Poslovni broj: P-104/2023-22

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sucu toga suda Marijanu Muža, kao sucu pojedincu u pravnoj tužiteljice HC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Draženu Gazdi, odvjetniku iz Zagreba protiv tuženika HCR, 1566 W37th st., CA90018, Los Angeles, Sjedinjene Američke Države, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po privremenom zastupniku Zlatku Bukovcu, odvjetniku iz Velike Gorice, radi utvrđenja ništetnosti ugovora o zajmu i brisanja založnog prava, nakon održane glavne i javne rasprave 8. rujna 2025. u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice te privremenog zastupnika tuženika, temeljem odredbe članka 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku, 31. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je ništetan i da ne proizvodi pravne učinke ugovor o zajmu 100128JAS sklopljen dana 28. siječnja 2010. između tužiteljice HC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], JMBG: [jedinstveni matični broj građana] kao zajmoprimca i založnog dužnika te ŠC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], JMBG: [jedinstveni matični broj građana] kao sudužnika i založnog dužnika s jedne strane i tuženika HCR, 1566 W 37th st. Los Angeles, CA 90018, SAD, OIB: [osobni identifikacijski broj] kao zajmodavca s druge strane, a koji ugovor je solemnizirala dana 28.01.2010. javna bilježnica Lada Draškić iz Zagreba, Frana Petrića 1 pod brojem OV-681/10.

II. Utvrđuje se da je ništetna i da ne proizvodi pravne učinke Izvansudska nagodba sklopljena dana 07. rujna 2010. između tužiteljice HC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], JMBG: [jedinstveni matični broj građana] te ŠC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], JMBG: [jedinstveni matični broj građana] kao korisnika zajma i založnog dužnika s jedne strane i tuženika HCR, 1566 W 37th st. Los Angeles, CA 90018, SAD, OIB: [osobni identifikacijski broj] kao zajmodavca s druge strane.

III. Nalaže se zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog suda u Velikoj Gorici uspostava zemljšnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije upisa založnog prava na nekretninama tužiteljice za korist tuženika upisanog pod brojem Z-526/10, tako da se nalaže upis brisanja prava zaloga uknjiženog za korist tuženika, i to:

- prava zaloga uknjiženog radi osiguranja tražbine tuženika u iznosu od 27.279,41 Eura uvećano za sve kamate, naknade, troškove i poreze pod brojem Z- 526/10 na nekretnini tužiteljice koja se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica], u naravi dvorište površine 172 m, gospodarska zgrada, [adresa], površine 48 m2, stambena zgrada, [adresa], površine 124 m2, sve ukupne površine 344 m2, koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (ranija oznaka k. č. br. [katastarska čestica], u naravi kuća br. 39 i dvorište površine 81 čhv, odnosno 291 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]),

- prava zaloga uknjiženog radi osiguranja tražbine tuženika u iznosu od 27.279,41 Eura uvećano za sve kamate, naknade, troškove i poreze pod brojem Z- 526/10 na nekretnini tužiteljice koja se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica], u naravi livada površine 632 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (ranija oznaka k. č. br. [katastarska čestica], u naravi livada u [adresa], površine 162 čhv, odnosno 582 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]), a koje je pravo zaloga uknjiženo temeljem Ugovora o zajmu opisanog u toč. I. izreke ove presude, što je tuženik dužan trpjeti, u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 1.415,91 eura zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude 31. listopada 2025. do isplate, po stopi utvrđenoj uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je kao zajmoprimac i založni dužnik s tuženikom kao zajmodavcem 28. siječnja 2010. sklopila Ugovor o zajmu broj 100128JAS koji je istog dana solemniziran kod Javne bilježnice Lade Draškić iz Zagreba pod brojem OV- 681/10.

1.1. Temeljem navedenog ugovora je radi osiguranja tražbine tuženika po osnovi povrata zajma u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Velikoj Gorici upisano pravo zaloga u korist tuženika između ostalih nekretnina i na k. č. br. [katastarska čestica] kuća broj 39 i dvorite ukupne površine 81 čhv, odnosno 291 m² upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (nova oznaka čkbr [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), te k. č. br. [katastarska čestica] livada u [adresa] površine 162 čhv odnosno 582 m² upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (nova oznaka čkbr [katastarska čestica] upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]).

