Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
Stalna služba u Križevcima
Č 14
48260 Križevci
Poslovni broj: Ovr-2375/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, po sutkinji toga suda Ivani Prosenečki Kamenjak, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja ČE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenika DE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o prijedlogu za promjenu predmeta ovrhe i privremene mjere, 31. listopada 2025.,
r i j e š i o j e
I Odbija se prijedlog ovrhovoditelja za promjenu predmeta ovrhe i određivanje ovrhe na poslovnom udjelu trgovačkog društva TENEBRIS j.d.o.o. OIB:32450858984, koji glasi na ime člana društva JE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao neosnovan.
II Odbacuje se prijedlog za određivanje privremene mjere osiguranja kojom se zabranjuje BE, OIB: [osobni identifikacijski broj], svako otuđenje i opterećenje poslovnog udjela koji ima u trgovačkom društvu TENEBRIS j.d.o.o. OIB:32450858984, kojim se nalaže sudskom registru Trgovačkog suda u Bjelovaru da trgovačkom društvu TENEBRIS j.d.o.o. OIB:32450858984, zabrani otuđenje i opterećenje materijalne i nematerijalne imovine upisane u poslovnim knjigama društva te kojom se nalaže trgovačkom društvu TENEBRIS j.d.o.o., OIB:32450858984, zabrana donošenja odluka o statusnim promjenama, prestanu društva i pokretanju postupka likvidacije, kao nedopušten.
Obrazloženje
1.Ovrhovoditelj je 10. listopada 2025. osobno naslovnom sudu predao prijedlog kojim predlaže promjenu predmeta ovrhe i određivanje ovrhe na poslovnom udjelu uz određivanje privremene mjere u odnosu na trgovačko društvo na čijim poslovnim udjelima predlaže određivanje ovrhe. Ovrhovoditelj u svome prijedlogu u bitnome navodi kako je protiv ovršenika iz ovoga postupka pokrenuo postupak izravne naplate putem Financijske agencije (dalje FINA), a sve temeljem ovršne isprave i to bjanko zadužnice broj:OV-5079/2011. Dalje navodi kako se spomenuta ovršna isprava nalazi u Očevidniku neizvršenih osnova za plaćanje dugi niz godina, čiji broj ne precizira, no ističe da se postupak ovrhe na novčanim sredstvima pokazao u potpunosti neučinkovitim budući da tijekom tih godina je s računa ovršenika ustegnut tek zanemarivi dio potraživanja, a koji iznos nije dovoljan niti za pokriće zateznih kamata na iznos glavnice. Slijedom navedenoga, ovrhovoditelj ističe svoje stajalište da iz iznesenoga proizlazi da se tražbina neće moći namiriti ovrhom na novčanim sredstvima slijedom čega predlaže promjenu predmeta ovrhe. Neuspješnu naplatu putem FINE ovršenik opisuje kao posljedicu sustavnog namjernog izbjegavanja ispunjenja obveze od strane ovršenika koji je radi izbjegavanja naplate oštetio vlastitu firmu SPARTAK j.d.o.o., te se novac koji je postojao u predmetu vođenom pred naslovnim sudom pod poslovnim brojem P-957/2019, isplatio mimo njezinoga blokiranoga računa. Upravo taj navod kao i nepostojanje druge imovine ovršenika po stajalištu ovrhovoditelja čini nužnim provođenje ovrhe na imovini koja sukladno zakonu predstavlja bračnu stečevinu ovršenika. Ovrhovoditelj precizira da se radi o ½ poslovnog udjela u spomenutom trgovačkom društvu, a koje trgovačko društvo formalno glasi na supruga ovršenika, odnosno JE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. Ovrhovoditelj dalje ističe kako provedbom ovrhe na poslovnom udjelu on stječe pravo na namirenje kako iz vrijednosti imovine društva koju taj udjel predstavlja, tako i iz eventualne buduće dobiti društva. Zaključno ovrhovoditelj ističe da ovrha na poslovnom udjelu predstavlja jedini preostali pravno utemeljeni način da ovrhovoditelj zaštiti svoja prava i naplati dugogodišnju tražbinu, pri čemu naglašava da je spomenuto trgovačko društvo u svojoj bilanci na dan 31. prosinca 2024. iskazalo materijalnu imovinu u vrijednosti od 40.941,17 eur. Pri navedenome, ovrhovoditelj se poziva na članak 36. Obiteljskoga zakona, članke 5.stavak 3. Ovršnoga zakona, te članke 229., 230, 231 i 232 Ovršnoga zakona.
