Poslovni broj: P-366/2022-20

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U SPLITU

Split, Sukoišanska 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, sudac Paško Bačić, u pravnoj stvari tužitelja OPĆINA PODGORA, OIB: 87761142122, Andrije Kačića Miošića 2, Podgora, kojeg zastupa punomoćnik Srđan Vrdoljak, odvjetnik u Splitu, Ljudevita Posavskog 12 B, protiv tuženika PODGORA d.o.o. Podgora, Ruđera Boškovića 20, OIB: 38998511576, kojeg zastupa punomoćnik Bojan Žarnić, odvjetnik u Makarskoj, Trg IV svibnja 533 br. 1, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane usmene i javne glavne rasprave zaključene u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja GK, odvjetničkog vježbenika kod odvjetnika Srđana Vrdoljaka iz Splita te punomoćnika tuženika, 31. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tužitelj OPĆINA PODGORA, OIB: 87761142122 vlasnik dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU 7372 za k. o. [katastarska općina] i to dijela površine 81 m2 označenog slovom „D“ i omeđenog slovima K, L, M, N, O, K na geodetskom snimku postojećeg stanja s uklopom na katastarski plan iz geodetskog vještva 13.P-453/14 izrađenom od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Dušana Borovića iz Splita, pa je tužitelj ovlašten nakon što se po prijamnom listu formira posebna čestica zemlje sastavljena od dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU 7372 za k. o. [katastarska općina] i to dijela površine 81 m2 označenog slovom „D“ i omeđenog slovima K, L, M, N, O, K na geodetskom snimku postojećeg stanja s uklopom na katastarski plan iz geodetskog vještva 13.P-453/14 izrađenom od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Dušana Borovića iz Splita, temeljem ove presude i tog prijamnog lista zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva te novoosnovane č.zem. na svoje ime za cijelo, uz istodobnu uknjižbu brisanja prava vlasništva u navedenom dijelu navedene nekretnine s imena PODGORA d.o.o., OIB: 38998511576.

2. Utvrđuje se da je tužitelj OPĆINA PODGORA, OIB: 87761142122 vlasnik dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU 7372 za k. o. [katastarska općina] i to dijela površine 141 m2 označenog slovom „E“ i omeđenog slovima O, P, R, S, L, M, N, O na geodetskom snimku postojećeg stanja s uklopom na katastarski plan iz geodetskog vještva 13.P-453/14 izrađenom od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Dušana Borovića iz Splita, pa je tužitelj ovlašten nakon što se po prijamnom listu formira posebna čestica zemlje sastavljena od dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU 7372 za k. o. [katastarska općina] i to dijela površine 141 m2 označenog slovom „E“ i omeđenog slovima O, P, R, S, L, M, N, O na geodetskom snimku postojećeg stanja s uklopom na katastarski plan iz geodetskog vještva 13.P-453/14 izrađenom od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Dušana Borovića iz Splita, temeljem ove presude i tog prijamnog lista zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva te novoosnovane č.zem. na svoje ime za cijelo, uz istodobnu uknjižbu brisanja prava vlasništva u navedenom dijelu navedene nekretnine s imena PODGORA d.o.o., OIB: 38998511576.

3. Utvrđuje se da je tužitelj OPĆINA PODGORA, OIB: 87761142122 vlasnik dijela nekretnine označene kao K. č. zgr. [katastarska čestica] upisane u ZU 1560 za k. o. [katastarska općina] i to dijela površine 46 m2 označenog slovom „A“ i omeđenog slovima A, B, C, D, E, F, A na geodetskom snimku postojećeg stanja s uklopom na katastarski plan iz geodetskog vještva 13.P-453/14 izrađenom od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Dušana Borovića iz Splita, pa je tužitelj ovlašten nakon što se po prijamnom listu formira posebna čestica zemlje sastavljena od dijela nekretnine označene kao K. č. zgr. [katastarska čestica] upisane u ZU 1560 za k. o. [katastarska općina] i to dijela površine 46 m2 označenog slovom „A“ i omeđenog slovima A, B, C, D, E, F, A na geodetskom snimku postojećeg stanja s uklopom na katastarski plan iz geodetskog vještva 13.P-453/14 izrađenom od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Dušana Borovića iz Splita, temeljem ove presude i tog prijamnog lista zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva te novoosnovane č.zem. na svoje ime za cijelo, uz istodobnu uknjižbu brisanja prava vlasništva u navedenom dijelu navedene nekretnine s imena PODGORA d.o.o., OIB: 38998511576.

4. Utvrđuje se da je tužitelj OPĆINA PODGORA, OIB: 87761142122 vlasnik dijela nekretnine označene kao K. č. zgr. [katastarska čestica] upisane u ZU 1560 za k. o. [katastarska općina] i to dijela površine 40 m2 označenog slovom „B“ i omeđenog slovima F, G, H, E, F na geodetskom snimku postojećeg stanja s uklopom na katastarski plan iz geodetskog vještva 13.P-453/14 izrađenom od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Dušana Borovića iz Splita, pa je tužitelj ovlašten nakon što se po prijamnom listu formira posebna čestica zemlje sastavljena od dijela nekretnine označene kao K. č. zgr. [katastarska čestica] upisane u ZU 1560 za k. o. [katastarska općina] i to dijela površine 40 m2 označenog slovom „B“ i omeđenog slovima F, G, H, E, F na geodetskom snimku postojećeg stanja s uklopom na katastarski plan iz geodetskog vještva 13.P-453/14 izrađenom od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Dušana Borovića iz Splita, temeljem ove presude i tog prijamnog lista zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva te novoosnovane č.zem. na svoje ime za cijelo, uz istodobnu uknjižbu brisanja prava vlasništva u navedenom dijelu navedene nekretnine s imena PODGORA d.o.o., OIB: 38998511576.

