Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Broj: Pp-15230/2024-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu po sutkinji Ingrid Buzdovačić Fiorentini uz sudjelovanje zapisničarke Vernese Guć, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika GD, kojeg brani Srđan Vrdoljak, po optužnom prijedlogu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, I. policijske postaje Split, klasa: 211-07/24-5/31227, urbroj: 511-12-23-24-1, zbog prekršaja iz čl.17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 5/90, 30/90., 47/90. , 29/94., 114/22. i 47/23.), nakon glavne rasprave zaključene 29. listopada 2023. u nazočnosti okrivljenika GD i zamjenice branitelja Marine Bekavac, a izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja, 31. listopada 2025. objavio i
p r e s u d i o j e :
Na temelju čl.182.t.1. Prekršajnog zakona
okrivljenik GD, sin HD i G, rođen **.**.1969., iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pomorac, VŠS, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, državljanin Republike Hrvatske, neosuđivan,
kojeg brani Srđan Vrdoljak, odvjetnik u Splitu, Ljudevita Posavskog 12 B,
o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e
što je 12. studenog 2024. oko 13:20 sati u Splitu, Gat sv. Duje 1, na trajektu Jadrolinije Biokovo vrijeđao i omalovažavao policijske službenike FD i HD prilikom njihovog službenog postupanja riječima: „Ne mogu ja nigdi doć, vi niste normalni, šta pričate, niste dobri s glavom“, a kad je upozoren da prestane, nastavio je s vrijeđanjem i omalovažavanjem policijskih službenika riječima: „Vi niste dobri s glavom, neću vam ja nigdi doć“,
čime je počinio prekršaj iz čl.17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Na temelju čl.140.st.2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138.st.2.t.3.a) Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, I. policijska postaja Split podnijela je optužni prijedlog klasa: 211-07/24-5/31227, urbroj: 511-12-23-24-1 od 12. studenog 2024. protiv okrivljenika zbog prekršaja iz čl.17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
2. Ovaj sud je izdao prekršajni nalog od 20. studenog 2024. kojim je okrivljenik proglašen krivim zbog prekršaja iz čl.17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu 300,00 eura. Okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu 20,00 eura.
3. Protiv prekršajnog naloga okrivljenik je po branitelju pravodobno izjavio prigovor zbog poricanja prekršaja pa je na temelju čl.238.st.9. Prekršajnog zakona prekršajni nalog stavljen izvan snage i provedena glavna rasprava.
4. Okrivljenik se očitovao da se ne smatra krivim za prekršaj za koji se tereti.
5.1. U svojoj obrani okrivljenik je izjavio da radi kao prvi časnik palube na trajektu Biokovo i da je kritičnog dana u 11:00 sati preuzeo smjenu i radio na ukrcaju vozila. Da se policijsko vozilo u kojem su bili policajac i policajka namjeravalo ukrcati na trajekt, ali da nisu imali kartu. Da im je rekao da otiđu po kartu, da su otišli, ali da kartu nisu dobili jer kod sebe nisu imali službenu karticu. Da im je rekao da ih ne može pustiti bez karte, ali da mogu parkirati vozilo sa strane i ući u trajekt kao pješaci, naime, da su bili uniformirani i da nisu trebali imati kartu kao pješaci, a da su za vozilo obavezni imati kartu. Da su se zatim vratili s otoka, da su pristajali u Trajektnu luku Split i da ga je zvala na telefon treća časnica da ga traži policija, a da joj je on rekao da dođu na most. Da mu je policijski službenik pokazao neke papire. Da je na prvoj stranici bila njegova osobna iskaznica. Da mu je policijski službenik rekao: „Ajde potpišite ovo“, a da je on policijskom službeniku rekao da ne zna što potpisuje, da mu je doslovce rekao: „Jeste li vi normalni, neću potpisati nešto što ne znam što potpisujem.“ Da su ga na to zgrabili i rekli da ide s njima. Da su mu u službenom vozilu rekli da će ostati u pritvoru. Da je u policijskoj postaji bio alkotestiran i zadržan sigurno tri sata. Da se sjeća da je došao načelnik Policijske postaje i uhvatio se za glavu govoreći: „Šta smo napravili.“ Da je slično reagirao i kriminalist kod kojeg je kasnije išao. Dakle, da nije istina da je vrijeđao i omalovažavao policijske službenike riječima iz optužnog prijedloga.
5.2. Na posebno pitanje zamjenice branitelja okrivljenik je odgovorio da je s njim na mostu, kad su policijski službenici došli na most, bio zapovjednik CD.
6. U dokaznom postupku pročitana je službena zabilješka policijske službenice FD od 12. studenog 2024. u kojoj navodi da su 12. studenog 2024. oko 12:30 sati upućeni na mjesto događaja radi uručivanja poziva i pouke o pravima osumnjičenika okrivljeniku u ovom postupku zbog osnove sumnje da je ostvario obilježja kaznenog djela iz čl.314.st.1. Kaznenog zakona – prisile prema službenoj osobi. Nakon što je okrivljenik upoznat s navedenim da je počeo vrijeđati i omalovažavati policijske službenike FD i UD riječima iz optužnog prijedloga.
