Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Stalna služba u Županji

32270 Županja

Veliki kraj 48

Poslovni broj: Pn-197/2019-106

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A  I R J E Š E NJ E

Općinski sud u Vinkovcima, OIB: 77561654785, Stalna služba u Županji, po sucu Heleni Zetić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja RŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i JŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Saši Čačiću, odvjetniku u Vinkovcima, protiv tuženika Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. Zagreb, Capraška 6, OIB: 00432869176, zastupan po punomoćnicima odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom društvu Željko Olujić, AŽ, ČŽ iz [adresa], radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave, održane 17. rujna 2025., u nazočnosti punomoćnika tužitelja Saše Čačića, odvjetnika u Vinkovcima, te zamjenika punomoćnika tuženika Hrvoja Jovića, odvjetnika u Vinkovcima, a koja presuda je donesena i objavljena 31. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbijaju se tužitelji s tužbenim zahtjevom koji glasi:

„Nalaže se tuženiku HOK osiguranje d.d., Podružnica Zagreb, OIB: 00432869176 da na ime naknade pretrpljene neimovinske štete tužitelju RŽ, R, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 225.000,00 kn kuna s s kamatama prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila posljednjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za 5%- tnih poena, a od 16. rujna 2017. god. do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3%-tna poena, počev od podnošenja odštetnog zahtjeva 10.05.2016.g. pa do isplate i JŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 225.000,00 kn kuna s s kamatama prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila posljednjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za 5%-tnih poena, a od 16. rujna 2017. god. do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3%-tna poena, počev od podnošenja odštetnog zahtjeva 10.05.2016.g. pa do isplate.

Nalaže se tuženiku HOK osiguranje d.d., Podružnica Zagreb, OIB: 00432869176 da na ime naknade pretrpljene imovinske štete u vidu troškova plaćanja svećenika, troškova sahrane, crnine,karmina,vjenca isplati tužitelju RŽ, Lipovac, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] iznos od 26.325,00 kuna s s kamatama prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila posljednjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za 5%- tnih poena, a od 01. kolovoza 2015. god. do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3%-tna poena, počev od dana ozljeđivanja 16.09.2017.g pa do isplate.

Nalaže se tuženiku HOK osiguranje d.d., Podružnica Zagreb, OIB: 00432869176 da na ime naknade pretrpljene imovinske štete u vidu troškova plaćanja svećenika, troškova žalobne odjeće isplati tužiteljici JŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 5.000,00 kuna s s kamatama prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila posljednjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za 5%-tnih poena, a od 01. kolovoza 2015. god. do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3%-tna poena, počev od dana ozljeđivanja 16.09.2017.g pa do isplate.

Nalaže se tuženiku HOK osiguranje d.d., Podružnica Zagreb, OIB: 00432869176 naknaditi tužitelju tužiteljima RŽ, [adresa], [osobni identifikacijski broj] i JŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] prouzročeni parnični trošak, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.„

II. Nalaže se tužiteljima CŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i JŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tuženiku Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. Zagreb, Capraška 6, OIB: 00432869176 naknade na jednake dijelove na ime parničnog troška iznos od 18.605,58 EUR (slovima: osamnaest tisuća šest stotina pet eura i pedeset osam centi), sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 31. listopada 2025. kao dana presuđenja pa do isplate, sve po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja 2025., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi od 1. srpnja 2025. sve u roku od 15 dana, dok se tuženik odbija s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa, a do ukupno zatraženog iznosa od 19.955,34 EUR.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbenog zahtjeva povišenjem istoga na način kako je to tužitelj učinio svojim podneskom od 24. rujna 2020. (list 115 do 118 spisa).

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode kako su 11. siječnja 2018. podnijeli odštetni zahtjev tuženiku iz slijedećih razloga, jer je prednik tužitelja 16. rujna 2017. u svojstvu pješaka sudjelovao u prometnoj nezgodi koja se dogodila u [adresa] u [adresa] ispred kbr. 14, koju je skrivio vozač osobnog automobila marke Nissan Qashqai, reg. oznake i broja [registarska oznaka], osiguranik tuženika BŽ iz [adresa]. Navedeno je vozilo osigurano policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj: 3010753736 kod HOK – osiguranje d.d. Da je u opisanoj prometnoj nesreći oštećenica pretrpjela neimovinsku štetu u vidu teških tjelesnih ozljeda sa smrtnom posljedicom, što je vidljivo u priloženoj medicinskoj dokumentaciji. Također tužitelji ističu da je protiv štetnika, okrivljenog BŽ, radi kaznenog djela iz čl. 227. st. 1., 2. i 6. Kaznenog zakona, radi izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu, podignuta optužnica od strane Općinskog državnog odvjetništva u Vukovaru i da se vodi kazneni postupak pod poslovnim brojem Kov-113/18 kod Općinskog suda u Vinkovcima. HOK-osiguranje d.d. je u ovoj pravnoj stvari pasivno legitimirano i odgovorno naknaditi podnositeljima zahtjeva pretrpljenu neimovinsku štetu obzirom da je šteta nastala od vozila reg. oznake i broja [registarska oznaka], koje je osigurano policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj: 3010753736, a temeljem čl. 8. st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, te odredba Zakona o obveznim odnosima. Slijedom navedenog, tužitelji su podnijeli zahtjev 11. siječnja 2018. da ime HOK-osiguranje d.d. radi naknade pretrpljene neimovinske i imovinske štete s osnova povrede prava osobnosti i troškova sahrane isplati slijedeće iznose, i to: RŽ na ime duševnih boli zbog gubitka majke iznos od 150.000,00 kn, svećenika 400,00 kn, troškovi sahrane (prema računu br. 203/PJ1/01) 8.300,00 kn, troškovi sahrane (prema računu br. 1037/1/1) 1.625,00 kn, crnine (paušalno) 5.000,00 kn, karmina (paušalno) 10.000,00 kn, te vijenac (paušalno) 1.000,00 kn, odnosno ukupan iznos od 176.325,00 kn; te JŽ na ime duševnih boli zbog gubitka majke iznos od 150.000,00 kn i crnina (paušalno) 5.000,00 kn, odnosno ukupan iznos od 155.00,00 kn, sve sa zakonskim zateznim kamatama, te da mu naknadi trošak zastupanja u iznosu od 6.600,00 kn s kamatama tekućim na taj iznos od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate. Da se Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. očitovala se na odštetni zahtjev podnesen 11. siječnja 2018. na način da isti smatra pravno neosnovanim. Tužitelji smatraju da je njihov zahtjev pravno osnovan, te da im pripada naknada za povredu prava osobnosti koju su pretrpjeli i da je zatraženi iznos iz odštetnog zahtjeva primjeren proizašloj smrtnoj posljedici koja je nastupila u predmetnom štetnom događaju, pa potražuju da im tuženik naknadi zatraženi iznos iz odštetnog zahtjeva na ime naknade za povredu prava osobnosti ( temeljem čl. 1046., 1095. i 1100. Zakona o obveznim odnosima. Slijedom gore navedenog predlažu da sud po provedenom postupku donese presudu kojom će obvezati tuženika da tužiteljima naknadi neimovinsku štetu u iznosima kako je to naprijed pobliže navedeno, sa zakonskom zateznom kamatom od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate, da im naknadi imovinsku štetu u iznosima gore navedenim, sa zakonskom zateznom kamatom od ozljeđivanja do isplate, kao i da obveže tuženika da tužiteljima naknadi prouzročeni parnični trošak.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da čini nespornim pasivnu legitimaciju tj. da je vozilo registarske oznaka [registarska oznaka] osigurano kod ovdje tuženika, te nastanak štetnog događaja od 16. rujna 2017., u kojoj je sada pokojna FŽ zadobila teške tjelesne ozljede, no ističe prigovor nepostojanja uzročno- posljedične veze između nastalog ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nezgodi i smrtne posljedice kod pok. FŽ, koju smrtnu posljedicu ovdje tužitelji nastoje podvesti pod predmetni štetni događaj u kojem je sada pokojna zadobila prijelom kosti desnog stopala, prijelom desnog palca desne noge, kao i udarac u koljeno i desni gležanj, te slijedom navedenog osporava i pravni osnov, kao i visinu štete koju isti potražuju. Navodi da na navedenu okolnost tuženik predlaže provesti dokaz saslušanjem VŽ, sudionika prometne nezgode, kao i izvršiti uvid u kaznenopravni predmet ODO Vukovar poslovni broj K-DO-731/2017-18 radi uvida u kojoj se fazi isti nalazi, pribave podataka o provedenom prometnom vještačenju, foto- elaboratu, skici mjesta događaja. Slijedom naprijed navedenog smatra da uz nepostojanje bilo kakve odgovornosti na strani osiguranika tuženika, UŽ, osporavaju uzročno posljedičnu vezu između prometne nezgode u kojoj je sada pokojna zadobila ozljede ranije navedene ozljede i smrtne posljedice, koju tužitelji nastoje podvesti pod predmetni štetni događaj, osporavaju i sam pravni osnov tužitelja, kao i visinu tužbenog zahtjeva. Dalje navodi da budući se u predmetnom spisu radi o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, tuženik također drži da nisu ispunjene, niti jedna od pretpostavki odgovornosti za naknadu štete. Smatra da tužitelji nisu dokazali uzročno posljedičnu vezu između štete i štetne radnje odnosno da tužitelji nisu dokazali da je baš navedena radnja dovela do štete koju tužitelji potražuju u utuženom iznosu, a što je jedna od osnovnih pretpostavki odgovornosti za naknadu štete koja bi morala biti ispunjena da bi tužiteljev zahtjev za naknadu štete, bio osnovan, a što ovdje nije slučaj, da se uzročno posljedična veza, kao jedna od osnovnih pretpostavki odgovornosti za naknadu štete ne presumira, pa su tužitelji na tu okolnost dužni pružiti valjane dokazne prijedloge u smislu odredbe čl. 219. Zakona o parničnom postupku. Podredno, tuženik osporava bilo kakva odgovornost VŽ za nastanak predmetne nezgode, kao i visinu neimovinske i imovinske štete koju potražuju tužitelji, te ističu prigovor isključive odgovornosti (podredno pretežitog doprinosa) pok. FŽ koja se kretala s pomoćnim kolicima za hodanje dolazeći osiguraniku tuženika sa desne strane, i to kolnikom [adresa], iako je ista bila dužna kretati se nogostupom. U odnosu na imovinsku štetu koju potražuju tužitelji navode sve kao naprijed izloženo (nepostojanje uzročno posljedične veze, odgovornosti i dr.). Ističu da je zahtjev za tu štetu neusklađen sa sudskom praksom, mjesnim običajima građana prosječnih imovinskih prilika kao i sa vrijednosti grobnog mjesta i nadgrobnog spomenika uobičajenom u mjestu pokopa. Smatraju da gotovo sva imovinska šteta koju tužitelji potražuju nije ničime argumentirana, pa se o istoj, niti ne može paušalno raspravljati, jer tužitelji ne dostavljaju nikakve dokaze koji bi opravdavali iznose za crninu, troškova cvijeća, svijeća, karmina, svećenika. Da je članak 1093. Zakona obveznim odnosima jasan kada kaže da onaj tko prouzroči nečiju smrt, dužan je naknaditi uobičajene troškove pogreba. Uobičajenim troškovima pokopa sudska praksa smatra crninu, izradu i postavu nadgrobnog spomenika kao i troškove jela i pića ( karmine) uz potrebu sudske ocjene jesu li isti u skladu s mjesnim običajima i mogućnostima prosječnih građana. Tuženik se protivi i visini imovinske štete koju potražuje s navedenog osnova, a posebice troškova karmina u iznosu od 10.000,00 kn, kao i troškova crnine u iznosu od 5.000,00 kn, troškove sahrane koji tužitelji potražuju, budući da isti nisu u skladu, niti sa mjesnim običajima, a o odredbom čl. 1093. Zakona o obveznim odnosima spriječeni su lukrativni motivi. Da je sudska praksa jedinstvena u pogledu troškova koje je eventualno dužan snositi osiguratelj(ili odgovorna osoba). Odgovorna osoba eventualno snosi troškove tzv. žalobne odjeće u iznosu koji izdvajaju građani prosječnih imovinskih prilika u skladu sa godišnjim dobom te uobičajenim mjesnim prilikama, a niti na navedenu okolnost tužitelji ne dostavljaju, niti jedan račun, pa tuženik smatra da niti kamate ne mogu teći od podnošenja odštetnog zahtjeva. Dakle, imajući u vidu naprijed navedeno, riječ je očito o nenovčanoj imovinskoj šteti, jer ju tužitelji potražuju u paušalnim iznosima, pa kamata na istu može početi teći, tek od donošenja prvostupanjske presude ili ukoliko tužitelji dostave račune za sve izdatke koje navode, tada kamata teče od dana plaćanja računa, a ne kako to pogrešno navode od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

Slijedom prednje izloženog tuženik predlaže da sud nakon provedene glavne rasprave odbije tužitelje s tužbenim zahtjevom i obveže ih da na naknade parnični trošak tuženiku, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate.

