REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

Poslovni broj P Ob-114/2023-46

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu toga suda Mirni Mačešić-Biscuoli kao sucu pojedincu, u građansko pravnoj stvari tužitelja DP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Marija Budimir, odvjetnik iz Pule, protiv tuženika EP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Rafaela Urlić Drmić, odvjetnik iz Pule, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon zaključene glavne rasprave održane dana 17. listopada 2025. godine, u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja, tuženika osobno, punomoćnika tuženika, a obavljene dana 31. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da kč. br. [katastarska čestica] u naravi livada [adresa] površine 721 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predstavlja izvanbračnu stečevinu tužiteljice DP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i tuženika EP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj].

II Utvrđuje se da je tužiteljica DP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] suvlasnica u ½ dijela nekretnine kč. br. [katastarska čestica] u naravi livada [adresa] površine 721 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pa je tuženik dužan trpjeti da se po pravomoćnosti ove presude u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Puli- Pola stalna služba u Rovinju izvrši prijenos prava suvlasništva u ½ dijela na ime tužiteljice sve u roku od 15 dana.

III Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi trošak parničnog postupka odmjeren u sveukupnom iznosu od 13.788,60 eura sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je sa tuženikom živio u izvanbračnoj zajednici koja je trajala od 2015. do 20.03.2023. kada je ista prestala zbog počinjenja kaznenog dijela protiv braka, obitelji i djece nasiljem u obitelji i kaznenog dijela protiv života i tijela koje je počinio tuženik protiv tužiteljice. Tužiteljica nadalje navodi da je kroz vrijeme izvanbračne zajednice sa tuženikom živjela na više adresa, pa tako navodi da su najprije živjeli kao podstanari u Jadreškim zajedno sa tuženikovim bratom potom u [adresa] a nakon toga u zajedničkoj kući u mjestu [adresa]. Sve to da je potvrdio i tuženik kada je saslušavan pred ODO Pula u kaznenom postupku KP-DO-189/2023. Tuženik da je u tom postupku priznao da je sa tužiteljicom živio u izvanbračnoj zajednici te je priznao da je počinio kazneno djelo nasilja u obitelji koje može počinit samo osoba koja živi u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici sa žrtvom obiteljskog nasilja. Tužitelj nadalje navodi da je tuženik za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice 24.12.2019. kupio nekretninu kč. br. [katastarska čestica] u naravi livada površine 721 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a na koju nekretninu je upisan kao vlasnik u 1/1 dijela. Nadalje navodi kako su na toj nekretnini sredstvima dobivenih iz ugovora o stambenom kreditu od 25.02.2020. započeli i završili gradnju obiteljske kuće. Tužitelj navodi da u toj kući žive tijekom zime a tijekom ljeta da je iznajmljuju turistima. Tužiteljica navodi da je boravište na tu adresu prijavila tek 19.09.2022. upravo zato što su kuću iznajmljivali turistima a tuženik da je to njeno boravište odjavio 05.04.2023. godine. Tužiteljica navodi da nije u posjedu obiteljske kuće jer da joj je tuženik oduzeo ključ. Tvrdi da je kuća građena novcima obiju stranaka koji su stečeni za vrijeme izvanbračne zajednice pa tako navodi da je ona i sudužnik na stambenom kreditu da je za vrijeme korone kada tuženik nije radio uplaćivala rate kredita osobno banci ili ih je davala majci tuženika koja je te novce nosila u banku jer da su u to vrijeme kada tuženik nije radio i njegovi roditelji pripomagali u otplati kredita. Nadalje ističe kako je ravnopravno sudjelovala u plaćanju svih režijskih troškova i kućnih potreba za vrijeme trajanja zajednice života. Na nekretnini da je tuženik upisan kao samovlasnik te da je ugovor o kupoprodaji potpisao samo tuženik. Ističe da je nakon prestanka izvanbračne zajednice platila jednu ratu kredita a u međuvremenu obzirom da tuženik redovno ne vraća kredit da je otvorila zaštićen račun jer da joj banka kao jamcu uzima novce sa plaće. Smatra da predmetna nekretnine predstavlja bračnu stečevinu pa predlaže da se njen zahtjev usvoji i da joj se nadoknadi trošak parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Izričito poriče kako u navedenom periodu nije bi u izvanbračnoj zajednici sa tužiteljem niti u bilo kakvoj drugoj zajednici života. Navodi da je u kaznenom postupku lagao kako bi za sebe polučio bolji ishod te smatra da pravomoćna kaznena presuda ne znači da je sa tužiteljicom živio u izvanbračnoj zajednici. Tuženik ne osporava da je tužiteljica sudužnik na stambenom kreditu međutim navodi da je samo jedanput platila anuitet kredita jer da on osobno redovno otplaćuje. Tuženik navodi da je sa tužiteljicom bio samo u vezi koja nije imala elemente bračne niti izvanbračne zajednice. Navodi da je on glazbenik, da je često izbivao iz države te da se nisu viđali niti po par mjeseci. Osporava da bi tužiteljica plaćala bilo kakve režijske troškove ili troškove kućanstva. Tvrdi da su navodi tužitelja maliciozni i pretenciozni. Smatra da se tužitelja ovom tužbom neosnovano želi obogatiti jer da u kupnji zemljišta niti gradnji kuće nije sudjelovala niti financijski niti radom niti na bilo koji drugi način. Smatra da je predmetna nekretnina njegovo vlasništvo u cijelosti. Također navodi da je on kao glazbenik upravo zbog potreba gradnje kuće otvorio obrt kako bi kod banke mogao dobiti kredit za gradnju kuće. Zemljište da je kupio vlasatim sredstvima koje još nije u cijelosti otplatio. Tuženik ne osporava da je tužiteljica kupila četiri klima uređaja, dio namještaja, platila jedan anuitet kredita te plaćala režijske troškove za stan u [adresa] međutim to da ne znači da su živjeli u izvanbračnoj zajednici smatra da je nekretnina kupljena isključivo njegovim novčanim sredstvima i predstavlja njegovu posebnu imovinu pa predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva i potražuje naknadu parničnog troška.