U odnosu na prijedlog za određivanje privremene mjere ovrhovoditelj navodi kako dosadašnje ponašanje ovršenika nedvojbeno ukazuje na namjeru izbjegavanja ispunjenja obveze postoji izravna i neposredna opasnost da će ovršenik zajedno sa svojim suprugom CE kao članom i direktorom spomenutoga trgovačkog društva poduzeti radnje s diljem potpunog osujećenja naplate ovrhovoditelja, a ta se opasnost očituje u mogućem otuđenju ili opterećenju poslovnog udjela, otuđenju imovine samoga društva čime bi se vrijednost udjela obezvrijedila, ili pokretanju postupka likvidacije društva. Slijedom navedenoga, ovrhovoditelj temeljem članka 344. i 345. OZ-a predlaže određivanje privremene mjere osiguranja kojom se zabranjuje BE, OIB: [osobni identifikacijski broj], svako otuđenje i opterećenje poslovnog udjela koji ima u trgovačkom društvu TENEBRIS j.d.o.o. OIB:32450858984, kojim se nalaže sudskom registru Trgovačkog suda u Bjelovaru da trgovačkom društvu TENEBRIS j.d.o.o. OIB:32450858984, zabrani otuđenje i opterećenje materijalne i nematerijalne imovine upisane u poslovnim knjigama društva te kojom se nalaže trgovačkom društvu TENEBRIS j.d.o.o., OIB:32450858984, zabrana donošenja odluka o statusnim promjenama, prestanu društva i pokretanju postupka likvidacije.
2. Člankom 5. stavkom 4. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj:112/12, 25,13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 144/22 i 06/24, dalje OZ) propisano je da ukoliko se pravomoćno rješenje o ovrsi određenim sredstvom ili na određenom predmetu ne može provesti, ovrhovoditelj može radi namirenja iste tražbine predložiti novo sredstvo ili predmet ovrhe. U tom slučaju sud će donijeti novo rješenje o ovrsi i nastaviti ovrhu na temelju toga rješenja. Ovrha određena prijašnjim rješenjem o ovrsi obustavit će se ako ovrhovoditelj povuče ovršni prijedlog u povodu kojega je ona određena ili ako za to budu ispunjeni drugi zakonom predviđeni razlozi.
2.1. Prema članku 39. stavu 1. OZ-a prijedlog za ovrhu mora biti razumljiv i sadržavati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv stranaka, njihovu adresu i osobni identifikacijski broj stranaka, ime i prezime zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih stranke imaju, njihovu adresu i osobni identifikacijski broj, naznaku ovršne ili vjerodostojne isprave te predmetnu ispravu, ovršni zahtjev i potpis podnositelja.
3. Iz specifikacije naplate FINE od 5. listopada 2025. koju je ovrhovoditelj dostavio uz svoj prijedlog proizlazi da je ovrhovoditelj dosad od ovršenika naplatio iznos od 11.602,54 eur, a ostalo je naplaćeno 16.186,75 eur.