3. Podneskom od 24. rujna 2020. (list 115 do 118 spisa), a nakon provedenog kombiniranog prometno-medicinskog vještačenja tužitelji su u skladu sa nalazom i mišljenjem medicinskog vještaka, te u skladu sa izmijenjenim pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanim na Drugoj sjednici građansko-pravnog odjela od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. (kojim su izmijenjeni i povećani orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđenje visine pravične novčane naknade neimovinske štete), specificirali tužbu i tužbeni zahtjev na način kako je to pobliže navedeno u točki I. izreke ove presude, tako da tužitelj RŽ na ime duševnih boli zbog gubitka majke umjesto iznosa od 150.000,00 KN sada potražuje iznos od 225.000,00 KN, dok su ostali zahtjevi ostali na ime imovinske štete ostali neizmijenjeni, pa tužitelj RŽ na ime naknade imovinske i neimovinske štete umjesto ukupnog iznosa od 176.325,00 KN sada potražuje ukupni iznos od 251.325,00 KN, a tužiteljica JŽ na ime duševnih boli zbog gubitka majke umjesto iznosa od 150.000,00 KN sada potražuje iznos od 225.000,00 KN, dok su ostali zahtjevi na ime imovinske štete ostali neizmijenjeni, pa tužiteljica JŽ na ime naknade imovinske i neimovinske štete potražuje umjesto ukupnog iznosa od 155.000,00 KN sada potražuje ukupni iznos od 230.000,00 KN, dok su ostali zahtjevi na ime imovinske štete ostali neizmijenjeni.

4. Tuženik je ostao kod svih prigovara istaknutih u dosadašnjem tijeku postupka, navodeći da se i nadalje protivi visini tužbenog zahtjeva iz ovog podneska, odnosno da se protivi povećanju tužbenog zahtjeva.

5. Budući da su tužitelji prethodno postavio tužbeni zahtjev na isplatu ukupnog iznosa od 331.325,00 KN, a podneskom od 24. rujna 2020. potražuje ukupni iznos od 481.325,00 KN, to se smatra povećanjem tužbenog zahtjeva, kojem se tuženik protivio.

6. Ovu preinaku sud je prihvatio, sukladno čl. 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP), a bez obzira na protivljenje tuženika, sud je dopustio, imajući u vidu da su tužitelji povisili zahtjeve za naknadu neimovinske štete, zbog toga što je u međuvremenu došlo do promijene orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda Republike Hrvatske za naknadu neimovinske štete, a sud smatra da je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama, pa je zato odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

7. U dokaznom postupku provedeni su dokazi uvidom u: CD koji prileži spisu, zapisnik o očevidu sačinjen po PPP Vinkovci od 2. studeni 2017. s lista 5 do 7 spisa, te sa lista 54 do 59, medicinsku dokumentaciju s listova 8 do 15, optužnicu sačinjenu po ODO u Vukovaru od 25. travnja 2018. poslovni broj K-DO-731/2017-18 s lista 16 i 17, potvrdu o smrti s lista 18 i 19, smrtni list s lista 20, račune s listova 21 i 22, rodne listove sa listova 23 i 24, odštetni zahtjev s lista 25 i 26, obavijest o primitku odštetnog zahtjeva od 16. siječnja 2018. s lista 28, dopis HOK osiguranja od 26. veljače 2018. s lista 29 i dopis od 18. siječnja 2019. s lista 30, zapisnik sekcije broj 49/17 od 26. listopada 2017. s listova 60 do 64, račune s lista 65 i 66, situacijski plan s lista 75 i 76, fotografski elaborat s lista 77 do 82, osobni zdravstveni karton pacijenta FŽ, medicinsku dokumentaciju s lista 140 do 172, te u medicinsku dokumentaciju s lista 237 do 239, proveden je dokaz kombiniranim prometno-medicinskim vještačenjem po prometnom vještaku Draženu Jeđudu i po medicinskom vještaku DŽ, medicinskim vještačenjem po vještaku Petru Škaviću, te nadvještačenjem po Medicinskom fakultetu u Rijeci, a sud nije izvodio dokaz saslušanjem dr. OŽ koji je sačinio obdukcijski nalaz, nije izvodio dokaz pribavom dokumentacije iz obdukcijskog spisa, sve kako su to predložili tužitelji, također sud nije izvodio dokaz pribavom cijelokupnog državno- odvjetničkog spisa, te spisa Općinskog suda u Vukovaru, poslovni broj K-288/18, dok drugih dokaza nije bilo.

8. Cijeneći navode parničnih stranaka, ovako proveden dokazni postupak, te na temelju njih utvrđeno činjenično stanje, sud tužbu smatra neosnovanom, stoga je tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti.

9. Među strankama je nesporno:

- da je FŽ, prednik tužitelja i njihova majka sudjelovala 16. rujna 2017. u svojstvu pješaka u prometnoj nesreći koja se dogodila u [adresa] u [adresa] ispred kbr. 14, da je u istoj sudjelovao i BŽ, kao vozač osobnog automobila marke Nissan Qashqai, reg. oznake i broja [registarska oznaka], koje vozilo je na dan štetnog događaja bilo osigurano važećom policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj: 3010753736 kod tuženika,

- da su tužitelji 11. siječnja 2018. podnijeli odštetni zahtjev tuženiku, te da je tuženik isti otklonio kao neosnovan,

- da je u opisanoj prometnoj nesreći majka i prednik tužitelja pretrpjela neimovinsku štetu u vidu teških tjelesnih ozljeda, te da je kod iste naknadno došlo i do smrtne posljedice,

- da je protiv BŽ, kao okrivljenika, radi kaznenog djela iz čl. 227. st. 1., 2. i 6. Kaznenog zakona, podignuta optužnica radi izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu, od strane Općinskog državnog odvjetništva u Vukovaru i da je temelj te optužnice kod Općinskog suda u Vukovaru pokrenut kazneni postupak pod poslovnim brojem K-288/18,

- da su tužitelji aktivno legitimirani, a da je tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari.

10. Među strankama je sporno da li su ispunjene pretpostavke odgovornosti za naknadu štete, odnosno tuženik smatra da tužitelji nisu dokazali uzročno posljedičnu vezu između štete i štetne radnje, dakle sporan istaknuti prigovor nepostojanja uzročno-posljedične veze između nastalog ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nesreći i smrtne posljedice kod pok. FŽ, pa shodno tome i osnov tužbe, visina štete, tuženik osporava i bilo kakvu odgovornost svog osiguranika GŽ za nastanak predmetne nesreće odnosno štetnog događaja, te ističe prigovor isključive odgovornosti, a podredno pretežitog doprinosa pok. FŽ, a također tuženik se protivi i zatraženom tijeku zakonske zatezne kamate (tuženik smatra da kamata na imovinsku štetu može početi teći tek od donošenja prvostupanjske presude ili ukoliko tužitelji dostave račune za sve izdatke koje navode, tada kamata teče od dana plaćanja računa) i visini zatražene štete.

11. Na okolnost nastanka i dinamike sporne prometne nesreće, te na okolnost utvrđenja odgovornosti za spornu prometnu nesreću i ocjene istaknutog prigovora podijeljene/isključive odgovornosti saslušan je svjedok BŽ, te je provedeno prometno vještačenje po vještaku Draženu Jeđudu.

12. Na okolnost uzročno-posljedične veze između nastalog ozljeđivanje u spornoj prometnoj nesreći i smrtne posljedice kod pok. FŽ izveden je dokaz kombiniranim prometno-medicinskim vještačenjem po vještacima Draženu Jeđud i DŽ.

13. U svom iskazu svjedok BŽ opisao je nastanak, tijek i dinamiku prometne nesreće, te je iskazao da smatra da je trebao "bolje gledati" čime bi uspio uočiti prednicu tužitelja, te da smatra da se nije dovoljno uvjerio da su ispunjeni uvjeti da se na siguran način uključi u promet.

14. Iz pisanog nalaza i mišljenja prometnog vještaka Dražena Jeđud od 10. ožujka 2020. (list 99 – 110 spisa) utvrđeno je da se prometna nesreća dogodila kao udar desnog bočnog dijela osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao osiguranik tuženika BŽ, u prednji desni dio kolica za hodanje i/ili desni bočni dio tijela pješakinje. Uslijed kontakta došlo je do pregaženja desnog stopala pješakinje, najvjerojatnije prednjim desnim kotačem osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka]. U trenutku kontakta osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] se kretao vožnjom unatrag i stražnjim dijelom je skretao ulijevo, tako da se desnim bočnim dijelom kretao prema tijelu pješakinje. Mjesto kontakta na kolniku nalazi se 13,0 m istočno od PTM i 2,8 m ulijevo od osovine Kontakt je ostvaren na sjevernoj kolničkoj traci. U trenutku prometne nesreće pješakinja se pomoću kolica za hodanje kretala središnjim dijelom sjeverne (desne) kolničke trake iz smjera istoka u smjeru zapada, a osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] je vršio radnju uključivanja u promet vožnjom unatrag s kolnog prilaza kbr. 14 na kolnik [adresa] iz smjera sjevera u smjeru zapada. U trenutku kontakta osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] se kretao brzinom oko 3 km/h, a pješakinja brzinom oko 1,8 km/h. U trenutku pokretanja osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] pješakinja je od mjesta kontakta bila udaljena oko 2,0 m. U trenutku pokretanja osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] uočavanje pješakinje sa mjesta vozača osobnog automobila je bilo otežano, jer je ista većim dijelom bila zaklonjena stražnjim desnim stupom osobnog automobila. Tijekom vršenja vožnje unatrag vozač osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] je kroz desne staklene površine mogao uočiti pješakinju i zaustavljanjem osobnog automobila izbjeći prometnu nesreću. Pješakinja je u fazi prilaza mogla uočiti osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka], te je zaustavljanjem ili promjenom način kretanja mogla izbjeći prometnu nesreću. Mogućnost kretanja pješakinje po nogostupu sa sjeverne strane kolnika bilo je uvjetovano stanjem nogostupa. Za sigurno kretanje nogostupom potrebno je da isti bude ravan, bez dignutih površina i kosina, odgovarajuće širine, a osobito prilikom kretanja starijih osoba uz pomoć kolica za hodanje.

