REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U JASTREBARSKOM

Šetalište braće Kazić 6

Poslovni broj: Pn-167/2021-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom, po sucu tog suda Silvani Godrijan, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ČO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Hrvoju Lafteru, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Hrvoje Lafter i Vladimir Rađenović u Jastrebarskom, protiv tuženika CO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Davoru Popoviću, odvjetniku u Karlovcu, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 17. rujna 2025. u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 31. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužiteljici ČO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], štetu u iznosu od 3.318,07 eura sa zateznim kamatama od 6. listopada 2021. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za iunos od 3.318,07 eura sa zateznim kamatama od 6. listopada 2021. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se se tuženiku CO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici ČO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 659,66 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 31. listopada 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu u kojoj navodi da Tijekom 2020. i 2021. tuženik je u više navrata iznosio razne uvredljive i klevetničke komentare u prostorima poslodavca tužiteljice i tuženika, Orah d.o.o., i to u prisutnosti drugih djelatnika. Između ostalog, tuženik je tužiteljicu nazivao pogrdnim riječima „kurvo“ popraćenim komentarima da se prostituira s drugim djelatnikom imena TO. Takve komentare tuženik je proširio i van poslovnih prostorija poslodavca, i to u mjestu [adresa] i [adresa]. Opisanim postupanjem teško je povrijeđeno dostojanstvo, čast i ugled tužiteljice, na način da je tuženik pred većim brojem ljudi, kako u prostorijama poslodavca Orah d.o.o., tako i van njega, tužiteljicu prezentirao kao „kurvu“ i tome doveo na zao glas. Posljedično navedenom, tužiteljicu se u društvu u kojem živi i radi te u kojoj ju mnogo ljudi pozna, omalovažava na način da se prema njoj izražava prijezir te se njezin osobni ugled umanjuje zbog čega na strani tužiteljice dolazi do povrede njezina osjećaja vlastite vrijednosti. Od više strana do tužiteljice dopire glas da se prostituira, a što joj izaziva veliku nelagodu u svakodnevnom životu budući da su grad [adresa] i mjesto [adresa] susjedna i manja mjesta u kojem svako svakog zna i o tome se priča. Uz navedeno, radna atmosfera je za tužiteljicu postala nepodnošljiva pa je bila primorana dati otkaz na svome radnom mjestu, a sve zbog opisanog postupanja tuženika, koje kontinuirano traje godine i pol dana. Objektom povrede prava osobnosti časti i ugleda neke osobe, smatra se ono osobno neimovinsko dobro koje se sastoji u ukupnosti onih moralnih vrijednosti čovjeka koje on uživa kao član određene društvene sredine u odnosu na njegovo poštenje, prošlost, znanje, sposobnost i na druge njegove moralne vrijednosti. Dostojanstvo je osobno pravo svakog čovjeka kao pojedinca i kao člana društvene zajednice, a sadržano je u pravu svakog čovjeka da očekuje i zahtjeva od svakog drugog da poštuje njegovu osobnost, da ne umanjuje njegov ugled i društvu. Postupanjem tuženika teško je povrijeđena čast, ugled i dostojanstvo tužiteljice zbog čega joj je tuženik dužan naknadi neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti, a to sukladno odredbi članka 1100. Zakona o obveznim odnosima kojom je propisano da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi tužitelju novčanu naknadu (neimovinsku štetu), nezavisno od naknade imovinske štete a i kad nje nema. S obzirom na duljinu vremenskog razdoblja u kojem su iskazivane uvredljive i klevetničke tvrdnje, zatim da su učinjene dostupnim većem broju ljudi, kao i da je zbog toga tužiteljica morala zatražiti psihijatrijsku pomoć te više nije mogla nastaviti radni odnos kod poslodavca Orah d.o.o., tužiteljica smatra da pravična novčana naknada na koju ima pravo iznosi 50.000,00 kn. Tužiteljica je pokušala spor riješiti mirnim putem, ali bez uspjeha 2. Tuženik je u odgovoru na tužbu od 17. siječnja 2022. poriče se da bi tuženik bilo kada, a posebice u navedenom razdoblju, iznosi o bilo kakove uvredljive i klevetničke komentare u odnosu na tužiteljicu, te da je to bilo u prostorima poslodavca tužiteljice i tuženika ORAH d.o.o. Mali Erjavec. Da je to bilo tako, tada je sigurno da bi tužiteljica protiv tuženika pokrenula odgovarajuće kaznene postupke, a što očito nije, ali isto tako jasno je da bi takovo ponašanje tuženika predstavljalo kršenje radne obveze, a budući se je po tvrdnji tužiteljice događalo na radnom mjestu, ali poslodavac protiv tuženika nije proveo nikakav disciplinski postupak. Tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu i potražuje naknadu parničnog troška.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao opomenu pred tužbu od 30.09.2021. i dostavnicu o uručenju tuženiku s povratnicom od 05.10.2021. (list 4-5) liječničku dokumentaciju tužiteljice (list 7-11 spisa), odgovor Orah d.o.o. od 13.09.2022., opomenu Orah d.o.o. od 13.09.2021., dopis Orah d.o.o. od 22.11.2022., proveo vještačenje po stalnom vještaku Jasminki Oštreg, spec. psihi. subspec. socijalne psih., dopis Oraha d.o.o. (16), opomenu od 13.09.2021., (27) saslušao svjedoke TO, ŠO, KO, te saslušao tužitelja kao stranku.