7. U dokaznom postupku pročitan je zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola od 12. studenog 2024. iz kojeg proizlazi da u organizmu okrivljenika nije bilo alkohola.
8. U dokaznom postupku pročitano je izvješće o uhićenju od 12. studenog 2024. iz kojeg proizlazi da je okrivljenik uhićen 12. studenog 2024. u 13:35 sati i da je pušten na slobodu istog dana u 16:30 sati.
9.1. U dokaznom postupku ispitana je svjedokinja policijska službenica FD koja je iskazala da su kritične prigode kolega HD i ona došli na Gat sv. Duje, da se u ovom trenutku ne sjeća je li to bilo da bi okrivljeniku uručili pismeno ili da pođe s njima u Postaju. Da se u svakom slučaju radilo o tome da okrivljenik prethodno nije htio pustiti na brod njene kolege i da se radilo o sumnji na počinjeno kazneno djelo prisile prema službenoj osobi. Da je okrivljenik prilikom njihovog postupanja vrijeđao nju i kolegu riječima: „Vi niste normalni, neću s vama poći, vi niste dobri s glavom.“ Da je sve to bilo na brodu, a da je događaju nazočio zapovjednik.
9.2. Na posebno pitanje svjedokinja policijska službenica je odgovorila da je citirane riječi okrivljenik izgovorio povišenim tonom, da nije postupio po njihovoj zapovjedi, a da su same riječi za nju i kolegu uvredljive i omalovažavajuće.
9.3. Zamjenica branitelja je izjavila da je razumljivo rezoniranje policijske službenice, a da je razumljivo i ponašanje okrivljenika. Da on nije smio pustiti na brod policijske službenike bez putne karte, a sukladno dostavljenoj dokumentaciji od strane poslodavca okrivljenika.
10. U dokaznom postupku pročitan je podnesak Jadrolinije od 9. listopada 2025. u kojem navode da je pravo na povlašteni i besplatni prijevoz službenih vozila Ministarstva unutarnjih poslova u javnom linijskom pomorskom prijevozu uređeno čl.32.st.3.t.7. Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu („Narodne novine“ broj: 19/22.) i čl.25. Pravilnika o prijevozu putnika, prtljage i tereta. Da je podrobnije ostvarivanje prava na povlašteni besplatan prijevoz uređeno Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanju prava na povlašteni prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu („Narodne novine“ broj: 41/17., 47/17., i 73/21.).
11. U dokaznom postupku obavljen je uvid u prekršajnu evidenciju iz koje proizlazi da okrivljenik nije osuđivan.
12. S obzirom da je stanje stvari dovoljno utvrđeno, sud je odustao od izvođenja dokaza ispitivanjem svjedoka policijskog službenika HD.
13.1. U završnom govoru zamjenica branitelja je izjavila da okrivljenik navedenog dana nije imao namjeru vrijeđati policijske službenike već da je sukladno Pravilniku i praksi poslodavca postupao kao savjestan radnik. Da se sukladno navedenom predlaže osloboditi okrivljenika od kazne sukladno čl.38. Prekršajnog zakona.
13.2. U završnom govoru okrivljenik nije imao što posebno izjaviti.
14. Ocjenom obrane okrivljenika i izvedenih dokaza utvrđeno je da djelo za koje se okrivljenik optužuje, činjenično opisano i pravno označeno kao u izreci, nije prekršaj pa je na temelju čl.182.t.1. Prekršajnog zakona okrivljenik oslobođen od optužbe.
15. Nesporan je povod predmetnog događaja: Okrivljenik je kao prvi časnik palube na trajektu Jadrolinije Biokovo radio na ukrcaju putnika i vozila i nije dozvolio ukrcaj službenog policijskog vozila jer policijski službenici nisu imali kartu.
16. Nesporno je da na temelju čl.32.st.3.t.7. Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu („Narodne novine“ broj: 19/22.) djelatnici policije i njihova službena vozila pri obavljanju dužnosti na brodu ili otocima imaju pravo na besplatni prijevoz, koje ostvaruju na svim linijama s obvezom javne usluge.
17. Na temelju čl.25. Jadrolinijinog Pravilnika o prijevozu putnika, prtljage i tereta ukrcaj na brod lokalnih linija (osim katamarana) bez unaprijed nabavljene putne karte moguć je za javne službe koje ostvaruju pravo na besplatan prijevoz prema posebnim zakonskim uvjetima, a elektronska putna karta se izdaje na elektronskom uređaju prilikom ukrcaja.
18.1. Na temelju čl.2.st.3.t.7. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanju prava na povlašten prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu („Narodne novine“ broj: 41/17., 122/20., i 19/22.) djelatnici policije i njihova službena vozila pri obavljanju dužnosti na otocima su korisnici prava na besplatni prijevoz.
18.2. Na temelju čl.10.st.1. istog Pravilnika djelatnici policije i njihova službena vozila pri obavljanju dužnosti na otocima, imaju pravo na besplatni prijevoz u javnom obalnom pomorskom prijevozu na svim linijama koje povezuju otoke s kopnom i otoke međusobno na neograničenom broju putovanja, uz predočenje važećih otočnih iskaznica izdanih javnoj službi za osobe i vozila.
