Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Općinski sud u Pazinu

    Stalna služba u Labinu

    Broj: Pp -1889/2025-6

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Loreni Frančula Marinović, uz sudjelovanje zapisničarke Daniele Husić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ĐR i GR zbog prekršaja iz čl. 22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj: 70/2017, 126/2019, 84/2021, 114/2022 i 36/2024) pokrenutom optužnim prijedlogom Policijske postaje Labin, nakon održane glavne i javne rasprave dana 28.listopada 2025. u nazočnosti okrivljenika i u odsutnosti predstavnika tužitelja, dana 31.listopada 2025. u odsutnosti okrivljenika i predstavnika tužitelja, objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    1.Okrivljenik : ŠR, bez nadimka, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca Đ i majke G, rođen **.**.1958. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, ekonomist, oženjen, otac jednog djeteta, pismen, všs, umirovljenik s mirovinom od 600,00 eura, prekršajno i kazneno neosuđivan

    2.Okrivljena: GR, bez nadimka, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca Š i majke I, rođena **.**.1968. u [adresa] (BiH), s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, trgovac, udana, majka dvoje djece, pismena, sss, zaposlena u tvrtki Lidl d.o.o. s mjesečnim prihodima od 1.300,00 eura, prekršajno i kazneno neosuđivana

    k r i v i  s u

    što su dana 18.kolovoza 2025. oko 10,00 sati u dvorištu obiteljske kuće na adresi [adresa] u kojoj okrivljenik ŠR sa svojom obitelji stanuje u prizemlju a okrivljenica GR sa njenom obitelji na katu, povodom vršenja nužde psa okrivljenice u blizini ulaznih vratiju stana okrivljenika, izazvali međusoban verbalan sukob tijekom kojega je okrivljenik suokrivljenici rekao da mu je majku otjerala u grob a ona je njemu rekla marš, čime su jedan kod drugoga izazvali uznemirenost i povredu dostojanstva,

    dakle, što su kao srodnici po tazbini protivno odredbi čl. 10.tč.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji uzajamnim upućivanjem optužbi i neprimjerenih riječi počinili psihičko nasilje u obitelji jedno prema drugom koje je kod njih prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost,

    čime su počinili prekršaj iz čl. 22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji radi čega im se primjenom istog propisa

    i z r i č e

    novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura – svakom

    Temeljem čl. 33.st.11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

    Temeljem čl.152.st.3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07 i 39/13) novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne ( 200,00 eura svaki) u roku određenom ovom presudom.

    Temeljem čl.139.st.6. Prekršajnog zakona okrivljenik ŠR se oslobađa obveze da naknadi troškove postupka u cijelosti.

    Temeljem čl. 139.st.3. a u svezi čl.138.st.2. tč.3. i st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenica GR je dužna snositi troškove postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura, koje je dužna u istom roku kao i novčanu kaznu pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

    Obrazloženje

    1.Policijska postaja Labin je aktom kl: 211-07/25-5/22107, ur.br.511-08-25-25-1 od 21.08.2025. podnijela optužni prijedlog protiv okrivljenika ĐR i GR zbog prekršaja iz čl. 22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji činjenično opisanog u izreci presude.

    2.Okrivljenikci su porekli prekršaj za koji se terete.

    3.Okrivljenik ŠR je u obranu iskazao da se 19.08.2025. između njega i njegove šogorice tj. supruge njegovog brata IR nije dogodio nikakav verbalni incident, već da je toga dana ona policiji prijavila događaje koji su se desili tijekom prethodna dva dana. U nedjelju 17.08.2025. ona je dovela psa vučjaka po imenu J, ženku, starosti 6 godina i dala joj je naredbu da vrši nuždu na mjestu udaljenom oko 2-3 metra od ulaza u njegov stan u prizemlju obiteljske kuće. On je to vidio ali nije ništa komentirao. Slijedećeg dana 18.08.2025. oko 10,00 sati dok je zalijevao u dvorištu ona je ponovno dovela psa i dala mu naredbu da vrši nuždu još bliže ulazu u njegov stan. On je tada rekao bravo M vršiš nuždu boje nego gazdarica. GR ga je tada verbalno napala. Izgovorila mu je razne neprimjerene riječi a između ostalog, marš, odjebi, ti si glup, razbojnik. On joj nije rekao da je glupa i da vodi psa svuda po [adresa] da svuda sere a rekao joj je da mu je mater otjerala u grob jer je zajedno sa njegovim bratom protiv nje u njezinim poznim godinama podnijela tužbu.

    4.Okrivljenica GR je u obranu iskazala da se predmetni događaj desio 18.08.2025. a ne 19.08.2025. kako je navedeno u optužnom prijedlogu. Toga dana oko 10 sati ujutro ona je izašla iz svog stana na katu obiteljske kuće u dvorište, te je zatekla suokrivljenika kako zalijeva cvijeće. Pas je doista urinirao a nije vršio veliku nuždu. ŠR je izletio ispred nje i rekao je psu bravo M sereš bolje nego gazdarica. Ona mu je rekla da pogleda i da vidi da pas urinira a da ne radi veliku nuždu ali on je opet ponovio iste riječi i rekao nebitno, ti si i onako posrala cijeli [adresa]. Ona mu je na to odgovorila da ako ima problema s očima neka ide okulistu a on ju je tada napao riječima glupačo glupa, sahranila si mi živu mater, te je krenuo prema njoj. Ona je na to viknula da ne ide na nju i da je ostavi na miru, te mu je rekla marš. Nije mu rekla odjebi, kao ni ti si glup, ni razbojnik.