3. U dokaznom postupku pročitano je rješenje ODO Pula od 23.03.2022., zapisi o boravištu tužitelja, fotografije sa društvenih mreža, ugovor o stambenom kreditu, vlasnički listovi, plan otplate kredita, dodatak ugovora o kreditu sa otplatnim planom, ispis po tekućem računima tužiteljice na strani 70 spisa, pročitan je dopis Erste banke, obrtnica na strani 131 spisa, poslovni plan samozapošljavanja, pročitan je dopis Hrvatske glazbene unije, ugovor o kupoprodaji nekretnine na strani 150 spisa, e-mail poruke, pročitana je pravomoćna presuda ovoga suda K-270/23, čita se dopis OTP banke na strani 185 spisa, čita se iskaz parničnih stranaka, čita se dopis Zagrebačke banke na strani 196 spisa te na strani 204 sa prilozima, čita se iskaz svjedoka DPF, VP, PP, BP, NP, HP, GP, ĆP, TP, IP, čita se dopis Zagrebačke banke d.d. na strani 248 i 296 spisa, čita se presuda Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Kž-590/24, zahtjev za izravnu naplatu na strani 317 do 325 spisa, poziv na plaćanje uz najavu otkaza na strani 326 do 329 spisa.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja osnovan je u cijelosti.

5.Između parničnih stranaka sporno je pitanje postojanja izvanbračne zajednice za koju tužiteljica tvrdi da je postojala u vremenu od 2015. do 20.03.2023. Tuženik u cijelosti poriče postojanja izvanbračne zajednice. Nadalje, sporno je i pitanje da li je nekretnina, u naravi obiteljska kuća sa dvorištem sagrađena na kč. br. [katastarska čestica] u naravi livada [adresa], površine 721 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predstavlja izvanbračni stečevinu parničnih stranaka.

6.Ocjenom izvedenih dokaza koje će sud nastavno analizirati i obrazložiti utvrđeno je da je u ranije označenom vremenskom periodu od 2105. -2023 između stranaka postojala izvanbračna zajednica.