5. Dužan je tuženi, naknaditi tužitelju trošak ovog postupka."

II. Nalaže se tužitelju da u roku od osam dana naknadi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 9.187,50 EUR.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 5.812,50 EUR.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 21. svibnja 2014. podnio ovom sudu tužbu protiv uvodno navedenog tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine. Tužitelj u tužbi navodi da je tuženik pred Općinskim sudom u Makarskoj pokrenuo parnicu koja se vodila pod poslovnim brojem P-1397/08, radi utvrđenja prava vlasništva č. zem. [katastarska čestica] upisana u ZU 7372 za k. o. [katastarska općina] protiv tada upisanih knjižnih vlasnika. U navedenom postupku da je donesena presuda kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev. Nadalje, tuženik da je pred Općinskim sudom u Makarskoj pokrenuo i parnicu koja se vodila pod poslovnim brojem P-504/09, radi utvrđenja prava vlasništva č. zem. [katastarska čestica] zgr upisana u ZU 1560 za k. o. [katastarska općina] protiv tada upisanih knjižnih vlasnika te da je i u tom postupku donesena presuda kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev. Tužitelj navodi da nije imao saznanja o navedenim parničnim postupcima, a niti da je u istima sudjelovao.

2. Nekretnine koje su predmet ovog spora u naravi da čine dvorište koje služi uporabi zgrade sagrađene na č. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i s navedenom zgradom da su jedinstvena i nerazdvojna cjelina ograđena ogradom, koja da je formirana kao jedinstvena građevinska parcela. Sve nekretnine od kojih se opisani kompleks sastoji da su istovremeno i za istu svrhu dane na korištenje predniku Općine Podgora, tadašnjoj Mjesnoj zajednici, a tu da je bila mjesna kino dvorana, zadružni dom te poljoprivredna zadruga. Općina Podgora da je vlasnik č. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je sagrađena zgrada "Zadružnog doma" te sastavni dio kojeg kompleksa da su č. zem [katastarska čestica] i č. zgr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje su i predmet ovog postupka.

3. Tužitelj nadalje u tužbi navodi da je tuženik Podgora d.o.o. protiv tužitelja pokrenuo parnični postupak koji se pred Općinskim sudom u Makarskoj vodio pod poslovnim brojem P-1414/08, radi utvrđivanja prava vlasništva nekretnine označene kao č. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj da je sagrađena zgrada "Zadružnog doma". U tom postupku da je utvrđeno da je dio predmetne zgrade "Zadružnog doma" izgradio prednik tužitelja odnosno Općine Podgora i to Uljarska zadruga, a dio te zgrade da su izgradili mještani [adresa] za mjesne potrebe kao što su kino, trgovina i slično te da je stoga tuženik Podgora d.o.o. (kao tužitelj u navedenom predmetu) pravomoćno odbijen s tužbenim zahtjevom. U navedenom postupku da je također utvrđeno kako su netočni navodi tuženika da je putem svojih prednika samostalno posjedovao predmetne nekretnine, već da ih je samo u određenom vremenskom razdoblju koristio uz suglasnost Općine Podgora (obzirom da je prednik tuženika i bio pravna osoba osnovana od strane tadašnje Općine Makarska) čiji je prednik (mjesna zajednica i bivša Općina Makarska) i izgradio navedenu cjelinu, samostalno je koristio te da je nikada nije prenio u vlasništvo tuženiku.

4. Tužitelj ističe da nekretnine koje su predmet ovog spora u naravi čine dvorište koje služi uporabi zgrade sagrađene na č. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i s navedenim je jedinstvena i nerazdvojna cjelina ograđena ogradom koja je formirana kao jedinstvena građevinska parcela, a koje je tužitelj putem svojih prednika priveo svrsi i izgradio te nesmetano koristi već skoro stotinu godina. Sukladno navedenom, tužitelj je predložio sudu usvojiti njegov tužbeni zahtjev i donijeti presudu kojom se utvrđuje da je tužitelj vlasnik nekretnina označenih kao č. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU 7372 za k. o. [katastarska općina] i č. zem. [katastarska čestica] zgr upisane u ZU 1560 za k. o. [katastarska općina] te da je isti ovlašten zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na tim nekretninama za cijelo, uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika, a što da je tuženik dužan trpjeti.

5. U odgovoru na tužbu od 7. studenog 2014. tuženik je naveo da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom. Tuženik ističe kako je točno da je on upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik ove dvije čestice zemlje, ali da su netočni navodi tužitelja da takav upis ne odražava istinito stanje. Dapače, jedino i isključivo tuženik da je vlasnik predmetnih nekretnina, dok tužitelj na istima da nema nikakva prava te ih sebi svojata u vlasništvo bez ikakvog pravnog osnova. Tuženik nadalje navodi da tužitelj u tužbi ne navodi po kojem to on osnovu traži da ga sud utvrdi vlasnikom ovih čestica, tj. po kojem je to on pravnom poslu ili osnovu navodno stekao vlasništvo ovih čestica, a tužba da ne sadrži nikakve dokaze na kojima tužitelj temelji svoje tužbeno traženje. Tužitelj da se u bitnome u tužbi samo poziva na predmet Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-1414/08, u kojem da je doista tuženikov tužbeni zahtjev odbijen i to za jednu česticu, no da to svakako nije dokaz da je Općina Podgora vlasnik predmetnih čestica, a niti da je to neki dokaz stjecanja vlasništva. Tuženik nadalje navodi da se u tom predmetu nigdje nije utvrđivalo da je Općina Podgora vlasnik predmetne zgrade, već da se utvrđivalo je li i kako poduzeće Podgora d.o.o. steklo vlasništvo te tamo predmetne čestice. Općina Podgora da je kao jedini dokaz imala tabularni upis u zemljišnu knjigu, koji da je kao takav ostao i danas, jer je Podgora d.o.o. pravomoćno izgubio taj spor. No, tuženik napominje da to nije dokaz da je Općina Podgora stekla vlasništvo ovdje predmetnih čestica, a niti po kojem pravnom osnovu bi isto stekla.