15. Iz pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka medicinske struke dr. sc. DŽ, dr. med. od 10. ožujka 2020. utvrđeno je da iz medicinske dokumentacije proizlazi da je 16. rujna 2017. sada pok. FŽ nastradala u prometnoj nesreći pri naletu osobnog vozila, u kojoj je zadobila ozljede: nagnječenje desnog nožnog zgloba, prijelom gornjeg članka palca desnog stopala, prijelom gornjeg članka četvrtog prsta desnog stopala, te prijelom treće kosti nožja desnog stopala, te svi navedeni prijelomi desnog stopala čine jednu cjelinu i tako cjelovita ozljeda se kvalificira kao obična teška tjelesna ozljeda koja je nastala najvjerojatnije pregaženjem kotača osobnog vozila. Nagnječenje i rana razderotina na glavi čeono- tjemeno lijevo, te nagnječenje desnog koljena se kvalificiraju kao lake tjelesne ozljede koje su nastale najvjerojatnije padom oštećene na kolnik. Nakon ozljeđivanja u prometnoj nesreći oštećena je zaprimljena na bolničko liječenje koje je trajalo od 18. rujna 2017. Zbog prijeloma kostiju desnog stopala, noga oštećene je bila imobilizirana longetom. Na kontroli 25. rujna 2017., kada je skinuta longeta, primijećeni su krvni podljevi, otok i nekrotična koža na desnom stopalu. Ove promjene po koži desne potkoljenice su posljedica imobilizacije. Bolničko liječenje trajalo je do 28. rujna 2017. Na kontroli traumatologa 4. listopada 2017. je navedeno da je pacijentica subjektivno bolje, hematomi na glavi lijevo su u regresiji. Na RTG-u je utvrđen dobar položaj ulomaka prijelomnih kostiju stopala osim treće kosti desnog stopala koja zarasta uz angulaciju koštanih ulomaka. Ponovna hospitalizacija pacijentice je bila od 10. do 13. listopada 2017., a razlog koje hospitalizacije je bila sumnja na emboliju plućne arterije. Tijekom hospitalizacije nisu utvrđeni parametri za emboliju plućne arterije, a patološke vrijednosti D-dimera su najvjerojatnije posljedica imobilizacije i traume. Na konzilijarnom pregledu kirurga 11. listopada 2017. je utvrđeno da su rane nastale zbog imobilizacije desne potkoljenice u sanaciji, hod desnom nogom je dozvoljen samo u obliku podražajnog oslonca. Pacijentica je naručena na kontrolu 26. listopada 2017. Iz medicinske dokumentacije vidljivo je da je pacijentica umrla **.**.2017. u Općoj županijskoj bolnici u Vinkovcima, te je obducirana 26. listopada 2017. na Odjelu za patologiju i sudsku medicinu Opće županijske bolnice u Vukovaru. Nakon obdukcije je utvrđeno da je FŽ umrla nasilnom smrću zbog upale lijevog plućnog krila i poplućnice koji su nastali kao posljedica ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći. Daljnjim uvidom u cjelokupnu medicinsku dokumentaciju, hodogram liječenja i obdukcijski nalaz, mišljenja je da je upala pluća, kao neposredni uzrok smrti, jednim dijelom posljedica ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći, a jednim dijelom posljedica od ranije prisutnih degenerativnih promjena na plućima i kardiovaskularnom sustavu, te centralnom živčanom sustavu u smislu psihoorganskog sindroma. Mišljenja je da ozljede zadobivene u prometnoj nesreći participiraju u nastanku upale pluća u omjeru od 60%, a 40% participiraju od ranije postojeće degenerativne promjene na plućima, kardiovaskularnom sustavu i mozgu.

16. Navedeni vještaci dali su zajedničko mišljenje i zaključak, te utvrđuju da je uvidom u cjelokupnu medicinsku dokumentaciju, hodogram liječenja i obdukcijski nalaz, utvrđeno da je upala pluća, kao neposredni uzrok smrti, jednim dijelom posljedica ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći, a jednim dijelom je posljedica od ranije prisutnih degenerativnih promjena na plućima i kardiovaskularnom sustavu te centralnom živčanom sustavu u smislu psihoorganskog sindroma. Da se ozljede zadobivene u prometnoj nesreći participiraju u nastanku upale pluća u omjeru od 60%, a 40% participiraju od ranije postojeće degenerativne promjene na plućima, kardiovaskularnom sustavu i mozgu.

17. Na navedeni nalaz i mišljenje, tužitelji nisu imali primjedbe i dalje smatraju da je uzrok smrti sada pok. FŽ upravo nastala prometna nesreća, dok je tuženik imao primjedbi i pitanja za vještake.

18. Vezano za primjedbe i pitanja tuženika kao i naknadna pitanja tužitelja vještaci su se usmeno očitovali na raspravnom ročištu od 9. travnja 2021. (list 128- 134 spisa). Na pitanje da li je utvrdio je li nogostup ili druga površina određena za kretanje u blizini mjesta na kojem se dogodila prometna nesreća prikladan za kretanje pješaka, prometni vještak je odgovorio da je zapisnikom o očevidu evidentirano da je na mjestu događaja nogostup bio u tolikoj mjeri oštećen da nije bio za upotrebu, a što je i na glavnoj raspravi od 28. kolovoza 2019. također iskazao svjedok BŽ kada je naveo da nogostup nije bio podesan za upotrebu, jer je isti nagnut i često se događalo da pješaci s nogostupa padnu u kanal pa se temeljem navedenog može zaključiti da nogostup na mjestu događaja nije ispunjavao nužne prometno-tehničke uvjete za sigurno kretanje pješaka. Na pitanje da li se sada pok. FŽ kretala što bliže rubu kolnika na način kojim ne ometa i ne sprječava promet, prometni vještak je odgovorio da s obzirom na širinu kolnika, te definiran naletni položaj prikazan na skici na stranici 4 nalaza, slijedi da se pješakinja u trenutku prometne nesreće kretala oko 1,2 m ulijevo od desnog ruba kolnika, gledano u smjeru njezinog kretanja. Iz prikazanog naletnog položaja na stranici 4, je vidljivo da se u trenutku kontakta prednji dio vozila još uvijek nalazio na kolnom prijelazu, pa se iz navedenog može zaključiti da se tehnički ne može isključiti mogućnost nastanka prometne nesreće i za slučaj da se pješakinja kretala bliže desnom rubu kolnika. Na upit da li vještak želi i smatra da je potrebo posebno se očitovati da li iz njegovog nalaza i mišljenja ne proizlazi na koji se način pok. FŽ kretala prije no što je osiguranik tuženika započeo kretanje unazad, a imajući u vidu iskaz vozača – osiguranika tuženika, da je izvršio provjeru s lijeve i desne strne, te da ju nije uočio, vještak je odgovorio da smatra da se na to ne treba posebno očitovati, jer je dinamika prometne nesreće prikazana u pisanom nalazu i mišljenju. Na upit da se vještak očituje o mogućnosti zaustavljanja vozila osiguranika s obzirom na brzinu kretanja i trenutak uočavanja pješaka, te smjer kretanja, vještak je naveo da je od pokretanja automobila do dolaska u naletni položaj isti prešao put duljine oko 3,3 m, i kretao se u vremenu oko 4 sekunde. Za brzinu automobila od 3 km/h, vrijeme zaustavnog puta je 0,91 sekundi a duljina zaustavnog puta 0,71 m, pa iz navedenog slijedi da je vozač automobila imao prostorne i vremenske mogućnosti pravovremenim reagiranjem zaustaviti vozilo prije mjesta naleta i na taj način izbjeći prometnu nesreću. Na upit što je glavni uzrok prometne nesreće, u čemu se on sastoji, te da li je drugi sudionik iste pridonio nastanku, te u čemu se taj doprinos eventualno sastoji, vještak je naveo da ne ulazeći u pravne kvalifikacije, strogo sa prometno-tehničkog stajališta može reći da su oba sudionika u određenoj mjeri doprinijela nastanku prometne nesreće, što slijedi iz načina njihovog kretanja, te mogućnosti oba sudionika da pravilnim i pravovremenim reagiranjem izbjegnu prometnu nesreću. Na upit tužitelja kako je po mišljenju vještaka pok. FŽ mogla izbjeći prometnu nezgodu, kada znamo iz svih materijalnih dokaza da se radilo o osobi koja se otežano kretala i čak uz pomoć ortopedskog pomagala i to kolica za pomoć pri kretanju, vještak je odgovorio da je u trenutku pokretanja automobila pješakinja od mjesta naleta bila udaljena oko 2 m, pa je vještak mišljenja da bi pješakinja zaustavljanjem u toj poziciji izbjegla prometnu nesreću, odnosno da ne bi došlo do kolizije između tijela pješakinje i automobila u putanji uključivanja u promet. Na upit da li je vještak prilikom izrade svog nalaza i mišljenja uzao u obzir izjavu svjedoka UŽ da on kontakt uopće nije osjetio, da je krenuo sa vozilom nakon kontakta i da je onda u retrovizoru uočio da se nešto nalazi na cesti, vratio se, zaustavio vozilo i tek tada vidio da je došlo do kontakta njega i pješakinje, vještak je odgovorio da je uzeo u obzir svu dokumentaciju koja prileži spisu, pa tako i iskaz svjedoka UŽ, a da na njegovom vozilu postoje jasni tragovi kontakta, a to da li je svjedok osjećao kontakt je subjektivan. Na daljnji upit tuženika temeljem čega vještak zaključuje da tehnički ne može isključiti mogućnost nastanka nezgode i u situaciji da se pješakinja kretala uz sam rub kolnika, s obzirom da je u pisanom nalazu i mišljenju naveo da bi ista promjenom načina kretanja mogla izbjeći prometnu nezgodu, a vještak je danas rekao i da se pješakinja kretala udaljena od 1,2 m od ruba kolnika, vještak je odgovorio da u nalazu i mišljenju promjena načina kretanja pješakinje podrazumijeva otklon od definirane putanje i brzine kretanja pješakinje, a ne mogućnost kretanja uz desni rub kolnika. Da se pješakinja kretala definiranom brzinom uz desni rub kolnika, tehnički je moguće da bi se prometne nesreća također dogodila, što proizlazi iz skice sa stranica 4 nalaza i mišljenja. Na upit što se to vidi iz skice, vještak je odgovorio da je na skici vidljiv položaj automobila u trenutku naleta. Iz takvog položaja se zaključuje da bi za slučaj kretanja pješakinje uz desni rub kolnika moguće došlo do kontakta prednjim desnim bočnim dijelom automobila. Na pitanje je li kretanje nogostupom bilo zabranjeno i je li vještak izvršio na licu mjesta pregledom istog, vještak je odgovario da nije izvršio pregled nogostupa, da u spisu ne prileži dokumentacija iz koje bi bilo vidljivo da je kretanje nogostupom bilo zabranjeno, a niti nalogom suda mu nije bilo naloženo da vrši pregled nogostupa. Na upit da se vještaci očituju da li su oba sudionika u prometnoj nesreći reagirala sa pažnjom prosječnog vozača, odnosno prosječnog pješaka koji se kreće cestom, vještaci su odgovarali da se na navedenu okolnost ne mogu očitovati, no prometni vještak je istakao da on može samo strogo s prometno- tehničkog stajališta zaključiti da su oba sudionika na neki način doprinijela nastanku prometne nesreće, a ovome se pridružio i medicinski vještak. Na ovaj dio nalaza i mišljenja vještaka prigovorio je tužitelj, isključujući mogućnost da bi FŽ bilo kojom svojom radnjom, a imajući u vidu nemogućnost njenog kretanja nogostupom, njenu životnu dob i činjenicu da se kretala uz pomoć ortopedskog pomagala doprinijela nastanku prometne nesreće, a isključivim uzročnikom iste tužitelji i nadalje smatraju osiguranika tuženika.

19. Imajući u vidu ovakav nalaz i mišljenje prometnog vještaka, te da se isti u cijelosti detaljno očitovao na sva pitanja i primjedbe parničnih stranaka, stav je suda da pitanja i primjedbe stranaka nalaz prometnog vještaka ničim nisu doveli u sumnju, niti dvojbu, pa ga je sud stoga prihvatio u cijelosti kao stručan, objektivan i vjerodostojan.