1.2. Dakle, navedene nekretnine su mijenjale svoje oznake što je vidljivo iz lista A zk izvatka za predmetne nekretnine, tako da se sadašnje oznake nekretnina razlikuju od onih koje su navedene u spornom ugovoru o zajmu, što ne može biti sporno da je isto vidljivo iz priložene dokumentacije.

1.3. Dana 7. rujna 2010. stranke su sklopile izvansudsku nagodbu kojom se tuženik kao zajmodavac obvezao povući zadužnice koje je radi naplate po spornom ugovoru o zajmu dostavio FINA-i na naplatu, kao i podnijeti Općinskom sudu u Velikoj Gorici prijedlog za odgodu ovrhe koju je pokrenuo pred istim sudom, ali se tom nagodbom položaj tužiteljice nije bitno poboljšao jer se obveze tužiteljice po osnovi povrata zajma nisu smanjile, niti se na bilo koji način svele na razumnu mjeru. Tužiteljica je po osnovi navedenog ugovora o zajmu u stvarnosti primila iznosi koji je višestruko niži od onog navedenog u ugovoru o zajmu, kao i u izvansudskog nagodbi.

1.4. Tužiteljica tvrdi da su navedeni ugovori o zajmu, kao i izvansudska nagodba ništetni radi toga što se nedvojbeno radi o lihvarskom ugovoru u smislu odredbe čl. 329. ZOO-a, ugovoru koji je protivan moralu društva u smislu čl. 322. ZOO-a, a protivan je i načelu savjesnosti i poštenja u smislu čl. 4. ZOO-a, ugovoru koji je protivan prisilnim propisima jer je isti nastao u počinjenju kaznenih djela i to protiv javnog reda – zločinačkim udruživanjem – opisano je kažnjivo po članku 328. st.1. KZ/11 i protiv imovine – lihvarskim ugovorom – opisano u čl. 242. st.1 i 2. KZ-a, a što nedvojbeno proizlazi iz pravomoćne presude Županijskog suda u Zagrebu broj 15 K-Us-16/16, koja prileži spisu. Isto proizlazi iz još sedam pravomoćnih presuda Županijskog suda u Zagrebu (Kov-Us-38/14, Kov-Us-36/14, Kov-Us-52/14, K-Us-36/15, Kov-Us-35/14, K- Us-22/15 i K-Us-22/16) koje su sadržajno identične presudi koja je dostavljena u ovosudni spis, ali se odnose na druge osobe iz kruga osoba koje su se udružile u zločinačko udruženje radi počinjenja kaznenih djela te ostale dokumentacije koja je dostavljena u spis. Radi se o aferi koja je poznata i široj javnosti kao afera s tzv. "kreditnim uredima".

1.5. Na način kako je to navedeno u priloženoj presudi Županijskog suda u Zagrebu, proizlazi da je počinjeno kazneno djelo na štetu većeg broja državljana Republike Hrvatske (najmanje 660) među kojima je i tužiteljica. Radi prikrivanja stvarnih počinitelja kaznenih djela i stvarne naravi pravnih poslova, osnovan je velik broj trgovačkih društava, a korišten je i velik broj fizičkih osoba, tzv. "investitora" u pravilu stranih državljana među kojima je i tuženik. Da se među osobama oštećenim ovim kaznenim djelom nedvojbeno nalazi i tužiteljica, proizlazi iz izreke navedene presude, to jest na strani 45. navedene presude, alineja 6. je jasno navedeno da su tužiteljica i njezin suprug OC sklopili ugovor o zajmu temeljem kojeg im je stvarno predan iznos od 54.750,00 kuna, a da je temeljem tog ugovora od nje pribavljen novac u iznosu od 299.559,13 kuna čime su tužiteljica i njezin pok. suprug oštećeni za najmanje 228.002,49 kuna.

