REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-2605/2023-121

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Krešimiru Koketiju, u pravnoj stvari tužiteljice TB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Šime Savić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., OIB 52848403362 Zagreb, Slovenska ulica 24, kojeg zastupa punomoćnik Ante Puljiz, odvjetnik u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d., OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa punomoćnik Franjo- Krešimir Šenjug, odvjetnik u OD Grgić & Partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 17. rujna 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Šime Savić. punomoćnika tuženika Ante Puljiza, i zamjenika punomoćnika umješača UB, odvjetnika u [adresa], 31. listopada. 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., da tužiteljici TB isplati iznos od 3.612,18 EUR (tritisućešestodvanaest eura i osamnaest eurocenti) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 27. srpnja 2017. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 1. siječnja 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, dok se u preostalom iznosu od 8.908,89 EUR (osamtisućadevetstoosam eura i osamdesetdevet eurocenti) tužbeni zahtjev odbija.

II Nalaže se tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., nadoknaditi tužiteljici TB trošak postupka u iznosu od 232,26 EUR (dvjestotridesetdva eura i dvadesetšest eurocenti) sa zateznim kamatama od 31. listopada 2025. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III Odbijaju se zahtjevi tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., i umješača EUROHERC osiguranje d.d., za naknadu troškova postupka u cijelosti.

r i j e š i o  j e

Dopušta se EUROHERC osiguranje d.d. sudjelovanje u ovom postupku kao umješač na strani tuženika.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je 1. svibnja 2017. došlo do prometne nesreće u mjestu Kapela Korenička, Općina Plitvička Jezera, kolnik Državne ceste broj 01, na način da je suprug tužiteljice ŽB upravljao motorom marke Kawasaki ER 5, reg. oznake [registarska oznaka] iz pravca Slunja u pravcu [adresa], te se nakon što je izvršio pretjecanje autobusa, vraćao, odnosno već se nalazio u svojoj desnoj prometnoj traci, a u tom trenutku iz suprotnog smjera je naišlo vozilo marke VW Golf reg. oznaka [registarska oznaka] kojim vozilom je upravljao DB, osiguranik tuženika, koji iako je mogao vidjeti nailazak motora kojim je upravljao imenovani, iz nepoznatih razloga nije kočio niti je pomjerio svoje vozilo još udesno, nego se naprotiv svojim vozilom pomjerio još ulijevo prema sredini kolnika, odnosno prešao je na suprotnu prometnu traku te tom prilikom prednjim lijevim dijelom vozila udario u lijevu bočnu stranu motora. Na motoru sa kao suputnica tom prilikom nalazila tužiteljica i nosila je svu propisanu motorističku opremu. Od siline udara motor se odbija i udara u vozilo marke VW UP, reg. oznake [registarska oznaka]. Suprug tužiteljice od zadobivenih ozljeda je preminuo, dok je tužiteljica zadobila tjelesne ozljede pobliže navedene u medicinskoj dokumentaciji, uslijed čega je došlo do njezine povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a posljedice prometne nesreće osjeća i danas. Tužiteljica potražuje naknadu štete na ime duševnih boli zbog gubitka bliske osobe te naknadu štete zbog njezine povrede prava osobnosti, sve sukladno čl. 1100. i 1101. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23 - dalje u tekstu: ZOO). Predlaže usvojiti tužbeni zahtjev te traži trošak postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu te tijekom postupka priznaje nastanak štetnog događaja, priznaje da je tužiteljica bila suputnica na motociklu Kawasaki ER 5, reg. oznake [registarska oznaka] i koji je bio osiguran kod Euroherc osiguranja d.d. kao i da je kod njega vozilo marke VW Golf reg. oznaka [registarska oznaka] bilo osigurano policom osiguranja od automobilske odgovornosti. Osporava osnovu i visinu zahtjeva tužiteljice s osnove odgovornosti za štetu na ime duševnih boli zbog gubitka bliske osobe kao i zbog vlastite povrede prava osobnosti, ističe prigovor isključive odgovornosti pok. supruga tužiteljice ŽB za nesreću jer je neoprezno vršio radnju pretjecanja i frontalno udario u vozilo marke VW Golf reg. oznaka [registarska oznaka], koje se kretalo propisno svojim kolničkim trakom. Poziva se na čl. 23. st. 1. Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, dalje u tekstu: ZOOP) kojim je propisano da po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti pravo na naknadu štete nema vozač vozila kojim je prouzročena šteta te njegovi srodnici glede štete zbog smrti vozača. Osporava i dinamiku štetnog događaja, uzročno-posljedičnu vezu između dijagnoze F32-depresiven epizode i predmetne nezgode.

3. Umješač na strani tuženika pridružuje se navodima tuženika iz odgovora na tužbu, osim u dijelu o pasivnoj legitimiranosti i odgovornosti umješača za naknadu štete tužiteljici. Osporava osnovanost i visinu zahtjeva tužiteljice.

