REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stalna služba u Drnišu

Trg kralja Tomislava 2

Poslovni broj: Pp-2021/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Drnišu, po sutkinji Marini Belak, a na temelju prijedloga više sudske savjetnice Zrinke Aužina, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Buzov, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenog VE i drugookrivljene TE zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" br. 70/2017., 126/2019., 84/2021., 114/2022.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Drniš, KLASA: 211-07/23-5/18962, URBROJ: 511-13-09-23-1 od 18. srpnja 2023., nakon glavne i javne rasprave održane i dovršene 29. listopada 2025. u prisutnosti prvookrivljenika i drugookrivljenice te odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, 31. listopada 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Prvookrivljeni VE, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. OE i pok. V, rođen **.**.1951. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], sa završenom SSS, po zanimanju elektrotehničar, umirovljenik, sa mjesečnim primanjima u iznosu od 1.300,00 eura, kreditno opterećen u iznosu od 600,00 eura mjesečno, loših imovinskih prilika, razveden, otac troje djece, prekršajno osuđivan,

k r i v  j e

što je 14. srpnja 2023. u 12:50 sati u mjestu Čitluk, općina Promina, na adresi [adresa] počinio nasilje u obitelji na štetu svoje sestre TE rođene **.**.1951. na način da ju je prilikom ulaska u kuću na navedenoj adresi oko koje vode imovinsko pravni spor uhvatio za ruku te izveo iz kuće, nakon čega je nasilje prestalo,

dakle počinio nasilje u obitelji primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda,

čime je počinio prekršaj opisan u članku 10. točki 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona,

pa mu se na temelju članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU 500,00 EUR (petsto eura).

II. Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona prvookrivljeni VE dužan je platiti novčanu kaznu u roku od 60 (šezdeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske, priloženom uplatnicom, u protivnom će se postupiti prema odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

III. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako prvookrivljeni VE plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 60 (šezdeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude, u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

IV. Na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, prvookrivljeni VE je dužan platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 EUR (trideset eura) u roku od 60 (šezdeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske, priloženom uplatnicom, u protivnom će se troškovi naplatiti prisilno na temelju članka 152. stavka 4. i stavka 11. Prekršajnog zakona.

V. Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona:

drugookrivljena TE, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći pok. OE i pok. V, rođena **.**.1951. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], sa završenom SSS, po zanimanju kanditor, umirovljenica, sa mjesečnim primanjima u iznosu od oko 700,00 eura, srednjih imovinskih prilika, udana, majka dvoje djece, prekršajno neosuđivana,

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi dana 14.07.2023. u 12:50 sati u mjestu Čitluk, općina [adresa] počinila nasilje u obitelji u mjestu Čitluk na adresi [adresa] na štetu brata ĆE rođ. **.**.1951. god iz [adresa] na način da je ušla u kuću na gore navedenoj adresi te ga verbalno vrijeđala riječima "Đubre jedno izlazi iz kuće",

čime da bi počinila prekršaj opisan u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona.

Obrazloženje

1. Policijska uprava šibensko-kninska, Policijska postaja Drniš, podnijela je 18. srpnja 2023. protiv prvookrivljenika i drugookrivljenice optužni prijedlog, gornjeg broja, zbog prekršaja opisanog u članku 10. točki 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. stavku 1. citiranog Zakona.

2. Pozvan da se izjasni o krivnji za prekršaj koji mu se stavlja na teret, prvookrivljeni VE se izjasnio da se ne smatra krivim.

3. Pozvana da se izjasni o krivnji za prekršaj koji joj se stavlja na teret, drugookrivljena TE se izjasnila da se ne smatra krivom.