6. Tuženik nadalje navodi da tužitelj nije u posjedu predmetnih čestica zemlje, već da je u njihovom posjedu upravo tuženik, kao i predmetnog obližnjeg objekta koji se u tužbi navodi i kojeg tuženik koristi za obavljanje svoje djelatnosti. Da tužitelj nikada pa tako ni danas nije bio vlasnik niti posjednik ovih čestica, govori i činjenica da je u katastru zemljišta od revizije 1950. pa do danas upisano državno vlasništvo, koje da je samo pod upravom tužitelja. Dakle, tužitelj da nema nikakav pravni osnov tražiti utvrđenje prava vlasništva, ni s osnova posjeda, jer u posjedu nije, a niti tabularnom kod katastra zemljišta, kada je kao posjednik jasno navedeno državno vlasništvo.

7. Tuženik je također istakao i da su predmetne nekretnine kao cjelina zvana Zadružni dom procijenjene u njegov kapital društva Rješenjem Hrvatskog fonda za privatizaciju klase: 943-01/96-01/2393 od 13. siječnja 1997. Dakle, pretvorbom društvenog poduzeća tuženik da je postao pravni sljednik tog društvenog poduzeća pa su nekretnine kojih je društveno poduzeće bilo korisnik (makar i izvanknjižni), postalo sukladno odredbama članaka 359., 360. i 368. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96) vlasništvo tuženika Podgora d.o.o. Nadalje, predmetne nekretnine da se nalaze ispod same zgrade tuženika zvane Zadružni dom, tj. objekta kojeg je prednik tuženika nadogradio i kojeg tuženik i danas koristi. Isto tako, iz Uvjerenja o vremenu građenja građevine Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, Ispostava Makarska, klase: 350-02/11-05/0026 od 7. rujna 2011. da je razvidno kako je objekt koji se nalazi na ovim česticama izgrađen prije 15. veljače 1968. Stoga, tuženik da je kao društvenopravna osoba dogradnjom i proširenjem navedenih objekata, kao trajnih zgrada koje su izgrađene u skladu sa zakonom, jer im zakonodavac priznaje legalitet obzirom da su izgrađene prije 15. veljače 1968., nesporno i građenjem postao izvanknjižni nositelj prava korištenja predmetne nekretnine pa da je dakle pretvorbom stekao i vlasništvo predmetne nekretnine.

8. Budući da je prednik tuženika nesporno predmetnu zgradu izgradio, nadogradio i proširio prije 15. veljače 1968. te ju je od tada, kao i danas, tuženik nesmetano koristio za obavljanje svojih djelatnosti, to da je jasno kako su predmetne nekretnine i na taj način postale društveno vlasništvo u smislu navedenih zakonskih odredbi i da je prednik tuženika stekao pravo korištenja predmetne nekretnine u svrhu građenja, a kako je tuženik pretvorbom izvršio istodobno i statusnu i vlasničku promjenu, koja da je nastala u času upisa u sudski registar, a što je imalo za posljedicu da je tuženik kao pravna osoba postao pravni sljednik tog poduzeća, a time i vlasnik svih nekretnina na kojima je njegov prednik imao pravo korištenja. Tuženik se pri tom poziva na odredbe članka 368. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kojim da je propisano da ako je do stupanja na snagu tog zakona na zemljištu u društvenom vlasništvu bila izgrađena zgrada (a predmetna zgrada da je izgrađena još 1963.), a koja je u trenutku stupanja na snagu tog Zakona u nečijem vlasništvu (u konkretnom slučaju je nesporno u vlasništvu tuženika), vlasnik te zgrade da će steći pravo vlasništva cijele nekretnine. Sukladno navedenom, tuženik je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

9. Tuženik je nadalje, tijekom postupka, istakao da je zgrada Zadružnog doma po izgradnji, nakon drugog svjetskog rata, dana na korištenje Poljoprivrednoj zadruzi Podgora iz čijih osnovnih sredstava da je 1963. formiran prednik tuženika Komunalno poduzeće Podgora, a koje da je osnovano rješenjem Narodnog odbora Općine Makarska od 10. travnja 1963., u kojem stoji da će se to poduzeće formirati izdvajanjem iz sastava Poljoprivredne zadruge u Podgori. Prema zapisniku sjednice Zadružnog savjeta Poljoprivredne zadruge Podgora od 7. rujna 1963., ta zadruga da je likvidirana, a sredstava da su predana novoosnovanom Komunalnom poduzeću Podgora. Također, iz podataka iz bilanci-aktiva Poljoprivredne zadruge Podgora i Komunalnog poduzeća Podgora iz 1963. da je razvidno kako se u popisu osnovnih sredstava koja su prenesena Komunalnom poduzeću Podgora vodi i Zadružni dom. Dakle, predmetna nekretnina da je na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe društvenog poduzeća Podgora s.p.o. [adresa] 13. siječnja 1997. bila društveno vlasništvo s pravom korištenja prednika tuženika i to kao izvanknjižno pravo korištenja koje je trebalo biti upisano u zemljišnu knjigu, ali da to nije bilo nikada učinjeno. Stoga da se očito radi o nekretnini koja je mogla biti predmet stjecanja prava vlasništva i koja je privedena svrsi, budući je prednik tuženika na njoj izgradio upravnu zgradu koju i danas koristi za obavljanje svoje djelatnosti.

