REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

P-3536/2025-53

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Andrei Grahovac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, zastupanog po punomoćniku Marku Ramljaku odvjetniku u Zagrebu, protiv I. tužene NT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tužene LT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćnici Ani Šoštarec odvjetnici u Zagrebu, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave 16. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka te I. i II. tužene osobno, uz javnu objavu 31. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se I. tuženoj NT iz [adresa]. tuženoj LT iz [adresa] da isplate tužitelju Gradu Zagrebu, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, iznos od 1.271,44 eura (slovima: tisućudvjestosedamdesetjedaneuroi četrdesetčetiricenta) sa zateznim kamatama od 31. listopada 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II U preostalom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja Grada Zagreba za isplatom iznosa od 2.452,76 eura sa zateznim kamatama koje teku na iznos od:

- 744,84 eura od 31. prosinca 2008. do isplate,

- 744,84 eura od 31. prosinca 2009. do isplate,

- 744,84 eura od 31. prosinca 2010. do isplate,

- 218,24 kuna od 31. prosinca 2011. do isplate,

te zahtjev za isplatom zateznih kamata na dosuđeni iznos od 526,60 eura od 31. prosinca 2011. do 30. listopada 2025. te na iznos od 744,84 eura od 31. prosinca 2012. do 30. listopada 2025., odbija se kao neosnovan.

III Nalaže se tužitelju Gradu Zagrebu, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1 da isplati I. tuženoj NT iz [adresa]. tuženoj LT iz [adresa], prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.183,18 eura u roku od 15 dana.

IV U preostalom dijelu zahtjev I. i II. tužene za naknadom parničnom troška u iznosu od 4.109,30 eura odbija se kao neosnovan.

O b r a z l o ž e n j e

1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji do zk.č.br. 1741/6 oznake livada Čistina, površine 401 m2. Iz dopisa Komunalnog redarstva, Petog područnog odsjeka Novi Zagreb upućenog Gradskom uredu za imovinsko pravne poslove i imovinu Grada od 10. rujna 2012. proizlazi da je parcela označena kao zk.č.br. 1741/6 Zaprudski otok ograđena žičanom ogradom sa tri strane (sjeveroistok, sjeverozapad i jugozapad), dok je sa jugoistočne strane izvedena masivna ograda na način da je vlasnica zemljišta zk.č.br. 1741/5 k. o. [katastarska općina] uzurpirala dio zk.č.br. 1741/6 k. o. [katastarska općina] širine cca 2,50 m i u dubini cca 20 m tj. do transformatorske stanice i pripojila svojoj okućnici te da u takvim uvjetima nije moguće pristupiti na tako ograđeno zemljište jer su ulazna vrata širine cca 4 m zaključana. Kao vlasnice nekretnine koja se sastoji od zk.č.br. 1741/5 k. o. [katastarska općina] upisane su I. i II. tužene koje bez valjane pravne osnove koriste zk.č.br. 1741/6 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Grada Zagreba, koja je u naravi parkirališni prostor koje je tužitelj uslijed nezakonitog posjeda I. i II. tužene ne može davati u zakup trećim osobama i na taj način povećati svoju imovinu. Godišnja zakupnina za predmetni parkirališni prostor izračunava se sukladno čl. 114. Odluke o građevinskom zemljištu ("Službeni glasnik Grada Zagreba" broj 5/12) i iznosi 5.612,00 kuna zbog čega traži od suda da naloži I. tuženoj i II. tuženoj temeljem odredbe čl. 1110. Zakona o obveznim odnosima, a podredno temeljem odredbe čl. 1045. st. 1. u vezi sa čl. 1089. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, prema konačno uređenom tužbenom zahtjevu od 30. lipnja 2025. da mu isplate iznos od 3.724,20 eura sa zateznim kamatama koje teku na iznos od 744,84 eura od 31. prosinca 2008. do isplate, na iznos od 744,84 eura od 31. prosinca 2009. do isplate, na iznos od 744,84 eura od 31. prosinca 2010. do isplate, na iznos od 744,84 eura od 31. prosinca 2011. do isplate i na iznos od 744,84 eura od 31. prosinca 2012. do isplate te da ih obveže na naknadu prouzročenog parničnog troška u iznosu od 5.292,48 eura sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate.