3. Inicijalno postavljenim tužbenim zahtjevom iz tužbe tužiteljica je s osnove povrede prava osobnosti tražila zbog gubitka bliske osobe (supruga) uz doprinos od 20 % ukupno 176.000,00 kn / 23.359,21 EUR te zbog pretrpljenih ozljeda iznos od 57.000,00 kn / 7.565,20 EUR sve s pripadajućim kamatama. Nakon izvedenog prometnog vještačenja, tužiteljica je podneskom od 31. svibnja 2019. tražila zbog gubitka bliske osobe uz doprinos od 50 % ukupno 110.000,00 kn / 14.599,51 EUR te zbog pretrpljenih ozljeda iznos od 57.000,00 kn / 7.565,20 EUR sve s pripadajućim kamatama. Nadalje, nakon medicinskog vještačenja, tužiteljica je podneskom od 12. svibnja 2020. tražila zbog gubitka bliske osobe uz doprinos od 50 % ukupno 110.000,00 kn / 14.599,51 EUR te zbog pretrpljenih ozljeda iznos od 23.840,00 / 3.164,11 EUR sve s pripadajućim kamatama. Navedenim dispozicijama tužiteljica je djelomično povukla tužbu (VSRH Su IV-16/2021-8 od 26. travnja 2021.), čemu se tuženik nije izričito protivio. Podneskom od 1. prosinca 2020. tužiteljica je tražila zbog gubitka bliske osobe uz doprinos od 70 % ukupno 66.000,00 kn / 8.759,71 EUR te zbog pretrpljenih ozljeda iznos od 28.340,00 / 3.760,11 EUR (ukupno je tražila 94.340,00 kn / 12.521,07 EUR) sve s pripadajućim kamatama. Ovakvom dispozicijom tužiteljica je djelomično povukla tužbu (na ime smrti bliske osobe), te (nepravu) preinaku tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove koja je moguća i dopuštena (tako i VSRH Su-IV-123/2024 od 27. svibnja 2024.). Preinaci tužbe tuženik se nije protivio, a osim toga sud je istu ocijenio svrsishodnom za konačno rješenje spora među strankama, a svako drugo tumačenje bilo bi pretjerano formalističko te bi time bila narušena sam bit prava tužiteljice na pristup sudu (tako i VSRH Rev 3158/2018 od 22. studenoga 2023., USRH U-III/4474/2019 od 29. ožujka 2022. te ESLJP Vugdelija protiv Hrvatske (zahtjev br. 14692/18) od 20. veljače 2024.). Podnescima od 29. rujna 2022. i 17. travnja 2023. tužiteljica nije disponirala tužbenim zahtjevima već je iskazala iste sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine" broj, 57/22, 88/22). Konačno, podneskom od 6. studenoga 2023. tužiteljica je tražila zbog gubitka bliske osobe uz doprinos od 70 % ukupno 66.000,00 kn / 8.759,71 EUR te zbog pretrpljenih ozljeda iznos od 28.340,00 / 3.761,36 EUR (ukupno je tražila 94.340,00 kn / 12.521,07 EUR) sve s pripadajućim kamatama, čime je neznatno uredila tužbu (pretpostavlja se razlika kod obračuna prilikom konverzije), čemu se tuženik nije protivio. Prema tome, valjalo je odlučiti o konačno postavljenom tužbenom zahtjevu iz podneska od 6. studenoga 2023.

4. Tijekom postupka sud je pročitao Zapisnik o očevidu (list 4-12 spisa), Situacijski plan (list 13, 109 spisa), Smrtni list (list 14 spisa), Zapisnik s obdukcije (list 15-18, 110 – 112 spisa), medicinsku dokumentaciju tužiteljice (list 19-28 spisa), Odštetni zahtjev (list 29-32 spisa), priklopljen je spis ODO Gospić KR-DO-141/2017 i spis MUP-a, PP Korenica KLASA: 511-04-08/3-D-15/17-18 (list 63-92 spisa), pregledana se fotografije prometne nesreće (list 128 spisa i 412-415 spisa), Očevid (list 151-153 spisa), Izvedeno je prometno vještačenje po vještaku Srećku Hlišću dipl. ing. (list 158-167, 203-204 i 418-419 spisa), medicinsko vještačenje po vještaku dr. Augustu Mijiću (list 182-183 i 201-202 spisa), zamolbenim putem saslušani su svjedoci TBZ (list 348-349 spisa), PB (list 356-357 spisa) i DB (list 388-389 spisa), saslušana je neposredno tužiteljica (list 394-396 spisa).

5. Svi izvedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje u tekstu: ZPP).

6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi naknade štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje s osnove gubitka bliske osobe (supruga) te s osnove vlastitog ozljeđivanja u prometnoj nesreći koja se dogodila 1. svibnja 2017. na način da je suprug tužiteljice ŽB upravljao motociklom marke Kawasaki ER 5, reg. oznake [registarska oznaka], s kojim se vozila tužiteljica kao putnica, iz pravca Slunja u pravcu [adresa], te je prilikom poduzete radnje pretjecanje autobusa svojim lijevim dijelom udario u lijevi dio vozila marke VW Golf reg. oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao DB, osiguranik tuženika, uslijed čega je suprug tužiteljice ŽB par dana kasnije preminuo, dok je tužiteljica pretrpjela ozljede, sve sukladno čl. 19. u svezi s čl. 1100. i 1101. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 - dalje u tekstu: ZOO). Pritom odgovornost tuženika temelji na odredbi čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, dalje: ZOOP-u).

8. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja, aktivna i pasivna legitimacija, dakle da je tuženica bila suputnica na motociklu Kawasaki ER 5, reg. oznake [registarska oznaka] koje je sudjelovalo u nesreći i da je u trenutku iste vozilo marke VW Golf reg. oznaka [registarska oznaka] bilo kod tuženika osigurano policom osiguranja od automobilske odgovornosti. Također, među strankama nije sporan 70 % doprinos pok. supruga tužiteljice ŽB nastanku štete. Konačno, nije sporno da Općinsko državno odvjetništvo u Gospiću nije pokrenulo kazneni postupak protiv osiguranika tuženika DB (razvidno iz Službene bilješke priklopljenog spisa KR-DO-141/2017 od 6. listopada 2017.) već je iz rezultata provedenih izvida i hitnih dokaznih radnji zaključeno da je do prometne nesreće u kojoj je smrtno stradao ŽB došlo zbog njegovih nepoštivanja prometnih propisa.

9. Sporna je osnova i visina zahtjeva kako za smrt ŽB tako i za pretrpljene ozljede tužiteljice, dinamika nastanka štetnog događaja, omjer doprinosa pok. ŽB nastanku štete (raspon od nespornih 70 % do 100 %), te uzročno-posljedična veza između dijagnoze F32 - depresivne epizode i prometne nesreće.