4. Tuženik nije saslušan jer na ročište 17.rujna 2025. nije pristupio jer je bio spriječen a punomoćnik tužitelja je odustao od njegovog slušanja.

5. Ocjenom provedenih dokaza kako svakog posebno tako i svih zajedno, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan, te je odlučeno kao u izreci.

6. Predmet spora je obvezno pravni zahtjev tužitelja u iznosu 6.636,14 eura (50.000,00 kn) za naknadom nematerijalne štete koja je nastala tužitelju,kao posljedica uvrede jer je tuženik u više navrata iznosio razne uvredljive i klevetničke komentare i nazivao ju pogrdnim riječima „kurvo“ čime joj je teško povrijeđeno dostojanstvo, čast i ugled te je došlo do povrede prava osobnosti.

7. Za postanak obvezno pravnog odnosa odgovornosti za štetu potrebno kumulativno ispuniti pretpostavke kao što su štetna radnja, šteta, uzročna veza između štetne radnje i štete i protupravnost štetne radnje. Sve ove pretpostavke dužan je dokazati tužitelj.

8. Uvidom u opomenu pred tužbu od 30.rujna 2021. (4-5) utvrđeno je da se tužitelj obratio tuženiku radi mirnog rješenja i sklapanja sporazuma o načinu podmirenja štete ali bez uspjeha.

9. Nesporno da je tužiteljica u vrijeme štetnog događaja, tijekom 2020. i 2021. bila zaposlena u Orahu, da je radila na stroju u istoj hali kao tuženik i svjedoci ŠO i TO koji je rođak tuženika jer su njihove bake bile sestre, te da tužiteljica od 13.09.2021. više ne radi.

10. Sporno je, zašto je tužiteljica napustila radno mjesto, je li tuženik tijekom 2020. i 2021. u više navrata iznosio razne uvredljive i klevetničke komentare u prostorima poslodavca tužiteljice i tuženika, Orah d.o.o., i to u prisutnosti drugih djelatnika, je li Između ostalog, tuženik tužiteljicu nazivao pogrdnim riječima „kurvo“ , je li tuženik takve izjave i komentare proširio i van poslovnih prostorija poslodavca, i to u mjestu [adresa] i [adresa] je li radna atmosfera za tužiteljicu postala nepodnošljiva pa je bila primorana dati otkaz na svome radnom mjestu, a sve zbog opisanog postupanja tuženika, u kojem periodu i koliko duga je to tuženik radio, je li postupanjem tuženika teško je povrijeđena čast, ugled i dostojanstvo tužiteljice koja je pokušala spor riješiti mirnim putem, ali bez uspjeha.

11. Uvidom u medicinsku dokumentaciju tužiteljice (list 7-11 spisa) posebno potvrdu od 22.09.2021. utvrđeno je da je se tužiteljica 13.09.2021. javila liječniku radi mobinga na poslu i maltretiranja od strane kolege koji ju verbalno ponižava te je upućena na psihijatrijski pregled i otvoreno joj je bolovanje po dijagnozi F43.0.