1.6 Da su upravo sporni ugovor o zajmu, kao i izvansudska nagodba sklopljena između tužiteljice i tuženika neki od niza lihvarskih ugovora obuhvaćenih ovom presudom, jasno proizlazi iz sadržaja obrazloženja navedene presude gdje se na str. 266 presude izričito navodi da se o dokaznom materijalu kojim je utvrđeno počinjenje kaznenog djela nalaze izvansudska nagodba sklopljena 7. rujna 2010. između tuženika kao zajmodavca i tužiteljice i njezin pok. supruga ŠC kao zajmoprimaca, ovjereni sporni ugovor o zajmu 100128JAS sklopljen između tuženika kao zajmodavca (tzv. investitora) i tužiteljice kao zajmoprimca od 28. siječnja 2010. i zk izvatci Općinskog suda Velika Gorica za zk česticu broj 1038/3 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk čestica broj 1038/2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (radi se o starim oznakama nekretnina) iz kojih je vidljivo da je radi osiguranja povrata zajma na tim nekretninama u korist tuženika osnovano založno pravo.

1.7. Suočeni s navedenim dokazima, većina počinitelja je priznala počinjenje kaznenih djela tako da je do sada pravomoćno osuđeno ukupno 12 počinitelja kaznenih djela koji su svi redom priznali počinjenje istog i to onako kako im je optužnicom USKOK-a broj K-Us-139/12 stavljeno na teret i kako je to utvrđeno presudom Županijskog suda u Zagrebu broj K-Us-16/16.

1.8. Iz svega naprijed navedenog, nedvojbeno proizlazi da su sporni ugovor o zajmu kao i izvansudska nagodba nastali po izvršenju kaznenog djela zbog čega su isti ništetni i bez ikakvog pravno učinka. Posljedično tome, nezakonit je i upis založnih prava na nekretninama tužiteljice jer je isti temeljen upravno na ništetnom ugovoru o zajmu.

1.9. Da je upravo tuženik jedan od tzv. "investitora" koji su redovito i učestalo korišteni kao potpisnici ugovora o zajmu, jasno proizlazi iz obrazloženja presude Županijskog suda u Zagrebu K-Us-16/16 iz kojeg je vidljivo da je tuženik osim ugovora koji je predmet ovog postupka bio potpisnik cijelog niza drugih ugovora o zajmu, također pod lihvarskim uvjetima. Iz navedenih činjenica da se tuženik pojavljuje kao zajmodavac u velikim brojem ugovora o zajmu obuhvaćenih navedenom presudom, jasno proizlazi zaključak da je tuženik u znatnoj mjeri bio involviran u protupravnu djelatnost osuđeni počinitelja kaznenih djela i da mu je bila poznata stvarna narav ugovora o zajmovima u kojima se pojavljuje kao zajmodavac pa tako i ugovora koji je predmet ovog postupka.

1.10. Iz naprijed navedenog, nedvojbeno proizlazi da su sporni ugovor o zajmu 100128 JAS od 28. siječnja 2010. kao i izvansudska nagodba od 7. rujna 2010., nastali u izvršenju kaznenih djela, tj. da se radi o lihvarskom ugovoru po ugovoru protivnom moralu i načelu savjesnosti i poštenja te ugovoru protivnom prisilnim propisima što je utvrđeno u 8 pravomoćnih osuđujućih presuda Županijskog suda u Zagrebu. Posljedično, lihvarski ugovor je kao i svaki ugovor nastao u počinjenju kaznenog djela, ništetan. Stoga se ima smatrati kao da nikada nije niti sklopljen.

1.11. Slijedom svega navedenog, predlaže se sudu da bilo temeljem ogluhe, bilo temeljem priznanja tuženika, bilo po okončanju dokaznog postupka donese presudu kojom se usvaja tužbeni zahtjev u cijelosti.

2. Tužitelj je također u tužbi naveo da je tuženik strani državljanin koji ima prebivalište u [adresa] te da ukoliko bude bilo kakvih poteškoća u dostavi tužbe tuženiku, predlaže da sud tuženiku temeljem odredbe čl. 84. st.2. toč.5. ZPP-a postavi privremenog zastupnika.