10. Radi utvrđivanja dinamike nastanka štetnog događaja pročitan je Zapisnik o očevidu, pregledan je Situacijski plan, saslušani su kao svjedoci svi sudionici nesreće te je izvedeno prometno vještačenje po vještaku Srećku Hlišću dipl. ing.

10.1. Nalazom i mišljenjem vještak Srećka Hlišća dipl. ing. zaključuje da je tužiteljica bila putnica na motociklu osiguranika umješača, koji je prelaskom preko pune razdjelne linije u nepreglednom desnom zavoju pretjecao nepoznati autobus po lijevoj voznoj traci, pri čemu je u nastavku došlo do sudara prednjeg više lijevog bočnog dijela motocikla i prednjeg vise lijevog bočnog dijela osobnog vozila VW Golf osiguranika tuženika, koji je naišao svojom desnom voznom trakom iz suprotnog smjera i pomakao vozilo desnim bokom do ruba svoje desne vozne trake, nakon čega je motocikl odbačen povratno udesno prema desnoj traci gdje je udario u stražnji lijevi rub osobnog vozila VW Up, koje se kretalo ispred autobusa. Kod sudara osobno vozilo VW Golf je bilo prednjim lijevim dijelom za oko 1,5 m od razdjelne linije 3,3 m široke vozne trake, a motocikl je u području kotaca bio udaljen za oko 1,45 m od iste. Brzina motocikla kod sudara je iznosila oko 70 km/h, a osobnog vozila VW Golf oko 71 km/h. Brzina kretanja motocikla i osobnog vozila VW Golf prije sudara nije moguće utvrditi jer za to nema materijalnih tragova, pa tako onda niti utvrditi njihov međusoban položaj u odnosu na autobus, kojemu se ne može odrediti brzina niti položaj u trenutku kada je pored njega osiguranik tuženika mogao najranije zapaziti pretjecanje motocikla, te pri kojoj brzini bi osiguranik tuženika mogao dovoljno usporiti pa da osiguranik umješača stigne izaći iz putanje osobnog vozila VW. Osim da izađe s kolnika desnim kotačima osobnog vozila VW Golf na bankinu brzinom u području od oko 71 km/h s nepredvidivim posljedicama, prostora za dodatnim pomakom osiguranika tuženika udesno da bi se mimoišao s motociklom nije bilo jer nesreća se ne bi dogodila da je osiguranik umješača u pretjecanju autobusa iskoristio za mimoilazak prostor između lijevog boka osobnog vozila VW i razdjelne linije kolnika. Nije moguće utvrditi kod koje i od koje bi brzine osiguranik tuženika mogao kočenjem toliko usporiti da motociklist bočnim izmicanjem udesno prema razdjelnoj liniji uspije izaći iz putanje osobnog vozila VW Golf pa da ne dođe do sudara, niti okolnost da li je osiguranik tuženika kasnio u reagiranju kočenjem ili/i izmicanjem i vremenski koliko, te koliko bi utjecaj na izbjegavanje nesreće imala njegova stvarna prilazna brzina ako se u bitnome razlikovala od sudarne.

10.3. Na ročištu od 3. studenoga 2020. i 17. rujna 2025. prometni vještak je ostao kod svog nalaza i mišljenja i dopunski zaključio da iz sudarnog položaja proizlazi da je motociklist bio u povratku prema sredini kolnika. Kako nema tragova kočenja ni motocikla ni osobnog vozila ne može zaključiti da li je osiguranik tuženika prije sudara kočio i kojim intenzitetom, a izostanak tragova ukazuje da ako je vozač osobnog vozila i poduzeo kočenje to nije bilo uz maksimalno moguće kako bi ostvario usporenje ali je moglo biti do intenziteta naglog prikočivanja uz zadržavanje stabilnosti kretanja osobnog vozila. Sudarni preklop nije velik, a kada se uzme u obzir okolnost kako motocikl nije pravokutan, zaključuje da isti iznosi tek 15-ak centimetara. Teoretski je moguće da se nesreća ne bi dogodila kada bi osiguranik tuženika pomakom osobnog vozila desnim kotačima na bankinu, koja se nalazi na razini kolnika, međutim ne može predvidjeti posljedice niti kako bi vozač osobnog vozila odreagirao u povratku natrag na kolnik osobito imajući u vidu sudarnu brzinu od 71 km/h. Ako se uzme u obzir mjesto sudara koje je 1,5 m od razdjelne linije te udaljenost stupića na bankini, postoji prolaz od 2,3 m (širina vozila iznosi 1,74 m). Također, ako bi pretjecanje autobusa od strane motocikla trajalo 5 sekundi, kako je to iskazivala tužiteljica, u tome slučaju osobno vozilo, a za brzinu kao kod sudara bilo bi udaljeno od mjesta nesreće za oko 98 m te na tome putu postoji mogućnost da vozač usporava prikočivanjem i mijenja putanju. U svakom slučaju, zbog izostanka materijalnih tragova ne može navesti koliko bi iznosila međusobna preglednost između motocikliste i vozača osobnog vozila kada je motociklist počeo pretjecati.

10.4. Sud ocjenjuje nalaz i mišljenje iscrpnim, stručnim, uvjerljivim i u skladu s materijalnom dokumentacijom, pa time i mjerodavnim za odluku u ovom sporu. Tužiteljica svojim prigovorima nije dovela u pitanje vjerodostojnost nalaza i mišljenja, niti osnovano ukazala na nelogičnosti, proturječnosti i nedostatke, stoga nije bilo potrebe za izvođenjem novog ili obnovu postojećeg prometnog vještačenja kako je to predlagala tijekom postupka. Zbog ne postojanja određenih materijalnih tragova ne mogu se utvrditi neke činjenice, na koje tužiteljica upire, a odnose se na samu dinamiku nastanka štetnog događaja (položaj, razmak pozicija i brzina autobusa, brzina oba vozila prije sudara i sl.), što je i sam vještak u svom nalazu napomenuo.