12. Svjedok TO, daljnji rođak tuženika, iskazao je da su njegova baka i baka tuženika su bile sestre, da poznaje stranke, da je radio sa tužiteljicom, do unazad dvije godine, jer je ona otišla. Radili su u istoj hali, svaki na svom stroju. Njih dvoje nije uopće vidio dok su radili zbog rasporeda strojeva. Nije ništa vidio, ali je čuo neku kriku viku, koliko je mogao čuti jer radi ventilacija. Vidio je gospođu da je prošla, ali ne zna zbog čega. Zna da su si prije nosili kavu jedan drugome, ali je puklo, ali ne zna zbog čega. To treba pitati njih. Ne zna nije čuo da bi g. CO vrijeđao ili na ružan način govorio gđi. Bejzi. Ne zna je li ga zvala tužiteljica kad ju je napao g. Č, bilo je prepirke i krike koliko se čulo uz ventilaciju. Valjda je u nekom trenutku došao između njih dvoje ako oni to tvrde, ali se toga ne sjeća, jer su prošle dvije godine. Sve je rekao svojoj ženi, jer za njega je brak svetinja. Ne sjeća se je li nešto pitao tuženika jer su od tada prošle dvije godine. Takve stvari ga ne zanimaju, i prošao je preko toga. Njegova gospođa i tužiteljica su prije radile zajedno u jednoj firmi i morao je svojoj ženi objasniti da nema nikakve druge odnose osim onih doma. Dovodilo ga se u vezu s gđom. Bejzom. Ne zna od kud je potekla ta priča. Nije znao što bi rekao, i odgovorio na upit tužiteljice da li je TO pitao CO što on hoće, a CO mu je odgovorio da rade od njega budalu, da se kurvaju okolo. Ne zna jesu li se čule priče u firmi da između njega i gospođe postoji kakva veza. On radi svoj posao kod privatnika.

13. Sud je iskaz svjedoka TO, prihvatio u dijelu gdje iskazuje o poznanstvu sa tužiteljicom i svega što je iskazao u svezi predmetnog događaja osim u dijelu gdje iskazuje da nije čuo i da ne zna ništa o odnosima između stranaka jer taj dio iskaza nije uvjerljiv jer su svi radili zajedno u istoj hali i takvo što sigurno ne bi prošlo nezapamćeno.

14. Svjedok ŠO, iskazao je da poznaje stranke. Tuženika poznaje od prije, a tužiteljicu iz pilane. Čuo je da su oni na sudu, ali ne zna zbog čega. Zanima ga tko ga je dao na sud, i da li ga je tko pitao da li želi svjedočiti. Vidio je da su nosili kave jedno drugome, a što su imali među sobom ne zna. Rade u istoj hali, ali im strojevi nisu blizu. Nije čuo da bi gospodin CO vrijeđao ili govorio pogrdne riječi ČO. Prvi puta čuje o tome. Ne zna da bi g. TO imao kakve probleme sa ženom. Nije čuo da su u firmi gđu. Bejzu dovodili u neku emocionalnu vezu. Radio je na banzeku do njihovog ali nije čuo o čemu su se oni svađali. O tome više zna Davor kojem su se trebali potužiti, a postoje i kamere.

15. Sud je iskaz svjedoka ZO djelomično prihvatio u dijelu gdje iskazuje da poznaje stranke, da rade u istoj hali i da je čuo je da su oni na sudu. U ostalom dijelu iskaz svjedoka sud nije prihvatio jer je iskaz nepotpun i neuvjerljiv i suprotan iskazu tužiteljice. Posebno je nelogičan jer je iskazao da rade u i stoj hali , da je vidio da su nosili kave jedno drugome, pa je onda nelogično da nije vidio niti čuo o čemu su se svađali.