7.Odredbom čl.11s.t. Obiteljskog zakona određeno je da se izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neoženjenog muškarca i neudane žene koja traje najmanje tri godine i koja prema st.2. iste norme stvara osobne i imovinske učinke imanentne bračnoj zajednici.

8.Da bi se zajednica dviju osoba smatrala izvanbračnom zajednicom i proizvodila pravne učinke moraju se kumulativno ispuniti četiri pretpostavke: postojanje životne zajednice, različitost spolova osoba, slobodan bračni status, vremensko trajanje životne zajednice najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili je zajednica nastala sklapanjem braka.

9.Nesporna je činjenica da su parnične stranke osoba suprotnog spola, da su obje u vremenskom periodu od 2015-2023 bile slobodnog bračnog statusa, te da je zajednica trajala dulje od tri godine (vrijeme trajanja odnosa sa tužiteljicom potvrđuje i sam tuženik, iako kako je ranije rečeno negira pravnu prirodu tog odnosa) čime su ispunjene tri pretpostavke za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice.

10.Životna zajednica dviju osoba suprotnog spola kao četvrta pretpostavka jest ono po čemu se brak i izvanbračna zajednica ne razlikuju, dok je osnovna razlika u nastanku i prestanku. Nastanak i prestanaka izvanbračne zajednice su neformalni pa su često sporni, za razliku od braka čiji su nastanak i prestanak formalni i nesporni. Upravo zbog neformalnosti nastanka i prestanka izvanbračne zajednice otvara se pitanje postojanje i načina dokazivanja animusa (unutrašnje volje) za ostvarivanje izvanbračne zajednice.

11.Izvanbračna zajednica postoji samo tamo gdje se istovremeno susreću sve sastavnice životne zajednice: zajedničke stanovanje, emocionalna, imovinska i seksualna povezanost koja je vidljiva kako izvanbračnim drugovima tako i neposredno bliskim osobama.

12.Po ocjeni suda više je dokaza koji govore u prilog zaključku da je između stranaka postojala zajednica života koja odgovara.

13.Prema iskazu parničnih stranaka proizlazi da je njihova veza započela 2015.g. kada su počeli zajednički stanovati u iznajmljenoj kući u [adresa] pokraj Pule, kao podstanari zajedno sa tuženikovim bratom dvije godine. Potom su stranke preselili u novi podstanarski stan u [adresa] kojem su zajedno živjeli naredne dvije godine. Tijekom 2020. je došlo do prekida zajednice nakon čega svaki od njih odlazi svojim roditeljima. Kroz cijelo razdoblje prekida redovito održavaju kontakt telefonom i zajednica je opet nastavljena u listopadu 2021. zajedničkim životom u mjestu [adresa] (u spornoj kući).

Utvrđeno je da su predmetnu nekretninu nakon što je ista bila privedena svrsi stanovanja parnične stranke tijekom ljeta iznajmljivale u turističke svrhe, a tijekom zime su u njoj stanovale. Za vrijeme ljeta 2022. stranke su zajedno živjele kod PP (teta tužiteljice), da bi 20.03.2023. došlo do prestanka zajednice.

14.Uvidom u pravomoćnu presudu ovoga suda posl.br.K-270/2023 od 29.03.2024. sud je utvrdio da je tuženik proglašen krivim jer da je u razdoblju od početka 2017.do 20.03.2023. na štetu tužiteljice kao izvanbračne supruge počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece nasiljem u obitelji i kazneno djelo protiv života i tijela tjelesnom ozljedom te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine na koju se primjenjuje uvjetna osuda u trajanju od tri godine uz izrečenu sigurnosnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja tužiteljice.