2. I. i II. tužene u odgovoru na tužbu i tijekom postupka protive se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Prije svega osporavaju vlasništvo tužitelja na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], livada Čistina površine 401 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška]. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu vidljivo je da je na istoj zabilježen spor pod brojem Z-29177/12. Tužene pojašnjavaju da je tužitelj vlasništvo predmetne nekretnine upisao temeljem rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižnog odjela broj Z-44481/10 od 11. travnja 2012. donesenog u pojedinačnom ispravnom zemljišno knjižnom postupku koji je pokrenut i vođen po prijedlogu tužitelja. Do donošenja navedenog rješenja k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila je upisana u zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao suvlasništvo I. i II. tužene. S obzirom da protiv rješenja donesenog u pojedinačnog zemljišnoknjižnom ispravnom postupku nije moguće podnijeti žalbu, tužene su u zakonskom roku podnijele tužbu za ispravak, a postupak se po toj tužbi vodi u predmetu pred ovim sudom pod brojem P-3514/12. Kako je pitanje vlasništva predmetne nekretnine sporno i predstavlja prethodno pitanje za odluku o podnesenom tužbenom zahtjevu I. i II. tužene su predložile sudu da prekine predmetni parnični postupak do okončanja postupka koji se vodi u predmetu broj P-3514/12. Nadalje ističu da je tužitelj vlasništvo predmetne nekretnine upisao u zemljišnu knjigu tek 2012. dok tužbenim zahtjevom potražuje isplatu za period od 2008. do 2012., dakle i za period u kojem su I. i II. tužene bile upisane kao zemljišno knjižne suvlasnice. Utuženi period je posve nejasan i ne korespondira sa dostavljenom dokumentacijom - dopisom Komunalnog redarstva od 10. rujna 2012. jednako kao i činjenica da se u navedenom dopisu tvrdi da je vlasnica zemljišta (dakle jedna osoba) uzurpirala dio k. č. br. [katastarska čestica] širine 2,5 m i u dubini 20 m dakle površine 50 m. Tužitelj u tužbi potražuje iznose do kojih je došao uzimanjem površine od 401 m2. Smatraju da odluka Grada Zagreba od 30. ožujka 2012. koja je dostavljena uz tužbu ne predstavlja valjani pravni temelj za ranije razdoblje koje je također predmetom tužbenog zahtjeva. Prije Odluke o građevinskom zemljištu na snazi je bio Zaključak o utvrđivanju visine naknade za davanje u zakup neizgrađenog građevinskog zemljišta ("Službeni glasnik Grada Zagreba" broj 1/01) prema kojem se visina naknade određivala na godišnjoj razini. Tužene ističu kako su predmetnu k. č. br [katastarska čestica] uz njih godinama koristili i stanari susjedne stambene zgrade za potrebe parkiranja što im tužene nisu branile jer im nije smetalo, ali za isto nisu ostvarivale nikakav dohodak. Stanari iste zgrade na predmetnoj čestici izgradili su i prilazno stepenište za svoju zgradu. Čak kada bi bio i točan navod da je predmetno zemljište bilo oduzeto prednici I. i II. tuženih u svrhu izgradnje prilaznog puta za stambene zgrade u [adresa] kako to proizlazi iz rješenja od 30. lipnja 1981. koje je temelj upisa prava vlasništva tužitelja u pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku, tada tužitelj ne može tvrditi da je oštećen jer da je mogao ostvarivati prihod s osnova zakupa tog zemljišta za svrhe parkiranja jer prilazni put ne bi mogao davati u zakup u tu svrhu. Stoga traže od suda da tužbeni zahtjev tužitelja odbije te ga obveže na naknadu prouzročenog parničnog troška 2.614,76 eura sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] (list 4 spisa), u dopis Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Klasa: 363-04/08-12/03 od 10. rujna 2012. (list 5-6 spisa), u izvadak iz zemljišne knjige k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] (list 7 spisa), u Odluku o građevinskom zemljištu (list 8 spisa), u rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. Z-44481/10 od 11. travnja 2012. (list 22-25 spisa), u tužbu s prilozima podnesenu u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod brojem P- 3514/12 (list 26-46 spisa), u Zaključak o utvrđivanju visine naknade za davanje u zakup neizgrađenoga građevinskog zemljišta (list 47-49 spisa), u presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. P-3514/12-70 od 5. srpnja 2017. (list 60-71 spisa), u presudu Županijskog suda u Splitu posl. br. Gž-583/18-2 od 14. svibnja 2018. (list 73-79 spisa), u podnesak tužitelja u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. P-3798/13 od 17. prosinca 2018. (list 85 spisa), u presliku dopune nalaza vještaka Antuna Škarice izrađenog za potrebe parničnog postupka u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. P-3514/12 od 26. listopada 2015. (list 86-88 spisa), u očitovanje sudskog vještaka Mladena Bebera u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. P- 3798/13 od 3. prosinca 2018. (list 89-92 spisa), u dopunu nalaza i mišljenja sudskog vještaka Mladena Bebera u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. P- 3798/13 od 21. prosinca 2013. (list 93-98 spisa), u nalaz i mišljenje sudskog vještaka Mladena Bebera u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. P-3798/13 od 29. prosinca 2015. (list 100-110 spisa), u dopunu nalaza i mišljenja sudskog vještaka Mladena Bebera u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. P-3798/13 od 21. prosinca 2016 (list 111-116 spisa), u spis ovoga suda posl. br. P-3514/12 i posl, br. P- 11642/19 (ranije broj P-3798/13), u spis ovoga suda posl. br. Z-44481/10, u priloženu sudsku praksu te proveo dokaz saslušanjem I. i II. tužene.

4. Uvidom u zemljišno knjižni izvadak za nekretninu u k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], zk.č.br 1741/6, livada Čistina površine 401m2 utvrđeno je da je uknjižena kao vlasništvo Grada Zagreba.

5. Uvidom u zemljišno knjižni izvadak za nekretninu u k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška] sa stanjem na dan 23. svibnja 2013. utvrđeno je da su kao vlasnice zk.č.br. 1741/5, kuća broj 3B (tlocrtne površine 127 čm) i dvorište, [adresa] površine 623 m2 upisane NT u 3/4 dijela i MT u 1/4 dijela.

6. Uvidom u spis ovoga suda posl. br. Z-44481/10 proizlazi da je Grad Zagreb 20. rujna 2010. podnio prijedlog za otvaranjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka navodeći da je nekretnina označena kao zkč. br. [katastarska čestica] - livada Čistina, površine 104 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjižena kao vlasništvo protustranaka NT u 3/4 dijela i LT u 1/4 dijela, dok su nekretnine oznake dio zkč. br. [katastarska čestica] u površini od 194 m2, zkč. br. [katastarska čestica] površine 429 m2 i zkč. br. [katastarska čestica] površine od 16 m2, sve k. o. [katastarska općina] rješenjem Skupštine općine Novi Zagreb od 30. lipnja 1981. deposedirane bivšoj vlasnici, prednici I. i II. tužene Bari Štrk i predane u posjed Općini Novi Zagreb u svrhu izgradnje prilaznog puta za objekt 5a „Sloboština“ u skladu s parcelacijskim elaboratom RN 347/80 k. o. [katastarska općina] te joj je za istu isplaćena i novčana naknada, dok su ovdje I. i II. tužene uknjižene kao suvlasnice temeljem rješenja o nasljeđivanju. Pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak otvoren rješenjem suda od 21. ožujka 2011. Ovdje I. tužena NT je rješenje primila 11. travnja 2011., a ovdje II. tužena ĆT **.**.2011., te su u otvorenom roku za podnošenje prijava i prigovora, 18. travnja 2011. podnijele prigovor u kojem su osporile navode ovdje tužitelja kao predlagatelja osporavajući da je zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila predmetom deposedacije. Sud je tijekom postupka kao nedvojbeno utvrdio da je i sadašnja zemljišno knjižna čestica 1741/6 k. o. [katastarska općina] bila predmetom deposedacije prema rješenju od 30. lipnja 1981. te da je prednici ovdje I. i II. tužene za to isplaćena novčana naknada. Zemljišnoknjižni ispravni postupak okončan je donošenjem rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-44481/10 od 11. travnja 2012. iz kojeg proizlazi da je u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dopušten otpis zk.č.br. 1741/6 površine 401 m2 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] iste katastarske općine te se u zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na nekretnini označenoj kao zk.č.br. 1741/6, livada Čistine, površine 401 m2 s uknjiženim pravom vlasništva u korist NT u 3/4 dijela i MT u 1/4 dijela uknjižuje pravo vlasništva u korist Grada Zagreba.

7. Spisu prileži zahtjev NT i LT od 13. veljače 2009. upućen Gradu Zagrebu u kojem su navele da su vlasnice zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te izrazile želju za otkupom zkč. br. [katastarska čestica] koja graniči sa zkč. br. [katastarska čestica]. Također, navode da su vlasnice i zkč. br. [katastarska čestica] koje je Grad Zagreb preoblikovao u javnu površinu bez njihovog pristanka te su zatražile isplatu naknade.