16. Svjedok KO, iskazao je da poznaje stranke, da je radio na jednom štuceru koji je udaljen od njih. Ja sam samo vidio da je ona prošla doma, a zašto je prošla doma, to njih dvoje znaju. Radili su u istoj hali, ali udaljeni su. Vidio je da je kroz halu otišla u auto i otišla doma. Vidio je da je uzela torbu; da nosi torbu na sebi. U firmu je došao raditi prije gđe. Bejze. Ona je radila 2-3 godine. Radila je na banzeku, i dosta su udaljeni jedno od drugog. U to vrijeme su radili ŠO i TO. ŠO je tada radio na banzeku, blizu. Tuženik je radio isto na banzeku; radili su jedno do drugog. Kad radi ventilacija, u hali se ništa ne čuje. Ljudi se svađaju svaki dan iz raznih razloga. Firma ima i kamere. Gđa. ČO nije ranije odlazila s posla iz čistog mira usred radnog vremena. Nije čuo da je se nazivalo nekim pogrdnim imenima unutar radnog mjesta. Vidio je da su si nosili kavu jedno drugome. Bilo je svakakvih zezancija: nije ništa loše čuo za njih dvoje.

17. Sud je iskaz svjedoka GO prihvatio u cijelosti jer je iskazivao, na temelju svojih neposrednih saznanja i jasno odgovarao na pitanja.

18. Tužiteljica ČO, iskazala je da smatra da je tuženik trebao doći da se sa njom suoči, da daju izjavu i da se pogledaju u oči. Tuženik ju je napao i govorio da se s TO kurva. Onda je to rekao i Rajkovoj ženi s kojom je prije toga radila. Taj napad tuženika na trajao je više od šest mjeseci, i stalno mu je govorila da neka to ne radi. Radila je u jako dobroj firmi, imala je 1.000,00 eura plaću. Nije željela tu firmu napustiti jer joj je bila jako dobra, ujedno i iz razloga što doma imam bolesno dijete. Kad je vidjela da to ne može više podnašati, upozorila je predradnika da upozori tuženika jer tako više nije mogla funkcionirati. Nakon toga nisu ih htjeli razmjestiti. Radili su drugu smjenu. To je sve počelo eskalirati, pukla je, rasplakala se i otišla doma. Otišla je na hitnu, kod psihijatra, nije mogla više funkcionirati, otvorila je bolovanje. Glavni poslovođa ju je nazvao da se vrati natrag na posao da njega ne interesiraju svađe ni ništa. Rekla mu je ja da je na bolovanju, bila je u groznom stanju. Doktorica joj je također savjetovala da neka se ne vraća na posao u tom stanju no ipak se vratila na posao. Tuženika i nju nisu htjeli rastaviti na poslu. Poslovođa za nju nije bio čovjek kako je trebao i onda je morala dati otkaz, jer psihički više nije mogla, stalno je plakala, bila je depresivna, i takva se nije mogla brinuti o bolesnom djetetu. Takva je i danas, jer su to posljedice. Radila je na pilani sa velikim brojem ljudi. Poznaju ju i u [adresa], i u dućanu u Konzumu. U [adresa] više ne može otići od sramote koju joj je nanio. Nanio joj je i financijsku katastrofu. Više od toga dana ne izlazi u društvo. Ima žensko dijete o kojem se mora brinuti. Štetu koju joj je nanio ni ne može joj nadoknaditi, i to koliku duševnu bol joj je nanio. Zato je htjela da dođe i da ju pogleda u oči. U [adresa] i [adresa] svi se poznaju; to su male sredine. On je pogrdne riječi proširio i van posla. To je išao reći susjedima i Rajkovoj ženi, te ljudima na području [adresa] i [adresa]. Čovjek ju je sreo na putu i rekao – čuo sam, je li to istina? Ja sam mu rekla – ako ste čuli, što da vam ja sada pričam. Kolege su ju pitali i zašto je otišla kad je to radno mjesto sa dobrom plaćom. Osim Pilane, u susjedstvu je bila Aquastil, i svi se međusobno znaju. Bilo je puno sličnih situacija na način da su je ljudi pitali kao što je već rekla. Na pitanje , zašto je Orah d.o.o. dostavio službenu potvrdu da nije bilo nikakvog maltretiranja na poslu bilo, iskazala je, da je maltretiranje prijavila MO, predradniku, a poslije ju je ĆO, glavni poslovođa, zvao i rekao "morat ćeš povući tužbu, ili ćeš dati otkaz". Tuženika nije prijavila policiji nikada jer se radilo o događajima u firmi. Misli da se mobing ne smije vršiti, i da poslovođa mora stajati iza toga. Poslovođa i direktor trebaju ju zaštiti u firmi, a tek onda policija. Od petnaest radnika, bila je jedina žena, i kad god bi ja stala s nekim od radnika, tuženik bi rekao da se s njim kurva. Na taj način ju je maltretirao. Kad bi netko od kolega donio kavu, tuženik bi odmah došao i rekao da kaj ja imam s njim. Ja bi mu odgovorila da "nisam njegovo vlasništvo, i da ja nisam kriva kaj se nitko s njim neće družiti.