4. Ispitan na raspravi 29. listopada 2025. (list spisa 36-37) prvookrivljeni VE naveo je da je točno da su navedenog dana on i njegova sestra TE bili u njegovom stanu u obiteljskoj kući na adresi [adresa] u mjestu [adresa]. Navodi da u cijelosti odbacuje optužbu da je svojoj sestri TE te prigode uputio navedene riječi budući da nikad u životu nije koristio te riječi, to da ne priliči njegovom odgoju. Sestra TE da je tog dana došla u njegov stan na navedenoj adresi, pokucala na njegova vrata, potom ušla u stan. On da se u to vrijeme nalazio na fotelji u dnevnom boravku, prišao je prema hodniku gdje je ona ušla te ga je ona upitala gdje se nalaze njezine stvari. Na to da joj je on odgovorio da su njezine stvari izmještene i da se nalaze kod zajedničkog brata ŠE u njegovoj kući. S obzirom da je to njegov stan, a TE ga je prisvajala, on da joj je kazao da izvoli napustiti stan što da je ona odbila, nakon čega da ju je uhvatio za podlakticu kako bi je izveo iz stana. Ona da se opirala, te ju je hvatanjem za podlakticu prisilio i povukao da izađe iz stana, u čemu da je i uspio. Ispred stana da ju je čekala njezina kćer EE te joj je TE, kad ju je odvukao ispred stana, rekla "zovi policiju". Muž njezine kćeri da se nalazio ispred dvorišta kuće na javnoj površini. Sestra TE da ga je je pitala da što on tu radi, jer smatra da je to njen stan. To je jedino što mu je rekla te prigode. Mučno mu je bilo zbog policije koja mu dolazi na vrata, a koja da mu je i prije ovog događaja zbog prijave njegove braće dolazila vrlo često. Doveli su ga u situaciju da se zbog tog njihovog prijavljivanja policiji u vezi navodnog svojatanja te obiteljske kuće, obiteljske grobnice, i sličnih prijava policiji, sam sebe srami. Na poseban upit suda, okrivljenik je iskazao da se u navedenom mom stanu u vrijeme dok su on i sestra vodili razgovor oko njezinih stvari i kada ju je povukao za ruku te izveo iz kuće nalazio njihov brat AE, i to u spavaćoj sobi gdje se odmarao. Isti da nije izašao iz sobe za vrijeme dok su ona i TE imali razmiricu na hodniku. Smatra da je uzrok ove prijave u kojoj da ga se lažno tereti da je svojoj sestri uputio navedene riječi, njihovi loši odnosi čiji je uzrok neriješeni imovinskopravni odnosi u vezi obiteljske kuće u [adresa] na adresi [adresa]. Naime, navedena kuća je kad je upisana u zemljišnu knjigu 1998. godine ucrtana bila upisana kao njegovo vlasništvo 1/1 te njegova braća i sestra smatraju da je on prevario roditelje da bi se knjižio u obiteljsku kuću na kojoj su živjeli njihovi roditelji OE i KE prije nego što su umrli.