2.1. Budući da se dostava sudske pošiljke (tužbe na odgovor) tuženiku nije mogla uredno obaviti i izvršiti na naznačenoj adresi tuženika u SAD-u, sud je sukladno navedenim okolnostima te po prijedlogu tužiteljice zastupane po punomoćniku, tuženiku rješenjem od 5. travnja 2024. (list 22-23 spisa) odredio privremenog zastupnika u ovoj pravnoj stvari.

3. Privremeni zastupnik tuženika u odgovoru na tužbu je naveo da osporava tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti, te se ne protivi dokaznim prijedlozima punomoćnika tužiteljice i ne osporava da se u postupku uzme u obzir nalaza vještaka za financije i knjigovodstvo Zrinka Ručevića koji se nalazi u kaznenom predmetu K- Us-55/14.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u cijeli predmet, u ugovor o zajmu broj 100128JAS od 28.1.2010. (list 5-7 spisa), izvansudsku nagodbu od 7.9.2010. (list 8 spisa), izvadak iz zk – povijesni prikaz (list 9-13 spisa), presliku presude Županijskog suda u Zagrebu posl.br. 15 K-Us-16/16 od 29.4.2016. (list 14-18 spisa), saslušana je tužiteljica HC kao stranka u postupku.

5. Tužba i tužbeni zahtjev tužiteljice od 16. ožujka 2023. (list 1-3 spisa) u odnosu na točke I. II. i IV., te prema podnesku tužiteljice od 2. lipnja 2025. (list 40-43 spisa) u odnosu na točku III. izreke presude u cijelosti je osnovan.

6. Uvidom o ugovor o zajmu broj 100128JAS od 28. siječnja 2010. (list 5-7 spisa) utvrđeno je da je isti sklopljen između HCR (tuženik), kao zajmodavac te HC (tužiteljica) kao zajmoprimac i založni dužnik i ŠC kao sudužnik i založni dužnik, te se u članku 1. navedenog Ugovora navodi da zajmodavac daje, a zajmoprimac prima zajam koji iznosi 27.279,41 eura na razdoblje od 249 mjeseci odnosno od 28. siječnja 2010. do 28. listopada 2030..

6.1. Nadalje, uvidom u izvansudsku nagodbu sklopljenu 7. rujna 2010. (list 8 spisa), utvrđeno je da je ista sklopljena između HCR (tuženik u ovom postupku) kao zajmodavca te HC i OC kao korisnici zajma i založnog dužnika, te se u točki I. navedene izvansudske nagodbe navodi da je korisnik zajma prema ugovoru o zajmu 100128JAS s danom 28.2.2010. u cijelosti primio iznos od 199.900,00 kuna te da je iznos isplaćen u gotovini, a da je korisnik zajma na osnovi zajma broj 100128JAS do dana sklapanja izvansudske nagodbe uplatio iznos od 10.161,00 kuna.

7. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] u naravi dvorište površine 172 m², gospodarska zgrada [adresa] površine 48 m², stambena zgrada [adresa] površine 124 m² sveukupne površine 344 m², kao vlasnik 1/1 uknjižena HC, tužiteljica u ovom postupku. Temeljem zapisnika Z-1351/2008/1454 prenosi se sljedeći upis: zaprimljeno 80.613,00 CHF 30.11.2006. br. Z-6438/06 veza Z-6535/2006. Nadalje, također u navedenom zk izvatku postoji zabilježba hipoteke na iznos od 27.279,41 eura, na temelju ugovora o kreditu br. 100128JAS od 28. siječnja 2010. uknjižuje se pravo zaloga na nekretnini A radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 27.279,41 eura u kunskoj protuvrije4dnosti uvećano za kamate naknade, troškove i sve poreze, a sve prema ugovoru za korist HCR, OIB: [osobni identifikacijski broj], 1566 W37th st., CA90018, Los Angeles, Sjedinjene Američke Države.

8. Nadalje, uvidom u izvadak iz zemljišne knjige 1455 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] u naravi livada površine 632 m² uknjižena kao vlasnik 1/1 HC, tužiteljica u ovom postupku. Temeljem ugovora o kreditu broj 100128JAS od 28. siječnja 2010., uknjižuje se pravo zaloga na nekretnine u A radi osiguranja novčana tražbine u iznosu od 27.279,41 eura u kunskoj protuvrijednosti uvećano za kamate, naknade i sve poreze utvrđene posebnim propisima, a sve prema ugovoru za korist HCR, OIB: [osobni identifikacijski broj], 1566 W37th st., CA90018, Los Angeles, Sjedinjene Američke Države.