8. Uvidom u spis ovoga suda poslovni broj P-3514/12 utvrđeno je da je vođen parnični postupak po tužbi tužiteljica NT i LT protiv Grada Zagreba radi utvrđenja da su tužiteljice suvlasnice nekretnine zk.č.br. 1741/6, livada Čistine, površine 401 m2, upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to NT u 3/4 dijela a LT u 1/4 dijela, utvrđenja da nije dopušten upis-uknjižba prava vlasništva Grada Zagreba na navedenoj nekretnini te da se izvrši ispravak upisa uspostavom ranije zemljišno knjižnog stanja kako je bilo prije provedbe točke II. izreke rješenja ovoga suda broj Z-44481/10 od 11. travnja 2012. na način da se briše pravo vlasništva sa imena Grada Zagreba uz istodobni upis - uknjižbu prava vlasništva u ime NT u 3/4 i LT u 1/4 dijela. Parnični postupak je okončan donošenjem presude poslovni broj P-3514/12-70 od 5. srpnja 2017. koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž- 583/18-2 od 24. svibnja 2018. u odluci o glavnoj stvari, a kojom je odbijen tužbeni zahtjev ovdje I. i II. tužene u cijelosti.

9. Uvidom u spis ovoga suda poslovni broj P-11642/19, a što među strankama nije niti sporno, utvrđeno je da je vođen i parnični postupak po tužbi tužitelja Grada Zagreba protiv ovdje I. i II. tužene radi iseljenja i predaje u posjed, koji je okončan donošenjem presude od 23. siječnja 2020. kojom je naloženo ovdje I. i II. tuženicama da predaju tužitelju Gradu Zagrebu u posjed slobodnu od osoba i stvari dio nekretnine koja se sastoji od zk.č.br. 1741/6 oznake livada Čistina površine 401 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to dio koji je na skici geodetskog vještaka Mladena Bebera iz dopune nalaza i mišljenja od 21. prosinca 2016. koja čini sastavni dio presude označen spojnicama zo2-zo3-zo4-29-28- 27-bo5-bo1-zo2 (obojano zeleno) i spojnicama bo1-bo5-27-26-25-bo1 (obojano žuto na skici), koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-648/20 od 28. siječnja 2021.

10. Stranke su se tijekom postupka suglasile da se radi ekonomičnosti postupka kao dokaz u ovom parničnom postupku koriste iskazi svjedoka te nalazi i mišljenja sudskog vještaka Antuna Škarice dipl. ing. geod. izrađen za potrebe parničnog postupka u predmetu ovoga suda broj P-3514/12 i sudskog vještaka Mladena Bebera dipl. inž. geod. izrađen za potrebe parničnog postupka u predmetu ovoga suda broj P-11642/19 (ranije broj P-3798/13).

11. Uvidom u nalaz i mišljenje sudskog vještaka Antuna Škarice dipl. ing. građ. od 15. travnja 2015. u predmetu ovoga suda broj P-3514/12 proizlazi da se sporna zk.č.br. i kč. br. [katastarska čestica] nalazi između kč. br. [katastarska čestica] put u površini 71 m2 k. o. [katastarska općina] koja odgovara 71/142 dijela zk.č.br.1740 put u površini 142 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kč.br. i zk.č.br. 1741/5 kuća br. 3b ([adresa]) u površini 127 m2, dvorište površine 496 m2 - ukupno 623 m2, da se u ograđenom dijelu na licu mjesta nalazi cca 11/56 dijela kč. br. [katastarska čestica] trafostanica u površini 56 m2 (cca 11/4566 dijela zk.č.br. 1741/1iz zk. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina]) i cca 317/401 dijela kč. br. [katastarska čestica] u površini 401 m2 - sada djelomično betonirano i ograđeno dvorište u uživanju tužitelja u kojem se nalaze stubište, stup javne rasvjete, vodovodno okno i drveni kolac (cca 317/401 dijela zk.č.br. 1741/6 iz zkul. br. [broj ZK uloška]), da se u djelomično ograđenim parkiralištu i prolazu nalaze cca 143/293 dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], cijela kč. br. [katastarska čestica] put k. o. [katastarska općina], cca 143/4927 dijela zk.č.br. 1737/2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] i cca 71/142 dijela zk.č.br. 1740 put iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da se sporna kč. br. [katastarska čestica] (sada djelomično betonirano ograđeno dvorište u uživanju tužitelja, unutar dvorišta tužitelja kč. br. [katastarska čestica], u kojem se nalaze stubište, stup javne rasvjete, vodovodno okno i drveni kolac i nogostup ispred stambene zgrade br. 25.) u površini 401 m2 upisana u p.l. 927 k. o. [katastarska općina] nalazi u: a) cca 317/401 dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (cca 317/401 dijela zk.č.br. 1741/6 površine 401 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) - na skici uviđaja obojano svijetlo zeleno - sada djelomično betonirano ograđeno dvorište koje sadrži stubište, stup javne rasvjete, vodovodno okno i drveni kolac, b) cca 60/401 dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (cca 60/401 dijela zk.č.br. 1741/6 površine 401 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) - na skici uviđaja obojano žutom bojom - sada djelomično betonirano ograđeno dvorište u uživanju tužiteljica kao njihovo dvorište i cca 24/401 dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (cca 24/401 dijela zk.č.br. 1741/6 površine 401 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) - na skici uviđaja obojano narančastom bojom - sada betonirani nogostup ispred stambene zgrade 25. Vještak je također ustvrdio da nije razvidno kojoj je namjeni sporno zemljište privedeno jer ga koriste različiti korisnici u različite namjene unutar različitih cjelina (ograđenih i neograđenih).

12. Uvidom u nalaz i mišljenje sudskog vještaka Mladena Bebera dipl. inž. geod. od 29. prosinca 2015. te dopune nalaza i mišljenja od 21. prosinca 2016. i 3. prosinca 2018. izrađene za potrebe parničnog postupka u predmetu ovoga suda poslovni broj P-11642/19 (raniji broj P-3798/13), a nakon provedenog očevida na licu mjesta utvrđeno je da se mjesto prijepora odnosi na nekretninu na lokaciji Zaprudski Otok u Ulici Pavleka Miškine između kućnih brojeva 3A i 3B na površini smještenoj sjeveroistočno, a gledano sa ulice između tih kućnih brojeva, koja nekretnina predstavlja dio nekretnine zk.č. 1741/6 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kultura livada Čistina, površine 401 m2. Utvrđeno je i da se u dijelu površine 62 m2 (na skici obojano žuto) nalazi u fizičkom posjedu koji je prema jugu i sjeveru ograđen betonskom ogradom popločen betonskim elementima, što je povezano u fizički prostor koji je formiran uz kućni broj 3B, u dijelu površine 339 m2 iste čestice (na skici obojano zeleno) sporna nekretnina nalazi u posjedu koji je prema jugozapadu i sjeveroistoku razgraničen žičanom mrežom na metalnim stupovima, prema jugoistoku betonskom ogradom, koja je fizička površina trenutno jedan prostor na kome se nalazi betonsko stepenište, stup javne rasvjete i vodovodni ventil, a preostala površina posjeda je pod utabanim pošljunčanim materijalom djelomično zatravnjen. Uvidom u dopunu nalaza i mišljenja od 21. prosinca 2016. i 3. prosinca 2018. utvrđeno je da predmetnoj čestici pripada i dio obojan svjetlo plavom bojom na skici, a radi se o površini od 18 m2, koja površina je pod betonom. Na temelju točno određenog dijela u skici geodetskog vještaka Mladena Bebera uz očitovanje od 3. prosinca 2018. točno je utvrđen dio čestice koji je u posjedu I. i II. tužene a koji je na skici geodetskog vještaka iz dopune nalaza i mišljenja od 21. prosinca 2016. koja čini sastavni dio presude broj P-11642/19-67 od 23. siječnja 2020., označen spojnicama zo2-zo3-zo4-29-28-27-bo5-bo1-zo2 (obojano zeleno) i spojnicama bo1-bo5-27-26-25-bo1 (obojano žuto na skici).