10.5. U bitnome iz nalaza i mišljenja sud zaključuje:

- da je pok. ŽB upravljajući motociklom Kawasaki ER 5, reg. oznake [registarska oznaka] započeo radnju pretjecanja autobusa prelaskom preko pune razdjelne linije u nepreglednom desnom zavoju i vozio se po lijevoj voznoj traci predviđenoj za suprotni smjer;

- da je došlo do sudara prednjeg više lijevog bočnog dijela motocikla i prednjeg više lijevog bočnog dijela osobnog vozila VW Golf reg. oznaka [registarska oznaka] (osiguranika tuženika), koji je naišao svojom desnom voznom trakom iz suprotnog smjera i pomakao vozilo desnim bokom do samog ruba svoje desne vozne trake (prostora za dodatnim pomakom na kolniku nije bilo), što ukazuje da je izbjegavao sudar;

- da je motocikl odbačen povratno udesno prema desnoj traci gdje je udario u stražnji lijevi rub osobnog vozila VW Up, koje se kretalo ispred autobusa;

- da se mjesto sudara nalazilo na desnoj voznoj traci osobnog vozila VW Golf i to 1,5 m od razdjelne linije, a sudarni preklop iznosio je 15-ak centimetara;

- prometna nesreća se ne bi dogodila da je pok. ŽB u pretjecanju autobusa iskoristio za mimoilazak prostor između lijevog boka osobnog vozila VW

Golf i razdjelne linije kolnika;

- da je sudar nastao u trenutku kada je pok. ŽB završavao radnju pretjecanja autobusa i krenuo se vraćati na svoju kolničku traku;

- da je na mjestu nesreće u dionici na kojoj je dopuštena brzina 70 km/h, sudarna brzina osobnog vozila iznosila 71 km/h, a motocikliste 70 km/h;

- da nema tragova kočenja kako osobnog vozila tako i motocikliste, niti su poznati podaci o autobusu koji je motociklist pretjecao (dužina, širina i brzina kretanja, položaj na cesti) pa stoga nije moguće utvrditi je osiguranik tuženika kasnio u reagiranju kočenjem ili/i izmicanjem i vremenski koliko, te koliko bi utjecaj na izbjegavanje nesreće imala njegova stvarna prilazna brzina ako se u bitnome razlikovala od sudarne;

- da izostanak tragova kočenja ukazuje da ako je vozač osobnog vozila i poduzeo kočenje to nije bilo uz maksimalno moguće kako bi ostvario usporenje ali je moglo biti do intenziteta naglog prikočivanja uz zadržavanje stabilnosti kretanja osobnog vozila;

- da je teoretski moguće da se nesreća ne bi dogodila kada bi osiguranik tuženika pomakom osobnog vozila desnim kotačima na bankinu (do stupića je bilo prostora još 0,5 m), koja se nalazi na razini kolnika, međutim ne mogu se predvidjeti posljedice niti kako bi vozač osobnog vozila (koji je u trenutku nesreće imao skoro 77 godina) odreagirao u povratku natrag na kolnik osobito imajući u vidu sudarnu brzinu od 71 km/h;

- da teoretski ako bi pretjecanje autobusa od strane motocikla trajalo 5 sekundi, kako je to iskazivala tužiteljica, u tome slučaju osobno vozilo, a za brzinu kao kod sudara bilo bi udaljeno od mjesta nesreće za oko 98 m te na tome putu postoji mogućnost da vozač usporava prikočivanjem i mijenja putanju, ali da zbog izostanka materijalnih tragova ne može se utvrditi kolika bi iznosila međusobna preglednost između motocikliste i vozača osobnog vozila VW Golf (osiguranika tuženika) kada je motociklist započeo radnju pretjecanja;

11. Nadalje, analizom Zapisnika o očevidu od 1. svibnja 2017. proizlazi da se prometna nesreća dogodila izvan naselja, na ravnom dijelu ceste nakon zavoja, kolnik je bio gladak, dobar i suh, podijeljen uzdužnom neisprekidanom bijelom linijom koji dijeli dvije prometne trake, a brzina kretanja vozila ograničena je na 70 km/h, promet je bio gust i vrijeme je bilo sunčano. Opisujući štetni događaj, svjedoci TBZ, PB i DB iskazivali su da je bila velika gužva i vozilo se u koloni te da se nesreća dogodila prelaskom motocikla Kawasaki ER 5, reg. oznake [registarska oznaka] na suprotnu prometnu traku vozača vozila VW Golf reg. oznaka [registarska oznaka] i da je zbog nesreće nastala manja šteta na vozilu VW UP, reg. oznake [registarska oznaka] koji se nalazio ispred autobusa. I tužiteljica u svom iskazu navodi da je pok. suprug na lagano zavojitom dijelu krenuo sa radnjom pretjecanja autobusa, koja je trajala 5-6 sekundi, a da je do nesreće došlo kada su već bili u ravnini s vozačem autobusa.

11.1. Iskaze svih svjedoka i tužiteljice u navedenom dijelu prihvaća sud kao iskrene, suglasne, u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu (iz Zapisnika o očevida proizlazi da je bio gust promet), i koji se međusobno nadopunjuju. Iskaz tužiteljice u dijelu u kojem navodi da je radnja pretjecanja autobusa trajala 5-6 sekundi, sud ocjenjuje subjektivnim, jer radi se o njezinom osobnom dojmu, pogotovo kad se uzme u obzir da je neposredno nakon toga doživjela nesreću (traumu i stres) u kojoj se ozlijedila i izgubila svijest i pritom izgubila supruga. Također, pored nedostatka podataka o autobusu koji se pretjecao (dužina, širina i brzina kretanja, položaj na cesti itd.) trajanje pretjecanja je neodlučno jer vještak u nedostatka tih ključnih podataka ne može utvrditi kolika bi iznosila međusobna preglednost između motocikliste i vozača osobnog vozila VW Golf (osiguranika tuženika) kada je motociklist započeo radnju pretjecanja. Također iskaz DB da je vozio brzinom od 40 km/h, a da je motorista udario u njega brzinom od 150 km/h sud ocjenjuje isto subjektivnim i rezultat su osobnog dojma, jer iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da su oba vozila brzinom od 70 km/h odnosno 71 km/h.

