljeni odgovor od dana 23. studenog 2021. godine, pravilnog tumačenja i primjene odredbe čl. 12. st. 1. i 3. ZOOUP te svih dosadašnjih navoda.
3. Ovlaštena predstavnica tužitelja SG je u svom očitovanju na pisanu obranu okrivljenih navela da u cijelosti ostaje kod navoda iz optužnog prijedloga od 4. listopada 2022., podneska od 6. ožujka 2023., te se na pisane obrane okrivljenika očituje kako slijedi. U pogledu navoda okrivljenika o podobnosti dopisa od 23. studenoga 2021. ovlašteni tužitelj ističe kako se isti ne može smatrati utemeljenim odgovorim niti obrazloženom ponudom u smislu Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Naime, u predmetnom dopisu navedeno je kako okrivljenici nisu u mogućnosti riješiti odštetni zahtjev zbog nedostatka dokumentacije, no istim dopisom se oštećenika ujedno obavještava da njegov odštetni zahtjev osnovan u visini od 3.430,00 kn. Sukladno spomenutom zakonu odgovorni osiguratelj kojem je sporna visina odštetnog zahtjeva dužan je oštećeniku dostaviti utemeljeni odgovor koji mora sadržavati jasnu izjavu da je visina štete sporna, te obrazloženje s odlučnim činjenicama zbog kojih smatra da je ista sporna, odnosno da je osnovana samo u određenom iznosu. S druge strane ukoliko je osiguratelju sporna odgovornost za naknadu štete tada utemeljeni odgovor mora sadržavati i izričitu izjavu o otklanjanju odgovornosti uz navođenje razloga na kojima takvu odluku temelji. Iz predmetnog dopisa proizlazi da okrivljenici nisu jasno odlučili o osnovanosti zahtjeva, niti su dali utemeljeno obrazloženje o visini odštetnog zahtjeva. Navodi okrivljenika da su izvršili zakonsku obvezu obavijestivši oštećenika kako nisu u mogućnosti utvrditi svoju odgovornost zbog nedostatka dokumentacije ne predstavlja obrazloženu odluku o osnovanosti odštetnog zahtjeva u smislu zakona, ali i već dostavljene sudske prakse. Dalje, u pogledu navoda okrivljenika koji se odnose na Europsko izvješće o nesreći tužitelj ističe kako iz odredbe čl. 38. ZOOUP-a vrlo jasno proizlazi da se isto može koristiti kao izjava o okolnostima načina nastanka štetnog događaja, a što odgovorni osiguratelj očigledno nije uzeo u obzir. Iz navoda okrivljenika da je jedini način utvrđivanja nastanka prometne nesreće te eventualne odgovornosti pribavljanje izjave osiguranika i uvid u oštećenja, razvidno je kako isti potpuno zanemaruju važnost Europskog izvješća, a što je vidljivo i u samom dopisu. Nadalje, ovlašteni tužitelj opetovano ističe kako je obveza prikupljanja dokumentacije potrebne za donošenje odluke o osnovanosti odštetnog zahtjeva isključivo obveza odgovornog osiguratelja, te činjenica da se od oštećenika traži dodatna dokumentacija ne oslobađa osiguratelja od obveze da u odštetnom zahtjevu pravovremeno odluči. Zaključno, dopis okrivljenika kojim otklanja zahtjev oštećenika jer nije zaprimio dodatnu dokumentaciju, ali ujedno i utvrđuje zahtjev osnovanim u iznosu od 3.430,00 kn, ne predstavlja zadovoljavajući način za bilo koji vid obavješćivanja oštećenika po njegovom odštetnom zahtjevu.
4. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid i pročitao dokumentaciju u spisu: pritužbu DG upućenu elektroničkom poštom (str. 9-13 spisa), izvješće o prometnoj nesreći (str. 14 spisa), podnesak Wiener osiguranja od 1.10.2021. (str. 15 spisa), podnesak od 4.10.2021. (str. 16 spisa), podnesak šteta broj MAO/210004144 od 23.11.2021. (str. 17-18 spisa), preslike fotografija vozila [registarska oznaka] (str. 19-20 spisa), podnesak HAMFE od 11. svibnja 2022. (str. 21-22 spisa), podnesak Wiener osiguranja kojim dostavlja očitovanje od 20. svibnja 2022. (str. 23-24 spisa), komunikacija elektroničkom poštom (str. 25-26 spisa), podnesak DG od 20.5.2022. (str. 27-28 spisa), podnesak elektroničkom poštom od 10. svibnja 2022. (str. 29 spisa), prijava štete od auto odgovornosti (str. 30 spisa), podnesak od 1. listopada 2021. s prilozima (str. 31-42 spisa), vrši se uvid i čita presuda Visokog prekršajnog suda broj Gž-6904/13 (str. 43-48 spisa), presuda broj Gž-5981/11 od 28. prosinca 2011. (str. 69-72 spisa), presuda Gž-3975/14 od 23. rujna 2014. (str. 87-90 spisa), presuda Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu G-5441/10 od 16. svibnja 2011. (str. 62-68 spisa), presuda Visokog upravnog suda RH Us-13695/2009 (str. 73-76 spisa), presuda Prekršajnog suda u Varaždinu G-1282/12 od 30. svibnja 2014. (str. 77-85 spisa), čita se posebni pravilnik o obradi šteta iz osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila (str. 51-59 spisa), podnesak elektroničkom poštom od 3. lipnja, 20. lipnja i 17. lipnja 2022. (str. 60-61 spisa), ugovor o radu na neodređeno vrijeme za UG i aneks ugovora o radu na neodređeno vrijeme (str. 91-94 spisa), specifični opis radnih mjesta - Sektor obrade šteta (str. 95 spisa), ugovor o radu na neodređeno vrijeme za UGU sa aneksom ugovora (str. 96-101 spisa), specifični opis radnih mjesta – Sektor obrade šteta (str. 102-103 spisa), opći pravilnik o obradi šteta neživotnih osiguranja sa prilogom (str. 104-124 spisa), izvadak iz sudskog registra za I-okr. pravnu osobu (str. 125-135 spisa), obavijest o pokretanju prekršajnog postupka od 14. rujna 2022. (str. 136-145 spisa), podnesak ovlaštenog tužitelja od 6. ožujka 2023. sa prilozima (str. 155 –167 spisa). Izvršena je provjera prekršajne kažnjavanosti za I, II i III okrivljenike u prekršajnoj evidenciji od 29. listopada 2025.
5. U završnoj riječi opunomoćena predstavnica tužitelja SG je istaknula da je u provedenom prekršajnom postupku nesporno utvrđeno da su okrivljenici postupili protivno odredbi čl. 12. ZOOUP-a odnosno da oštećeniku nisu dostavili utemeljeni odgovor, odnosno obrazloženu ponudu u roku od 60 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Sukladno navedenom predlaže su da okrivljenike proglasi krivim i izrekne im kaznu sukladnu zakonu.
6. U završnoj riječi zz branitelja okrivljenika Ivo Eškinja je izjavio da okrivljenici drže da svojim postupanjem nisu počinili prekršaj kako im se stavlja na teret optužnim prijedlogom, budući da su oštećeniku dostavili utemeljeni odgovor koji sadržava sve bitne elemente istoga, a napose izjavu osiguratelja kojom otklanja svoju odgovornost odnosno zašto je u zakonskom roku ne može utvrditi uz pripadajuće obrazloženje koje izrekom sadrži odlučne činjenice odnosno razloge (nedostatna dokumentacija) a zbog kojih osiguratelj otklanja svoju odgovornost odnosno zašto istu ne može utvrditi. Slijedom iz postupanja okrivljenika proizlazi da su u odnosu na oštećenika bili pažljivo ispitani njegovi navodi (zahtjev za naknada štete) kao utemeljeni odgovor kao takav predstavlja djelotvorno pravno sredstvo temeljem kojega je zahtjev oštećenika bio dovoljno ustanovljen ili utvrđen pa da oštećenik u odnosu na isto može imati legitimno očekivanje kako ostvariti svoj zahtjev na naknadu štete, odnosno dobiti djelotvorno ostvarenje svojih prava. Stoga se predlaže u odnosu na sve okrivljenike donijeti oslobađajuću presudu.