    5. Okrivljenica je posebno navela da sa šogorom ima problema već 20 godina. On je neprestano prati i uznemirava i to uglavnom kad je sama. Nakon predmetnog događaja ona je slijedećeg dana tj. 19.08.2025. događaj prijavila policiji jer više ne zna kako da se postavi u odnosu na njega. Zajedno sa suprugom je tužila njegovu majku, te su dobili parnicu i uspjeli postići da se kuća podijeli između braće. Predmetni događaj ju je veoma uznemirio i voljela bi da se odredi neka mjera koja bi onemogućavala okrivljeniku da joj se obraća i da joj pristupa ali je svjesna da je problem u tome što imaju zajedničko dvorište koje ona sa svojom obitelji ne može koristiti jer to suokrivljenik onemogućava ponašajući se na način da je dvorište samo njegovo. Okućnica ima površinu oko 2000 m². Njen pas ne vrši veliku nuždu ispred kuće već u jednom uglu u stražnjem dijelu dvorišta. U dvorište znaju doći i drugi psi. Njen pas je pod nadzorom. Ona ga drži u kući osim kad ga prošeta ali i tada je pod nadzorom , dok mačke suokrivljenika idu svuda naokolo i uništile su njen osobni automobil.

    6.Okrivljenik ŠR je iskazao da se ne slaže sa iskazom suokrivljenice jer da nije išao prema njoj i da je nije provocirao, te da ostaje pri onome što je iznio u svoju obranu. Posebno je istaknuo da je ona psu laganim pritiskom na leđa dala naredbu da vrši nuždu u blizini ulaza u njegov stan a da je pas pametan i da ne bi vršio nuždu na tom mjestu. Porekao je da ima mačke i da su njegove mačke oštetile njenu imovinu, te istaknuo da su u sukobu već 26 godina odnosno, od dana kada je ona došla u njihovu kuću. Smatra da nije nasilnik, već da je u konkretnom slučaju žrtva i da ga je događaj uznemirio i povrijedio.

    7.Okrivljenica GR je na iskaz suokrivljenika iskazala da i dalje tvrdi da je on u dva navrata išao prema njoj i da mu je ona oba puta rekla da stane, te da je kod drugog puta stala vrištati i ispružila je ruku prema njemu, te je gotovo pala i pritom mu je u panici rekla marš.

    8.Okrivljenici su podudarno iskazali da svjedoka događaja nije bilo.

    9.U dokaznom postupku je pročitana obavijest žrtvi nasilja u obitelji na listovima 5-6 spisa, obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom na listu 9 i 17 spisa, obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja na listovima 10-11 i 18-20 spisa, izjava o upoznavanju s pravima žrtve na listu 12 i 21 spisa, obavijest žrtvi nasilja u obitelji na listovima 13-14 spisa, izvješće o pruženog intervenciji povodom dojave o nasilju o obitelji na listovima 22-26 spisa, naredba o određivanju mjere opreza na listovima 29-30 spisa, i izvod iz prekršajne evidencije na listovima 43-46 spisa.

    10.Okrivljenik je u završnoj riječi istaknuo da se suokrivljenici više neće obraćati i da mu za to ne treba izreći nikakvu zaštitnu mjeru ali da traži od nje da ga ne provocira a ona je na to navela da se ona njemu nikada ne obraća i da traži da se njemu izrekne mjera zabrane da se obraća njoj, te da je svjesna da mu se ne može izreći zabrana pristupanja jer dijele dvorište.

    11.Nakon ovako provedenog postupka, polazeći pritom od navoda obrane okrivljenika i ostalih provedenih dokaza, ocjenjujući pritom svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, te dovodeći utvrđene činjenice u međusobnu vezu, sud nalazi da su okrivljenici počinili prekršaj za koji se terete.

    12.Naime, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji zabranjuje nasilje u obitelji.

    13.U smislu rečenog Zakona nasilje u obitelji je primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci, te zanemarivanje potreba osoba s invaliditetom ili osoba starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

    14. U konkretnom slučaju je nesporno utvrđeno da su okrivljenici ŠR i GR šogori odnosno, da je GR supruga IR koji je brat okrivljenika ĐR, tj. da su srodnici po tazbini iz čega proizlazi da su, sukladno odredbi čl. 8. st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, osobe na koje se primjenjuju odredbe rečenog Zakona.

    15. Nadalje, je temeljem podudarnih iskaza okrivljenika utvrđeno da između njih postoji dugogodišnja netrpeljivost koja je dodatno potencirana time što žive u istoj obiteljskoj kući i dijele zajedničko dvorište, kao i da je kritične prigode između njih došlo do verbalnog sukoba vezano uz vršenje nužde psa okrivljenice u blizini ulaznih vratiju stana okrivljenika.