9. Također, uvidom u pravomoćnu presudu Županijskog suda u Zagrebu posl.br. 15 K-Us-16/16 od 29. travnja 2016. (list 14-18 spisa) iz iste proizlazi da su okrivljenik PC kao jedan od većeg broja osuđenih okrivljenika u razdoblju od početka 2007. do 17. svibnja 2012. u cilju sklapanja što većeg broja ugovora pod lihvarskim uvjetima i tako pribavljanja protupravne imovinske koristi povezao u zajedničko djelovanje s većim brojem osoba prilikom davanja zajmova zainteresiranim osobama uz ugovaranjem nesrazmjerne koristi iskorištavanjem njihovih teških životnih i materijalnih prilika, pri čemu je ugovaran povrat zajma na način da su u pisanim ugovorima navedeni iznosi zajma koji su bili znatno više od iznosa stvarno danog zajma te su ugovorene i obračunate kamate na iznos ugovorenih, a ne stvarno isplaćenih iznosa, a i ugovorene su novčane kazne za odstupanja od ugovorene dinamike povrata zajma uz osiguranje povrata zajma polaganjem bianco zadužnica, čekova ili zalaganjem nekretnina ili vozila veće vrijednosti od stvarno danih zajmova. Na navedeni način je počinjeno kazneno djelo na štetu većeg broja državljana Republike Hrvatske među kojima je tužiteljica. Da se među osobama oštećenim navedenim kaznenim djelom nedvojbeno nalazi i tužiteljica, proizlazi iz izreke navedene presude, to jest na stranici 45. navedene presude stavak 6. je navedeno da su tužiteljica HC i njen suprug ŠC u više navrata sklopili ugovore o zajmu kojima su im stvarno pozajmili sveukupno 54.750,00 kuna, a temeljem koji ugovora su od njih pribavili novac i drugu imovinu u iznosu od najmanje 299.599,13 kuna čime su ih oštetili za najmanje 228.002,49 kuna za koji iznos su se okoristili. Nadalje, da su upravno spornim ugovorom o zajmu kao i izvansudska nagodba sklopljeni između tužiteljice i tuženika neki od niza lihvarskih ugovora obuhvaćenih ovom presudom, jasno proizlazi iz sadržaja obrazloženja navedene kaznene presude gdje se na stranici 266 presude između ostalog navodi da se u dokaznom materijalu kojim je utvrđeno počinjenje kaznenog djela nalaze izvansudska nagodba sklopljena između HCR kao zajmodavca i HC i ŠC kao zajmoprimaca od 7. rujna 2010., ovjereni ugovor o zajmu broj 100128JAS od 28. siječnja 2010. sklopljen između tuženika kao zajmodavca (tzv. investitora) i tužiteljice kao zajmoprimca, te ŠC kao sudužnika, te zk izvatci Općinskog suda u Velikoj Gorici za zk česticu br. 1038/3 upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk čestica br. 1038/2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] iz kojih je vidljivo da je radi osiguranja povrata zajma na tim nekretninama u korist tuženika osnovano založno pravo.