20. Na ročištu od 9. travnja 2021. (list 131 – 134 spisa) medicinski vještak dr. DŽ očitujući se na primjedbe naveo je da na pitanje tuženika koji smatra da je puno veći utjecaj prijašnjega teško poremećenog stanja (od ranije prisutne degenerativne promjene na plućima, kardiovaskularnom sustavu i mozgu) na ishod smrti od onog postupka od kojeg vještak utvrđuje (60%), a posebno činjenica da je ona prije nezgode bila poremećenog psihičkog stanja u obliku psihoorganskog sindroma, zbog kojeg je odbijala pravovremenu i ponuđenu liječniku pomoć, radi čega je na vlastiti zahtjev otpuštena iz bolnice (13. listopada 2017.) neposredno prije smrti, da se vještak očituje da je ona slušala upute liječnika i nastavila se liječiti kako joj je bilo preporučeno vjerojatno ne bi došlo do smrtnog ishoda, kao i da se u smislu ovog pitanje vještak očituje na upit da li je iz otpusnog pisma pok. FŽ, vidljivo da kod nje postoji neposredna ugroza života uzrokovanja prometnom nezgodom i ozljedama zadobivenih u njoj vještak odgovara: kao prvo ostajem u cijelosti kod dijela pisanog nalaza kojeg sam dao u suradnji i interdisciplinarnim vještačenjem sa vještakom prometne struke. Mogu reći da je FŽ do prometne nesreće 16. rujna 2017., životno funkcionirala u skladu visoke životne dobi (80 godina) i u skladu sa komorbiditetima koje je imala. Nakon 16. rujna, tj. nakon teških tjelesnih ozljeda desnog stopala postupno dolazi do urušavanja životnih funkcija, te konačno do smrti 25. listopada 2017. Upravo zbog toga što je pok. FŽ funkcionirala u skladu dobi od prije postojećih zdravstvenih tegoba, mišljenja sam da je u procesu njenog umiranja u većoj mjeri participirao i da su u većoj mjeri participirale posljedice ozljeđivanja (60%) a u nešto manjoj mjeri (40%) od prije postojeće degenerativne promjene na vitalnim organima i motornom sustavu. Mišljenja sam zadnja hospitalizacija pok. FŽ bila je od 10. listopada 2017. do 13. listopada 2017., tada je primljena na neurologiju vinkovačke bolnice, pod sumnjom na plućnu emboliju, ali tijekom bolničkog liječenja plućna embolija je isključena i nisu utvrđeni teži neurološki poremećaji. Istina je da je u dogovoru sa obitelji pokojnice i uz njenu izričitu želju bolničko liječenje prekinuto i da je ono nastavljeno u kućnim uvjetima. Mišljenja sam da pok. FŽ tijekom otpusta nije bila životno ugrožena, a da je do otpusta iz bolnice došlo dogovorom između obitelji pokojnice i samih liječnika. Zasigurno ne bi bila otpuštena da liječnička služba nije dala svoje dopuštenje i da je ona bila životno ugrožena.

21. Na upit da su pok. FŽ za bolest pluća bili preporučeni antibiotici koje nije hitjela uzimati, vještak je odgovorio da nema objektivnih saznanja da je ili nije pok. uzimala antibiotike. Uz medicinsku dokumentaciju proizlazi da su pokojnici u više navrata u terapiju uvedeni antibiotici, tj. propisani su antibiotici, a zadnja preporuka za antibioticima u terapiji je bila nakon otpusta iz bolnice 13. listopada 2017. Na pitanje tuženika da on smatra da pok. FŽ u prometnoj nezgodi nije zadobila ozljede koje su životno ugrožavajući i koje kod zdrave osobe bilo koje dobi ne bi dovele do smrtnog ishoda, vještak je odgovorio da ozljede koje su nastale kod pok. FŽ se kvalificiraju kao obične teške i nisu životno ubrzavajuće i da kod prosječnih osoba ne bi dovele do smrti, ali pokojnica nije prosječna osoba, s obzirom na visoku životnu dob i komorbiditete i upravo je zato omjer u procesu umiranja 60% "u korist" posljedica ozljeđivanja i 40 % "u korist" od prije postojećih degenerativnih promjena na organizmu pokojnice. Na pitanje da li je vještak imao uvid u med. dokumentaciju Opće bolnice Vinkovci koja je nastala neposredno pred smrt i da li ju je tražio, vještak je naveo da je svu dokumentaciju na temelju koje je vršio uvid imao u sudskom spisu, a dodatno nije tražio bilo kakvu dokumentaciju. Na pitanje da li je upala pluća direktna posljedica prometne nezgode, ili nečeg drugog, vještak je naveo da je upala pluća posljedica ozljeđivanja u prometnoj nesreći, zbog kojeg je pokojnica sve do smrtnog ishoda mirovala. Na upit da li bi kod pok. FŽ došlo do upale pluća da nije došlo do prometne nesreće, vještak je odgovorio da je to hipotetsko pitanje, na koje ne može dati decidiran odgovor. Vještak posebno dodaje da je utvrdio da je pok. FŽ i tijekom 2015. također imala upalu pluća, te da je upala pluća čest uzrok smrti kod starijih osoba. Na pitanje punomoćnika tužitelja da li se iz dokumentacije koja prileži spisu vještak može izjasniti obzirom na preglede koje je obavljala prednica tužitelja da bi ista eventualno odbijala liječenje, kako je to sugerirao tuženik u svojim pitanjima, vještak je odgovorio da i nadalje ostaje kod odgovora da pok. FŽ ne bi bila otpuštena iz bolnice da je bila životno ugrožena, te njeno ponašanje ne smatra odbijanjem liječenja. Vještak posebno dodaje da je utvrdio da je poštovan hodogram liječenja i preporučene liječničke kontrole, a da li se ona držala uputa dobivenih od liječnika na to ne može odgovoriti. Na pitanje punomoćnika tuženika vještak odgovara da ukoliko medicinski karton pok. FŽ postoji u spisu da je on izvršio uvid u isti. Na upit da li se vještak može očitovati da li se pok. FŽ na temelju med. kartona pridržavala uputa liječnika, vještak je odgovorio da nakon što je izvršio kratki uvid u med. karton pok. FŽ navodi da je iz istog vidljivo da je liječnik opće prakse, a temeljem naloga liječnika specijalista iz Vinkovačke bolnice, 29. rujna i 2. listopada, pacijentici FŽ propisao antibiotik, a vezano za uzimanje antibiotika nema drugih podataka. Na pitanje tuženika temeljem čega vještak zaključuje da je upala pluća posljedica ozljeđivanja u prometnoj nesreći, s obzirom na sam današnji iskaz vještaka, da ozljeda stopala pok. nije životno ugrožavajuća, kao i da prilikom otpusta iz bolnice 13. listopada 2017. pok. nije bila životno ugrožena, te činjenice da nakon otpusta iz bolnice prema podacima med. kartona ne proizlazi uzimanje bilo kakve terapije, vještak je neveo da je upala pluća posljedica ležanja, a na upit da li se uzimanje terapije prevenira i sprječava nastajanje smrtnog ishoda, odnosno dolazi do poboljšanja zdravstvenog stanja, vještak je odgovorio da iz med. dokumentacije kao i iz kartona proizlazi da su FŽ propisana adekvatna terapija, uključujući i antibiotsku terapiju, a upala pluća se razvila unatoč terapiji, kao posljedica ozljeđivanja u prometnoj nesreći i dugotrajnom mirovanju u kojem nije moguća adekvatna ventilacija pluća. Unatoč terapiji došlo je do razvoja upale pluća.

22. Nakon što je uz suglasnost stranaka pribavljena dodatna medicinska dokumentacija FŽ od Opće bolnice Vinkovci, medicinski vještak DŽ dostavio je dopunu pisanog nalaza i mišljenja u vidu očitovanja od 28. prosinca 2021. (list 185 - 186 spisa), te je naveo da je ponovnim pregledom cjelokupne medicinske dokumentacije, a osobito otpusnih pisama od I10. do 13. listopada 2017., te 23. do 25. listopada 2017. zamjećuje rapidno pogoršanje zdravstvenog stanja imenovane koje je rezultiralo smrtnim ishodom 25. Iistopada 2017. Pogoršanje se odnosilo na komplikacije vezane za navedene prijelome u desnom stopalu u smislu pojave nekrotizirajućih i upalnih promjena na koži imobilizirane desne noge (na desnom koljenu i stopalu), te promjena u vidu pogoršanja psihoorganskog poremećaja, te razvoja upale pluća koja je u konačnici uzrokovala smrtni ishod. U zadnjoj hospitalizaciji od 10. do 13. listopada 2017. je navedeno značajno pogoršanje općeg stanja unazad 10-ak dana od prijema. Navodno je obilno povraćala, unazad 3 dana je „sva potonula", nije mogla „niti rukama, niti nogama” više desnom stranom tijela. Slične smetnje je imala i ranije u vidu psiho-motoričke agitiranosti u večernjim i noćnim satima. Tijekom hospitalizacije je primjenom intravenozne antibiotske terapije došlo do pada upalnih parametara, te su preporučeni antibiotici na usta. Evidentirano je značajno pogoršanje u sklopu psihoorganskog sindroma (duševni poremećaj sa znacíma smetenosti, zaboravljivosti, agitiranost i uznemirenost u večernjim i noćnim satima te odbijanje uzimanja terapije na usta od strane medicinskog osoblja. Pacijentica je zahtijevala otpust iz bolnice, te je uz suglasnost obitelji otpuštena na kutnu njegu. Iz novo pridošle medicinske dokumentacije je vidljivo da je FŽ bolníčki liječena od 23. do 25. listopada 2017. na neurologiji vinkovačke bolnice. U bolnicu je dovezena zbog naglo nastalog otežanog disanja. U laboratorijskim nalazima je bio vidljiv porast upalnih parametara. RTG srca i pluća je napravljen u ležećem položaju sa vidljivom asimetrijom položaja. Nije bilo svježeg infiltrata i zastoja a bila je uočljiva manja količina izljeva u prsištima. Od prijašnjih bolesti je navedena kronična opstruktivna bolest pluća, stanje nakon krvarenja u mozak prije 25 godina, povišen krvni tlak, aritmije srca, smanjena bubrežna funkcija, te preboljela upala pluća 2015. Navodi se pogoršanje psihoorganskog poremećaja. Uvidom u cjelokupnu medicinsku dokumentaciju, hodogram liječenja i obdukcijski nalaz, mišljenja sam da je upala pluća, kao neposredni uzrok smrti, jednim dijelom posljedica ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći, a jednim dijelom je posljedica od ranije prisutnih degenerativnih promjena na plućima i kardiovaskularnom sustavu te centralnom živčanom sustavu u smislu psihoorganskog sindroma. Mišljenje vještaka je i nadalje da ozljede zadobívene u prometnoj nesreći participiraju u nastanku upale pluća u omjeru od 60%, a 40% participiraju od ranije postojeće degenerativne promjene na plutima, kardiovaskularnom sustavu i mozgu. Dakle, uzimajući u obzir i naknadno dostavljenu medicinsku dokumentaciju FŽ medicinski vještak je u cijelosti ostao kod svog ranijeg nalaza i mišljenja.