7. U podnesku ovlaštenoga tužitelja od 6. ožujka 2023. u bitnome je navedeno da je u skladu s odredbom članka 12. stavka 1. ZOOUP-a, odgovorni osiguratelj je dužan u roku od 60 dana od primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu tog zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva: obrazloženu ponudu za naknadu štete (ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete, nesporne) ili utemeljeni odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva (ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete, sporne). U prethodno navedenim odredaba ZOOUP-a vrlo jasno je definirana obveza I. okrivljene pravne osobe o potrebi dostavljanja odluke o odštetnom zahtjevu u zakonom propisanom roku, koja se, prema članku 12. ZOOUP-a, dostavlja u obliku utemeljenog odgovora ili obrazložene ponude Iz samog izričaja pravne norme jasno je vidljivo da takva odluka mora biti obrazložena (utemeljena) i potkrijepljena konkretnim činjenicama, a stoje potvrdila i brojna sudska praksa. Primjerice, Odluka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske Gž-6904/13 od 12. veljače 2014. (dostavljeno uz optužni prijedlog Prilog 6)
- ocijenjen je neosnovan stav u žalbi u vezi dopisa koji je poslan oštećenoj osobi (u kojem je navedeno da se bez dodatne dokumentacije ne može donijeti odluka o pravnoj osnovanosti odštetnog zahtjeva) na način da se obrazlaže da takav dopis ne predstavlja niti utemeljeni odgovor niti obrazloženu ponudu, obrazloženo je da, iako ZOOUP izričito ne propisuje sadržaj utemeljenog odgovora, paušalni navod da se traži dokumentacija kako bi se mogla donijeti odluka o pravnoj osnovanosti zahtjeva ne može predstavljati utemeljeni odgovor,
Odluka Prekršajnog suda u Splitu P-14914/11 od 7. svibnja 2012.
„dopis prvookrivljenika od 27.04.09.god., u kojem isti oštećenika obavještava da je odštetni zahtjev preuranjen, ne predstavlja utemeljeni odgovor predviđen čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, budući da pojam „utemeljeni odgovor" pretpostavlja da takav odgovor mora biti obrazložen, argumentiran i potkrijepljen konkretnim činjenicama, razlozima i ostalim navodima, iz kojih se može jasno zaključiti zbog kojih razloga, te na temelju kojih zakonskih propisa odgovorni osiguratelj nije u mogućnosti udovoljiti podnijetom odštetnom zahtjevu, pa je radi navedenoga i odlučeno kao u izreci." Odredbama članka 12. ZOOUP-a u pogledu odlučivanja o odštetnom zahtjevu oštećenika, odgovornim osigurateljima htjela se nametnuti dužnost da u striktno propisanim rokovima u odnosu na oštećenike ispunjavaju svoje propisane činidbe. Ne postupanje u skladu s navedenim zakonskim obvezama povlači za sobom prekršajnu odgovornost odgovornog osiguratelja prema članku 63. stavku 5. točki 3. ZOOUP-a. U slučaju da je I. okrivljena pravna osoba unutar zakonskog roka postupila tako daje oštećeniku dostavila bilo utemeljeni odgovor bilo obrazloženu ponudu (o čemu jedino može odlučiti I. okrivljena pravna osoba kao odgovorni osiguratelj) te da je pri tome adekvatno argumentirala i obrazložila takvo svoje postupanje, tada ne bi došlo do počinjenja prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret. S teorijskog aspekta posrijedi je tzv. formalni prekršaj od strane odgovornog osiguratelja. Navedena pravna norma postoji kako bi se zaštitili oštećenici kao slabija strana te kako bi im se omogućilo da ocijene utemeljenost osiguravateljevog stajališta i donesu ispravnu odluku kako dalje postupiti. Upravo u tom pogledu, ovlašteni tužitelj kontrolira provedbu primjene odredbe članka 12. ZOOUP-a, sve s ciljem provedbe zakona prilikom rješavanja odštetnih zahtjeva oštećenika. Naime, obvezama iz predmetnog članka korespondiraju prava koja pripadaju oštećenicima koji su podnijeli odštetni zahtjev. Iznimno često oštećenici su upravo fizičke osobe i sami potrošači, a zakonske obveze odgovornog osiguratelja su takve prirode (kogentne/stroge) kako bi prvenstveno oštećenici u postupku naknade štete s nesporno jačom stranom (osiguravajućim društvima) ostvarili zakonski zagarantirani minimum prava. U tom smislu, a parafrazirajući Ustavni sud, potrebno je naglasiti da ta zakonom ustanovljena prava ne mogu biti iluzorna, odnosno njegovim ovlaštenicima (u ovom slučaju oštećenicima) mora razumno i objektivno biti moguće ostvarenje zakonom propisanog prava. U protivnome to pravo ostaje samo na razini proklamiranog prava bez stvarne mogućnosti njegovog ostvarenja u praksi. Dopisom I. okrivljene pravne osobe od 23. studenog 2021. kojim se navodi nemogućnost rješavanja odštetnog zahtjeva bez dostave dodatne dokumentacije, oštećeniku se ne daje nikakav konkretan i jasan odgovor o (ne)osnovanosti njegovog potraživanja već se samo do daljnjega odgađa razmatranje postavljenog odštetnog zahtjeva te ga se zapravo na taj način stavlja na čekanje s neizvjesnim trajanjem. Iz svega navedenoga, nesporno je kako je I. okrivljena pravna osoba propustila postupiti po obvezi iz članka 12. stavka 1. ZOOUP-a, odnosno propustila je donijeti odluku o odštetnom zahtjevu, bilo u obliku obrazložene ponude (ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni) ili utemeljenog odgovora (ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporni) te time počinila prekršajno djelo koje joj se stavlja na teret.
8. Iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjel prekršajne evidencije za okrivljenike iz koje proizlazi da je I. okrivljena pravna osoba prekršajno osuđivana zbog prekršaja iz čl. 63. st. 5. toč. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (odluka Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, Pp-1845/2020 od 9.12.2021., pravomoćno 13.7.2023.) dok II.-III. okrivljenici nisu prekršajno osuđivani (str. 282-287 spisa).
9. Na temelju obrane I.-III. okrivljenika i provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući dokaze u smislu čl. 88. st. 2. Prekršajnog zakona, kako pojedinačno tako i u međusobnoj povezanosti, nedvojbeno je utvrđeno da su okrivljenici postupili protivno odredbi čl. 63. st. 5. toč. 3. i st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu jer kao pravna osoba i odgovorne osobe u pravnoj osobi nisu kao društvo za osiguranje i odgovorna osoba društva za osiguranje oštećenoj osobi dostavili obrazloženu ponudu za naknadu štete, odnosno utemeljeni odgovor u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva, radi čega je sud iste proglasio krivima i kaznio kao u izreci presude.
10. Da je tome tako proizlazi iz svih u dokaznom postupku pročitanih dokaza koji su činjenično suglasni navodima optužnog prijedloga i tvrdnjama tužitelja, koji dokazi su međusobno suglasni i pružaju dostatnu osnovicu pa ih je sud u cijelosti prihvatio i na njima temeljio svoje uvjerenje i odluku o krivnji okrivljenika.
11. Okrivljenici su u svojim obranama porekli izvršenje djela prekršaja koji im se stavlja na teret navodeći da su u zakonskom roku oštećeniku dostavili utemeljeni odgovor dana 23. studenog 2021. i time ispunili svoju zakonsku obvezu.
12. Pri utvrđenju činjeničnog stanja sud je najprije utvrdio dio činjeničnog opisa optuženog djela koji nije sporan.
12.1. Naime, iz dokumentacije koja prilaže spisu a koja je relevantna za utvrđivanje odgovornosti I. okr. pravne osobe kao odgovornog osiguravatelja i II-III. okrivljenika kao odgovornih osoba nesporno je da je oštećenik Sandi Govorčin I. okrivljenoj odgovornoj osobi predao zahtjev za naknadu materijalne štete dana 1. listopada 2021. (na obrascu I. okrivljenika naziva „Prijava štete iz autoodgovornosti“) u vezi prometne nesreće koja se dogodila 27. rujna 2021., a u kojem su navedeni i opisani svi relevantni podaci: osobni podaci vozača vozila koje je štetu uzrokovalo, opis događaja sa skicom događaja, opis štete, priloženo je Europsko izvješće o nesreći koje su oba vozača sudionika nesreće vlastoručno potpisala. Nadalje, u Wiener osiguranje d.d. sačinjen je izvid štete broj MAO/210004144 sa popisom na vozilu [registarska oznaka]. Iz fotografija koje prilažu spisu vozilo oštećenika je fotografirano. Iz podneska I. okrivljene pravne osobe od 23.11.2021. proizlazi da su odgovorili oštećeniku ČG da u vezi odštetnog zahtjeva od 1.10.2021. vezano za prometnu nezgodu od 27.9.2021. u kojoj je oštećeno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] na osnovu uvida u dokumentaciju – prijava, police osiguranja, preslike prometne i vozačke dozvole, zapisnika o izvidu štete i fotoelaborata nastalih oštećenja nisu u mogućnosti utvrditi osigurateljno pokriće i pravo na naknadu štete, te su zatražili dokumentaciju: izjavu osiguranika i pregled vozila osiguranika, a od oštećenika da dostavi fotografije prometne nesreće ukoliko iste posjeduje. Također su naveli da je temeljem utvrđenih činjenica odštetni zahtjev osnovan u visini 3.430,00 kuna.