5. Ispitana na raspravi 29. listopada 2025. (list spisa 37-38) drugookrivljena TE navela je da je točno da je navedenog dana u navedeno vrijeme pokucala i ušla u prizemlje obiteljske kuće koja se nalazi u [adresa]. Razlog njezinog dolaska tog dana da je to što je njezin brat IE **.**.2023. iz njezinog dijela navedenog prizemlja, točnije iz sobe koju koristi kada dođe u tu kuću, izbacio njezine stvari poput jogija, kreveta, ostavivši ih iza kuće u jednom prolazu tako da su joj stvari kisle. Nakon dva dana od toga, drugi brat ŠE da je sklonio navedene stvari kod sebe na tavan. Naime, uzrok njihovog sukoba tog dana je to što je došla vidjeti gdje su njezine stvari u stan u kojem je suvlasnica zajedno sa bratom AE, sukladno oporuci njezinog oca OE, što da joj brat IE osporava. To je i razlog zašto je izbacio njezine stvari iz tog stana. Kad je došla ispred ulaza u stan, odnosno prizemlje, ona da je pokucala na vrata te ušla u hodnik, što je vidio i čuo IE koji je ležao na dvosjedu. Brat AE nalazio se u spavaćoj sobi. VE da kad ju je ugledao, manijački je skočio sa dvosjeda u dnevnom boravku i došao do nje koja se nalazila na sredini hodnika te je počeo "odlazi odavde, nemaš ti što raditi ovdje, marš". Tu su se prepirali te ju je u jednom trenutku on izbacio van iz stana, odnosno prizemlja, na način da ju je izgurao ispred vrata stana, izvrnuvši joj desnu ruku, čak joj je i krv iz ruke išla. Ispred su se također prepirali oko imovinskih stvari. Što se tiče riječi za koje ju se tereti da mu je uputila, moguće da mu je rekla navedene riječi, ali ne sjeća se. Vani da je bila njezina kćer EE kojoj da je rekla da zove policiju, koja je to i učinila. Jako ju je uznemirilo ponašanje njezinog brata, odnosno to što joj je izmjestio stvari iz njenog dijela stana iz sobe koju ona koristi. Što se tiče riječi koje joj je uputio, iste nisu ništa neuobičajeno, te da ju nije uznemirilo, niti prestrašilo jer on da uvijek tako bezobrazno razgovora s njom i ona da je na to već naučila. Doduše, bilo joj je neugodno i uznemirava ju njegov odnos prema njoj u kojem se oslikava to da ona nema nikakvih prava na imovnu koja je ostala iza zajedničkih roditelja kao i da nije ništa doprinijela brinući o roditeljima i slično. Dolazak na ovo ročište joj je bilo uznemirujuće jer ju podsjeća na cijelu tu situaciju, njihov odnos i na njegov odnos prema njoj koji se očituje u materijalnoj dominaciji nad njom.

6. U dokaznom postupku sud je pročitao obavijest (list spisa 4), obavijest (list spisa 5), izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list spisa 6-8), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list spisa 9), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list spisa 10), obavijest žrtvi nasilja u obitelji (list spisa 11-12), obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom (list spisa 13), obavijest žrtvi nasilja u obitelji (list spisa 14-15), obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom (list spisa 16), naredbu o određivanju mjere opreza (list spisa 17), naredbu o određivanju mjere opreza (list spisa 18), obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja za počinitelja TE (list spisa 19-20), obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja za počinitelja VE (list spisa 21-22). Na kraju dokaznog postupka sud je pročitao izvadak iz prekršajne evidencije za prvookrivljenog VE Ministarstva pravosuđa, Odjel za prekršajne evidencije, KLASA: 740-04/25-02/150008 od 29. listopada 2025. (list spisa 31-32) te izvadak iz prekršajne evidencije za drugookrivljenu TE Ministarstva pravosuđa, Odjel za prekršajne evidencije, KLASA: 740-04/25-02/150012 od 29. listopada 2025. (list spisa 33-34).

7. Na temelju članka 121. Prekršajnog zakona sud je kao nezakonite dokaze iz spisa predmeta izdvojio službene zabilješke o obavljenim razgovorima s građanima VE, TE i EE (list spisa 23-25) jer isti sadrže izjave koje nisu sastavljene sukladno Prekršajnom zakonu, podredno Zakonu o kaznenom postupku te se na istima ne može temeljiti sudska odluka.

8. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da je prvookrivljeni VE počinio nasilje u obitelji primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda na štetu svoje sestre TE (opisano u članku 10. točki 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji – materijalna odredba), dok je za dio optužbe koji se odnosi na prvookrivljenog VE i drugookrivljenu TE i kojim ih se tereti da su počinili psihičko nasilja u obitelji na štetu jedan drugoga, (opisano u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji – materijalna odredba) sud utvrdio da onako kako je taj dio činjenično opisan, to nije prekršaj iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona.

9. Člankom 3. Prekršajnog zakona propisano je da se prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja.