19. Iskaz tužiteljice sud je u cijelosti prihvatio, jer je jasno i uvjerljivo iskazala o svim bitnim okolnostima, i tuženik svojim odgovorom na tužbu nije doveo u sumnju istinitost navoda tužbe i iskaza tužiteljice.

20. Činjenicu da je tuženik odustao od saslušanja sud je cijenio kao otegotnu i u cilju izbjegavanja odgovornosti za štetni događaj.

21. Ocjenom iskaza svjedoka sud je zaključio da su postojali određeni specifični odnosi između stranaka a obzirom da se radi o osobnim odnosima na radnom mjestu koji su očito zadirali u osobne i u obiteljske odnose svjedoka očito je da svjedoci nisu detaljno iskazivali o ponašanju tuženika prema tužiteljici jer su svi svjedoci radni kolege koji su i dalje ostali raditi u društvu Orah.

22. Tužiteljica je u svom iskazu detaljno i jasno opisala predmetni događaj te je sud zaključio da je ponašanje tuženika prema tužiteljici bilo uvredljivo što posebno proizlazi iz dijela iskaza, gdje iskazuje da ju je tuženik napao i govorio da se s TO kurva i onda je to rekao i Rajkovoj ženi s kojom je prije toga radila. Takvo ponašanje svakako izaziva nelagodu i sadržaj riječi je uvredljiv.

23. Sud je prihvatio iskaz tužiteljice da je tuženik u više navrata iznosio uvredljive i klevetničke komentare u prostorima poslodavca tužiteljice i tuženika, Orah d.o.o., i to u prisutnosti drugih djelatnika te da je, između ostalog, tužiteljicu nazivao pogrdnim riječima „kurvo“ popraćenim komentarima da se prostituira s drugim djelatnikom imena TO.

24. Nesporno da je tužiteljica zatražila liječničku pomoć.

25. Ocjenom iskaza svjedoka i tužiteljice i priložene medicinske dokumentacije sud je utvrdio da su događaji između stranaka loše utjecali na zdravstveno stanje tužiteljice, da poslodavac na njenu zamolbu nije htio razmjestiti nju i tuženika, da nije stao uz nju i da je bio nezainteresiran za njezino stanje zbog čega je zatražila liječničku pomoć jer je došlo do mobinga na poslu i osjećaja anksioznosti te joj je otvoren bolovanje i upućena je na liječenje.

26. Činjenica da poslodavac Orah d.o.o. nije proveo disciplinski postupak protiv tuženika, kao i činjenica da tužiteljica protiv tuženika nije podnijela kaznene prijave nije od utjecaja na osnovanost tužbenog zahtjeva.

27. Građanskopravna odgovornost je šira od kaznenopravne odgovornosti. Odsutnost kaznenog progona protiv tuženika radi kaznenih djela uvrede i klevete samo po sebi ne znači da tuženik nije govorio i iznosio uvredljive riječi na štetu tužiteljice koje izjave su dovele do povrede prava njene osobnosti.

28. Naprijed utvrđenim postupanjem tuženika povrijeđeno je dostojanstvo, čast i ugled tužiteljice.

29. Uvidom u očitovanje Orah d.o.o. od 13.09.2022. (list 26 spisa) utvrđeno je da je tuženik CO zaposlenik društva, te da nikad nije bilo nikakvih primjedbi, niti problema u vezi s njim; da je tužiteljica maltretirana na radnom mjestu smatraju neosnovanim; da je zadnjeg radnog dana "nestala"sa radnog mjesta, da je dan – dva nakon toga nazvala i rekla da je završila na psihijatriji, i nakon toga je uslijedilo bolovanje.

30. Uvidom u opomenu od 13.09.2021. utvrđeno je da je djelatnica ČO napustila radno mjesto 13.09.2021., da se nikome nije javila, da je slijedeći dan poslala potvrdu o bolovanju, da je voditelj smjene na dan 13.09.2021. bio AO koji je i obavijestio o samovoljnom napuštanju radnog mjesta.