18.3. Na temelju čl.11.st.1. istog Pravilnika radi ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz izdaje se Otočna iskaznica za putnike, uz koju je korisnik dužan posjedovati i odgovarajuću putnu kartu u fizičkom ili elektroničkom obliku. Prilikom ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz, brodar je dužan izdati, a korisnik je dužan posjedovati odgovarajuću putnu kartu. Na temelju čl.11.st.2. istog Pravilnika za svako ostvareno putovanje korisnika prava na besplatni prijevoz brodar je dužan izdati odnosno evidentirati izdanu putnu kartu s navedenom relacijom, datumom putovanja, cijenom te brojem Otočne iskaznice za putnika.
18.4. U prilogu 2. istog Pravilnika navode se korisnici prava prema boji otočnih iskaznica pa je otočna iskaznica s dominantno žutom bojom namijenjena djelatnicima javnih službi i otočna iskaznica s dominantno narančastom bojom vozilu javnih službi.
19. Iz citiranih propisa proizlazi da policijski službenici i policijsko vozilo imaju pravo na besplatni prijevoz trajektom Jadrolinije, međutim, da se na trajekt ne mogu ukrcati bez predočenja elektronskih putnih karata koje se izdaju uz predočenje otočnih iskaznica.
20. Iz obrane okrivljenika proizlazi da u konkretnom slučaju policijski službenici očigledno kod sebe nisu imali otočne iskaznice pa da nisu mogli ishoditi putnu kartu, a da im je unatoč tome dopustio da se ukrcaju na trajekt, ali da im nije dopustio da na trajekt ukrcaju službeno vozilo.
21. Upravo navedene činjenice što okrivljenik opravdano nije dopustio policijskim službenicima ukrcaj službenog vozila na trajekt, rezultirale su daljnjim postupanjem policijskih službenika koji su smatrali da postoji osnova sumnje da je okrivljenik počinio kazneno djelo prisile prema službenoj osobi. Pod takvim okolnostima policijski službenici FD i HD došli su kasnije do okrivljenika na trajekt, a sporno je je li okrivljenik reagirao riječima citiranim u optužnom prijedlogu i počinio prekršaj iz čl.17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
22. Ovaj sud poklonio je vjeru iskazu svjedokinje policijske službenice FD, a koja je izričito i decidirano iskazala, ne dovodeći ničim u pitanje objektivnost svog iskaza, da je okrivljenik prilikom policijskog postupanja vrijeđao nju i policijskog službenika HD riječima: „Vi niste normalni, neću s vama poći, vi niste dobri s glavom“, a čime ih je uvrijedio.
23. Ovaj sud smatra da citirane riječi u određenim okolnostima mogu biti uvredljive, međutim, da u konkretnim, gore opisanim okolnostima, citirane riječi predstavljaju slobodu izražavanja. Pravo na slobodu izražavanja sadrži u sebi kritiku koja može biti izražena jezikom koji je uvredljiv, sve dok nije bezrazložno uvredljiv. Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda je ponovio da se mora napraviti jasna razlika između kritike i uvrede, dakle, da treba balansirati između slobode izražavanja i drugog zaštićenog interesa. U tom balansiranju Europski sud za ljudska prava pridaje jednaku težinu dvjema zaštićenim vrijednostima. Prema sudskoj praksi Suda „obični“ pojedinci uživaju najviši stupanj zaštite, a javni službenici moraju tolerirati veću kritiku, političari još višu, a državna tijela najvišu. U tom smislu granice dopuštene kritike šire su u odnosu na policijske službenike nego na privatnog građanina.
24. Kako je već rečeno, okrivljenikove riječi ne prelaze nužno granice prihvatljive kritike, tim više što su izrečene usmeno, osobito kao spontana reakcija na postupanje policijskih službenika koje je po mišljenju ovog suda bilo neprimjereno stvarnom događanju.
25. Nadalje, Europski sud za ljudska prava smatra da su sankcije za uvredu primjerene samo kada su iznesene u zloj vjeri ili potpuno lišene činjenične osnove i predstavljaju rizik za javni red, a što u konkretnom predmetu nije slučaj.
26. Slijedom iznijetog, sud je utvrdio da riječima koje su mu stavljene na teret okrivljenik nije vrijeđao policijske službenike prilikom vršenja službe pa je na temelju čl.182.t.1. Prekršajnog zakona oslobođen od optužbe.
27. Budući da je okrivljenik oslobođen od optužbe, na temelju čl.140.st.2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstva suda.
Split, 31. listopada 2025.
Zapisničarka:
Sutkinja:
Vernesa Guć (v.r.)
RD Fiorentini (v.r.)
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude ovlašteni tužitelj i okrivljenik imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, u roku od 8 dana od dostave presude. Žalba se podnosi putem ovog Prekršajnog suda u 2 primjerka bez pristojbe.
Presuda se dostavlja: ovlaštenom tužitelju, okrivljeniku i branitelju