10. U vrijeme počinjenja prekršaja na snazi je bio Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" br. 70/2017., 126/2019., 84/2021. i 114/2022.) koji je za prekršaj iz članka 22. stavka 1. citiranog Zakona propisivao novčanu kaznu u iznosu od najmanje 260,00 eura i alternativno kaznu zatvora u trajanju do 90 dana. Do donošenja odluke u ovom prekršajnom predmetu, navedeni Zakon se jednom izmijenio. Izmjenom Zakona ("Narodne novine" broj: 36/2024.) za navedeni prekršaj sada je propisana novčana kazna u iznosu od najmanje 300,00 eura i alternativno kazna zatvora u trajanju do 90 dana. Materijalne odredbe iz članka 10. točke 1. i točke 3. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji ostale su neizmijenjene.

11. Slijedom navedenog, sud je u postupku primjenjivao relevantne odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 114/2022.) jer je isti najblaži za okrivljenike u smislu članka 3. Prekršajnog zakona (propisana blaža kazna).

12. Člankom 10. točkom 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda.

13. Člankom 10. točkom 3. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

14. Prvookrivljenom IE se na teret stavlja počinjenje kako psihičkog tako i fizičkog nasilja u obitelji primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda na štetu njegove sestre drugookrivljene TE, dok se drugookrivljenoj TE na teret stavlja počinjenje psihičkog nasilja u obitelji na štetu svog brata prvookrivljenog VE.

15. U odnosu na prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem koji se i prvookrivljeniku i drugookrivljenici stavlja na teret, ističe se da je psihičko nasilje u obitelji tzv. materijalni prekršaj odnosno prekršaj koji u biću djela sadrži i opisanu posljedicu. Djelo se smatra dovršenim kada je nastupila posljedica. Drugim riječima, da bi prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem bio počinjen potrebno je da je ponašanjem počinitelja kod žrtve prouzročena povreda dostojanstva ili uznemirenost kao posljedica. S obzirom na to da u činjeničnom opisu optužnog prijedloga nije naznačeno da bi opisano ponašanje i prvookrivljenika i drugookrivljenika kod oštećenika prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, dakle nije navedena posljedica kao konstitutivno obilježje prekršaja psihičkog nasilja u obitelji, sud je, vezan činjeničnim opisom kojem ne smije samoinicijativno dodavati konstitutivna obilježja, drugookrivljenu TE oslobodio optužbe za počinjenje prekršaja nasilja u obitelji psihičkim nasiljem na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, dok je u odnosu na prvookrivljenog VE taj dio optužbe ispustio iz činjeničnog opisa i iz pravne oznake djela za koji je proglašen krivim.

16. O dijelu optužbe kojim se prvookrivljeniku na teret stavlja fizičko nasilje u obitelji primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda na štetu njegove sestre drugookrivljene TE nema spornih činjenica, budući da, prema obrani prvookrivljenog VE nije sporno da je on navedene prigode u mjestu [adresa], na adresi [adresa], prilikom ulaska u kuću na navedenoj adresi svoju sestru TE uhvatio za ruke i izveo iz kuće.

17. S obzirom na to da je prvookrivljeni VE u svom iskazu sadržajno priznao počinjenje prekršaja fizičkog nasilja u obitelji, i to primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda na štetu njegove sestre TE, na način kako mu se stavlja na teret optužnim prijedlogom, sud je takav iskaz ocijenio istinitim. Sud je iskazu prvookrivljenika povjerovao jer je u suglasju s u postupku provedenim dokaznim sredstvima, a osobito s iskazom drugookrivljene TE koja je ujedno i žrtva prvookrivljenika. Njezin iskaz sud je u cijelosti ocijenio vjerodostojnim, budući da je dan na uvjerljiv, detaljan, životan i logičan način.

18. Iz pročitanog obrasca rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja za počinitelja TE (list spisa 19-20) razvidno je da je ista sestra VE i da otprije nasilnog događaja među njima postoje neriješeni imovinsko pravni odnosi.

19. Iz pročitanog obrasca rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja za počinitelja VE (list spisa 21-22) razvidno je da je isti brat TE, da je isti fizički zlostavljao žrtvu te da otprije nasilnog događaja među njima postoje neriješeni imovinsko pravni odnosi.