31. Provedenim dokazima, iskazom tužiteljice posebno u dijelu gdje iskazuje da takvo ponašanje tuženika više ne može podnašati, da je upozorila predradnika da upozori tuženika jer tako više nije mogla funkcionirati, da ih nakon toga nisu ih htjeli razmjestiti da je kad su radili drugu smjenu sve počelo eskalirati, da je pukla, rasplakala se i otišla doma, na hitnu i otvorila je bolovanje, utvrđeno je daje zbog postupanja tuženika prema tužiteljici, koje je trajalo duže vrijeme, radna atmosfera je za tužiteljicu postala nepodnošljiva pa je bila primorana otići i dati otkaz na svome radnom mjestu.

32. Slijedom navedenog sud nije prihvatio navode očitovanja poslodavca u dijelu koje stavlja pod navodnike da je tužiteljica "nestala" jer je jasno životno i logično u svom iskazu opisala razlog i način odlaska sa radnog mjesta. Iz očitovanja je vidljivo da je nakon dan –dva nazvala i otvorila bolovanje.

33. Obzirom da je tuženik pred većim brojem ljudi, kako u prostorijama poslodavca Orah d.o.o., tako i van njega, tužiteljicu prezentirao kao „kurvu“ te je takve komentare proširio i izvan poslovnih prostorija poslodavca u mjestu [adresa] i [adresa] doveo je tužiteljicu na zao glas što je dodatno utjecalo na povredu njezinog ugleda.

34. Sud je temeljem iskaza tužiteljice utvrdio a što je i životno i opće poznato da su grad [adresa] i mjesto [adresa] susjedna i manja mjesta u kojem svako svakog zna i o tome se priča, da tužiteljicu u društvu u kojem živi i radi mnogo ljudi pozna, da od više strana do tužiteljice dopire glas da se prostituira, a što joj izaziva veliku nelagodu u svakodnevnom životu te se prema njoj izražava prijezir i umanjuje se njezin osobni ugled te dolazi do povrede njezina osjećaja vlastite vrijednosti a sve zbog navedenog ponašanja tuženika.

35. Objektom povrede prava osobnosti časti i ugleda neke osobe, smatra se ono osobno neimovinsko dobro koje se sastoji u ukupnosti onih moralnih vrijednosti čovjeka koje on uživa kao član određene društvene sredine u odnosu na njegovo poštenje, prošlost, znanje, sposobnost i na druge njegove moralne vrijednosti. Dostojanstvo je osobno pravo svakog čovjeka kao pojedinca i kao člana društvene zajednice, a sadržano je u pravu svakog čovjeka da očekuje i zahtjeva od svakog drugog da poštuje njegovu osobnost, da ne umanjuje njegov ugled i društvu.

36. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da je tuženi protupravnim ponašanjem govoreći uvredljive riječi povrijedio tužiteljicu slijedom čega je i odgovoran za nastale posljedice u vidu povrede prava njezine osobnosti.

37. Odredbom čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine” br. 35/05, 41/08 u daljnjem tekstu ZOO) propisano je da tko drugome prouzroči štetu dužan je istome nadoknaditi.

38. Odredbom čl. 1046. ZOO-a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta), te odredbama čl. 19 st. 2 prema kojima se pod pravima osobnosti u smislu Zakona o obveznim odnosima podrazumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo i dr. 39. Temeljem navedenog sud je utvrdio osnovanost tužbenog zahtjeva.