10. Tužiteljica HC je iskazala da je bila prisiljena sklopiti ugovor o zajmu iz razloga što su bili financijski u problemima u vrijeme kada je ugovor sklopljen, a i prije, budući da je sin ostavio suprugu i djecu te otišao iz kuće, a tužiteljica je nastavila uzdržavati svoju unučad (dvoje malodobne djece), a tada je bila korisnica mirovine kao i njen sada pok. suprug tako da su imali znatno niža primanja, nego dok su bili zaposleni. Zbog navedene situacije bili su prisiljeni sklapati ugovore o zajmu budući da su od ranije imali realizirane kredite u banci radi uređenja kuće tako da više nisu mogli realizirati kredit u banci, već su bili prisiljeni sklapati ugovore o zajmu u Kreditnom uredu u Bogovićevoj ulici u Zagrebu gdje im je tada bilo sjedište. Prije sklapanja predmetnog ugovora o zajmu iz siječnja 2010., ranije je također sklopila dva ugovora o zajmu s manjim iznosima koje je u cijelosti otplatila, navodeći da je po ranijim ugovorima o zajmu pozajmljene iznose zajma u cijelosti otplatila. Ističe da po predmetnom ugovoru o zajmu zbog kojeg se vodi ovaj spor da nije primila bilo koji iznos novca bez obzira što je u navedenom ugovoru navedeni iznos zajma 27.279,41 eura te navodi da joj je rečeno da moraju najprije obračunati kamate, a da će nakon toga tužiteljica dobiti jedan iznos novca, ali nisu joj rekli koji iznos te da će joj taj iznos biti poslan na kućnu adresu, ali tužiteljica ističe da joj nije poslan na kućnu adresu bilo koji iznos novca, temeljem sklopljenog predmetnog ugovora o zajmu. Navodi da je tuženik prakticirao otplatu dugovanju prema pojedinom korisniku realizirati na način da kada se ne bi mogla otplatiti rata zajma u cijelosti, da bi oni odmah zaključivali novi ugovor o zajmu s većom kamatom i na taj način bi se dug gomilao. Pozajmljeni iznos novca otplaćivala je na način da bi svaki mjesec odlazila kod tuženika u ured radi podmirivanja rate, ali da je tuženik često mijenjao lokacije svog sjedišta te da su jedno vrijeme imali lokaciju u Velikoj Gorici, a kasnije su se preselili u Zagreb u Bogovićevu ulicu gdje su neko vrijeme imali svoj ured.

11. Sud iskaz tužiteljice HC u cijelosti ocjenjuje kao vjerodostojan i istinit budući da ista ima neposredna saznanja o bitnim činjenicama utvrđivanim u ovom postupku.

12. Iz naprijed navedenog, nedvojbeno proizlazi da su navedeni ugovor o zajmu od 28. siječnja 2010. i izvansudska nagodba od 7. rujna 2010. ništetni budući da se radi o lihvarskom ugovoru u smislu odredbe članka 329. ZOO-a, ugovoru koji je protivan moralu društva u smislu čl. 322. ZOO-a te načelu savjesnosti i poštenja u smislu čl. 4. ZOO-a i ugovoru koji je protivan prisilnim propisima jer je isti nastao prilikom počinjenja kaznenih djela i to protiv javnog reda – zločinačkim udruživanjem, opisano i kažnjivo po čl. 328. st.1. KZ/11 i protiv imovine – lihvarskim ugovorom – opisano u čl. 242. st.1. i 2. KZ-a. U skladu s navedenim, sud smatra da su predmetni ugovor o zajmu broj 100128JAS od 28. siječnja 2010. (list 5-7 spisa) te izvansudska nagodba sklopljena 7. rujna 2010. (list 8 spisa) ništetni, te kao takvi nisu pravno valjani, slijedom čega sud smatra da je tužba i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

13. Odluka o troškovima postupka temelji se na članku 154. st.1. i 155. ZPP-a te sukladno Tarifi o nagradi i naknadi za rad odvjetnika kao i imajući u vidu vrijednost predmeta spora, tužiteljici su priznati sljedeći troškovi parničnog postupka: sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 28.5.2025. u iznosu od 200,00 eura, sastav podneska od 2.6.2025. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 26.6.2025. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 8.9.2025. u iznosu od 200,00 eura što ukupno iznosi 1.000,00 eura uz PDV 25%, odnosno 250,00 eura što ukupno iznosi 1.250,00 eura, trošak oglašavanja postavljanja privremenog zastupnika tuženiku u iznosu od 59,73 eura, sudska pristojba na tužbu u iznosu od 53,09 eura, sudska pristojba na presudu u iznosu od 53,09 eura tako da sveukupni troškovi parničnog postupka iznose 1.415,91 eura.

14. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Velika Gorica, 31. listopada 2025.

Sudac:

Marijan Muža

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku 15 dana od dana objave presude.