13. Uvidom u očitovanje sudskog vještaka Mladena Bebera dipl. inž. geod. od 3. prosinca 2018. utvrđeno je da spojnica točaka bo1-bo5-27-26-25-bo1, na skici obojana žuto u površini 62 m2, prema katastru dio kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kulture livada ukupne površine 401 m2, u dijelu površine 62 m2, prema zemljišnoj knjizi dio zk.č.br. 1741/6 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kulture livada Čistina, površine 401 m2 u dijelu površine od 62 m2, u naravi dio fizičkog posjeda koji je prema jugu i sjeveru ograđen betonskom ogradom popločen betonskim elementima, što je povezano u fizički prostor koji je formiran uz kućni broj 3B, izraženo u suvlasničkom dijelu od 62/401 dijela zk.č.br. 1741/6 k. o. [katastarska općina]. Također, utvrđeno je da je spojnica točaka zo2-zo3- zo4-29-28-27-bo5-bo1-zo2, na skici obojana zeleno, u površini 321 m2, prema katastru dio kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kulture livada ukupne površine 401 m2, u dijelu površine 321 m2, prema zemljišnoj knjizi dio zk.č.br. 1741/6 upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kulture livada Čistina, površine 321 m2 u dijelu površine od 321 m2, u naravi dio fizičkog posjeda koji je prema jugozapadu, sjeveroistoku, jugozapadu razgraničen žičanom mrežom na metalnim stupovima, prema jugoistoku betonskom ogradom, koja je fizička površina trenutno jedan prostor na kome se nalazi betonsko stepenište na skici označeno spojnicom 40-42-43-44, zatim stup javne rasvjete u točki 41, vodovodni ventil, a preostala površina posjeda je pod utabanim pošljunčanim materijalom djelomično zatravljeno, izraženo u suvlasničkom dijelu od 321/401 dijela zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Preostali dio zkč. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je na skici označen spojnicama 45-46- 29-44-47-45 i obojan svijetloplavo a koji nije u posjedu I. i II. tužene ima površinu od 18 m2.

14. Sud je ocijenio da su nalazi i mišljenja sudskih vještaka, koji su u međusobnom suglasju, izrađeni u skladu s pravilima struke te ih je prihvatio u cijelosti.

15. Iz iskaza svjedoka ČT, JT, BT, ŠT, TT, HT, N, MT i ZT saslušanih u parničnom postupku koji je vođen pred ovim sudom u predmetu br. P-3514/12, za ovaj postupak kao bitno proizlazi da su stanari zgrade u [adresa] od useljenja oko 1983. parkirali svoja vozila na spornoj nekretnini, nesmetano prolazili istom i koristili se stepenicama vidljivim na fotografiji br.4. na listu 268. toga spisa sve do 2010. kada su tužiteljice tu nekretninu ogradile metalnom ogradom. Također su iskazali da se nije radilo o označenim parkirališnim mjestima. Svjedok UT koji živi u [adresa] od 1972. je još iskazao i to da je na mjestu novopodignute ograde ranije postojala stara žičana ograda koja je srušena kada je počela izgradnja zgrade u [adresa] te da su pok. FT i ŽT na tom dijelu zemljišta ostavljali svoju poljoprivrednu mehanizaciju. Svjedok GT i ST također su posvjedočile da su na spornoj nekretnini stanari zgrade parkirali svoja vozila, mada u [adresa] imaju i uređeno parkiralište, da je sporna nekretnina i ranije bila ograđena i da ju je pok. FT koristila kao svoje dvorište kao i da su ona i ŽT na toj površini držali svoje poljoprivredne strojeve i priključke. NT, saslušana u tom postupku kao tužiteljica, iskazala je da je nova metalna ograda vidljiva na fotografijama br.1-2. na listu 267. toga spisa postavljena oko 2008., da je na istom mjestu ranije postojala stara ograda koja je dijelom bila otvorena zbog štete napravljene prilikom gradnje zgrada u [adresa] i da su oni davali dozvolu susjedima da tamo parkiraju, a unutar tog ograđenog prostora njezin stric i baka uvijek su odlagali poljoprivrednu mehanizaciju. Iskazala je da se stup javne rasvjete pojavio oko 2007. ili možda 2008. kada ga je prvi puta primijetila jer je uvijek tamo bio mrak, a nije odmah reagirala kada su sagrađene stepenice iz razloga što nije znala gdje se točno nalazi međa na tom dijelu nekretnine pa nije znala niti da je stup javne rasvjete unutar područja njezine čestice. Novu ogradu postavila je tek 2008. jer je tada trebalo legalizirati kuću pa je pozvala geodetu koji joj je pokazao među koja je dosezala skroz do ulaza zgrade [adresa]. Iz razloga što nije htjela stanarima zatvoriti ulaz, ostavila je neograđenim kompletan podest i dala im komad svoga zemljišta. Za vrijeme života bake i strica dolazila im je u posjete par puta mjesečno. Ne zna ništa o postupcima koji su se vodili vezano uz sporno zemljište, jedino zna da je vođen zemljišno knjižni ispravni postupak koji je okončan tako da je umjesto nje kao vlasnik nekretnine na kraju upisan Grad Zagreb. Iskazala je da joj nije poznato ništa u vezi deposedacije ili isplate za zemljište. Zna da je njezina baka svojevremeno bila vlasnica zemljišta u površini 5590m2 a to je i danas, a na dijelu njezine parcele izgrađena je zgrada u [adresa]. Baki je oduzet povrtnjak površine 4000m2 za što nikada nije dobila pravičnu novčanu naknadu, odnosno nešto je ali ne zna koliko.