40. Na okolnost navoda tužbe i povrede prava osobnosti proveden je dokaz psihijatrijskim vještačenjem.

41. Stalni sudski vještak specijalist psihijatrije dr. Jasminka Oštrek dostavila je mišljenje i zaključak na temelju uvida u spis, uvida u medicinsku dokumentaciju i pregleda i razgovora s tužiteljicom (list 48-57). Temeljem navedenog, mišljenje je vještaka da se može zaključiti da je, inkriminirani događaj koji je predmet vještačenja izazvao kod tužiteljice značajni distres zbog kojeg je bila prisiljena zatražiti liječničku pomoć. Pregledana je u tri navrata kroz hitnu psihijatrijsku ambulantu, te joj je uvedena terapija antidepresiva i anksiolitika. Nakon toga se više nije javljala na liječenje. Doznaje se i da je promijenila posao da bi se uklonila iz za nju neugodne situacije kako ju je ona doživjela. Evidentan je emocionalni odgovor na subjektivno doživljen distres vezan uz događanja na radnom mjestu. Međutim u spisu nema relevantnih forenzičko-medicinskih dokaza koji bi ukazivali na povredu ugleda, časti i dostojanstva tužiteljice. Ispitani svjedoci negiraju da bi bilo što znali o predmetnom događanju, o eventualnim Ijubavnim vezama i događajima koji bi naštetiIi časti i dostojanstvu tužiteljice. Osobito se to odnosi na konstatacije ,,priča se u selu ..".

42. Zaključak je vještaka da je kod tužiteljice zbog narušenih međuljudskih odnosa i spornih događanja, te njezinog subjektivnog osjećaja distresa uslijedio emocionalni odgovor u vidu osjećaja povrijeđenosti, depresivnosti i anksioznosti, odnosno poremećaj prilagodbe.

43. Tuženik se podneskom 08.10.2024. (list 62). a tužitelj podneskom 17.10.20274. (list 64) očitovao na mišljenje vještaka.

44. Sud je mišljenje i zaključak vještaka cijenio u dijelu koji se odnosi na stručno i medicinsko mišljenje i zaključak te isti prihvatio jer se isto temelji na nespornoj medicinskoj dokumentaciji u spisu i na isto nije bilo prigovora.

45. Sud je ocijenio da mišljenje vještaka o ocjeni iskaza svjedoka niti nije u domeni ocjene vještaka pa stoga nije niti od utjecaja na stručni dio mišljenja i zaključka vještaka.

46. Vještak u mišljenju navodi da nema relevantnih forenzičko-medicinskih dokaza koji bi ukazivali na povredu ugleda, časti i dostojanstva tužiteljice što nije niti sporno jer takvih materijalnih dokaza niti nije bilo te je sud ocjenu o postojanju i utvrđenju povrede ugleda, časti i dostojanstva cijenio i utvrđivao na temelju rezultata cjelokupno provedenog dokaznog postupka.

47. Sud je, iz sadržaja očitovanja ORAH-a i opomene od 13.09.2021.utvrdio da je došlo do određenih poremećenih događaja u radnoj prostoriji hali na radnim mjestima stranaka, da su narušeni međusobni odnosi zbog čega je i tužiteljica napustila radno mjesto. Sama činjenica napuštanja radnog mjesta ne može se smatrati nestankom tužiteljice. Nelogično je da se navodi da se nikom nije javila kad se istovremeni navodi da je voditelj smjene obavijestio o samovoljnom napuštanju radnom mjesta od strane ČO pa je logično da je za to morao postojati neki razlog. Je li napuštanje radnog mjesta bilo nezakonito postupanje, nije od utjecaja za predmetni postupak već je to predmet ugovornih odnosa između tužiteljice i poslodavca.

48. Temeljem medicinske dokumentacije u kojoj se navode psihički poremećaji tužiteljice, njezinog iskaza, i zaključka vještaka da je kod tužiteljice zbog narušenih međuljudskih odnosa i spornih događanja, te njezinog subjektivnog osjećaja distresa uslijedio emocionalni odgovor u vidu osjećaja povrijeđenosti, depresivnosti i anksioznosti, odnosno poremećaj prilagodbe sud je utvrdio da je ponašanje tuženika prema tužiteljici u uzročno posljedičnoj vezi s nastalom posljedicom u vidu povrede prava njezine osobnosti te da je kod tužiteljice nastupila šteta kao povreda prava na tjelesno i duševno zdravlje.

49. Odredba čl. 1100. st. 1. ZOO-a prema kojoj će sud u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da je to težina povrede i okolnosti slučaja koje opravdaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete i kad nje nema.

50. Sud je u predmetnom slučaju utvrdio da su ispunjeni uvjeti iz navedenog članka, te utvrdio da se radi o težini povrede prava osobnosti koja opravdava dosuđivanje novčane naknade jer je dokazana osnova tužbenog zahtjeva.