U navedenom kaznenom postupku tuženik je kao optuženik u cijelosti priznao činjenične navode iz optužnice. To njegovo priznanje jest od posebnog značaja i za utvrđenje odlučnih činjenica u ovom postupku je tuženik u tom postupku priznao da mu je tužiteljica bila izvanbračna supruga i da je zajednica trajala u razdoblju od početka 2017 do 20.03.2023., i da su zajedno živjeli u kući u [adresa] te kući u [adresa] (sporna nekretnina u ovom postupku). Po ocjeni suda njegovo priznanje odlučnih činjenica dano je slobodno i bez ikakve prisile, pa sud ni u kom slučaju ne prihvaća njegove navode iz ovoga postupka da je tada govorio neistinu kako bi za sebe ishodio povoljniju poziciju.

Pravomoćna sudska odluka K-270/2023 svakako je jedan od ključnih dokaza da je između stranaka postojala izvanbračna zajednica.

15.Nastavno, dodatni objektivni dokaz da je između stranaka postojala izvanbračna zajednica jest ugovor o stambenom kreditu kojega je tužitelj kao korisnik kredita sklopio 25.07.2020. sa Zagrebačkom bankom d.d. U tom je pravnom poslu tužiteljica sudjelovala kao sudužnik. Predmetni kredit je prema suglasnom očitovanju stranaka služio za gradnju sporne kuće u selu [adresa]. Činjenica jest da su pored tužiteljice-sudužnika u tom kreditu sudjelovali roditelji tuženika kao založni dužnici, no ta činjenica ne negira ulogu tužiteljice kako u tom pravnom poslu tako i uopće u spornom odnosu sa tuženikom. Po ocjeni suda upravo uloga tužiteljice da kao sudužnik jamči za kreditnu obvezu u iznosu od cca 140.000,00 EUR-a na rok od 30 godina govori u prilog da su stranke bile u ozbiljnoj vezi, da je kupnja predmetne nekretnine njihov zajednički pothvat kojim su rješavali svoju zajedničku budućnost (stambeno pitanje i dodatni izvor zarade).

16.Brojni svjedoci saslušani tijekom trajanja dokaznog postupka sudu su dali vrijedne indicije osnovom kojih je sud, zajedno sa ranije navedenim objektivnim dokazima (iskazima parničnih stranaka, kaznenom presudom i ugovorom o kreditu) utvrdio meritorne činjenice postojanja izvanbračne zajednice.

16.1.Tako primjerice svjedok VP tvrdi da je više puta bio na gradilištu sporne nekretnine u [adresa], da je tamo zatekao obje stranke koje da su mu prezentirale da grade kuću za život i za iznajmljivanje te da zna da su u tom vrijeme dok se kuća gradila zajedno živjeli. Iskaz imenovanog svjedoka govori o namjerama i motivima stranaka po pitanju gradnje sporne kuće ponajprije na način da se radi o njihovom zajedničkom pothvatu u kojem sudjeluju planski i po dogovoru.

16.2.Svjedok AP (teta tužiteljice) u svom je iskazu potvrdila da su stranke živjele u izvanbračnoj zajednici od 2015-2023, da su promijenile više podstanarskih stanova u kojima su zajednički živjeli, da su nakon izgradnje kuće u [adresa] dok su kuću iznajmljivali tijekom ljeta živjeli u njezinoj kući jer da nisu imali novaca za najam stana.

16.3. BP potvrđuje da su stranke bile u vezi, da je tužiteljicu vidio na gradilištu u dva navrata koliko puta je i bio na spornoj nekretnini dok se kuća gradila. Njegov iskaz u dijelu u kojem opisuje kvalitetu veze, koja je po njegovim navodima više puta prekidana i ponovno započinjana, sud nije posebno cijenio jer već po iskazu samog svjedoka u tome nije imao potrebna saznanja. Važna saznanja do kojih je sud došao na temelju iskaza tog svjedoka jest da je isti viđao tužiteljicu zajedno sa tuženikom u vrijeme gradnje kuće na gradilištu.

16.4. Svjedok NP također potvrđuje da su stranke bile u vezi kao cura i dečko, da je tužiteljicu viđao u kući u [adresa], da je tamo viđao i njezine roditelje te njezinu tetu. Njegov iskaz kao i iskaz svjedoka BP koji su viđali tužiteljicu (te njezinu obitelj) na gradilištu sporne kuće potvrđuju, naravno na razini indicija koje treba povezati sa drugim dokazima, da je tužiteljica zajedno sa tuženikom sudjelovala u gradnji predmetne kuće.