16. Iz iskaza I. tužene NT u predmetnom postupku proizlazi da je predmetna čestica broj zk.č.br. 1741/6 bila u njezinom vlasništvu i da je do 2008. bila neograđena i na toj čestici mogao je parkirati osobni automobil tko je god htio. Inače je ta čestica predstavljala njihovo dvorište zbog čega ju je ogradila. Čestica je bila u njenom vlasništvu do 2012. kada se Grad Zagreb uknjižio kao vlasnik i tražio predaju u posjed. Vodio se parnični postupak koji je pravomoćno okončan u korist Grada Zagreba. Maknula je ogradu dva tjedna nakon što je primila drugostupanjsku presudu u tom predmetu, ali o tome nije obavijestila Grad Zagreb tako da nije sačinjen nikakav primopredajni zapisnik. Koliko zna, Grad Zagreb nije pokrenuo ovršni postupak radi izvršenja navedene presude. Nakon što je ograda maknuta, na toj čestici se ponovno parkiraju osobna vozila, a parkiraju svi, odnosno tko stigne. Ta čestica ni danas nije uređena kao parkiralište koje bi bilo u sustavu naplate Grada Zagreba. Nakon što joj je predočena skica uviđaja koja se nalazi u spisu broj P-3514/12 kao sastavni dio nalaza i mišljenja sudskog vještaka Antuna Škarice od 15. travnja 2015. na listu 249 tog spisa iskazala je da je 2008. ogradu postavila oko k. č. br. [katastarska čestica] tako da se ista protezala od točke A do K, od K do J, te od J do I te od I do zida trafostanice tako da nije bio ograđen dio između točaka I, H i G koji je na skici obojan narančastom bojom, dok je od ranije postojala žica koja se protezala jugoistočnom linijom te čestice koja je na skici obojana zelenom bojom, dok dio koji je obojan žutom bojom nije bio ograđen sa te jugoistočne strane. Inače je od ranije postojala ograda koja se protezala oko čitave kuće odnosno u točkama B, C, B i A te dijelu koji ograđuje česticu 1741/6 u dijelu u koje je obojana u žuto sa jugozapadne strane. Nakon što je stranci predočena skica lica mjesta koja je sastavni dio dopune nalaza i mišljenja sudskog vještaka Mladena Bebera u predmetu P-3798/13 od 21. prosinca 2016. a koja se u ovom spisu nalazi na listu 98 stranka je pokazala kuda se protezala žica koju je postavila 2008. te je utvrđeno da je stranka pokazala da se ista protezala od točaka b01-z02-z03-z04-29- 28-27-b05-b01, s time da je u dijelu od 27-b05-b01 žica postojala i od ranije. Iskazala je da nikada nije vidjela da bi Grad Zagreb ili itko drugi tamo naplaćivao parkiranje niti to danas čini.

17. Prilikom dopunskog saslušanja iskazala je da su II. tužena i ona nesmetano koristile zemljište oznake zkč. br. [katastarska čestica] sve do trenutka dok to zemljište nije ogradila. Do tog trenutka su na tom zemljištu nesmetano držale svoju poljoprivrednu mehanizaciju, a susjedi su znali parkirati svoja vozila uz dopuštenje II. tužene. Zemljište je ogradila jer je imala vlasnički list i mislila je kao i II. tužena da im to zemljište pripada u vlasništvo. Zvala je geodetu da joj točno izmjeri i iscrta granice međe i nakon toga je to zemljište ogradila. Misli da je to bilo 2008., ali nije sigurna. Ubrzo nakon toga dobili su dopis Grada Zagreba u kojem su se oni žalili na njihov postupak i tvrdili da je to zemljište njihovo. To je prvi puta da im se Grad Zagreb obratio sa takvim zahtjevom odnosno informacijom. Reagirale su na način da su angažirale odvjetnicu koja se na sve žalila i sjeća se da ih je zastupala u postupku pred sudom. Ne sjeća se koliko je vremena prošlo od trenutka kada je to zemljište ogradila od trenutka podnošenja prijedloga za otvaranjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka pred sudom od strane Grada Zagreba. U to vrijeme na tom zemljištu nije postojao nikakav stup javne rasvjete niti je to zemljište bilo osvjetljeno već je bilo u mraku, a zemljište je osvjetljeno tek unazad nekoliko godina. Na tom mjestu nije bilo nikakve rasvjete. Rasvjeta je postavljena tek nakon što se Grad uknjižio kao vlasnik prije par godina i to ne na toj čestici, već na stupu ispred ulaza u zgradu koji dio ona nikada nije ogradila. Točno je da se uz spornu česticu nalazi trafostanica, ali ona nema veze sa česticom zkč. br. [katastarska čestica], već se nalazi na svojoj zemljišnoknjižnoj čestici i do nje je prilaz uvijek bio slobodan jer ju ona nije ogradila. Koliko joj je poznato na čestici zkč. br. [katastarska čestica] u dijelu u kojem je bila ograđena nije postojala nikakva infrastruktura, a šahtovi se nalaze uz zgradu. Iskazala je da ih je zastupala odvjetnica Ana Šoštarec kojoj su se obratili nakon što su od Grada Zagreba dobili dopis u kojem su ih obavijestili da je zemljište njihovo jer da je ono bilo oduzeto. Nakon toga dobili su i rješenje od suda na koje se odvjetnica žalila. Taj postupak je trajao preko 10 godina. Ne zna pravno objasniti što je to pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak. Smatra da to znači ispravak u smislu da se njoj oduzima vlasništvo. Nakon što joj je predočen prijedlog Grada Zagreba za otvaranje zemljišnoknjižnog ispravnog postupka koji prileži spisu ovog suda br. Z-44481/10 i nakon što je stranka pročitala sadržaj tog prijedloga iskazala je da joj se čini da je dopis kojim joj se Grad Zagreb prvi puta obratio po sadržaju izgledao drugačije jer se u ovom prijedlogu navode i druge čestice, a tamo je bila riječ samo o njihovoj čestici. Zbog proteka vremena ne može se detaljno o svemu izjasniti, odnosno točnog se sadržaja dopisa kojeg su prvi puta primili ne može sjetiti. Na daljnji upit da li stranka može dozvoliti mogućnost da je ovaj prijedlog za pokretanje zemljišnoknjižnog ispravnog postupka taj dopis kojim joj se Grad Zagreb prvi puta obratio stranka je iskazala da se radilo o običnom dopisu. Iskazala je da je to zemljište bilo i ranije ograđeno te je postojala stara ograda koja je bila oštećena, ali pokojna baka nije imala sredstava da je popravi ili promijeni. Do trenutka kada im se Grad Zagreb obratio nikada nitko im nije osporavao pravo na posjed. Predmetno zemljište je ranije bilo u vlasništvu odnosno korištenju bake, pok. PT kojoj također nikada nitko nije osporavao pravo korištenja tog zemljišta. Iskazala je da nije imala nikakvih drugih saznanja osim da je to zemljište bakino.

18. II. tužena LT u cijelosti se pridružila iskazu I. tužene. Iskazala je da je u dobi od 90 godina i više se mnogih činjenica ne sjeća pa tako niti kada je ograda postavljena niti kada im se Grad Zagreb prvi puta obratio osporivši njihovo vlasništvo niti na koji način im se obratio.