23. Na ovako dodatno obrazloženi nalaz i mišljenje parnične stranke imale su pitanja i primjedbe. Očitujući se na pitanja i primjedbe parničnih stranaka medicinski vještak DŽ navodi da na ponovni upit da li bi pok. FŽ dobila upalu pluća da nije bilo prometne nesreće, da se radi o hipotetskom pitanju, ali najvjerojatnije pok. FŽ ne bi dobila upalu pluća da nije bilo prometne nesreće. Naime, oštećena je do prometne nesreće funkcionirala u skladu sa svojom životnom dobi, bila je pokretna uz pomoć pomagala, a nakon prometne nesreće ona je postala djelomično pokretna, gotovo nepokretna, a svaka nepokretnost odnosno gubitak fizičke aktivnosti pospješuje nastanak upale pluća. Na pitanje tužitelja nakon što je vještak odgovorio na prethodno postavljeno pitanje, da li vještak i nadalje ostaje kod omjera koji je ranije utvrdio kao posljedice upale pluća (koje participiraju u omjeru 60:40%) vještak odgovara da ostaje kod tih omjera. Na upit tuženika temeljem čega je vještak utvrdio da se kod pokojne prednice tužitelja razvila upala pluća s obzirom da objektivna radiološka pretraga (RTG pluća od 23. listopada 2017.) sačinjena dva dana prije smrtnog ishoda nije pokazao upalu pluća vještak je naveo da može reći da je u sudsko-medicinskoj praksi najobjektivniji nalaz obdukcije, da iz osobnog dugogodišnjeg iskustva zna da se indirektnom radiologijskom pretragom vrlo često ne vide morfološke promjene na plućima koje su dokazane obdukcijom, dakle obdukcija je najobjektivnije mjerilo da li je pokojnica imala ili nije imala upalu pluća, da se radiološke pretrage kod nepokretnih rade u ležećem položaju i vrlo često su lažno negativne, to jest upala postoji, ali se zbog ležećeg položaja tijekom snimanja ne vidi. Na daljnji upit da li vještak može odgovoriti kada se točno razvila upala pluća kod prednika tužitelja, da ne zna točno kada, ali da je to bilo tijekom hospitalizacije, a moguće i u vremenskom razdoblju prije zadnje hospitalizacije. Na upit tuženika da li je kod prednika tužitelja došlo do višeorganskog zatajenja srca, pluća i bubrega, vještak odgovara da upala pluća vrlo često uzrokuje višeorgansko zatajenje. Ne zna točno odgovoriti da li je to konkretno bilo kod prednika tužitelja, no ako je to evidentirano u zapisniku o obdukciji, onda je do toga i došlo. Na upit tuženika da li je i prije prometne nesreće zdravstveno stanje prednika tužitelja bilo narušeno vezano za srce, pluća i bubrege i središnji živčani sustav, vještak je odgovorio da se radilo o bolesnici koja je imala teško narušeno zdravlje od središnjeg živčanog sustava pa sve do srca, pluća i bubrega, ali unatoč tom narušenom zdravlju ona je funkcionirala sukladno svom tjelesnom i duševnom deficitu, a nakon prometne nesreće došlo je do urušaja njenog zdravstvenog stanja koje je nekoliko mjeseci nakon prometne nesreće rezultiralo smrću, te se takva smrt kvalificira kao nasilna. Tužitelj je postavio pitanje vještaku navodeći da se u obdukcijskom nalazu navodi da je njegova majka umrla od embolije pluća koja je posljedica saobraćajne nesreće, te kako onda se može govoriti o upali pluća i posljedicama vezanim za upalu pluća, nakon toga je vještak izvršio ponovno uvid u obdukcijski nalaz, te je naveo da u obdukcijskom nalazu nije nigdje konstatirana odnosno navedena embolija pluća. Radi svega navedenog vještak je ostao u cijelosti kod svojih pisanih nalaza i mišljenja, te usmenog nalaza i mišljenja.

24. Imajući u vidu ovakav dopunjen nalaz i mišljenje medicinskog vještaka tuženik je ostao u cijelosti kod svih svojih primjedbi istaknutih na isti.

25. Budući da medicinski vještak nije mogao na jasan, nedvojben i nesumnjiv način utvrditi što je točno uzrok smrti sada pok. FŽ, stoga njegovim nalazom i mišljenjem nije dovoljno utvrđeno činjenično stanje vezano za uzrok smrti prednice tužitelja, to je dakle ostalo nedorečeno i nedovoljno utvrđeno, pa time i nadalje dvojbeno, te ga stoga sud nije mogao prihvatiti u cijelosti kao stručan, pa je imajući u vidu navedeno, a budući da je i tuženik istakao takav dokazni prijedlog, bilo potrebno provesti novo medicinsko vještačenje po vještaku dr. Petru Škavić, a sve kako bi se na nedvojben način utvrdilo što je uzrokovalo smrt pok. FŽ, da li je uzrok iste prometna nesreća ili nešto drugo i da li je upala pluća zbog koje je ona umrla u uzročno-posljedičnoj vezi s prometnom nesrećom.

26. Iz pisanog nalaza i mišljenja medicinskog vještaka Petra Škavić, dr. med., od 14. ožujka 2023. (list 219 do 229 spisa) proizlazi da je prednica tužitelja, sada pokojna FŽ, rođena **.**.1937., stradala kao pješakinja u prometnoj nesreći 16. rujna 2017. U predmetnoj prometnoj nesreći prednica tužitelja je zadobila: natučenje s ranom razderotinom kože glave lijevo čeono-tjemeno - potres mozga, natučenje s krvnim podljevom kože i oteklinom desnog koljena, natučenje s krvnim podljevom i oteklinom desnog gležnja i stopala prijelom bližeg članka palca desnog stopala - prijelom baze bližeg članka 4. prsta desnog stopala, prijelom 3. kosti donožja desnog stopala. Radi navedenih ozljeda, prednica tužitelja je konzervativno liječena, bolnički od 16. rujna do 18. rujna 2017., a potom na kućnom liječenju do kontrole 25. rujna 2017. kada se ponovno zaprima na bolničko liječenje radi otekline, krvnog podljeva desne noge sa bulama i maceratom kože. Tada joj je, po otpustu 28. rujna 2017., postavljena nova, dobro vatirana natkoljenična longeta, te su joj izdane štake i propisan antibiotik. Na kontrolnom pregledu 4. listopada 2017. prati se uredno cijeljenje prijeloma i površinskih ozljeda, te joj se longeta skrati u potkoljeničnu. Dana 6. listopada 2017. javlja se na hitni prijem bolnice Vinkovci radi slabosti, te se obradom utvrdi smanjenja prozračenost plućnog parenhima, shvaćena kao artefakt radi uvjeta snimanja, ordinira joj se infuzija fiziološke otopine i uvede se dodatni antibiotik. Ponovno se javlja u bolnicu 10. listopada 2017., te je zadržana na bolničkom liječenju do 13. listopada 2017. radi sumnje na plućnu emboliju koja je isključena, te su tegobe prvenstveno povezane sa bolesti moždanih krvnih žila i psihoorganskim sindromom (u vezi s otprije postojećim patološkim stanjima organizma prednice tužitelja. Heteroanamnestički se dobivaju podatci visoko suspektni na cerebralno zbivanje (slabost, zanošenje u desnu stranu, curenje sline na usta, spušten usni kut, slabije gutanje). Tijekom navedenog boravka učinjen je i konzilijarni pregled kirurga 11. listopada 2017., pri kojemu se skinuta longeta, te je lokalni nalaz, što se tiče traumatskih ozljeda uredan, preporučeno je mirovanje, analgetika po potrebi, tuširanje krusta i podražajni oslonac na desnu nogu. Otpuštena je na vlastiti zahtjev 13. listopada 2017. na kućnu njegu s uputama. Promjene radi kojih se javila tada u bolnicu shvaćene su od liječnika u sklopu od ranije postojećih kroničnih tegoba (psihoorganski sindrom, bolest moždanih krvnih žila). Sljedeća medicinska dokumentacija datira od 23. listopada 2017. kada je prednica tužitelja ponovno primljena putem hitnog prijema u bolnicu Vinkovci radi otežanog disanja i hroptanja, koje je započelo dan ranije (22. listopada 2017.). Pregledom je utvrđen poremećaj stanja svijesti (somnolentna, izvan kontakta) koji se nije mogao objasniti somatskim stanjem (hipertonično kompenzirano srce, bez infiltrata ili zastoja na plućima, manja količina izljeva u oba f.c. sinusa). Dana 25. listopada 2017. dolazi do nastupa smrtnog ishoda, te je ispisana pod kliničkim dijagnozama akutizacije kronične opstruktivne bolesti pluća, somnolencije, treperenja srčanih pretklijetki i kroničnog bubrežnog zatajenja. U zaključku je navedeno kako je primljena poremećenog stanja svijesti i općeg stanja uz povišene upalne parametre vjerojatno u sklopu egzacerbacije KOPB-a, te je provođeno liječenja infuzijama, antibiotskom terapijom, terapijom kisikom i bronhodilatatorima, no unatoč svim provedenim mjerama liječenja dolazi do nastupa smrtnog ishoda. Učinjena je obdukcija mrtvog tijela prednice tužitelja, te je kao uzrok smrti navedena upala pluća i poplućnice lijevo, od strane obducenta shvaćeno u uzročno-posljedičnoj vezi s ozljedama zadobivenim u prometnoj nesreći dana 16. rujna 2017. Iz Zapisnika o obdukciji se razabiru tri vjerojatna uzroka smrti, koji su po svemu sudeći zajedničkim djelovanjem doveli do smrtnog ishoda prednice tužitelja: zatajenje rada srca zbog zadebljanja i povećanja srčanog mišića s posljedičnim izljevom tekućine u oba prsišta, ljevostrana upala pluća na podlozi obostrano promijenjenih pluća uslijed kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB), te nekroza dijela tankog crijeva zbog začepljenja krvnih žila masnog korijena crijeva. Iz medicinske dokumentacije proizlazi da je kirurško liječenja ozljeda i komplikacija nakon štetnog događaja dovršeno 11. listopada 2017. kada prigodom konzilijarnog pregleda kirurg navodi da su klinički znakovi ozljede regredirali te da je pregled kirurga potreban samo ukoliko se ukaže potreba. Kasnije tegobe i javljanja prednice tužitelja shvaćene su od strane liječnika kao posljedica akutizacije kroničnih, od prije postojećih, oboljenja sada pokojne (akutizacija bolesti krvnih žila mozga i psihoorganskog sindroma, te akutizacija kronične opstruktivne bolesti pluća). Iz svega navedenoga proizlazi kako je dovršetkom kirurškog liječenja i posljednjim otpustom sada pokojne FŽ **.**.2017. prekinuta uzročno-posljedična veza s ozljedama iz predmetnog događaja, te je do kasnijeg pogoršanja zdravlja i smrti prednice tužitelja došlo uslijed progresije kroničnih oboljenja od kojih je bolovala prije predmetnog događaja, a koja su takvih karakteristika da do njihova pogoršanja može doći u bilo kojem trenutku neovisno o izvanjskim čimbenicima. Prema tome, uzrok smrti sada pokojne FŽ je posljedica progresije otprije postojećih patoloških stanja organizma i ne stoji u uzročno-posljedičnoj vezi s ozljedama zadobivenim u predmetnoj prometnoj nesreći. Navedeno vještačenje, nalaz i mišljenje, prezentirani su i prodiskutirani na kolegiju vještaka Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu, te predstavlja usuglašeno mišljenje stručnjaka Zavoda o navedenom predmetu.

27. Na ovakav nalaz i mišljenje tužitelj je imao primjedbi, a tuženik nije.

28. Očitujući se na primjedbe tužitelja saslušan je medicinski vještak Petar Škavić na raspravnom ročištu od 17. listopada 2023. te je pokušano izvršiti usuglašavanje medicinskih vještaka Škavića i DŽ, budući da su isti imali različite nalaze i mišljenja (list 245 do 248 spisa).

29. Vještak Petar Škavić na primjedbu tužitelja, a vezano za eventualnu kontradiktornost njegovog nalaza i mišljenja sa obdukcijskim nalazom koji prileži u sudskom spisu, te na poseban upit suca da li je vještak pri izradi svog nalaza i mišljenja koristio obdukcijski nalaz, odgovorio je da je navedeni obdukcijski zapisnik prednice tužitelja koristio i citirao u svom pisanom nalazu i mišljenju, te vezano za isti može navesti kako uopćeno govoreći svaki obdukcijski zapisnik, a kao i nalaz i mišljenje se sastoji od nekoliko dijelova među kojima je dio nalaza odnosno utvrđenja dobivenih provedenom obdukcijom, rezultata dodatnih analiza bioloških tkiva i tekućina, te mišljenje obducenta o uzroku smrti. Mišljenje i zaključak o uzroku i načinu smrti obuducent donosi temeljem nalaza obdukcije, rezultata provedenih dodatnih analiza, te prethodne med. dokumentacije pokojne osobe, a pitanje je koju je dokumentaciju obducent imao na raspolaganju prilikom izrade obdukcijskog zapisnika, budući da je prednica tužitelja liječena u OŽB Vinkovci, a obdukcija je vršena u Općoj županijskoj bolnici Vukovar na zahtjev Općinskog državnog odvjetništva u Vukovaru. Vještak Škavić je naveo da je svoj nalaz i mišljenje sačinio temeljem uvida u cjelokupnu medicinsku dokumentaciju uloženu u spis predmeta od predmetne prometne nesreće pa do smrti prednice tužitelja i na temelju iste došao do zaključka navedenog u pisanom nalazu i mišljenju odnosno da je uzročno-posljedični niz zadobivenih ozljeda, tijeka i liječenja traumatske bolesti i razvijenih komplikacija završen 11. listopada 2017., kada kirurg Opće županijske bolnice Vinkovci navodi da je traumatološko liječenje dovršeno, te navodi da pregled kirurga više nije potreban, te je konstatirao da nije upoznat koju je dokumentaciju obducent imao prilikom izrade obdukcije i pisanja obdukcijskog zapisnika na uvid, a vezano za ranija oboljenja prednice tužitelja, te tijek liječenja traumatske bolesti odnosno ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći 16. rujna 2017.