16.5.Svjedok HP potvrđuje da su stranke bile u vezi, da su živjeli zajedno da su se često selili, da im je veza bila burna uz prekide i mirenja, zna da je tužiteljica bila sudužnik na kreditu, da je bila involvirana u gradnji kuće u fazi zemljanih radova i pred kraj gradnje, da je tužiteljica sudjelovala u završnim radovima gradnje u čemu da su joj pomogli roditelji, da su zajedno živjeli u [adresa].

16.6.Svjedok GP potvrđuje da je izvodio određene građevinske radove na spornoj nekretnini za koje mu do danas nije ništa plaćeno, da je na terenu tužiteljicu vidio jedan put, da smatra kako u to vrijeme stranke nisu bile u vezi, da je nagovarao tuženika da se ne pomiri sa tužiteljicom, ali da ga tuženik nije poslušao i da se pomirio sa tužiteljicom.

16.7.Svaki od imenovanih svjedoka ima određena i pojedina saznanja o prirodi odnosa parničnih stranaka, o kvaliteti njihove veze, duljini trajanja, mjestu stanovanja, financijskim odnosima, ulogama stranaka u procesu gradnje kuće. No, kada se indicije do kojih je sud došao njihovim saslušanjem povežu sa drugim dokazima stvara se jasna slika o postojanju određene meritorne činjenice, u ovom slučaju postojanja izvanbračne zajednice. Imenovani svjedoci potvrđuju da su stranke bile u emotivnoj i ljubavnoj vezi (različito je opisuju, no vezu nitko ne negira), da su stranke zajedno živjeli, da je tužiteljica bila prisutna na gradilištu dok se kuća gradila, da su parnične stranke svjedoku VP gradnju kuće prezentirale kao zajednički projekt za stanovanje i turizam, pa kada se opisane indicije povežu sa sadržajem osuđujuće kaznene odluke, ugovorom o kreditu te iskazima stranaka sud nedvojbeno zaključuje da je između stranaka u periodu od 2015-2023 bile u izvanbračnoj zajednici.

17.Iskaze članova obitelji parničnih stranaka sud je također analizirao no, prije svega za napomenuti je da se radi o osobama koje su u najbližem srodstvu sa strankama ste su kao takvi zainteresirani za uspjeh pojedine stranke. No, i pored navedenog i ti se iskazi u određenom dijelu podudaraju sa iskazima drugih svjedoka da je veza postojala i da su zajedno živjeli na različitim adresama. Sud posebno važnim smatra dio iskaza tuženikove majke ĆP koja navodi kako zna da je tužiteljica odlazila na liječničke preglede kako bi otklonila smetnje vezane za začeće djeteta. Ta je okolnost po ocjeni suda posebno bitna jer govori o ozbiljnosti veze. Naime, činjenica da osobe koje su u vezi razmišljaju o začeću djece govori o tome da isti planiraju zasnovati obitelj te da je veza trajna i ozbiljna. Tu je činjenicu potvrdila i majka tužiteljice DPF.

18.Nadalje, dokaz da je postojala izvanbračna zajednice jest i promet po računu tužiteljice na računu kod Erste banke d.d. Naime, uvidom u promet po računu na str.70- 95 sud je utvrdio kako je tužiteljice sa svog računa prebacivala na račun tuženika novac kako bi isti plaćao kreditnu obvezu po radnije spomenutom stambenom kreditu. Isto je tako vraćala novce tuženikovoj majci koja je svojom kreditnom karticom (tužiteljica nije imala kreditnu karticu) kupovala na rate stvari za opremanje kuće u [adresa].

19.Fotografije objavljene na društvenim mrežama na str.18-23 spisa također ukazuju na postojanje zajednice jer se vidi da stranke obilježavaju 6 godišnjicu zajedničkog života u novoj kući.