12. Sukladno čl. 71. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (Narodne novine broj 33/05, 64/05, 155/05, 14/11, 25/15) u svezi s čl.12. st. 4. Zakon o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17 – dalje u tekstu: ZSPC) zabranjeno je pretjecati na dijelu kolnika na kojem se nalazi puna uzdužna crta. Nadalje, vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu, a prije samog započinjanja vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja (čl. 43. ZSPC-a); pretjecati i obilaziti vozač smije samo ako time ne ometa normalno kretanje vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na cesti ima dovoljno prostora za sigurno izvođenje tih radnji; vozač ne smije pretjecati i obilaziti kad time, s obzirom na karakteristike ceste i postojeće okolnosti na cesti i u prometu ili s obzirom na tehnička svojstva vozila kojim upravlja, ugrožava druge sudionike u prometu (čl. 66. ZSPC-a); vozač ne smije vozilom početi pretjecati ili obilaziti ako prometna traka kojom namjerava pretjecati nije slobodna na dovoljnoj udaljenosti tako da bi, vodeći računa o razlici između brzine kretanja svojeg vozila za vrijeme pretjecanja i brzine kretanja vozila drugih sudionika u prometu koje namjerava preteći, pretjecanjem ugrozio sigurnost prometa ili omeo promet iz suprotnog smjera; ako nakon pretjecanja ili obilaženja ne bi ponovno mogao zauzeti položaj na prometnoj traci kojom se kretao prije pretjecanja ili obilaženja i to bez ometanja ili ugrožavanja ostalih sudionika u prometu (čl. 70. ZSPC-a), nakon pretjecanja ili obilaženja vozač je dužan, čim to bude moguće učiniti bez ometanja ili ugrožavanja ostalih sudionika u prometu, vozilom ponovno zauzeti položaj na prometnoj traci kojom se kretao prije pretjecanja, odnosno obilaženja (čl. 71. ZSPC- a); na kolniku na kojem se promet odvija u dva smjera, a koji ima po jednu prometnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, vozač ne smije vozilom pretjecati drugo vozilo u zavoju kad je preglednost ceste nedovoljna (čl. 72. ZSPC-a).

13. Polazeći od gornjeg utvrđenja te imajući u vidu citirane odredbe ZSPC-a proizlazi da pok. ŽB (suprug tužiteljice) upravljajući motociklom Kawasaki ER 5, reg. oznake [registarska oznaka] poduzeo čitav niz protupravnih radnji prilikom radnje pretjecanja i to od započinjanja pretjecanja u zavoju preko pune linije, u vrijeme kada je bio iznimno gust promet na cesti i vožnja u koloni, nije vodio računa o položaju svog vozila te o smjeru i brzini kretanja autobusa kojeg je pretjecao, koji zbog svoje očite dužine, širine i brzine kretanja iziskuje povećanu pažnju prilikom donošenje odluke i započinjanja radnje pretjecanja, a osobito jer je zbog njegove veličine preglednost na cesti u odnosu na druga osobna vozila u prometu manja (i to još u zavoju), te koji je pogriješio u svojoj procjeni da će moći na siguran način preteći isti bez ugrožavanja i ometanja sigurnost prometa osobito iz suprotnog smjera, a pri tom nije vodio računa o razlici između brzine kretanja svojeg vozila za vrijeme pretjecanja i brzine kretanja vozila drugih sudionika u prometu koje namjerava preteći te vozila iz suprotnog smjera.

13.1. S druge strane, kada je gust promet na cesti i vozi se u koloni, na dijelu dionice ceste s dvosmjernim prometom, na kojoj je neisprekidana razdjelna linije preko koje je zabranjeno pretjecati, nije realno očekivati da će netko iz suprotnog smjera "izletiti" iz nepreglednog desnog (njemu lijevog) zavoja u suprotnu traku i započeti radnju pretjecanja, a osobito autobusa koji je zbog svoje dužine i širine potrebno duže vrijeme pretjecanja što predstavlja povećani rizik i iziskuje veću i bolju pripremu u odnosu na pripremu pretjecanja ostalih osobnih vozila. U takvoj nenadanoj i nepredvidivoj situaciji sud ocjenjuje da je osiguranik tuženika DB (nije imao alkohola u krvi), koji je upravljao vozilom VW Golf reg. oznaka [registarska oznaka] postupio kao svaka prosječna osoba i instinktivno adekvatno odreagirao nastojeći izbjeći sudar izmicanjem uz sami rub svoje desne trake (mjesto sudara nalazilo na desnoj voznoj traci osobnog auta i to 1,5 m od razdjelne linije uz sami rub). Ne može se staviti na teret osiguranika tuženika da se mogao dodatno izmaknuti (kako to ističe tužiteljica) i to izvan kolnika na bankinu te time riskirati vlastiti život i zdravlje, osobito imajući u vidu sudarnu brzinu od 71 km/h, što je i prometni vještak potvrdio. Vozač je dužan kretati se obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika, a ako trake nisu obilježene, dužan je vozilo u kretanju držati što bliže desnom rubu kolnika i na tolikoj udaljenosti od njega da, s obzirom na brzinu kretanja vozila, uvjete prometa te na stanje i osobine ceste, ne ugrožava druge sudionike u prometu i ne izlaže sebe opasnosti, sve sukladno čl. 47. st. 2. ZSPC-a. Osim toga, i s navedenim izmicanjem postojao je prostor od 1,5 m između lijevog boka osobnog vozila VW i razdjelne linije kolnika koji je pok. ŽB mogao iskoristiti sa siguran mimoilazak i time izbjeći nesreću, kako je i sam vještak to potvrdio. Prema tome, osiguranik tuženika nije bio dužan izložiti sebe opasnosti rizičnoj vožnji te riskirati gubitak kontrole nad vozilom i izlijetanje da bi otklonio nastanak prometne nesreće uzrokovan protupravnom i nesmotrenom vožnjom pok. ŽB (tako i VSRH Rev 266/1992 od 13. svibnja 1992.). Isto tako, dob osiguranika tuženika DB (77 godina u trenutku nesreće) i možebitna zakašnjela reakcija ne može mu se staviti na teret jer je bio osposobljen za upravljanje vozilom i imao valjanu vozačku dozvolu (razvidno iz Zapisnika o očevidu), a osim toga zakašnjela reakcija nije dokazana.