20. Sud je pročitanu materijalnu dokumentaciju u cijelosti cijenio vjerodostojnom.

21. Sud je odbio dokazni prijedlog prvookrivljenog VE da se u svojstvu svjedoka ispita AE na okolnost sadržaja riječi upućenih TE te je odbio prijedlog drugookrivljene TE da se u svojstvu svjedoka ispita EE na okolnost izbacivanja iz kuće od strane prvookrivljenog VE kao nevažne, s obzirom da je na temelju suglasnih iskaza samih okrivljenika, sud činjenično stanje utvrdio dovoljno za donošenje meritorne odluke odnosno utvrdio je sve odlučne činjenice u ovoj pravnoj stvari.

22. Stoga je po provedenom dokaznom postupku nedvojbeno utvrđeno da je prvookrivljeni VE navedene prigode počinio nasilje u obitelji primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda na štetu svoje sestre, drugookrivljene TE, na način da ju je prilikom ulaska u kuću na navedenoj adresi oko koje vode imovinsko pravni spor uhvatio za ruku te izveo iz kuće, nakon čega je nasilje prestalo, čime su se u njegovom ponašanju ostvarila bitna obilježja prekršaja opisanog u članku 10. točki 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. stavku 1. istog Zakona, za koji je proglašen krivim.

23. Kako je naprijed obrazloženo u točki 15. obrazloženja, sud je u odnosu na prvookrivljenog VE iz pravne oznake djela prekršaja ispustio članak 10. točku 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

24. Člankom 22. stavkom 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da će se počinitelj nasilja iz članka 10. ovoga Zakona kaznit za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 260,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

25. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne te je u odnosu na prvookrivljenika ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti u smislu članka 36. Prekršajnog zakona.

26. Sud je prvookrivljeniku kao olakotnu okolnost cijenio loše imovinsko stanje, dok mu je kao otegotnu okolnost cijenio raniju prekršajnu osuđivanost za prekršaj iz članka 22. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (odlukom Općinskog suda u Šibeniku od 16. veljače 2024., pravomoćnom 5. ožujka 2024., izrečena kazna zatvora u trajanju 30 dana, uvjetno na 12 mjeseci.).

27. Odlučujući o vrsti i mjeri kazne, sud je prvookrivljeniku prilikom izbora vrste kazne izabrao novčanu kaznu umjesto alternativno propisane kazne zatvora, smatrajući da će se zasad i novčanom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja kod prvookrivljenog VE. Sud je, cijeneći utvrđene okolnosti u njihovoj ukupnosti i sve okolnosti predmetnog događaja, prvookrivljeniku izrekao novčanu kaznu u iznosu 500,00 eura smatrajući da je ista primjerena težini počinjenog prekršaja, stupnju krivnje okrivljenika te da će novčana kazna u toj visini odvratiti okrivljenika od daljnjeg činjenja prekršaja te da će spriječiti ponovno počinjenje nasilja u obitelji primjerenim sankcioniranjem okrivljenika.

28. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako prvookrivljeni VE plati dvije trećine izrečene mu novčane kazne u roku određenim ovom presudom. Prilikom određivanja duljine roka, sud je uzeo u obzir navode okrivljenika o njegovim imovinskim prilikama.

29. S obzirom na to da je prvookrivljeni VE proglašen krivim, obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 30,00 eura. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine" broj 18/2013.) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna. Izrečena visina paušalnog iznosa primjerena je složenosti i trajanju postupka, a sve u skladu s odredbom članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona.

30. Kako je obrazloženo u točki 15. obrazloženja sud je drugookrivljenu TE na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe na način kao u točki V. presude.

31. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Drniš, 31. listopada 2025.

Sutkinja

Marina Belak

Odluku izradila viša sudska savjetnica

Zrinka Aužina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presudu dostaviti:

1. Tužitelju

2. Prvookrivljeniku

3. Drugookrivljenici

4. U spis