30. Vještak DŽ u cijelosti je ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 10. ožujka 2020., te dopune kako usmene tako i pisane. Naveo je da ne može prihvatiti činjenicu da je kirurško liječenje završeno 11. listopada 2017. Da je tijekom hospitalizacije 10. do 13. listopada 2017. konzultiran kirurg koji je u svom nalazu naveo da su upalne kožne promjene na desnoj nozi u regresiji, ali isto tako je naveo da kod hoda pacijentice treba čuvati desnu nogu koja može biti samo kao podražajni oslonac. Na upit tužitelja dr. DŽ je odgovorio da je on također svoj nalaz i mišljenje predočio dr. RŽT, koja je prof. znanosti i spec. sudske medicine i stalni sudski vještak ŽS u Osijeku, što nije naveo u svom nalazu i mišljenju, ali što na ročištu smatra potrebnim navesti. Vještak dr. Škavić vezano za navode vještaka dr. DŽ na navedenom ročištu je iskazao da konzilijarnim pregledom kirurga dana 11. listopada 2017. a koji je prema stanju med. dok. izvršeno na traženje liječnika s odjela neurologije radi činjenice da je prednica tužitelja imala postavljenu longetu radi zadobivenih ozljeda, te je prigodom tog pregleda kirurg odstranio longetu, utvrdio potpunu regresiju kožnih promjena, te uredan neurocirkulatorni status desne ozlijeđene noge, te naveo da nema potreba za daljnjom kirurškom kontrolom odnosno da su potrebne odnosno na eventualnu indikaciju drugih liječnika kliničara, a koja indikacija tijekom daljnjeg pregleda i liječenja prednice tužitelja nije bila postavljena, a kako slijedi iz kasnije med. dok. od 23. listopada 2017., otpusnog pisma boravka od 23. do 25. listopada 2017.

31. Imajući u vidu navedeno oba vještaka su navela da ostaju kod svog nalaza i mišljenja, te budući da se njihovi nalazi i mišljenja u bitnom razlikuju, sukladno članku 252. stavak 2. Zakona o parničnom postupku sud je proveo dokaz nadvještačenjem po Medicinskom fakultetu u Rijeci, a koji je vještačenje povjerio prof. dr. sc. Dražen Cuculić, specijalistu sudske medicine.

32. Iz pisanog nalaz i mišljenja vještaka prof. dr. sc. Dražen Cuculić od 4. studenog 2024. (list 275 do 291 spisa) proizlazi da je isti sastavljen temeljem cjelokupne medicınske dokumentacije koja prileži spisu. Pok. FŽ, stara 80 godina u vrijeme nastanka prometne nezgode 16. listopada 2017., kao pješakinja uslijed naleta osobnog motornog vozila zadobila je sljedeće ozljede: ranu razderotinu na glavi čeono tjemeno lijevo, potres mozga, krvni podljev i oteklinu desnog koljena, krvi podljev i oteklinu desnog gležnja i stopala, prijelom 3-kosti donožja desnog stopala, prijelom bližeg članka 4. prsta desnog stopala i prıjelom bližeg članka palca desnog stopala. Što se kvalifikacije težine ozljeda tıče, rama razderotina na glavi čeonotjemeno lijevo, potres mozga, krvni podljev i oteklina desnog koljena i krvni podljev i oteklina desnog gležnja i stopala predstavljaju tjelesnu ozljedu (lake naravi), dok prijelom 3. kosti donožja desnog stopala, prijelom baze bližeg članka 4. prsta desnog stopala i prijelom bližeg članka palca desnog stopala predstavljaju svaka za sebe i u svom ukupnom zbiru tešku tjelesnu ozljedu. Da kronološkim pregledom cjelokupne medicinske dokumentacije proizlaze sljedeći zaključci: zbog ozljeda zadobivenih 16. rujna 2017. pak. FŽ bila je prvi puta hospitalizirana od 16. rujna do 18. rujna 2017. (po dolasku pri svijesti, orijentirana, no potpuno amnestična za neposredni traumatski događaj). Dijagnostičkom RTG obradom (kraniogram, vratna kralježnica, desno koljeno, skočni zglob i stopalo) pronađe se prijelom treće metatarzalne kosti desnog stopala, te proksimalnog članka palca desne noge i baze proksimalne falange četvrtog prsta desnog stopala… Na odjelu je liječena mirovanjem, infuzijama, antitrombotskom te analgetskom terapijom uz svakodnevnu opservacıju.. Tijekom boravka učini se kontrolni pregled neurologa, te se pacijentica u dobrom općem stanju 18. rujna 207. otpušta na kućnu njegu."). Dana 25. rujna 2017. ponovno se zaprima na odjel za opću kirurgiju zato jer je skidanjem imobilizacije u kontrolnoj traumataloškoj ambulanti primijećeno da je „noga otečena prekrivena sufuzijama, osobito unutarnje strane koljena, te dorzuma stopala gdje se nalaze bule i macerat kože. Po uklanjanju imobilızacije, otok noge manji, a bula sanirane. Postavi se nova dobro vatirana natkoljenična longeta za desnu nogu, pacijentici se izda doznaka za podpazušne štake koje je odmah i dobila, nakon čega se 28. rujna 2017. uz klinički poboljšan nalaz otpušta na kućnu njegu s preporukama mirovanja uz poštedni režim, te propisani antibiotik. Dana 4. listopada 2017. na kontroli kirurga subjektivno je bolje, krvni podljev, otok crvenilo i bule su u regresiji, skida se natkoljenična longeta i postavi potkoljenična. Dana 6. rujna 2017. u kućnoj intervenciji po dojavi LOM liječnica HMP nalazi da se pacijentica osjeća slabo, slabije komunicira, pomalo somnolentna, zbog čega je obrađena na OHBP, gdje se po obradi zbog slabosti i učinjenoj RTC obradi pluća ne nalazi znakova organizacije plućnog parenhima, uz moguć manji izljev desno, te se ordinira infuzija fiziološke otopine i uz rehidrataciju uvede dodatna antibiotska terapija (uz Klavocin i Sumamed). Iduća hospitalizacija od 10. do 13. listopada 2017 indicirana je po LOM- a (upućena zbog sumnje na plućnu emboliju, koja je otklonjena). Postave se dijagnoze: cerebrovaskularna bolest, dobroćudni tumor dif dg intracerebralno krvarenje (na obdukciji nema spomena o ovoj promjeni), psihoorganski sindrom, fibrilacija atrija, vezana uz od ranije postojeća patološka stanja, a uvidom u bolničku dokumentaciju vidi se da ima višegodišnju hipertenziju i kroničnu bubrežnu insuficijenciju, tako da je bolesnica zaprimljena na neurološku opservaciju zbog heteroanamneze od pratnje o zbivanju koje je prethodilo dolasku u bolnicu u vidu smetenosti, slabosti, zanašanja u desnu stranu, u jednom trenutku i prostriranosti kada kako pratnja tvrdi nije magla ni ruke dići, te je povraćala, bila slaba i onemoćala. Tijekom boravka je konzilijarno pregledana i od kirurga i od internista, a otpuštena je na kućnu njegu s preporukom nastavka dosadašnje antibiotske terapije (uz amoksicilin/klavulonska kiselina 2x1 gram još tjedan dana). Posljednja hospitalizacija zabilježena je 23. listopada 2017. kada je dovezena radi naglo nastalog otežanog disanja. Postavljena je dijagnoza KOPB egzacerbata (kronična opstruktivna plućna bolest u egzacerbaciji). Utvrđen je poremećaj stanja svijesti - somnolentno soporozno stanje. Bolesnica od ranije ima KOPB, kroničnu bubrežnu insuficijenciju, a nalazi se povišen CRP moguće zbog egzacerbacije KOPB-a. Dominira poremećaj stanja svijesti koji se ne može objasniti somatskih poremećaja, pa je pogoršanje stanja svijesti i općeg stanja, uz povišene upalne parametre, protumačena u sklopu egzacerbacije KOPB. Smrtni ishod nastupi 25. listopada 2017. pod kliničkim dijagnozama akutizacije kronične opstruktivne bolesti pluća, somnolencije, fibrilacije atrija i kroničnog zatajenja bubrega unatoč svim poduzetim mjerama liječenja infuzijama, antibiotskom terapijom, oksigenoterapijom i bronhodilatatorima. Obdukcijom su osim navedenih ozljeda u vidu prijeloma kostiju desnog stopala, utvrđena i brojna kronična patološka stanja pok. FŽ, među kojima i upala pluća i poplućnice, koja se najvjerojatnije razvila kao posljedica akutizacije kronične opstruktivne bolesti pluća, pa sam mišljenja da je zaključak obducenta da upala pluća stoji u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim prijelomom kostiju stopala zbog čega je smrt proglasio nasilnom, zapravo pogrešan. U tom smislu nalaz nekroze dijela tankog crijeva zbog začepljenja krvnih žila masnog korijena crijeva predstavlja konkurirajući uzrok smrti, kao i dekompenzacija hipertoničnog srca s izljevom u oba prsišta Treba reći da sva kronična patološka stanja utvrđena tijekom hospitalizacije pok. FŽ predstavljaju posebno stanje organizma, te je uzrok smrti vezan uz od ranije postojeća oboljenja (kroničnu cerebrovaskularnu bolest, psihoorganski sindrom, difuznu aterosklerotsku bolest, kronično zatajivanje bubrega, kroničnu upalu osrčja, pa tako i kroničnu opstruktivnu bolest pluća, koja se u kartonu pacijenta evidentira još 2014.) Imajući u vidu sve navedeno vještak zaključuje da budući je smrt nastupila kao posljedica progresije od ranije postojećih patoloških stanja, do smrtnog ishoda nije došlo uslijed ozljeda zadobivenih u predmetnoj prometnoj nezgodi koja se desila gotovo 40 dana prije smrti, niti su ozljede koje je pok. FŽ zadobila kao pješak bile takve naravi da bi dovele do rapidnog pogoršanja njenog zdravstvenog stanja, sve do smrtnog ishoda.

33. Na ovo nadvještačenje tuženik nije imao primjedbi, dok su tužitelji imali pitanja i primjedbi za vještaka.

34. Na okolnost pitanja i primjedbi tužitelja saslušan je vještak dr. Dražen Cuculić na raspravnom ročištu od 17. rujna 2025. (list 316 – 321).