13.2. Prema materijalnim tragovima i sukladno prometnom vještačenju, tragova kočenja kako osobnog vozila tako i motociklista nije bilo na kolniku što može ukazivati da je osiguranik tuženika poduzeo kočenje radi ostvarivanja usporavanja ali ne maksimalnog intenziteta ili intenziteta naglog prikočivanja uz zadržavanje stabilnosti kretanja osobnog vozila ili je došlo do iznenadne odnosno nepredviđene radnje prelaska motociklista na lijevu (njegovu desnu) stranu trake uslijed čega osiguranik tuženika nije mogao izbjeći nesreću. S obzirom na navedeno, u postupku se nije mogla utvrditi brzina kretanja vozila prije sudara, već jedino njihova sudarna brzina i to osobnog vozila 71 km/h i motocikliste 70 km/h, koja je dopuštena brzina na tom dijelu ceste. Razliku od 1 km/h iznad dopuštene granice sud uzima kao beznačajnu i neodlučnu kod ocjenu doprinosa osiguranika tuženika šteti. Drugim riječima rečeno, sud ocjenjuje da je osiguranik tuženika prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila kao i gustoći prometa, u smislu čl. 51. ZSPC, te da nije bilo protupravnosti u njegovom postupanju.

13.3. Prema tome, po ocjeni ovog suda šteta koju je pretrpjela tužiteljica zbog smrti supruga nastala je isključivo njegovim postupanjem. On je upravljao motociklom, upustio se u rizično pretjecanje po punoj crti u zavoju ne poštujući stanje i uvjete na cesti te prometna pravila (tada je bio gust promet i vozilo se u koloni) nije vodio računa o potrebnoj brzini i putu potrebnom za sigurno pretjecanje autobusa, a osobito nije vodio računa o brzini i kretanju vozila iz suprotnog smjera i time prouzrokovao prometnu nesreću na lijevoj strani prometne trake namijenjenoj za suprotni smjer, a kad se i upustio u takav rizik nije iskoristio dodatni prostor od 1,5 m između lijevog boka osobnog vozila VW Golf i razdjelne linije kolnika za siguran mimoilazak, stoga je valjalo odbiti tužiteljicu s naknadom štete zbog njegove smrti u traženom iznosu od 8.759,71 EUR / 66.000,00 kn sa zatraženim kamatama, sukladno čl. 23. st. 1. ZOOP-a.

14. Nadalje, s obzirom da je tužiteljica sudjelovala i kao putnik (treća osoba) u nesreći i pri tom se ozlijedila te pretrpjela štetu, tuženik kao osiguratelj osobnog vozila VW Golf reg. oznaka [registarska oznaka] (opasna stvar) koji je sudjelovao u nesreći, za taj vid štete odgovara tužiteljici prema objektivnoj odgovornosti sukladno čl. 1069., 1071. u svezi s čl. 943. ZOO-a. Stoga, na okolnost utvrđivanja visine i uzročno- posljedične veze, sud je pročitao medicinsku dokumentaciju u spisu, te je izvedeno medicinsko vještačenje po vještaku dr. Augustu Mijiću – kirurgu, koji je izvršio klinički pregled tužiteljice.

14.1. U svom nalazu i mišljenju vještak dr. August Mijić je utvrdio da je tužiteljica liječena u Općoj bolnici Karlovac od 1. do 9. svibnja 2017., kod prijema napravljena RTG obrada, tijekom hospitalizacije provedena je operacija, a potom otpuštena na kućnu njegu uz preporuku hoda uz pomoć štaka, mirovanje i analgetici, a potom da je ponovno bolnički liječena od 18. do 22. svibnja 2017. radi razvoja inflamiranog potkožnog krvnog podljeva lijeve potkoljenice, urađena je incizija i evakuacija hematoma uz antibiotsku terapiju, vršene su kontrole kod kirurga, pregled kod fizijatra koji zaključuje kako je čučanj polovičan uz bolove u lijevom koljenu, preporuča se fizikalna terapija, proveden je UZ lijeve noge i utvrđen opsežan edem potkoljenice. Pregledom je utvrđeno da se u predjelu prednje strane lijeve potkoljenice u srednjem dijelu vidi zaostalo bjelkasti ožiljak 3 cm x 1 cm dizestezije lijeve potkoljenice. Vještak zaključuje da uslijed štetnog događaja kod tužiteljice nisu zaostale trajne posljedice zadobivenih ozljeda koje bi izazvale potrebu ulaganja pojačanih napora. Tužiteljica je doživjela primarni strah (koji se javlja za vrijeme neposredne životne ugroze) jakog intenziteta i kratkog trajanja. Sekundarni strah (koji se javlja radi tjelesnih ozljeda i brige za ishod liječenja) u jakom intenzitetu je trajao 2 dana, u srednjem 5 dana, a u manjem 10 dana. Kasni strah je trajao 30 dana, koji se manifestira zabrinutošću u situacijama prometa. Bol jakog intenziteta je trajala 5 dana, srednjeg 10 dana i manjeg oko 30 dana. Naruženost je manjeg stupnja. Tuđa pomoć druge osobe bila je potrebna za vrijeme provedenog liječenja 17 dana po tri sata dnevno, 30 dana po 2 sata dnevno, a pomoć je bila potrebna za održavanje osobne higijene, pribavljanje hrane i svakodnevnih potreba. Liječenje je završeno 27. lipnja 2017.