    16.Prilikom iznošenja obrane oba okrivljenika su umanjila svoj doprinos u sukobu, te su kategorički porekli da su jedan dugome govorili riječi koje su navedene u optužnom prijedlogu izuzev što je okrivljenik ŠR priznao da je suokrivljenici rekao da mu je majku otjerala u grob, kao što je i ona priznala da mu je rekla marš ali je istovremeno istaknula da je to izgovorila u trenutku kada je on krenuo prema njoj.

    17.Okrivljenik ŠR je porekao da bi okrivljenici GR rekao da je glupa, da vodi psa svuda po [adresa], da sere svuda i da je glupača glupa, dok je okrivljenica porekla da bi ona njemu uzvratila riječima odjebi, ti si glup, razbojnik, tako da u nedostatku svjedoka događaja, na osnovu njihovih kontradiktornih iskaza nije bilo moguće utvrditi da li su navedene riječi i pogrde kritične prigode uputili jedan drugome.

    18. Slijedom iznesenog, savjesnom ocjenom svih izvedenih dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima sukladno odredbi čl.88. Prekršajnog zakona sud je našao da su okrivljenici u međusobnoj komunikaciji u kojoj su koristili neprimjerene riječi (marš – GR) i optužbe (majku si mi otjerala u grob – ŠR) uzajamno jedan kod drugoga izazvali uznemirenost i povredu dostojanstva odnosno, narušili emocionalno stanje druge osobe i time jedno prema drugome počinili psihičko nasilje radi čega je sud izveo zaključak da su time ostvarili zakonsko biće prekršaja iz čl. 22.st.1. u svezi čl. 10.tč.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    19.Okrivljenici su stoga oglašeni krivima i kažnjeni s tim da je, sukladno njihovim podudarnim iskazima, u izreci presude navedeno da se predmetni događaj dogodio 18.08.2025. a ne 19.08.2025. kako je navedeno u optužnom prijedlogu.

    20.Za rečeni prekršaj Zakon propisuje novčanu kaznu u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kazna zatvora do 90 dana.

    21.Prilikom određivanja vrste i mjere kazne koju će primijeniti sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja prekršaja u smislu čl.36. Prekršajnog zakona.

    22.Olakotnom okolnošću na strani okrivljenika sud je ocijenio činjenicu da do sada nisu bili prekršajno osuđivani a otegotnih okolnosti sud nije našao.

    23.S obzirom na navedene okolnosti, stupanj krivnje svakog pojedinog okrivljenika koji su mogli i morali biti svjesni protupravnosti svoga postupanja, te su na to pristali, kao i težinu i opasnost počinjenog djela i njegove posljedice, te svrhu kažnjavanja okrivljenicima je između alternativno propisane novčane kazne i kazne zatvora izrečena novčana kazna kao blaža vrsta sankcije u propisanom posebnom minimumu u uvjerenju da će se istom ostvariti svrha generalne i specijalne prevencije i da će se okrivljenici ubuduće kloniti činjenja prekršaja.

    24.Sukladno odredbi čl.58.st.3. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 39/13) koji je stupio na snagu 1.lipnja 2013. godine u konkretnom je slučaju primijenjena odredba čl.152.st.3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07 i 39/13), te je okrivljenik upozoren da će se smatrati da je novčana kazna plaćena u cijelosti ukoliko on u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine iste

    25.Okrivljenicima nije produžena mjera opreza zabrane približavanja, uspostavljanja ii održavanja međusobnih veza koja im je neposredno nakon počinjenja prekršaja naređena naredbom Policijske postaje Labin od 20.08.2025., niti im je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve jer je sud ocijenio da isto objektivno nije moguće s obzirom na realnu situaciju njihovog stanovanja u istoj obiteljskoj kući, te s obzirom na okolnost da dijele zajedničko dvorište, tako da će biti prisiljeni da nastaviti suživot u kojem će se i bez intervencije suda morati međusobno uvažavati.

    26 Osim toga, izricanje navedene zaštitne mjere se ne ukazuje nužnim jer je okrivljenik ŠR je u završnoj riječi iskazao da se suokrivljenici više neće obraćati a ona je navela da mu se nikada ne obraća.

    27.Odluka o trošku temelji se na uvodno citiranim propisima a trošak je u odnosu na okrivljenicu GR dosuđen u paušalnom iznosu u okviru veličina propisanih Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka i to srazmjerno složenosti i trajanju postupka, te srazmjerno imovnom stanju okrivljenice, dok je okrivljenik ŠR u cijelosti oslobođen dužnosti naknade paušalnog troška postupka jer ostvaruje malu mirovinu, te sud ocjenjuje da bi dosuđivanjem troška bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

    U Labinu, 31.listopada 2025.

    Zapisničarka :

    Sutkinja :

    Daniela Husić

    Lorena Frančula Marinović

    POUKA O PRAVU NA ŽALBU

    Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda.

    Dostaviti :

    - okrivljenicima

    - tužitelju

    - spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.