51. Tužiteljica potražuje novčanu naknadu u iznosu 6.636,14 eura.

52. Odlučujući o visini tužbenog zahtjeva, sud je temeljem iskaza tužiteljice i ostalih provedenih dokaza posebno liječničke dokumentacije u spisu utvrdio da su kod tužitelja nastale posljedice povrede prava osobnosti te je imao u vidu duljinu vremenskog razdoblja u kojem su iskazivane uvredljive i tvrdnje i to tijekom 2020. i 2021., da su učinjene dostupnim većem broju ljudi, da je zbog toga tužiteljica morala zatražiti psihijatrijsku pomoć, duljinu trajanja liječenja od 13.09.2021. do 08.11.2021., da joj je propisana terapija uzimanja lijekova uz preporuku poštede od stresnogenih faktora na poslu, da ima bolesno dijete o kojem se mora brinuti i više nije mogla nastaviti radni odnos kod poslodavca Orah d.o.o., te smatra osnovanim pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti u iznosu 3.318,07 eura te je u tom dijelu iznosa i prihvaćen tužbeni zahtjev na način kako je odlučeno pod točkom I. izreke. Ostali dio visine tužbenog zahtjeva u iznosu 3.318,07 eura sud je odbio kao neosnovan na način kako je odlučeno pod točkom II. izreke.

53. Člankom 1103. ZOO-a određeno je da pravična novčana naknada dospijeva danom podnošenja tužbe ili pisanog zahtjeva, a kako je tužitelj dana 5.10.2021. primio opomenu pred tužbu kojim ga je tužiteljica pozvala na mirno rješenje spora, zatezne kamate na dosuđeni iznos teku od navedenog datuma, te su joj tako i dosuđene.

54. Odluka o zateznim kamatama temelji se na čl. 29. st. 1 ZOO-a, a visina stope zateznih kamata određena je čl. 29 st. 2 ZOO-a, prema kojoj se visina stope zateznih kamata određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena.

55. Odluka o naknadi parničnog troška temelji se na odredbi čl. 154. ZPP-a.

56. Sukladno važećoj odvjetničkoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, tužitelju su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku sastava opomene pred tužbu, sastava tužbe, sastav podneska od 25.01.2022., 17.10.2024., te pristup ročištu 29.08.2022., 20.11.2023.,17.09.2025., 7 x 200,00 eura što je ukupno iznosi 1400,00 eura, uvećano za pdv 25% u iznosu od 350,00 eura, što je sveukupno 1.750,00 eura.

57. Sud je utvrdio da je potraživanje tužitelja osnovano u iznosu od 3.318,07 eura koliko je i dosuđeno te je tužitelj u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva uspio sa 50 % svojeg potraživanja.

58. Obzirom da je tužitelj uspio sa 50 % pripada mu i naknada navedenih troškova koji su mu priznati u iznosu od 1.750,00 eura te su mu i dosuđeni u tom omjeru i to u iznosu od 875,00 eura.

59. Tužielju je priznat i trošak sudskog vještačenja u iznosu od 273,62 eura, sudska pristojba na tužbu u iznosu 56,41 eura i sudska pristojba na presudu u iznosu od 79,63 eura sto sveukupno iznosi 1.284,66.

60. Tuženiku su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku i to sastava odgovora na tužbu, sastav očitovanja na nalaz vještaka, te pristup ročištu 29.08.2022., 20.11.2023.,17.09.2025., 5 x 200,00 eura što ukupno iznosi 1000,00 eura, sve uvećano za pdv 25% u iznosu od 250,00 eura, što je ukupno 1.250,00 eura i prema uspjehu u parnici od 50 % dosuđeni su mu troškovi u iznosu 625,00 eura.

61. Kada se od troškova tužitelja u iznosu od 1.284,66 eura odbiju troškovi parničnog postupka koji pripadaju tuženiku u iznosu od 625,00 eura, dobije se iznos troškova postupka koji pripada tužitelju u iznosu od 659,66 eura.

62. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci pod točkom III.

U Jastrebarskom, 31. listopada 2025.

S u d a c:

Silvana Godrijan

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave ovog otpravka, koje se podnosi pismeno u 4 primjeraka ovom sudu, a o kojoj će odlučiti Županijski sud.