20.Prema podacima iz JRO MUP Pula proizlazi da parnične stranke nisu tijekom trajanja izvanbračne zajednice nikada bile prijavljeno zajedno na istoj adresi prebivališta ili boravišta. Ta činjenica nema utjecaja na okolnost da su zajedno stvarno živjeli na način kako je to ranije obrazloženo već ukazuje na administrativni prekršaj koji nije u nadležnosti ovoga suda i nije od značaja za utvrđenje spornih činjenica.

21.Sporna nekretnina kč. br. [katastarska čestica] u naravi livada, [adresa] površine 721 m2m upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana kao samovlasništvo tuženika u 1/1 dijela kupljena je u vrijeme trajanja izvanbračne zajednice 24.12.2019 kako to proizlazi iz ugovora o kupoprodaji na str.150 spisa. Pitanje isplate odnosno još uvijek neisplaćene kupoprodajne cijene za zemljište na kojem je kuća sagrađena jest obveznopravni odnos prodavatelja i kupca bez utjecaja na odnos stranaka u ovom postupku po pitanju izvanbračne stečevine.

22.Na predmetnoj nekretnini kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sagrađena je, između ostalog i novcem stambenog kredita kod ZABA d.d., obiteljska kuća koja je privedena svrsi stanovanja te se aktualno koristi za stanovanje i turističko iznajmljivanje.

23.Na izvanbračne odnose primjenjuju se odredbe o imovinskim odnosima bračnih drugova (čl.34-36 Obiteljskog zakona dalje OZ). Odredbom čl.36 OZ propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine ako isu drugačije ugovorili.

24.Predmetna nekretnina kupljena je u vrijeme trajanja izvanbračne zajednice (iako kupoprodajna cijena još nije plaćena, tuženik je upisan kao vlasnik), na nekretnini je za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice kreditom ZABA d.d. i drugim novcima parničnih stranaka sagrađena i dovršena obiteljska kuća slijedom čega sud utvrđuje da je sporna nekretnina izvanbračna stečevina parničnih stranaka na kojoj su isti suvlasnici u jednakim dijelovima (drugačije nisu ugovorili). Omjer suvlasništva u jednakim dijelovima na imovini koja se smatra izvanbračnom stečevinom jest neoboriva predmjeva uvijek i beziznimno ukoliko stranke drugačije ne ugovore.

Kako je izvanbračna stečevina temeljem zakona suvlasništvo izvanbračnih drugova, tako svakom izvanbračnom drugu pripada jedna polovina idealnog dijela prava vlasništva na stvarima koje ulaze u izvanbračnu stečevinu. Prema pravilima stvarnog prava suvlasnici na svakoj stvari imaju vlasnička prava na cijeloj stvari, a ta prava nužno izvršavaju zajedničkom voljom.

25.Slijedom navedenog sud je primjenom čl.11 u svezi s čl.34-36 OZ presudio kao u izreci presude.

26.Sud je tužiteljici temeljem čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 155. Zakona o parničnom postupku dosudio naknadu parničnog troška koja se odnosi na trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku sukladno važećim odredbama Odvjetničke tarife i utvrđene vrijednosti predmeta spora. Tako je tužitelju priznat trošak sastava tužbe, sastav prijedloga za privremenu mjeru, sastava dva obrazložena podneska i pristupa na šest ročišta za glavnu raspravu, u sveukupnom iznosu od 5250 bodova. Imajući u vidu vrijednost boda od 2,00 eura i PDV od 25%, sud je tužitelju na ime odvjetničkog troška dosudio iznos od 13.125,00 eura. Nastavno tužiteljici je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 331,80 eura i na presudu 331,80 eura pa sveukupno dosuđeni trošak iznosi 13.788,60 eura.

Napominje se da je tužiteljica rješenjem Istarske županije od 11.09.2023. oslobođena od plaćanja sudskih pristojbi u visini od 50% iznosa pristojbe.

U Puli, 31.listopada 2025.

S u d a c

Mirna Mačešić-Biscuoli

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- tužitelju po punomoćniku

- tuženiku po punomoćniku