35. Vještak prof. dr. sc. Dražen Cuculić, na zapisniku od 17. rujna 2025. (list 316 do 321) je iskazao da prije početka raspravljanja navodi da su se u istom pokrale dvije greške u pisanju, i to na str. 13. u predzadnjem pasusu, tako da umjesto riječi "prijelom pluća" trebaju stajati riječi "upala pluća", te na str. 15. u prvoj rečenici, tako da umjesto datuma "16.10.2017." treba stajati datum "16.9.2017." Da je vidio da se u spisu nalazi zapisnik sekcije br. 49/17 od 26. listopada 2017. obducenta dr. OŽ, a koji prileži spisu na listu 60 do 65, da je isti detaljno citirao uzevši u obzir i vanjski i unutarnji pregled i patološko anatomske dijagnoze i uzrok smrti i mišljenje obducenta te da je sve to i naveo na listovima 12 i 13 nalaza i mišljenja. Na primjedbu tužitelja sa raspravnog zapisnik od 20. veljače 2025. da vještak nije odgovorio na odlučnu činjenicu da je pok. prednica tužitelja zadobila frakturu stopala i da je iz med. dok. vidljivo da je zbog pogoršanja njezina zdravstvena stanja, a izazvano starosnom dobi, ista zbog nemogućnosti kretanja zadobila upalu pluća i u konačnici preminula od embolije, što po tvrdnjama tužitelja znači da se stvorio ugrušak uzrok kojeg je prijelom odnosno fraktura stopala (a što je utvrdio i patolog kod izrade svog nalaza i mišljenja), vještak je odgovorio da u zapisniku sekcije od strane dr. OŽ nigdje nema opisa, niti je postavljena dijagnoza plućne embolije ili začepljenja plućnih ogranaka krvnim ugrušcima. Jedino gdje se u spisu spominje riječ embolija je bila prilikom hospitalizacije sada pok. FŽ od 10. listopada 2017. do 13. listopada 2017. kada je ta hospitalizacija indicirana po liječniku opće medicine koja je uputila pacijenticu u bolnicu zbog sumnje na plućnu emboliju, koja je međutim prilikom pregleda u bolnici otklonjena. Znači ta dijagnoza koja je bila sumnjiva, nije bila dokazana. Naveo je da prijelom kostiju stopala predstavlja zbog funkcionalnog oštećenja važnog dijela tijela i poremećaja statike običnu tešku tjelesnu ozljedu, no budući se ne radi o anatomskom dijelu tijela koji bi životno ugrozi pacijenta, predmetna ozljeda stopala ne bi predstavljala ugrozu po život, čak niti u apstraktnom smislu. Mora napomenuti da kod pok. nisu u prometnoj nezgodi evidentirane nikakve ozljede prsnog koša ili dišnog sustava, a koje bi se eventualno mogle dovesti u vezu sa pogoršanjem njenog zdravstvenog stanja, koje bi u konačnici dovelo do obdukcijom utvrđenog uzroka smrti u vidu upale lijevog pluća i poplućnice. Moram napomenuti da je i ranije zabilježeno i to uvidom u osobni zdravstveni karton pacijenta sada pok. HŽ je bila u bolnici zaprimljena od 25. prosinca 2015. do 2. siječnja 2016. radi desnostrane pneumonije, dakle imala je upalu pluća nevezano za bilo kakvu traumu. Dakle, ona je preboljela upalu pluća. Osim toga, prema zadnjem nalazu kliničara – internista citirao je: "Bolesnica od ranije ima kroničnu opstruktivnu bolest pluća kroničnu bubrežnu insuficijenciju, a nalazi se povišen CRP, moguće zbog egzacerbacije pogoršanje kronične opstruktivne bolesti pluća. Bolesnica je primljena poremećenog stanja svijesti i općeg stanja uz povišene upalne parametre (CRP) vjerojatno u sklopu egzacerbacije kronične opstruktivne bolesti pluća." Vještak napominje da je kod pok. već od 2014. evidentirana kronična opstruktivna bolest pluća. Da je smrtni ishod nastupio 23. listopada 2017., pod kliničkim dijagnozama akutizacije kronične bolesti pluća, somnolencije (poremećenost stanje svijesti), fibrilacija atrija (treperenje srčane klijeti) i kroničnog zatajenja bubrega. Dakle, niti jedna se dijagnoza ne povezuje sa predmetnom ozljedom stopala. Imajući u vidu cjelokupnu med. dok. a koja prileži spisu iz stacionara traumatologije, iz stacionara opće kirurgije, iz traumatološke ambulante, hitnog prijema, i stacionara neurologije, proizlazi da je pok. FŽ bila sa prekidima kontinuiteta u nekoliko navrata pregledavana u zdravstvenim ustanovama, međutim nakon tih pregleda primjerice pacijentica se u dobrom općem stanju nakon prve hospitalizacije 18. rujna 2017. otpušta na kućnu njegu. Prilikom iduće hospitalizacije na odjelu za opću kirurgiju ona se također otpušta 28. rujna 2017. uz klinički poboljšan nalaz na kućnu njegu, sa preporukama mirovanja uz poštedni režim, te propisanu antibiotsku terapiju. Iduća hospitalizacija koju sam već naveo od 10. listopada do 13. listopada 2017. pacijentica je konzilijarno pregledana i od kirurga i od internista, te otpuštena na kućnu njegu s preporukom nastavka prethodno propisane antibiotske terapije. Posljednja hospitalizacija zabilježena je 23. listopada 2017. kada je dovezena radi nastalog otežanog disanja i u toj hospitalizaciji je došlo do smrti. Na upit da li se preporučeno mirovanje pok. FŽ može dovesti u vezi sa embolijom pluća i smrtnim ishodom, vještak je naveo da je mirovanje pacijenta u svakom slučaju bilo preporučeno od liječničke struke, a dugotrajno ležanje je situacija koja pogoduje razvoju i upale pluća koja je u konačnici i uzrok smrti, dok je embolija pluća isključena. Vezano za primjedbu tužitelja, da tužitelji smatraju da je vještačenje prof. dr. sc. Cuculića gotovo identično nalazu i mišljenju odnosno vještačenju dr. Škavića, vještak je naveo da je on imao na uvid vještačenje dr. Škavića, s time da nije u potpunosti prepisivao od njega, no da smatra da je bitno je naglasiti to da se on i dr. Škavić u jednoj bitnoj stvari podudaraju, a to je da predmeta ozljeda kostiju desnog stopala ne stoji u izravnoj uzročno-posljedičnoj vezi sa smrtnim ishodom. Posebno je dodao da je dr. Škavić u svom nalazu i mišljenju napisao da je to prezentirao i prodiskutirao na kolegiju vještaka Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu, te da stoga njegovo vještačenje predstavlja usuglašeno mišljenje stručnjaka Zavoda o navedenom predmetu. Navedeni vještak ostao je u cijelosti kod svog pisanog nalaza od 4. studenog 2024. ispravljenog na ročištu. Na upit tužitelja može li vještak obzirom na njegovo očitovanje na ročištu isključiti zaključak da je nedvojbeno došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja pok. FŽ nakon što je ista morala ležati radi ozljeda koje je zadobila pri prijelomu desnog stopala, da je ta činjenica uzrokovala pogoršanje njezinog zdrav. stanja ne direktno nego indirektno, obzirom da prije prometne nezgode nije imala nikakvih tegoba sa plućima i da je uslijed činjenice nekretanja, slabijeg krvotoka, slabijeg rada pluća, došlo do upale pluća koja je naznačena i kao uzrok smrti u zapisniku sekcije, vještak je odgovorio da upala pluća stoji kao uzrok smrti, a da on nije ovdje da nešto isključuje, jedino ne može sa sigurnošću dokazati uzročno- posljedičnu vezu između prometne nesreće i smrti, a navodi da se zdravstveno stanje pok. rapidno pogoršalo pri posljednjoj hospitalizaciji.

36. Ovakav nalaz i mišljenje medicinskog vještaka temelji se na iscrpnoj i sveobuhvatnoj medicinskoj dokumentaciji prednika tužitelja, na uvidu i detaljnoj analizi obdukcijskog nalaza i mišljenja i medicinske dokumentacije, on sadrži jasnu i cjelovitu kronologiju događaja vezano za tijek i proces liječenja prednika tuženika, a za vještaka nakon usmenog očitovanja parnične stranke nisu imale daljnjih pitanja, on je temeljito, sigurno i iscrpno odgovorio na sva pitanja i primjedbe parničnih stranaka, one ga ničim nisu dovele u sumnju, dvojbu ili u pitanje, pa ga tim više sud drži vjerodostojnim, objektivnim i stručnim i prihvaća ga u cijelosti.

37. Prema odredbi članka 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, dalje: ZOO) šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Također, u smislu navedene odredbe da bi postojala odgovornost za štetu moraju kumulativno biti ispunjene opće pretpostavke odgovornosti za štetu (subjekti odgovornosti za štetu, štetna radnja štetnika, šteta, uzročno-posljedična veza i protupravnost štetne radnje). Uzročno-posljedničnu vezu mora dokazati oštećenik u konkretnom slučaju tužitelji.

38. Nadvještačenjem je dakle utvrđeno, da je zbog ozljeda zadobivenih prometnoj nesreći FŽ bila je prvi puta hospitalizirana od 16. rujna do 18. rujna 2017. (po dolasku pri svijesti, orijentirana, no potpuno amnestična za neposredni traumatski događaj), da je dijagnostičkom RTG obradom pronađen je prijelom treće metatarzalne kosti desnog stopala, te proksimalnog članka palca desne noge i baze proksimalne falange četvrtog prsta desnog stopala, na odjelu je liječena mirovanjem, infuzijama, antitrombotskom, te analgetskom terapijom uz svakodnevnu opservacıju, te je pacijentica u dobrom općem stanju 18. rujna 2017. otpuštena na kućnu njegu.

39. Da je dana 25. rujna 2017. ponovno zaprima na odjel za opću kirurgiju, zato jer je skidanjem imobilizacije u kontrolnoj traumataloškoj ambulanti primijećeno da je „noga otečena prekrivena sufuzijama, osobito unutarnje strane koljena, te dorzuma stopala gdje se nalaze bule i macerat kože. Po uklanjanju imobilızacije, otok noge manji, a bula sanirane, postavljena joj je nova dobro vatirana natkoljenična longeta za desnu nogu, te joj je izdana doznaka za podpazušne štake koje je odmah i dobila, nakon čega se 28. rujna 2017. uz klinički poboljšan nalaz otpušta na kućnu njegu s preporukama mirovanja uz poštedni režim, te antibiotik. Dana 4. listopada 2017. na kontroli kirurga subjektivno je bolje, krvni podljev, otok crvenilo i bule su u regresiji, skida se natkoljenična longeta i postavlja potkoljenična.

40. Da je dana 6. rujna 2017. u kućnoj intervenciji po dojavi LOM liječnica HMP nalazi da se pacijentica osjeća slabo, slabije komunicira, pomalo somnolentna, zbog čega je obrađena na OHBP, gdje se po obradi zbog slabosti i učinjenoj RTC obradi pluća ne nalazi znakova organizacije plućnog parenhima, uz moguć manji izljev desno, te se ordinira infuzija fiziološke otopine i uz rehidrataciju uvede dodatna antibiotska terapija (uz Klavocin i Sumamed).

41. Da je iduća hospitalizacija bila od 10. do 13. listopada 2017. indicirana je po LOM-a, upućena zbog sumnje na plućnu emboliju, koja je otklonjena, tada se postavljaju dijagnoze: cerebrovaskularna bolest, dobroćudni tumor dif dg intracerebralno krvarenje (na obdukciji nema spomena o ovoj promjeni), psihoorganski sindrom, fibrilacija atrija, vezana uz od ranije postojeća patološka stanja, a uvidom u bolničku dokumentaciju vidi se da ima višegodišnju hipertenziju i kroničnu bubrežnu insuficijenciju, tako da je bolesnica zaprimljena na neurološku opservaciju zbog heteroanamneze (od pratnje o zbivanju koje je prethodilo dolasku u bolnicu u vidu smetenosti, slabosti, zanašanja u desnu stranu, u jednom trenutku i prostriranosti kada kako pratnja tvrdi nije mogla ni ruke dići, te je povraćala, bila slaba i onemoćala). Tijekom boravka je konzilijarno pregledana i od kirurga i od internista, a otpuštena je na kućnu njegu s preporukom nastavka dosadašnje antibiotske terapije.

42. Da je posljednja hospitalizacija zabilježena je 23. listopada 2017. kada je dovezena radi naglo nastalog otežanog disanja, postavljena joj je dijagnoza KOPB egzacerbata (kronična opstruktivna plućna bolest u egzacerbaciji). Utvrđen je poremećaj stanja svijesti - somnolentno soporozno stanje. Bolesnica od ranije ima KOPB, kroničnu bubrežnu insuficijenciju, a nalazi se povišen CRP moguće zbog egzacerbacije KOPB-a. Dominira poremećaj stanja svijesti koji se ne može objasniti somatskih poremećaja, pa je pogoršanje stanja svijesti i općeg stanja, uz povišene upalne parametre, protumačena u sklopu egzacerbacije KOPB.