19. Prilikom davanja iskaza u predmetu ovoga suda broj P-3514/12 ista je iskazala da je sporna parcela bila veća u vrijeme prije izgradnje zgrade u [adresa] i tada je gornji dio bio ograđen ogradom, a kada je izgrađena zgrada ostala je sporna parcela vidljiva na fotografiji br.1-2. na listu 267. toga spisa. Dok je njezina svekrva sada pok. FT bila živa često je dolazila k njoj. Iskazala je da je imala zemlju iza [adresa], a to je bilo razdoblje prije izgradnje zgrade u [adresa]. Nakon izgradnje zgrade nastavila je dolaziti svakodnevno, a na spornom ograđenom dijelu držali su strojeve – tanjurače, plug i slično. Također je viđala i automobile koji bi tamo bili parkirani ali ne zna o čijim se automobilima radilo. Prije nego je sagrađena zgrada u [adresa] pok. FT imala je veliko zemljište koje je obrađivala, oko 10 jutara zemlje i sve je nacionalizirano i oduzeto. Sporni dio koji je ograđen je nešto za što ne zna da bi bilo oduzeto KT, jer su ona i NT još uvijek gruntovne vlasnice. Taj dio zemljišta su pok. FT i ŽT koristili uvijek i nitko im to nije branio niti ih tužio. Iskazala je da joj je pok. FT jednom rekla da je dobila novac za zemlju iza zgrade u [adresa] gdje je imala vrt, ali nije nikada spominjala da bi dobila neki novac za ovaj sporni dio.

20. Tužitelj tužbom traži da sud temeljem odredbe čl. 1110. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 78/15., 29/18. i 126/21. - dalje: ZOO), a podredno čl. 1045 st. 1. u svezi sa čl. 1089. st 1. ZOO-a obveže I. i II. tužene na naknadu stečenog bez osnove ili naknadu štete zbog izmakle koristi.

21. Iz obrazloženja rješenja ovoga suda poslovni broj Z-44481/10 od 11. travnja 2012. proizlazi da je Grad Zagreb podnio prijedlog za otvaranjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka 20. rujna 2010., dok je pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak otvoren rješenjem suda od 21. ožujka 2011. Proizlazi da je predlagatelj naveo da je nekretnina označena kao zkč. br. [katastarska čestica] - livada Čistina, površine 104 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjižena kao vlasništvo protustranaka NT u 3/4 dijela i LT u 1/4 dijela rješenjem Skupštine općine Novi Zagreb od 30. lipnja 1981. deposedirana bivšoj vlasnici, prednici I. i II. tužene FT te joj je za istu isplaćena i naknada, dok su ovdje I. i II. tužene uknjižene kao suvlasnice temeljem rješenja o nasljeđivanju. Ovdje I. i II. tužene su u otvorenom roku za podnošenje prijava i prigovora podnijele prigovor u kojem su osporile navode ovdje tužitelja kao predlagatelja a sud je tijekom postupka kao nedvojbeno utvrdio da je i sadašnja zemljišno knjižna čestica 1741/6 k. o. [katastarska općina] bila predmetom deposedacije prema rješenju od 30. lipnja 1981. te da je prednici ovdje I. i II. tužene za to isplaćena novčana naknada, zbog čega je i donio rješenje kojim je u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dopušten otpis zk.č.br. 1741/6 površine 401 m2 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] iste katastarske općine te je u zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na nekretnini označenoj kao zk.č.br. 1741/6, livada Čistine, površine 401 m2 s uknjiženim pravom vlasništva u korist NT u 3/4 dijela i MT u 1/4 dijela uknjiženo pravo vlasništva u korist Grada Zagreba. Nakon pravomoćnosti navedenog rješenja I. i II. tužene su u zakonskom roku podnijele tužbu protiv Grada Zagreba za utvrđivanjem vlasništva na predmetnoj nekretnini koji je postupak okončan donošenjem pravomoćne presude poslovni broj P-5314/12 od 25. srpnja 2017. kojom je tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti kao neosnovan.

22. Temeljem provedenih dokaza utvrđeno je da se dio zk.č.br. 1741/6 k. o. [katastarska općina] koji je na skici geodetskog vještaka Mladena Bebera dipl. inž. geod. iz dopune nalaza i mišljenja od 21. prosinca 2016. koja čini sastavni dio presude broj P-11642/19-67 od 23. siječnja 2020. kojom je naloženo ovdje I. i II. tuženoj da istu predaju tužitelju u posjed, označen spojnicama zo2-zo3-zo4-29-28-27-bo5-bo1-zo2 (obojano zeleno) i spojnicama bo1-bo5-27-26-25-bo1 (obojano žuto na skici), do donošenja rješenja ovoga suda poslovni broj Z-44481/10 od 11. travnja 2012. nalazila uknjižena kao vlasništvo I. tužene NT u 3/4 dijela i II. tužene MT u 1/4 dijela te su ju iste koristile kao dio dvorišta obiteljske kuće.

23. Iz navedenog proizlazi da se radi o stvari koja nije promijenila identitet te je moguće vraćanje predmetnog zemljišta Gradu Zagrebu u posjed, zbog čega o predmetu spora valja odlučiti primjenom odredbe čl. 165. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06. , 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10. i 143/12. – dalje: ZVDSP), a ne primjenom odredbi ZOO-a na koje se poziva tužitelj.

24. Odredbom čl. 164. st. 1. ZVDSP-a propisano je da pošteni posjednik tuđe stvari koju nema pravo posjedovati mora istu predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, ali nije dužan dati naknadu za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi primjerene onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada, a ne treba ni naknaditi ono što je pritom oštećeno ili uništeno, dok je u čl. 165. st. 1. istog Zakona propisano da nepošteni posjednik tuđe stvari mora stvar predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario.

25. Prema odredbi čl. 18. st. 3. ZVDSP-a posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

26. Županijski sud u Velikoj Gorici se u svojoj odluci posl. broj Gž- 635/2024-4 od 15. travnja 2025. kojom je ukinuo prethodnu presudu ovoga suda posl. broj P-1948/2021-24 od 27. svibnja 2022. i vratio predmet na ponovni postupak pozvao na pravno shvaćanje zauzeto na drugoj sjednici Građanskog odjela toga suda (2/21) održanoj 1. ožujka 2021. koje kaže:

"U parnici u kojoj je predmet spora zahtjev su(vlasnika) protiv posjednika koji koristi i posjeduje tuđu stvar (ili tuđi suvlasnički dio stvari), za isplatu naknade za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi, odnosno naknade za sve koristi koje je tuženik imao za vrijeme svojega posjedovanja, na temelju članka 164. i 165. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, za odluku o tužbenom zahtjevu odlučno je utvrditi pravni položaj posjednika, pritom nije nužno da se tužbenim (vlasničkim) zahtjevom istodobno traži i predaja te stvari u (su)posjed, ako je (su)vlasnik na odgovarajući način izrazio volju za posjedovanjem stvari. Pošteni posjednik u svakom slučaju postaje nepošten od trenutka kada je primio tužbu na predaju u posjed ili suposjed, ali se njegovo nepoštenje može dokazivati i u odnosu na vrijeme prije podnošenja tužbe ako ga je tužitelj na odgovarajući način pozvao na predaju stvari."