10. Tužitelj je, nakon provedenog geodetskog vještačenja u ovom predmetu, podneskom od 2. studenog 2016. uredio tužbeni zahtjev na način da je isti zatražio utvrđenje prava vlasništva nekretnina označenih kao č. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU 7372 k. o. [katastarska općina], i to dijela u površini od 81 m2, koji je na skici iz nalaza i mišljenja vještaka Dušana Borovića označen slovom D i omeđen slovima K, L, M, N, O, K te dijela te nekretnine površine 141 m2 koji je na istoj skici označen slovom E i omeđen slovima O, P, R, S, L, M, N, O, kao i dijela nekretnine označene k. č. zgr. [katastarska čestica] upisane u ZU 1560 za k. o. [katastarska općina] i to dijela površine 46 m2 označeno na istoj skici slovom A i omeđenog slovima A, B, C, D, E, F, A te dijela te nekretnine površine 40 m2 koji je označen na istoj skici slovom B i omeđen slovima F, G, H, E, F, a kojem uređenom tužbenom zahtjevu se tuženik također u cijelosti protivio.

11. Presudom ovog suda poslovni broj P-453/2014-55 od 22. veljače 2022. odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja (točka I. izreke) te je naloženo tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 37.500,00 kn, dok je tuženikov zahtjev za naknadu troškova postupka u iznosu od 25.625,00 kn odbijen kao neosnovan (točka II. izreke).

12. Protiv navedene presude tužitelj je pravovremeno podnio žalbu, a povodom koje žalbe je rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1320/2022-2 od 13. travnja 2022. ukinuta naprijed navedena presuda ovog suda te je predmet vraćen ovom sudu na ponovno suđenje.

13. U ponovljenom postupku, koji se nastavio voditi kod ovog suda pod poslovnim brojem P-366/2022, tužitelj je podneskom od 30. studenog 2022. ponovno uredio i postavio konačan tužbeni zahtjev, na način kako je to pobliže navedeno u točki I. izreke ove presude. Ovdje valja navesti da je uređeni tužbeni zahtjev iz podneska od 30. studenog 2022. gotovo u cijelosti jednak uređenom tužbenom zahtjevu iz podneska tužitelja od 2. studenog 2016., s tim da je tužitelj samo izostavio dio zahtjeva u kojem je navedeno da geodetski snimak (sudskog vještaka za geodeziju Dušana Borovića) predstavlja sastavni dio izreke presude.

14. U dokaznom postupku sud je pregledao isprave i dokumentaciju koja je priložena spisu i to: neslužbene izvatke iz zemljišnih knjiga za čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za čest. zem. [katastarska čestica] zgr upisane u zk uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i za čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranice 5-7 spisa), presudu Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-1414/08 od 16.6.2011. (stranice 8-10 spisa), presudu Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gžst-60/12 od 10.4.2013. (stranice 11-13 spisa), rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju klase: 943-01/96-01/2393, ur.broj: 563-04-403/97-3 od 13.1.1997. (stranice 18-20 spisa), izvadak iz katastra zemljišta Državne geodetske uprave, Ispostava Makarska od 28.11.2005. (stranica 21-22 spisa), uvjerenje Upravnog odjela za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije, Ispostava Makarska o vremenu građenja građevine od 7.9.2011. sa snimkom postojećeg stanja građevine broj 24/11 iz srpnja 2011. (stranice 23-25 spisa), dopis poljoprivredne zadruge Podgora od 26.11.1959. (stranica 28 spisa), rješenje Županijskog suda u Splitu broj Gžst-159/14 od 3.6.2015. (stranice 43-44 spisa), rješenje Narodnog odbora Općine Makarska broj 2246/1-1963 od 10.4.1963. o osnivanju Komunalnog poduzeća u Podgori, (stranica 46 spisa), rješenje Okružnog privrednog suda u Splitu poslovni broj Fi-606/63-2 od 21.5.1963. (stranica 47 spisa), specifikacija za bilancu (aktiva) Poljoprivredne zadruge Podgora na dan 30.6.1963. (stranice 48-50 spisa), aktiva i završni račun Komunalnog poduzeća Podgora za 1963. (stranice 51-55 spisa), zapisnik sa sjednice Zadružnog savjeta Poljoprivredne zadruge Podgora od 7.9.1963. (stranica 56 spisa), izvatke iz sudskog registara Okružnog privrednog suda u Splitu, kao i povijesni izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Splitu za tuženika (stranice 57-69 spisa), rješenje Vrhovnog suda RH poslovni broj Rev 460/09-2 od 16.6.2010. (stranice 114-115 spisa), presudu Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-155/19-40 od 29.10.2021. (stranice 190-213 spisa), a isto tako su pregledani i spisi Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-504/09 i poslovni broj P-1397/08. Nadalje, saslušani su svjedoci ĐK, KK, JK, IK, BK, ŠK i AK, te je provedeno geodetsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Dušanu Boroviću iz Splita. Također, pregledani su i spisi Općinskog suda u Makarskoj pod poslovnim brojevima P-599/96 i P-600/96, zatim povijesni izvadci iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te za čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranice 287-293 spisa), kao i izvadak iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranice 295-297 spisa). Stranke nisu imale daljnjih prijedloga za izvođenje dokaza u ovom postupku.

15. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

16. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi vlasnikom dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU 7372 za k. o. [katastarska općina] i to dijela u površini od 81 m2, koji je na skici iz nalaza i mišljenja vještaka Dušana Borovića (stranica 89 spisa) označen slovom D i omeđen slovima K, L, M, N, O, K te dijela te nekretnine površine 141 m2 koji je na istoj skici označen slovom E i omeđen slovima O, P, R, S, L, M, N, O, kao i dijela nekretnine označene k. č. zgr. [katastarska čestica] upisane u ZU 1560 za k. o. [katastarska općina] i to dijela površine 46 m2 označeno na istoj skici slovom A i omeđenog slovima A, B, C, D, E, F, A te dijela te nekretnine površine 40 m2 koji je označen na istoj skici slovom B i omeđen slovima F, G, H, E, F.

17. Kao sporno, među strankama, trebalo je utvrditi jesu li ispunjene pretpostavke za utvrđenje prava vlasništva tužitelja na naprijed opisanim dijelovima predmetnih nekretnina, odnosno traži li tužitelj s osnovom da ga se utvrdi vlasnikom tih nekretnina.