43. Da je smrtni ishod nastupio 25. listopada 2017. pod kliničkim dijagnozama akutizacije kronične opstruktivne bolesti pluća, somnolencije, fibrilacije atrija i kroničnog zatajenja bubrega unatoč svim poduzetim mjerama liječenja infuzijama, antibiotskom terapijom, oksigenoterapijom i bronhodilatatorima.

44. Da su obdukcijom su osim navedenih ozljeda u vidu prijeloma kostiju desnog stopala, utvrđena i brojna kronična patološka stanja pok. FŽ, među kojima i upala pluća i poplućnice, koja se najvjerojatnije razvila kao posljedica akutizacije kronične opstruktivne bolesti pluća, pa je vještak mišljenja da je zaključak obducenta da upala pluća stoji u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim prijelomom kostiju stopala zbog čega je smrt proglasio nasilnom pogrešan.

45. U tom smislu vještak zaključuje da nalaz nekroze dijela tankog crijeva zbog začepljenja krvnih žila masnog korijena crijeva predstavlja konkurirajući uzrok smrti, kao i dekompenzacija hipertoničnog srca s izljevom u oba prsišta , da sva kronična patološka stanja utvrđena tijekom hospitalizacije pok. FŽ predstavljaju posebno stanje organizma, te je uzrok smrti vezan uz od ranije postojeća oboljenja (kroničnu cerebrovaskularnu bolest, psihoorganski sindrom, difuznu aterosklerotsku bolest, kronično zatajivanje bubrega, kroničnu upalu osrčja, pa tako i kroničnu opstruktivnu bolest pluća, koja se u kartonu pacijenta evidentira još 2014.)

46. Imajući u vidu sve navedeno vještak zaključuje da budući je smrt nastupila kao posljedica progresije od ranije postojećih patoloških stanja, do smrtnog ishoda nije došlo uslijed ozljeda zadobivenih u predmetnoj prometnoj nezgodi koja se desila gotovo 40 dana prije smrti, niti su ozljede koje je pok. FŽ zadobila kao pješak bile takve naravi da bi dovele do rapidnog pogoršanja njenog zdravstvenog stanja, sve do smrtnog ishoda.

47. Slijedom navedenog nalaza i mišljenja medicinskog vještaka dr. Dražena Cuculić ovaj prvostupanjski sud zaključuje da u konkretnom slučaju ne postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja i štete, jer je smrt pravne prednice tužitelja nastupila zbog uzroka koji nije u vezi sa ozljedom koju je ista zadobila u štetnom događaju, smrt prednice tužitelja nastupila je kao posljedica progresije od ranije postojećih patoloških stanja, prometna nezgoda se desila gotovo 40 dana prije smrti, a ozljede koje je pok. FŽ zadobila kao pješak nisu bile takve naravi da bi dovele do rapidnog pogoršanja njenog zdravstvenog stanja odnosno do smrtnog ishoda, zbog čega je valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

48. Stoga, u konkretnom slučaju tužitelji nisu dokazali postojanje odštetne odgovornosti budući da nisu dokazali postojanje uzročno-posljedične veze između štete radnje i štete.

49. Suprotno navodima tužitelja, a kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Dražena Cuculića, pok. pravna prednica tužitelja u prometnoj nesreći zadobila je ozljedu kostiju desnog stopala, te proksimalnog članka palca desne noge i baze proksimalne falange četvrtog prsta desnog stopala. Na odjelu je liječena mirovanjem, infuzijama, antitrombotskom, te analgetskom terapijom uz svakodnevnu opservacıju, te je pacijentica u dobrom općem stanju nakon dva dana otpuštena na kućnu njegu, a predmeta ozljeda ne stoji u izravnoj uzročno-posljedičnoj vezi sa smrtnim ishodom.

50. Posljednja hospitalizacija zabilježena 23. listopada 2017. kada je dovezena radi naglo nastalog otežanog disanja, postavljena joj je dijagnoza KOPB egzacerbata (kronična opstruktivna plućna bolest u egzacerbaciji), utvrđen je poremećaj stanja svijesti - somnolentno soporozno stanje. Bolesnica od ranije ima KOPB, kroničnu bubrežnu insuficijenciju, a nalazi se povišen CRP moguće zbog egzacerbacije KOPB-a. Da su nakon prve hospitalizacije bile još tri hospitalizacije, prva zbog otoka imobilizirane noge, druga zbog sumnje na plućnu emboliju koja nije potvrđena i treća zbog KOPB egzacerbata (kronična opstruktivna plućna bolest u egzacerbaciji), kada su utvrđena ranijih oboljenja: cerebrovaskularna bolest, dobroćudni tumor dif dg intracerebralno krvarenje (na obdukciji nema spomena o ovoj promjeni), psihoorganski sindrom, fibrilacija atrija, vezana uz od ranije postojeća patološka stanja. Da je smrtni ishod nastupio 25. listopada 2017. pod kliničkim dijagnozama akutizacije kronične opstruktivne bolesti pluća, somnolencije, fibrilacije atrija i kroničnog zatajenja bubrega unatoč svim poduzetim mjerama liječenja infuzijama, antibiotskom terapijom, oksigenoterapijom i bronhodilatatorima. Iz čega sud zaključuje da je oporavak pok. pravne prednice tužitelja vezano za ozljede iz prometne nesreće bio dovršen prije posljednje hospitalizacije i smrtnog ishoda.

51. Slijedom navedenoga, prema stavu ovog prvostupanjskog suda, utvrđenjem dovršetka kirurškog liječenja i otpustom sada pokojne FŽ **.**.2017. prekinuta je uzročno-posljedična veza s ozljedama iz predmetnog štetnog događaja, te je do kasnijeg pogoršanja zdravlja i smrti prednice tužitelja došlo uslijed progresije kroničnih oboljenja od kojih je bolovala prije predmetnog događaja, a koja su po mišljenju suda takvih karakteristika da do njihova pogoršanja može doći u bilo kojem trenutku neovisno o vanjskim faktorima. Dakle, uzrok smrti sada pokojne FŽ je posljedica progresije otprije postojećih patoloških stanja organizma i nije u uzročno-posljedičnoj vezi s ozljedama zadobivenim u predmetnoj prometnoj nesreći, a ovo pogotovo imajući u vidu i činjenicu vremenskog odmaka same prometne nesreće od smrti pok. prednice tužitelja, čime je došlo do prekida uzročno-posljedične veze između štetne radnje i štete.

52. Ukoliko je uzročno-posljedična veza prekinuta, za štetu koja nastane nakon prekida veze štetnik ne odgovara.

53. Imajući u vidu sve navedeno osnovan je istaknuti prigovor nepostojanja uzročno-posljedične veze između nastalog ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nesreći i smrtne posljedice kod pok. FŽ, pa shodno tome tužitelji nisu uspješno dokazali da je osnovan osnov tužbe, te je zbog navedenog odbijen tužbeni zahtjev, pa stoga sud nije mogao odlučivati, niti o visini štete, ni o tijeku zatražene zakonske zatezne kamate.

54. Ovdje je potrebno napomenuti da, ni prednik tužitelja, ni osiguranik tuženika GŽ nisu isključivo odgovorni za nastanak predmetne nesreće odnosno štetnog događaja, no osnovan je prigovor podijeljene odgovornosti tuženika, odnosno doprinosa nastanku prometne nesreće oba sudionik, dakle i prednika tužitelja FŽ i osiguranika tuženika, jer je prometni vještak utvrdio da su oba sudionika u određenoj mjeri doprinijela nastanku prometne nesreće, što slijedi iz načina njihovog kretanja, te mogućnosti oba sudionika da pravilnim i pravovremenim reagiranjem izbjegnu prometnu nesreću. No, budući da je stav suda da tužitelji nisu dokazali postojanje uzročno posljedične veze, te je tužbeni zahtjev zato odbijen, stoga sud smatra da prigovor podijeljene odgovornosti nije potrebno dalje i detaljnije obrazlagati.

55. Sud nije izvodio dokaz: saslušanjem obducenta dr. OŽ koji je provodio obdukciju i sačinio obdukcijski nalaz, pribavom dokumentacije iz obdukcijskog spisa, ovo stoga što su obdukcijski nalaz sud i vještaci imali na uvidu, te im je bilo moguće isti analizirati, pa se ovaj dokaz ukazao kao nepotreban i nebitan.

56. Sud nije izvodio dokaz pribavom cijelokupnog državnoodvjetničkog spisa, jer je izvršen uvid u optužni akt-optužnicu iz toga spisa, što je bilo dostatno da se zaključi da postoje osnove sumnje da je BŽ počinio kazneno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret, pa se ovaj dokaz ukazao kao nevažan.

57. Sud nije izvodio, niti dokaz pribavom spisa Općinskog suda u Vukovaru, poslovni broj K-288/18, jer je taj spis službenim putem zatražen od toga suda dopisom od 5. travnja 2019. (list 72 spisa), no isti mu nije dostavljen, pa se izvođenje toga dokaza ukazalo kao nemoguće.

58. Iskazivanje dosuđenoga iznosa tuženiku u eurima izvršeno je uz primjenu fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje koja su utvrđena Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 57/22 i 88/22).

59. O troškovima postupka odlučeno je temeljem čl. 154. st. 1. uz primjenu čl. 155. i 161. st.1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP), imajući u vidu vrijednost predmeta spora i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103,14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23; dalje: OT), te su tuženiku na ime parničnog troška priznati troškovi i to: na ime sastava odgovora na tužbu (Tbr. 8. točka 1. u vezi s Tbr. 7. točka 1. OT), na ime zastupanja na devet ročišta i to 2. studenog 2018., 15. veljače 2019., 5. travnja 2019., 28. kolovoza 2019., 13. listopada 2020., 9. travnja 2021., 12. svibnja 2022., 17. listopada 2023. i 17. rujna 2025., (Tbr. 9. točka 1. u vezi s Tbr. 7. točka 1. OT) na ime sastava četiri obrazložena podneska (od 30. lipnja 2020., 29. lipnja 2021., 16. veljače 2022. i 24. travnja 2023., Tbr. 8. točka 1. u vezi s Tbr. 7. točka 1. OT) svaka radnja po 1.000,00 EUR što ukupno iznosi 14.000,00 EUR, uvećano za pripadajući PDV u iznosu od 3.500,00 EUR što ukupno čini iznos od 17.500,00 EUR.

60. Tuženiku je također priznat trošak na ime sudske pristojbe na odgovor na tubu u iznosu 242,88 EUR, na ime uplaćenog predujma za troškove izvođenja kombiniranog prometno-medicinskog vještačenja po vještacima Jeđud i Dumenčićć u iznosu od 530,89 EUR te na ime predujma za troškove izvođenje novog medicinskog vještačenja po vještaku Škavić u iznosu od 331,81 EUR.

61.Imajući u vidu sve navedeno tuženiku je priznat sveukupan parnični trošak u iznosu 18.605,58 EUR, te je odlučeno kao pod točkom II. Izreke ove presude.

62. Temeljem čl. 151. st. 3. ZPP-a na dosuđeni parnični trošak priznato je pravo i na zakonsku zateznu kamatu od dana donošenja odluke, s obzirom da je takav zahtjev za naknadu ove kamate postavljen.

U Županji 31. listopada 2025.

Sudac

Helena Zetić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Rok za žalbu za stranku koja je uredno pozvana na ročište za objavu presude teče od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a).

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojoj se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ovog zakona o dostavi pismena, te tada rok za žalbu počinje teći od dana primitka ovjerenog prijepisa presude.

Žalba se podnosi ovome sudu pismeno, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

O tom obavijest:

1. Tužitelji po punomoćniku Saši Čačiću, odvjetniku u Vinkovcima,

2. Tuženik po punomoćnicima odvjetnicima u ZOU Željko Olujić, Iva Pezić i Fran Olujić u Zagrebu