27. Analizirajući iskaze saslušanih svjedoka i stranaka proizlazi da je sporno zemljište koje je sudski vještak Mladen Beber dipl. inž. geod. u dopuni nalaza i mišljenja od 21. prosinca 2016. koji čini sastavni dio presude broj P-11642/19-67 od 23. siječnja 2020. kojom je naloženo ovdje I. i II. tuženoj da istu predaju tužitelju u posjed, označio spojnicama zo2-zo3-zo4-29-28-27-bo5-bo1-zo2 (obojano zeleno) i spojnicama bo1-bo5- 27-26-25-bo1 (obojano žuto na skici), bilo ograđeno žičanom ogradom prije početka izgradnje zgrade u [adresa], koje zemljište su prednici I. i II. tužene, sada pok. FT i ŽT koristili kao svoje dvorište, da je tijekom izgradnje zgrade u [adresa] početkom 80-ih godina jugo istočni dio te ograde oštećen ili uništen te su na tom terenu stanari zgrade u [adresa] parkirali svoja vozila, pri čemu se radilo o terenu koji nije imao označena parkirna mjesta, a isti teren su koristili i prednici I. i II. tuženika tako što su na istom parkirali svoju poljoprivrednu mehanizaciju i njezine priključke. Nadalje je utvrđeno da su I. i II. tužene za života pok. PT često zalazile na predmetnu nekretninu te su imale saznanja o tome da je njihova baka odnosno svekrva bila vlasnica velike površine zemljišta, i to prema iskazu I. tužene oko 5590m2 od čega joj je oduzet povrtnjak površine 4000m2 za što je dobila neku novčanu naknadu, a prema iskazu II. tužene oko 10 jutara koje je većim dijelom bilo nacionalizirano i oduzeto, ali obje su suglasno iskazale im nije bilo poznato da bi pok. FT bio oduzet predmetni sporni dio zemljišta označenog kao zk.č.br 1741/6 kojeg su i njihovi prednici i njih dvije nesmetano koristile kao svoje dvorište na kojem su odlagale poljoprivrednu mehanizaciju, a susjedi po njihovom dopuštenju parkirali svoja vozila, sve do trenutka dok to zemljište nisu ogradile. S obzirom da su bile i uknjižene kao vlasnice navedenog zemljišta mislile su da im isto zemljište pripada u vlasništvo i posjed.

28. I. i II. tužene su, dakle, suglasno iskazivale da nisu imale nikakvih saznanja o tome da bi pok. FT provedenom nacionalizacijom bilo oduzeto zemljište koje je predmetom ovog spora, a koje su ona i ŽT nesmetano koristili dugi niz godina, a nakon njihove smrti su ga nastavile koristiti I. i II. tužene. Utvrđeno je da su I. i II. tužene podigle ogradu s jugoistočne strane te parcele koje je u nalazu sudskog vještaka Mladena Bebera dipl. inž. geod. označena spojnicom od točaka b01-z02-z03-z04-29-28-27-b05- b01, s time da je u dijelu od točke 27-b05-b01 žičana ograda postojala i od ranije između 2008. (kako proizlazi iz iskaza I. tužene) i 2010. (kako proizlazi iz iskaza svjedoka), nakon što su angažirale geodetu jer su smatrale da im to zemljište kao uknjiženim vlasnicama pripada. Da su iste bile uvjerene da im pripada pravo na posjed proizlazi i iz sadržaja dopisa od 13. veljače 2009. kojeg su I. i II. tužene uputile Gradu Zagrebu a u kojem su navele da su vlasnice zk.č.br 1741/6 k. o. [katastarska općina] te izrazile želju za otkupom zk.č.br. 1740/3 koja graniči sa njihovom česticom.

29. Iz iskaza I. tužene također proizlazi da im se Grad Zagreb prvi puta obratio sa tvrdnjom da se radi o njihovom zemljištu dopisom koji je uslijedio u periodu nedugo nakon što su sporno zemljište ogradile a prije nego što je pokrenut zemljišnoknjižni ispravni postupak, nakon čega su angažirale odvjetnicu. Tužitelj takav dopis takav dopis nije dostavio u spis.

30. U dokaznom postupku je utvrđeno da Grad Zagreb podnio prijedlog za otvaranjem zemljišno knjižnog ispravnog postupka u kojem je naveo da je nekretnina označena kao zk.č.br. 1741/6 k. o. [katastarska općina] rješenjem Skupštine općine Novi Zagreb od 30. lipnja 1981. deposedirana bivšoj vlasnici, prednici I. i II. tužene FT i predana u posjed Općini Novi Zagreb u svrhu izgradnje prilaznog puta za objekt 5a "Sloboština" u skladu sa parcelacijskim elaboratom RN 347/80 k. o. [katastarska općina] za koju joj je isplaćena i novčana naknada, 20. rujna 2010., dok je pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak otvoren rješenjem suda od 21. ožujka 2011., koje rješenje je I. tužena primila 11. travnja 2011., a II. tužena 30. lipnja 2011., na koje su obje putem punomoćnika podnijele prigovor 18. travnja 2011.

31. Na temelju ovako utvrđenih činjenica sud zaključuje da I. i II. tužena u periodu do primitka rješenja ovoga suda od 31. ožujka 2011. kojim je otvoren zemljišnoknjižni ispravni postupak kao osobe koje su spornu nekretninu nesmetano posjedovale osobno i putem pravnih prednika te nisu imale saznanja da bi ista pok. FT bila deposedirana i predana u posjed Općini Novi Zagreb te da joj je za istu isplaćena novčana naknada, pogotovo uz činjenicu da su i njihova pravna prednica i njih dvije bile uknjižene kao zemljišno knjižne vlasnice na predmetnoj nekretnini, nisu znale nit su imale razloga posumnjati u to da im pravo na posjed pripada. Njihov je posjed prestao biti pošten trenutkom primitka rješenja ovoga suda o otvaranju zemljišnoknjižnog ispravnog postupka i to I. tužena trenutkom primitka rješenja 11. travnja 2011. a II. tužena najkasnije 18. travnja 2011. kada su zajednički putem punomoćnika kojeg su angažirale podnije prigovor na navedeno rješenje. Stoga su kao nepoštene posjednice dužne tužitelju Gradu Zagrebu naknaditi koristi od uporabe njihovog zemljišta u periodu od 18. travnja 2011.