13. U skladu sa odredbom sadržanom u članku 12. stavak 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu je propisano da je odgovorni osiguratelj dužan bez odgađanja, a najkasnije u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti oštećenoj osobi pisanu odluku o odštetnom zahtjevu, i to:
- obrazloženu ponudu za naknadu štete, kada odgovornost odgovornom osiguratelju nije sporna i kada je utvrdio visinu štete ili
- utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva, kada je odgovornom osiguratelju sporna odgovornost ili kada visinu štete nije u potpunosti utvrdio.
14. Članak 38. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu je propisano:
„(1) slučaju prometne nesreće sudionici moraju ispuniti i potpisati te međusobno razmijeniti Europsko izvješće o nesreći. Uredno ispunjeno Europsko izvješće o nesreći može se koristiti kao odštetni zahtjev po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti, odnosno kao izjava o okolnostima načina nastanka štetnog događaja.“
15. Nesporno je da su sudionici prometne nesreće koja se dogodila 27. rujna 2021. u kojoj je nastala materijalna šteta, postupili su u skladu s čl. 176. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te su popunili i vlastoručno potpisali Europsko izvješće o nesreći u kojem su navedeni osnovni podaci o sudionicima, vozilu i ostali podaci potrebni za utvrđivanje činjeničnog stanja: skica mjesta događaja u trenutku sudara kojom je opisana dinamika prometne nesreće.
16. Dakle, iz gore citirane zakonske odredbe Europsko izvješće o nesreći može se koristiti kao izjava o okolnostima načina nastanka štetnog događaja. Predmetno izvješće je potpisano po oba sudionika nesreće, sa svim osobnim podacima sudionika, po ocjeni ovog Suda može se koristiti u svrhe i u smislu članka 38. stavak 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.
17. Nadalje, članak 63. st. 5. toč. 3. i st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu propisuje:
„(5) Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 od 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj društvo za osiguranje:
…3. ako oštećenoj osobi ne dostavi obrazloženu ponudu za naknadu štete odnosno utemeljeni odgovor u roku iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona,..
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 3310,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka i odgovorna osoba društva za osiguranje.“
18. Stoga, temeljem dokumentacije kojom je raspolagala I. okrivljena pravna osoba kao odgovorni osiguravatelj sud je mišljenja da su okrivljenici imali dovoljno podataka za odluku o svojoj odgovornosti i da nisu u zakonskom roku dostavili obrazloženu ponudu niti utemelji odgovor jer iz podneska od 23.11.2021. jasno proizlazi da je samo potraživana dokumentacija od strane osiguravatelja, a što se ne može smatrati niti obrazloženom ponudom niti utemeljenim odgovorom kako to pogrešno okrivljenici ističu. Na ovakav način okrivljenici su odgovorili oštećeniku paušalno bez argumentiranog obrazloženja, a s obzirom su imali relevantne dokumente temeljem kojih su mogli odlučiti o osnovanosti i visini zahtjeva sud je mišljena da je ponašanje okrivljenika bilo usmjereno na odugovlačenje postupka.
19. Naime, smisao jasno propisanih rokova i obveza iz čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu je primarno da se oštećenicima pruži pravna sigurnost i zaštita od samovolje odgovornih osiguratelja, kao i nepotrebno odugovlačenje prilikom rješavanja odštetnih zahtjeva, a upravo važnost zaštićenog dobra se očituje kroz visinu propisanih kazni.
20. Budući da je odredbom čl. 63. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu predviđeno kažnjavanje društva za osiguranje i u njoj odgovorne osobe, a nije sporno da je oštećenik podnio odštetni zahtjev I. okrivljenoj pravnoj osobi kao ovlaštenom osiguratelju pa je neupitna odgovornost I. okrivljene pravne osobe u ovom predmetu i II-III okrivljenika kao odgovornih osoba. Odgovornost II. i III. okrivljenih za djelo prekršaja za koje ih se tereti proizlaze iz njihovih obrana, a iz Ugovora o radu proizlazi da su upravo oni bili odgovorne osobe u pravnoj osobi, kao i iz izvatka iz opisa radnog mjesta - Sektora obrade šteta Wiener osiguranja Vienna Insurance Group d.d.
21. Slijedom navedenoga, sud nije prihvatio obrane okrivljenika u kojoj osporavaju svoju odgovornost za počinjeni prekršaj čime su u njihovu ponašanju ostvareni svi elementi bića prekršajnog djela stavljenog im na teret te njihovu obranu sud smatra neuvjerljivom i usmjerenom ka izbjegavanju prekršajne odgovornosti.