18. Sud je na prijedlog tužitelja, a radi identifikacije predmeta spora, odredio izvođenje dokaza vještačenjem po vještaku geodetske struke s očevidom na licu mjesta. Imenovani vještak Dušan Borović, stalni sudski vještak za geodeziju, je u svom pisanom nalazu i mišljenju koje je dostavio u spis 28. rujna 2016. (stranice 86- 94 spisa) naveo da je 25. svibnja 2016., na licu mjesta u k. o. [katastarska općina], izvršio očevid i geodetsko snimanje postojećeg stanja radi identifikacije i izrade skice lica mjesta. Isto da se nalazi na području Srida Sela u Gornjoj Podgori. Vještak je u svom nalazu i mišljenju utvrdio da se nekretnina oznake k. č. zgr. [katastarska čestica] nalazi neposredno uz zapadnu stranu zgrade oznake k. č. zgr. [katastarska čestica]. Nekretnina oznake k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je upisana u katastarskom operatu u P.L. 561, a u zemljišnoj knjizi u zk ulošku [broj ZK uloška] te da se ista dijelom nalazi u ograđenom dvorištu uz zgradu, a koji dio da je na izrađenoj skici lica mjesta označen kao dio A (slovima A, B, C, D, E, F, A) i to u površini od 46 m2, zatim dijelom na zelenoj površini između dva potporna zida na kojoj se nalazi drvored borova koji je, na skici lica mjesta, označen kao dio B u površini od 40 m2 (slovima F, G, H, E, F), a isto tako dijelom na prometnici – asfaltnom putu koji od [adresa] preko Gornje Podgore vodi do [adresa] i to u površini od 32 m2 na izrađenoj skici označen kao dio C (slovima G, H, I, J, G). Nadalje, u odnosu na nekretninu oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vještak je naveo da je ista upisana u katastarskom operatu u P.L. 561, a u zemljišnoj knjizi u zk ulošku [broj ZK uloška]. Ta nekretnina da se nalazi dijelom na južnom dijelu ograđenog dvorišta, koji je na izrađenoj skici označen kao dio D u površini od 81 m2 (označeno slovima K, L, M, N, O, K) te dijela koji se nalazi izvan – južno od ograđenog prostora dvorišta, na zapuštenom i niskim raslinjem obraslom području, koji je na izrađenoj skici označen kao dio E u površini od 141 m2 (označeno slovima O, P, R, S, L, M, N, O). Vještak je također utvrdio da stanje u zemljišnim knjigama i katastru na predmetnim nekretninama nije usklađeno, a naprijed navedene površine da su izračunate iz uklopa katastarskog plana i snimljenoga na terenu. U sklopu nalaza i mišljenja vještaka, priložen je izrađeni geodetski snimak postojećeg stanja s uklopom u katastarski plan te fotodokumentacija lica mjesta.

19. Stranke nisu imale primjedbi ni prigovora na nalaz i mišljenje vještaka Dušana Borovića, a koji nalaz i mišljenje prihvaća i ovaj sud kao stručno, objektivno i izrađeno u skladu s pravilima struke. Nakon dostave istog u spis, tužitelj je uredio tužbeni zahtjev u skladu s tim nalazom i mišljenjem vještaka.

20. Iz isprava koje su dostavljene u spis i to izvadaka iz zemljišne knjige za predmetne nekretnine, razvidno je da je na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica], vrt u Čurovac, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te na čest. zem. [katastarska čestica] zgr., stojna kuća, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao vlasnik u zemljišnim knjigama upisan tuženik. Nadalje, na nekretninama kat. čest. [katastarska čestica], vrt, broj zk. ul. [broj ZK uloška] k.o.

[adresa], kao vlasnik upisan je tužitelj.

21. Iz dostavljene presude Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P- 1414/08 od 16. lipnja 2011., a koja presuda je potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu br. Gžst-60/12 od 10. travnja 2013., razvidno je da je navedenom presudom u postupku pokrenutom po tužbi tužitelja Podgora d.o.o., protiv tuženika Općine Podgora, odbijen tužbeni zahtjev Podgora d.o.o. za utvrđenjem da je on isključivi vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] ZU 3376 k. o. [katastarska općina] u površini od 701 m2 i to baš onog djela koji je u nalazu i mišljenju sudskog vještaka dipl.ing.geom. ĆK označen i prikazan slovima A-C-D-E-H-I-J-K-L-A. Iz sadržaja navedene odluke proizlazi da je tužbeni zahtjev odbijen jer tužitelj Podgora d.o.o. nije dostavio dokaz o valjanom pravnom temelju i načinu stjecanja prava upravljanja, korištenja i raspolaganja od strane njegovog pravnog prednika na toj čestici zemlje, kao ni na objektima koji su na istoj izgrađeni, a isto tako da nije dokazao niti stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

22. Uvidom u rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju klasa: 943-01/96- 01/2393, ur.broj: 563-04-403/97-3 od 13. siječnja 1997. utvrđeno je da su u postupku pretvorbe društvenog poduzeća Podgora s.p.o. [adresa], a temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, nekretnine na lokaciji Staro Selo, a između ostalih i k. č. br. [katastarska čestica], ZU 1560 k. o. [katastarska općina], površine 97 m2, procijenjene u vrijednost društvenog kapitala, a na kojim česticama da je sagrađen objekt - Zadružni dom. Za dio nekretnina procijenjenih u temeljni kapital, među kojima i za k. č. br. [katastarska čestica], tim rješenjem je navedeno da su dionice rezervirane pri Hrvatskom fondu za privatizaciju iz razloga utvrđivanja nosioca prava korištenja i raspolaganja nekretninama.