32. Tužitelj je dostavio u spis Zaključak o utvrđivanju visine naknade za davanje u zakup neizgrađenoga građevinskog zemljišta ("Službeni glasnik Grada Zagreba" broj 1/01 - dalje: Zaključak) koji je bio u primjeni do stupanja na snagu Odluke o građevinskom zemljištu ("Službeni glasnik Grada Zagreba" broj 5/12 - dalje: Odluka) 7. travnja 2012., uvidom u koji je utvrđeno da je Grad Zagreb neizgrađeno građevinsko zemljište za namjenu parkiranja vozila u površini do 100 m2 davao u zakup po cijeni od 10 kuna/m2 godišnje, a iznad 100 m2 po cijeni od 6 kuna/m2 godišnje.

33. Odredbom čl. 114. Odluke propisano je da se jedinični iznos godišnje zakupnine utvrđuje prema područjima zona utvrđenim Odlukom o komunalnom doprinosu (prema kojoj se predmetna nekretnina nalazi u III zoni) te namjeni za koju se zemljište daje u zakup a iskazan je u kn/m2 te za parkirališni prostor površine do 100 m2 iznosi 20 kuna/m2 godišnje, a za površinu preko 101 m2 iznosi 12 kuna/m2 godišnje.

34. Iz iskaza svih saslušanih svjedoka i stranaka proizlazi da je predmetna nekretnina, odnosno njezin dio koji u posjedu drže I. i II. tužena prije nego što su ga ogradile, korišten za parkiranje osobnih vozila stanara zgrade na adresi u [adresa], a da su i kasnije davale dozvolu susjedima da tamo parkiraju, ali da se radi o prostoru koji nije uređen kao parkiralište u sustavu naplate Grada Zagreba.

35. Temeljem nalaza i mišljenja sudskog vještaka Mladena Bebera dipl. inž. geod. od 29. prosinca 2015. te dopune nalaza i mišljenja od 21. prosinca 2016. i 3. prosinca 2018. izrađenog za potrebe parničnog postupka u predmetu ovoga suda poslovni broj P- 11642/19 (raniji broj P-3798/13) utvrđeno je da dio nekretnine zk.č.br. 1741/6 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kultura livada Čistina, površine 401 m2, za koji je pravomoćnom presudom u tom predmetu od 23. siječnja 2020. utvrđeno da ju I. i II. tužene drže u posjedu bez valjane pravne osnove te im je naložena predaja iste u posjed tužitelju, u dijelu koja je označena spojnicama točaka zo2-zo3-zo4-29-28-27-bo5-bo1-zo2, na skici obojana zeleno, ima površinu 321 m2, a u dijelu koja je označena spojnicama točaka bo1- bo5-27-26-25-bo1, na skici obojana žuto, ima površinu 62 m2, što ukupno iznosi 383 m2.

36. S obzirom da su odredbama Odluke o građevinskom zemljištu propisani način i uvjeti upravljanja građevinskim zemljištem te Grad Zagreb, između ostalog, može do privođenja zemljišta namjeni, dati zemljište u zakup za parkiranje, iste su u obvezi platiti tužitelju naknadu za korištenje tog dijela zemljišta u visini propisanoj odredbama Odluke.

37. Razmjerni iznos godišnje zakupnine za parkirališni prostor za 8 mjeseci i 13 dana korištenja prema čl. 114. Odluke za 2011. godinu iznosi 3.967,68 kuna (100m2 x 20 kuna/m2 + 301m2 x 12 kuna/m2 = 5.612,00 kuna x 70,7% = 3.967,68 kuna), a iznos godišnje zakupnine za 2012. iznosi 5.612,00 kuna ili ukupno 9.579,68 kuna, što primjenom čl. 12. i 13. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 57/22 i 88/22) sada iznosi 1.271,44 eura, u kojem dijelu je tužbeni zahtjev valjalo usvojiti.

38. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. st. 1. u svezi sa čl. 1089. st. 2. ZOO-a.

39. Visina stope zateznih kamata na dosuđeni iznos od dana dospijeća do isplate temelji se na članku 29. stavak 2. i 8. ZOO-a po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, budući da se ne radi o plaćanju iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osobe javnog prava već o stopi zateznih kamata iz ostalih odnosa.

40. Primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a utvrđeno je da je tužitelj prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu uspio u postupku u odnosu na osnovanost tužbenog zahtjeva sa 100% te u odnosu na visinu sa 34% što ukupno iznosi 67% (100%+34%=134%/2=67%). Daljnjom primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a sud je od postotka u kojem je tužitelj uspio u sporu oduzeo postotak u kojem su I. i II. tužene uspjele u sporu, a to je 33% te na taj način utvrdio ukupan uspjeh tužiteljice u parnici od 34% (67%-33 %=34%).

41. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku, tako što je sud priznao tužiteljici pravo na trošak zastupanja po kvalificiranom punomoćniku odmjeren temeljem Tbr. 7.1.Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23. – dalje: OT) i to za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7.1 OT), za sastav podnesaka od 20. travnja 2021., 25. studenog 2021. i 30. lipnja 2025. u iznosima od po 200,00 eura (Tbr. 8.1 OT), za sastav podnesaka od 20. studenog 2017., 30. kolovoza 2018. i 16. rujna 2025. u iznosima od po 50,00 eura (Tbr. 8.4 OT), za zastupanje na ročištima od 2. prosinca 2013., 14. listopada 2019., 1. lipnja 2020., 11. travnja 2022., 1. srpnja 2025. i 16. rujna 2025. u iznosima od po 200,00 eura (Tbr. 9.1 OT), za sastav žalbi protiv rješenja od 17. prosinca 2013., 2. studenog 2020., 29. prosinca 2020. u iznosima od po 100,00 eura (Tbr. 10.4 OT), za sastav žalbe protiv presude od 13. lipnja 2022. u zatraženom iznosu od 200,00 eura (Tbr. 10.1 OT) za pristup na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 9.7 OT) sa pripadajućim PDV-om od 25%, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 83,74 eura i na presudu u iznosu od 83,69 eura, razmjerno uspjehu tužitelja u parnici od 34% ili ukupno 1.183,18 eura.

42. Sud nije priznao tužitelju pravo na trošak za sastav podnesaka od 18. ožujka 2019. i 27. svibnja 2019. kojima požuruje rad suda jer taj trošak nije bio potreban za vođenje ovog spora (čl. 155. ZPP-a), za sastav podneska od 13. ožujka 2023. kojim obavještava sud o plaćenoj sudskoj pristojbi na žalbu protiv presude jer je navedenu pristojbu trebao platiti već u trenutku podnošenja žalbe 13. lipnja 2022. u smislu odredbe čl. 4. st. 1. toč 1. Zakona o sudskim pristojbama, dvostruko iskazani trošak za pristup na ročište od 1. lipnja 2020., pravo na trošak za sastav podneska od 28. travnja 2021. u kojem doslovno ponavlja navode iz prethodnog podneska od 20. travnja 2021. kao ni trošak pristupa na ročište za objavu presude jer tužitelj taj trošak nije imao.

U Zagrebu, 31. listopada 2025.

Sudac:

Andrea Grahovac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka pismeno Županijskom sudu u Velikoj Gorici.