22. Nasuprot tome, sud je prihvatio sva utvrđenja i obrazloženja ovlaštenog tužitelja kao nesporna, u svemu stručna i obrazložena te zbog izbjegavanja ponavljanja iste prihvaća kao svoja utvrđenja i stajališta.
23. Valja istaknuti da je radnja I. okrivljene pravne osobe i II.- III. okrivljenika kao odgovornih osoba u pravnoj osobi, činjenično opisane u optužnom prijedlogu, kao materijalna odredba i pravna oznaka djela označena kao prekršaj iz 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14.), kažnjivo po čl. 63. stavak 5. točka 3. i st. 6. istog Zakona. Međutim, kako je nakon počinjenja prekršaja a prije donošenja presude, dana 30. prosinca 2023. stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 155/23), ovaj sud je sukladno članku 3. Prekršajnog zakona ispitao postoji li pravni kontinuitet djela i podvodeći činjenično stanje pod biće odgovarajućeg prekršaja iz novog propisa te utvrdio da se pravni kontinuitet prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret nalazi u članku 12. st. 1. kažnjiv po čl. 63. st. 5. toč. 3. Zakon o obveznim osiguranjima u prometu te propisuje niže novčane kazne, pa je u konkretnom slučaju blaži za pravnu i odgovorne osobe. Za prekršaj iz članka 63. stavka 5. točke 3. i stavka 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14.), bile su propisane novčane kazne za pravnu osobu u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna, a za odgovornu osobu u iznosu od 10.000,00 do 25.000,00 kuna. Prema odredbi članka 63. stavka 5. točke 4. i stavka 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14. i 155/23.) za pravnu osobu je propisana novčana kazna u iznosu od 2.650,00 do 13.270,00 eura, a za odgovornu u iznosu od 1.320,00 do 3.310,00 eura za predmetni prekršaj.
24. Prema odredbi čl. 3. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja. Budući da je inkriminirani prekršaj počinjen 30. studenoga 2021., koji je u odnosu na predmetni prekršaj blaži za okrivljenike, to ga je sud, na temelju čl. 3. st. 2. Prekršajnog zakona, dužan primijeniti.
25. Slijedom navedenog, sud je okrivljenike proglasio krivima, te im je izrekao novčane kazne imajući pri tome u vidu sve okolnosti iz čl. 36. st. 1. i st. 2. Prekršajnog zakona, odnosno stupanj krivnje, opasnost djela i svrhu kažnjavanja, a pri tome u odnosu na I. okrivljenu pravnu osobu posebno olakotne okolnosti nisu utvrđene dok je kao otegotna okolnost uzeto dosadašnja prekršajna kažnjavanost za isti prekršaj, te joj izrekao novčanu kazni bliže Zakonom propisanom minimumu, dok je u odnosu na II i III okrivljene odgovorne osobe primijenio čl. 37. Prekršajnog zakona i izrekao im novčane kazne ispod posebnog Zakonom propisanog minimuma, smatrajući da postoje posebno izražene olakotne okolnosti za ublažavanje novčane kazne, prvenstveno dosadašnja prekršajna nekažnjavanost za iste ili bilo koje druge prekršaje, te da će se i ovako izrečenim novčanim kaznama u potpunosti postići svrha kažnjavanja, odnosno utjecati na okrivljenike i na sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje ove vrste.
26. Budući su okrivljenici proglašeni krivima, odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.) koji je određen u rasponu od 13,27 eura do 663,61 eura (od 100,00 kuna do 5.000,00 kuna, prema ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj).
U Zagrebu 31. listopada 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Gordana Nikšić
Ljiljana Pirić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez naplate takse, na adresu: Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na gornji broj, a o istoj odlučuje nadležni sud.
Presuda se dostavlja:
1. I. okrivljenoj pravnoj osobi: Wiener osiguranje Vienna insurance roup d.d.,
[adresa]
2. II. okrivljenoj odgovornoj osobi: UG, [adresa]
3. III. okrivljenoj odgovornoj osobi: UGU, [adresa]
4. branitelju okrivljenika: Tomislav Miličević, odvjetnik iz Odvjetničkog društva
Miličević Šupuković d.o.o., Zagreb, Maksimirska cesta 103
5. tužitelju: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Zagreb, Ulica Franje
Račkog 6
6. pismohrana-ovdje