4. U svome prijedlogu za promjenu predmeta ovrhe ovrhovoditelj je naveo kako se ovrha na novčanim sredstvima pokazala u potpunosti neučinkovitom što ovaj sud ne prihvaća. Naime, iz specifikacije FINE izdane od strane naznačenoga tijela proizlazi kako je od 2016. po naznačenoj ovršnoj ispravi dug ovršenika prema ovrhovoditelju na dan 18. studenoga 2011. iznosio 13.272,28 eur, a da je do 5. listopada 2025. po toj je ovrsi od ovršenika ustegnut odnosno naplaćen iznos od 11.602,54 iz čega proizlazi da se ovrha provodi i naplaćuje što ju po zaključku ovoga suda ne čini nemogućom u smislu odredbe iz članka 5. stavka 4. OZ-a. Činjenica da ovrhovoditelj nije zadovoljan dinamikom naplate svoga potraživanja, nije i ne može biti od utjecaja na zaključak koji proizlazi iz navedenoga, odnosno zaključak da se predmetna ovrha provodi i da je gotovo dvije trećine potraživanja ovrhovoditelja namireno provedbom ovrhe pred FINOM slijedom čega je odlučeno kao u točci I izreke ovoga rješenja.
5. U odnosu na privremenu mjeru čije određivanje ovrhovoditelj traži istim podneskom pozivajući se pritom u bitnome na članak 36. Obiteljskoga zakona, ovaj sud je odlučio kao u točci II izreke ovoga rješenja imajući na umu prvenstveno na ovrhovoditelju leži teret dokaza da poslovni udjeli u trgovačkom društvu TENEBRIS j.d.o.o. OIB:32450858984, predstavljaju bračnu stečevinu ovršenika. Dakle, u ovom slučaju kada ovrhovoditelj tvrdi da poslovni udjeli naznačenoga trgovačkog društva predstavljaju bračnu stečevinu dužan je to i dokazati.
6. Odredom članka 36. stavka 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj:103/5, 98/15) propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, a stavkom 2. istoga članka propisano je da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine akoo nisu drugačije odredili.
7. Sukladno članku 219. stavku 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje u tekstu: ZPP) koji se sukladno članku 21. OZ-a primjenjuje u ovome postupku, ovrhovoditelj je u ovom postupku bio dužan iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev. Dakle, u ovome je postupku isključivo na ovrhovoditelju leži teret dokaza da su u odnosu na predmet na kojemu se traži određivanje ovrhe i određivanje privremene mjere radi o imovini koja je stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili da potječe iz te imovine.
8. Ovrhovoditelj uz svoj prijedlog nije dostavio niti jedan dokaz iz kojega bi proizlazilo ili odluku iz koje bi bilo utvrđeno da je jedna polovina poslovnih udjela u spomenutom trgovačkom društvu bračna stečevina ovršenika, slijedom čega je odlučeno kao u točci II izreke ovoga rješenja.
9. Uz navedeno, za napomenuti je da se sukladno članku 344. stavku 1. OZ-a privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.
U konkretnom slučaju, ovrhovoditelj je dokazao postojanje tražbine no nije dokazao opasnost da bi bez određivanja privremene mjere spriječiti ili znatno otežati naplatu njegove tražbine, a time više što se njegova tražbina uspješno namiruje u postupku ovrhe na novčanim sredstvima koji ovrhovoditelj vodi pred FINOM protiv ovršenika, a sve kako je pobliže obrazloženo u točci 4. obrazloženja ovoga rješenja. Dakle, po stajalištu ovoga suda ne postoji nikakva opasnost koja bi opravdala izdavanje privremene mjere, a time više što ovrhovoditelj nije dokazao da bi poslovni udjeli spomenutog trgovačkog društva bili bračna stečevina ovršenika, a kako je to pobliže opisano u točci 8. obrazloženja ovoga rješenja.
10. Slijedom svega navedenoga odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.
U Križevcima, 31. listopada 2025.
Sutkinja
Ivana Prosenečki Kamenjak
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana, računajući od dana primitka istog, putem ovog suda županijskom sudu, pismeno u 3 istovjetna primjerka.