23. Prema sadržaju izvatka iz katastra zemljišta za posjedovni list 561 sa stanjem na dan 28. studenog 2005. i 26. rujna 2016., predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] vode se kao državno vlasništvo RH pod upravom Općine Podgora.

24. Iz uvjerenja o vremenu građenja građevine Upravnog odjela za prostorno uređenje, Ispostava Makarska od 7. rujna 2011. razvidno je da je tim rješenjem utvrđeno da su samostojeća građevina visine prizemlje i kat, dijelom sa kosim krovom, a dijelom ravnim krovom, ukupne građevinske bruto površine 887,93 m2, izgrađene na česticama zemlje katastarske i zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i pomoćna građevina – septička jama (koja služi isključivo predmetnoj građevini), tlocrtnih dimenzija cca 4,20 x 5,50 m, smještena na čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izgrađene prije 15. veljače 1968.

25. U dopisu Poljoprivredne zadruge Podgora od 26. studenog 1959., koji je naslovljen na advokata RK iz [adresa], u svezi traženja po zahtjevu klijenta HK pok. G iz [adresa], odnosno njegove zemlje date za izgradnju zadružnog doma, navodi se da je taj zahtjev trebalo uputiti na adresu Mjesnog odbora Podgora, jer je on izvođač radova na spomenutom zemljištu s čim ova zadruga nema veze. Na osnovu zaključka javnog zbora sela [adresa], određeno je sakupljanje mjesnog samodoprinosa iz kojih se sredstava izvode spomenuti radovi. Prilikom izgradnje Zadružnog doma, pored zemljišta HK. G i OK pok,. AK, uzete su i još mnogo veće površine zemljišta vlasništva LK. OK, PK. Đ, KK TK pok. KK i drugih na čijem je zemljištu i sagrađen zadružni dom, a pored toga ovo je zemljište bilo zasađeno kulturom (maslinom), dok se zemljište klijenta nalazi van ovog područja i bila je obična stara zidina. Njegova je zemlja po njihovom mišljenju nepotrebna i polovinu tog prostora oduzima cesta. Navodi da i sve kada bi postojao neki fond za plaćanje ovih parcela, prije bi došla u pitanje zemlja ostalih vlasnika, jer je njegova zemlja mnogo vrjednija. Navodi se da je prilikom izgradnje doma, vlasniku jedne čestice (pokrivena kuća) OK pok. AK, odbor koji je rukovodio radovima dao iz fonda obnove naselja materijal za izgradnju kuće kao beskućniku, dok ostalima koji su imali po jednu ili više stambenih zgrada nije ništa dato niti su za to ikada postojala sredstva. Navodi se da ova zadruga stanuje u zadruzi uljarske zadruge „Kraj“ i plaća redovitu najamninu, a zadružni dom na upotrebi i uzdržavanju ima društvo „Srećko Borić“ Podgora.

26. Uvidom u rješenje Narodnog odbora Općine Makarska broj: 01-2246/1- 1963 od 10. travnja 1963. utvrđeno je da se istim osniva Komunalno poduzeće u Podgori pod nazivom Komunalno poduzeće – Podgora, kao i da će se početna obrtna sredstva formirati izdvajanjem iz sastava Poljoprivredne zadruge u Podgori. Prema rješenju Okružnog suda u Splitu posl. br. Fi-606/63-2 od 21. svibnja 1963., određen je upis osnivanja Komunalnog poduzeća – Podgora u registar poduzeća i radnji Okružnog privrednog suda u Splitu, a koje poduzeće je osnovao Narodni odbor općine Makarska naprijed navedenim rješenjem br. 01-2246/1-1963 od 10. travnja 1963. Nadalje, iz dostavljenih bilanci (aktiva) za Poljoprivrednu zadrugu Podgora te Komunalno poduzeće Podgora iz 1963. proizlazi da se zgrada Zadružnog doma vodila u popisu osnovnih sredstava istih, dok je u zapisniku sjednice zadružnog savjeta Poljoprivredne zadruge Podgora od 7. rujna 1963. između ostalog navedeno da je zadruga likividirana te da su sredstva predana novoosnovanom Komunalnom poduzeću Podgora.

27. Prema dostavljenim izvatcima iz registra Okružnog privrednog suda u Splitu od 26. veljače 1974., upisana je radna organizacija OUR Podgora, Komunalno poduzeće iz [adresa] s potpunom odgovornošću, dok je rješenjem broj Fi-6545/93 od 14. veljače 1994. u sudski registar Trgovačkog suda u Splitu upisano društvo Podgora d.d. [adresa], nastalo pretvorbom građevinsko – komunalno "Podgora" s potpunom odgovornošću u dioničko društvo Podgora. Prema povijesnom izvatku iz sudskog registra za tuženika, isti je odlukom glavne skupštine društva od 28. veljače 2000. preoblikovan iz dioničkog društva u društvo s ograničenom odgovornošću.

28. Iz nepravomoćne presude Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P- 155/19 od 29. listopada 2021. razvidno je da se taj postupak vodio u pravnoj stvari tužitelja Podgora d.o.o. [adresa], protiv više tuženika fizičkih osoba, uz sudjelovanje Općine Podgora kao umješača na strani tuženika, a kojom presudom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja da ga se utvrdi vlasnikom dijela čest. zgr. [katastarska čestica] u površini od 32 m2 i dijela čest. zgr. [katastarska čestica] u površini od 35 m2, koje obje nekretnine su upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

29. Uvidom u spis Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-504/09 utvrđeno je da je u tom postupku donesena presuda od 18. kolovoza 2009., a kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja Podgora d.o.o., protiv tuženika UK. K, radi utvrđenja da je tužitelj isključivi vlasnik čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 1560 k. o. [katastarska općina] te da je tužitelj na temelju te presude ovlašten zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na toj nekretnini na svoje ime za cijelo. Iz spisa Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-1397/08 utvrđeno je da je u tom postupku također donesena presuda od 16. lipnja 2009. kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja Podgora d.o.o., protiv tuženika 1. NK iz [adresa], 2. DK iz [adresa] i 3. CK pok. AK iz [adresa], radi utvrđenja da je tužitelj isključivi vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2341 k. o. [katastarska općina] te da je tužitelj na temelju te presude ovlašten zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na toj nekretnini na svoje ime za cijelo.