14.2. Nakon prigovora tužiteljice, vještak je na ročištu od 3. studenoga 2020. ostao kod svog nalaza i mišljenja te dopunski se očitovao da tužiteljica nema trajnih posljedica koje bi izazivale potrebu ulaganja pojačanih napora, što je utvrdio prilikom njezinog pregleda. Boli, strah i tuđa pomoć ocijenjena je temeljem priložene medicinske dokumentacije u kojoj se vidi da je kao posljedica natučenja u području lijeve potkoljenice u fazi liječenja nakon prvog otpusta iz bolnice došlo do infekcije kožnog i potkožnog krvnog podljeva. Iz tog razloga bila je zaprimljena u drugom navratu u Opću bolnicu Karlovac i podvrgnuta manjem operacijskom zahvatu, nakon čega rane cijele uredno. Uzimajući u obzir dužinu i tijek liječenja smatra ocjenu navedenih kvalifikatornih okolnosti primjerenom. Pojašnjava da je cijenio strah koji je vezan isključivo za ozljedu same tužiteljice. U pogledu naruženja navodi da je na prednjem dijelu lijeve potkoljenice u srednjem dijelu zaostao manji bjelkasti ožiljak koji se može vidjeti kod tužiteljice kad ne nosi duge hlače.

14.3. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. Augusta Mijića - kirurga budući da je sačinjeno stručno i jasno obrazloženo, u skladu s pravilima struke te temeljem cjelokupne medicinske dokumentacije priležeće spisu kao i kliničkog pregleda tužiteljice. Tužiteljica svojim prigovorima nije dovela u pitanje vjerodostojnost nalaza i mišljenja, niti osnovano ukazala na nelogičnosti, proturječnosti i nedostatke, a sve prigovore je vještak osnovano otklonio na ročištu. Nakon toga, stranke nisu imale drugih prigovora na nalaz i mišljenje niti su tražile novo vještačenje po drugom vještaku.

15. Polazeći od navedenih utvrđenja sud je utvrdio da postoji uzročno-posljedična veza između nesreće i zadobivenih ozljeda te da je tužiteljici u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, u skladu sa odredbom čl. 19. st. 2. ZOO, čime joj je prouzročena šteta iz čl. 1095. st. 1. ZOO, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade u skladu sa odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO.

15.1. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade, a sukladno čl. 19. u svezi čl. 1100. ZOO-a, sud je vodio računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Sve navedeno su kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

15.2. Imajući u vidu zadobivene ozljede, trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, a kako je to opisano u nalazu i mišljenju vještaka liječnika, da je liječena po, radiologu, traumatologu, kirurgu i fizijatru, da je tijekom liječenja obavila RTG te da je nakon otpuštanja iz bolnice zbog komplikacija (krvnog podljeva lijeve potkoljenice) bila primorana ponovno vratiti se u bolnicu radi liječenja, da je na prednjem dijelu lijeve potkoljenice u srednjem dijelu zaostao manji bjelkasti ožiljak koji se može vidjeti kod tužiteljice kad ne nosi duge hlače, dakle samo povremeno za vrijeme ljetnih mjeseci sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku štetu u iznosu od 3.318,03 EUR (od čega po kvalifikatornoj okolnosti pretrpljenih fizičkih bolova 11.000,00 kn / 1.459,95 EUR, straha 9.000,00 kn / 1.194,51 EUR i naruženje 5.000,00 kn / 663,57 EUR). Uslijed štetnog događaja kod tužiteljice nisu zaostale trajne posljedice zadobivenih ozljeda koje bi izazvale potrebu ulaganja pojačanih napora, stoga taj kvalifikatorni element sud nije uzeo u obzir kod ocjene (tužiteljica je tražila 1.000,00 kn / 132,72 EUR).

15.3. Tužiteljici je, kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka, bila potrebna tuđa nestručna pomoć u ukupnom trajanju 111 sati (tužiteljica traži za 117 sati) koja je bila potrebna za održavanje osobne higijene, pribavljanje hrane i svakodnevnih potreba (tužiteljica priznala u iskazu na ročištu od 4. ožujka 2025. da joj je sestra pružala pomoć). Kako se cijena sata tuđe pomoći i njege ocjenjuje prema cijeni sata najniže plaćene kategorije rada, a koja svakako nije bila manja od 20 kn / 2,65 EUR po satu (koliko tužiteljica traži i specificira) i koju sud u skladu sa odredbom čl. 223. ZPP prihvaća, to tužiteljici na temelju odredbe čl. 1095. ZOO, pripada novčana naknada u visini 2.220,00 kn / 294,15 EUR, dok je za preostalih 6 sati zahtjev za naknadu tuđe pomoći i njege ocijenjen kao neosnovan i nedokazan.

15.4. Time tužiteljici kao putniku, sukladno čl. 1069., 1071. u svezi s čl. 943. ZOO-a, na ime naknade štete zbog pretrpljene ozljede u predmetnoj prometnoj nesreći pripada ukupni iznos od 3.612,18 EUR (3.318,03 EUR + 294,15 EUR, v. supra t. 15.2. i 15.3), dok je za preostali dio zahtjev ocijenjen kao neosnovan i nedokazan.

16. Sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, pored glavnice duguje i kamate. Za odluku o kamatama na imovinsku i neimovinsku štetu odnosno troškove liječenja u konkretnom slučaju mjerodavna je odredba čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 dalje u tekstu: ZOOP) kao lex specialis, kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu kamata i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 27. srpnja 2017. (Tako i VSRH Rev 373/22 od 29 studenoga 2022. i Rev 50/2022 od 24. siječnja 2023., Rev 1770/15 od 11. travnja 2018., Rev-934/14 od 5. travnja 2017.).