30. Tijekom postupka izvedeni su i dokazi saslušanjem predloženih svjedoka. Svjedok AK saslušan je na ročištu održanom kod ovog suda 17. prosinca 2021., dok su ostali predloženi svjedoci, sukladno suglasnom prijedlogu parničnih stranaka, saslušani zamolbenim putem kod Općinskog suda u Makarskoj.

31. Svjedok ĐK u svom iskazu u bitnom je naveo da je radio u Zadružnom domu i to najprije kao direktor Poljoprivredne zadruge Podgora od 1.4.1959. do 31.8.1963., zatim kao direktor Komunalnog poduzeća Podgora od 1.9.1963. do 30.4.1978., zatim Građevinsko Makarska, OUR Građevinsko poduzeće Podgora od 1.5.1988. do 31.7.1989. te kao direktor Građevinskog poduzeća Podgora od 1.8.1989. do 30.6.1991., a radi čega da su mu poznate činjenice koje se tiču predmetne zgrade i okućnice iste. Iskazao je da čestice zemlje koje su predmet ovog spora bile u sklopu dvorišta Zadružnog doma.

32. Svjedok KK iskazao je, a nakon uvida u skicu lica mjesta izrađenu po vještaku za geodeziju Dušanu Boroviću, da su predmetne čestice zemlje čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] bile u sastavu dvorišta Zadružnog doma, da su iste ograđene zidom na kojem je bila postavljena žičana ograda te da su iste u funkciji dvorišta Zadružnog doma, a što sve da mu je poznato iz razloga što neposredno uz Zadružni dom njegova obitelj ima u vlasništvu zemljište označeno kao čest. zem. [katastarska čestica].

33. Svjedok JK u bitnom je iskazao da je na skici lica mjesta izrađenoj po vještaku za geodeziju Dušanu Boroviću prikazan Zadružni dom i nekretnine oko tog doma. Naveo je da čest. zgr. [katastarska čestica] dijelom predstavlja dvorište Zadružnog doma te da je ista na toj skici označena kao dio predmetne čestice zgrade sa slovom "A", te je s istočne strane omeđena betonskim zidom na kojem je postavljena žičana ograda. Druga nekretnina koja je označena kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], također svojim dijelom da predstavlja dvorište Zadružnog doma te je na skici označena sa slovom "D". Taj dio predmetne nekretnine s istočne strane je omeđen betonskim zidom i žicom, a s južne strane žičanom ogradom. Iskazao je da navedeni dijelovi predmetnih nekretnina predstavljaju dvorište Zadružnog doma, a iste da su po njegovim saznanjima u posjedu tuženika i njegovih prednika dugi niz godina.

34. Svjedok IK u bitnom je iskazao da je rođen 1934. u [adresa], da cijeli život živi u [adresa] te da mu je dobro poznato stanje na terenu. Nakon što mu je predočeno vještvo vještaka Dušana Borovića i fotografije lica mjesta iz tog vještva, naveo je da se ta zemlja nalazi u Gornjoj Podgori, kao i da se na fotografiji br. 4 vidi dio doma. Iskazao je da je donja zgrada sagrađena početkom 1939. i to za potrebe Uljarske zadruge Srida Sela, ali da ta Uljarska zadruga nikada nije proradila jer da nisu došli strojevi pa da se koristila za trgovačke svrhe. U prizemlju da je bio dućan, a prvi kat da je isto tako sagrađen 1939., kojeg da su sagradili J iz [adresa], da bi se mogle organizirati zabave i slično. Na fotografiji br.1 da se vidi upravo ulaz s morske strane za taj prvi kat, a ograđeno je od strane korisnika. Iskazao je kako su se tu jedno vrijeme uzgajale svinje, ali da ne zna tko ih je održavao, što je sve bilo organizirano. U odnosu na fotografiju broj 4 iz vještva, naveo je da se taj zapušteni dio odnosno raslinje nalazi između ceste i Doma. Taj obrasli dio da se nije koristio, jer da je tu bio jedan prolaz koji je vodio prema zaseoku kojega da su zvali I po prezimenu B, koji da i sada postoji. Nadalje, naveo je da po njegovim saznanjima dom sada nitko ne koristi, a ranije da ga je koristilo Komunalno poduzeće Podgora, te da su na katu organizirali smještaj radnika. Dom da je Podgorski, jer su ga sagradili J, a i on da je sudjelovao u gradnji te da su se tu održavali plesovi. Tako da je bilo do 1962., kad se dogodio potres i kad su ljudi uglavnom preselili u Donju Podgoru pa Dom nije više služio za te svrhe. Po njemu, zemljište oko Doma da pripada domu sve do ceste, a ne do žičane ograde koja se vidi na fotografijama, jer misli da je ona postavljena proizvoljno, radi padine i jer je to bilo jednostavnije.

35. Svjedok BK u bitnom je iskazao da su mu poznate predmetne čestice zemlje te da se iste nalaze u Gornjoj Podgori i da je to sve zemljište oko Doma. U Domu da su se odvijali društveni događaji, priredbe te da je bilo i kino, a isto tako da su bile i kancelarije od Zadruge. Zemljište oko Doma da nije bilo ograđeno. To zemljište koje je Dom koristio da je bilo sve do ceste, a on kao dijete da se tu dolazio igrati te da se to zvalo Batoševo guvno. U Domu da su spavali Š, radnici Komunalnog poduzeća. U odnosu na sliku br 4 iz vještva vještaka Dušana Borovića, naveo je da to nije bilo tako zapušteno i zaraslo, kao i da misli da bi sve zemljište koje se vidi na te četiri fotografije trebalo biti A.