16.1. Polazeći od navedenog, tužiteljici na dosuđeni iznos pripadaju zakonske zatezne kamate na cjelokupno potraživanje od podnošenja odštetnog zahtjeva 27. srpnja 2017., sukladno čl. 29. ZOO-a.

17. Slijedom svega gore navedenog, valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem je tražila naknadu štete zbog pretrpljenih ozljeda u iznosu od 3.612,18 EUR, a za ostatak iznosa s te osnove i s osnove gubitka bliske osobe – supruga u traženom iznosu od 66.000,00 kn / 8.759,71 EUR, odbiti kao neosnovan, i odlučiti kao u točki I izreke presude.

18. U postupku je tužiteljica potraživala naknadu štete s dvije osnove (gubitka bliske osobe – supruga i vlastitog ozljeđivanja). Prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu o kojem je sud odlučivao (v. supra t. 3.) tužiteljica s osnovom gubitka bliske osobe nije uspjela (0%), a s osnovnom vlastitog ozljeđivanja uspjela je u cijelosti (100%), pa prema tome tužiteljica je u postupku uspjela s ukupnom osnovom u omjeru od 50 % (0%+100% / 2 = 50 %). Nadalje, tužiteljica je tražila ukupni iznos od 12.521,07 EUR, a dosuđen joj je iznos od 3.612,18 EUR, dakle uspjela je s visinom u ukupnom omjeru od 28,85 %, odnosno u smislu čl. 154. st. 2. ZPP-a ukupni omjer uspjeha tužiteljice u parnici ocijenjen je s 39,42 % (50 % + 28,85 % =78,85 % / 2 =39,42 %), a tuženika s 60,58 % pa kad se jedno s drugim oduzme dobije se konačni uspjeh tuženika u omjeru od 21,16 %.

18.1. Polazeći od navedenog, tužiteljica iako je pretrpjela štetu za koju joj tuženik odgovara po načelu uzročnosti, što je sud u ovom postupku utvrdio, da tuženik nije tužiteljici isplatio ni nesporni dio nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva, tužiteljici ne samo da ne bi pripalo pravo na troškove zastupanja u postupku, već nakon više od 8 godina (koliko ovaj postupak traje) bila bi u obvezi djelomično podmiriti troškove zastupanja u postupku tuženiku koji bi potencijalno bili veći od same glavnice koja je dosuđena tužiteljici, čime bi ova parnica izgubila svrhu te time bi predstavljala značajan financijski teret za nju. Na ovaj način tužiteljici bi u biti bilo ograničeno pravo na pristup sudu. S obzirom na navedeno, te imajući u vidu da je tužiteljica stradala u prometnoj nesreći, što je tijekom postupka bilo nesporno, i da je dokazala osnovu i visini, da tužba nije bila lišena ikakvog sadržaja ili očigledno nerazumna, niti se može smatrati da je očekivanje tužiteljice da će ostvariti pravo na naknadu štete bilo potpuno neopravdano, a da je s druge strane tuženik (i umješač) osiguravajuće društvo, specijalizirana pravna osoba koja se svakodnevno susreće s ovakvim štetama, kojoj izostanak troškova zastupanja ne bi predstavljao značajan financijski teret, provođenjem testa razmjernosti, sud određuje da svaka strana snosi svoje troškove zastupanja po punomoćniku odvjetniku (u smislu shvaćanja ESLJP u predmetu T protiv Hrvatske - Zahtjev br. 49083/18, presuda od 18. studenoga 2021.) kao i troškove sudskih pristojbi.

19. Nadalje, tužiteljici je u cijelosti dosuđen trošak medicinskog vještačenja po vještaku dr. Augustu Mijiću – kirurgu u iznosu od 199,08 EUR te trošak njegovog pristupa na ročište u iznosu od 33,18 EUR odnosno ukupno 232,26 EUR, a koji je nužan jer bez istog tužiteljica ne bi mogla dokazati osnovu i visinu zahtjeva za naknadu štete koja se odnosi na vlastito ozljeđivanje (tako i VSRH Rev 229/22 od 1. veljače 2024.). Trošak očevida i prometnog vještačenja i pristupa prometnog vještaka na ročište nije osnovan jer je tim dokazima pokušala dokazati osnovu odnosno doprinos za štetu koju je pretrpjela zbog smrti bliske osobe (supruga), a koji je zahtjev ocijenjen kao neosnovan u cijelosti.

20. Tužiteljici su dosuđene zatezne kamate na troškove postupka od 31. listopada 2025. pa do isplate sukladno članku 151. stavak 3. ZPP-a po stopi propisanoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 - dalje u tekstu: ZOO).

21. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u točki II izreke presude.

22. Svi iznosi su izraženi i u kunama i u eurima, a iznosi u eurima su preračunati prema fiksnom tečaju konverzije 1 EUR =7,53450 kn sve sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine" broj, 57/22, 88/22).

23. Podneskom od 8. siječnja 2018. EUROHERC osiguranje d.d. stupilo je kao umješač u parnicu na stranu tuženika navodeći da ima pravni interes sudjelovati u postupku jer ako se utvrdi suodgovornost osiguranika tuženika nastanku štete imat će tuženik pravo na restitucijski zahtjev prema njemu.

23.1. S obzirom da je motocikl marke Kawasaki ER 5, reg. oznake [registarska oznaka] u trenutku nesreće bio osiguran kod EUROHERC osiguranje d.d. (što je razvidno iz Zapisnika o očevidu), sud je ocijenio da isti ima pravni interes za sudjelovanje u postupku, a sve radi ostvarivanja eventualnog restitucijskog zahtjeva tuženika prema istom društvu, stoga valjalo je odlučiti kao u izreci rješenja.

24. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude i rješenja.

Zagreb, 31. listopada. 2025.

Sudac

Krešimir Koketi

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude i rješenja dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava odnosno u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda na županijski sud.

DNA:

- tužiteljici po pun. uz sudsku pristojbu na presudu;

- tuženiku po pun;

- umješaču po pun.