36. Svjedok ŠK iskazao je da je 43 godine radio u predniku tuženika, Komunalnom poduzeću Podgora, a u mirovinu da je otišao 2013. Naveo je da je kao šef računovodstva radio 42 godine te da je vodio poslovne knjige. Kad je počeo voditi te knjige 1.8.1970., u njima da se kao vlasništvo tuženika vodio Dom i zemljište oko njega koje je prikazano na fotografijama kao sastavnom dijelu geodetskog vještva, a što da je sve bilo do njegovog odlaska u mirovinu. Dom da je bio ograđen sa svih strana, udaljenosti 2-3 metra od ceste. Tuženik, odnosno njegov prednik, da je to zemljište oko Doma koristio kao skladište, a Ć kao prostor za vozni park te da su na katu spavali radnici, a što da je sve bilo do Domovinskog rata. Njegova firma da je na prvom katu napravila sobe, kuhinju, praonicu te da su tu spavali radnici, a što je sve držala kao svoje vlasništvo i nije nikome plaćala. Dom da je bio u knjigama Komunalnog poduzeća Podgora upisan kao njegovo vlasništvo, a osim njih da nitko drugi nije koristio taj Dom, ni zemljište oko Doma, a niti da je ikada itko prigovarao ili bilo što tražio. U prizemlju Doma da je bilo njihovo skladište. Naveo je da je ranije postojala Poljoprivredna zadruga Podgora, s tim da su odlukom Kotara Makarska, kada je osnovano Komunalno poduzeće, svi radnici Poljoprivredne zadruge i sva sredstva prešli u Komunalno poduzeće Podgora. Potvrdio je da su se ranije u prostoru Doma održavale zabave te da je još 50-ih godina bilo kino, a što je sve organizirala Poljoprivredna zadruga. Nakon potresa 1962., kad su se svi ljudi preselili na more, da više nije bilo interesa za postojanje Poljoprivredne zadruge te da je stoga osnovano Komunalno poduzeće. Naveo je da svaki dan prolazi uz predmetno zemljište te da Dom i zemljište oko njega koristi firma u kojoj je on radio, sada Podgora d.o.o. i sve da je ograđeno žicom kako je i bilo.

37. Svjedok AK u svom iskazu je naveo da je bio načelnik Općine Podgora u razdoblju od 2009. do 6. mjeseca 2021. Predmet spora da mu je poznat, jer da od rođenja 1957. cijeli život živi u [adresa]. Zgradu Zadružnog doma u [adresa] da je izgradila tadašnja mjesna zajednica [adresa], a koja zgrada je izgrađena 1950- ih. Zgradu da je koristila tadašnja mjesna zajednica za obavljanje uslužnih djelatnosti, trgovine te da se tamo nalazilo i kino. Zajedno sa zgradom, koristilo se i okolno zemljište kao dvorište. Naveo je da je sve to bilo do 1962., kada se dogodio potres te da se nakon toga Zadružni dom prestao koristiti sve do 1980-ih, kada je ta zgrada predana na korištenje Komunalnom poduzeću Podgora, a koje se kasnije preoblikovalo u d.o.o. Oni da su zgradu koristili najprije za uzgoj svinja, a nakon toga i za smještaj radnika s Kosova te da su se u zgradi nalazile spavaonice za te radnike. Po njegovim saznanjima, zgradu da je koristilo Komunalno poduzeće, dok je dvorište i dalje koristila Općina Podgora, odnosno koristili su dvorište oboje. Nakon što mu je predočena skica izrađena od strane sudskog vještaka Dušana Borovića, naveo je da se u konkretnom slučaju radi o zgradi Zadružnog doma o kojoj je i govorio. Dvorište oko doma da nije bilo odmah ograđeno, već da je isto ograđeno nakon 1980., kojeg je ogradilo Komunalno poduzeće Podgora. Isti da su smanjili površinu dvorišta tako da je i iza žice ostalo još zemljišta, koje je ranije bilo dvorište Zadružnog doma. U odnosu na fotografije lica mjesta iz sudskog vještva, naveo je da je na fotografiji broj 2. dio A i B bilo dio dvorišta Zadružnog doma, dok je dio C bila cesta, koja je izgrađena 1970-ih, kada je ista asfaltirana i proširena. U odnosu na fotografiju broj 3. i 4., naveo je da je sve to bio dio dvorišta Zadružnog doma, dakle i dio D i E. Predmetnu zgradu s dvorištem da od 2012. ili 2013. koristi Općina Podgora i to nakon što je sudskom presudom utvrđeno pravo vlasništva Općine Podgora na toj zgradi, a istu Općina Podgora da koristi kao skladište. Do tada da ju je koristio tuženik Podgora d.o.o., koji su u zgradi i dvorištu također skladištili svoje stvari. Naveo je i da se početkom 1990-ih raspala građevinska operativa tuženika te da se od tada ista koristila samo kao skladište. Iskazao je i da smatra da je zgrada i dvorište vlasništvo Općine Podgora, jer da je tu zgradu gradila mjesna zajednica za potrebe Općine Podgora, odnosno za sve stanovnike [adresa] te da iz toga proizlazi njeno vlasništvo. Općina Podgora da je osnovana 1993., a Komunalno poduzeće Podgora da je osnovano u mjesnoj zajednici [adresa], za odvoz smeća odnosno komunalne poslove.

38. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), sud je odlučio kao u izreci ove presude iz slijedećih razloga.

39. Prije svega valja navesti da se ovaj sud u ranije donesenoj presudi u ovom predmetu pod poslovnim brojem P-453/2014-55 od 22. veljače 2022. pozvao na odredbe članka 360. stavak 1. i članka 362. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14, dalje: ZVDSP), navodeći da iz dostavljenog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Dušana Borovića proizlazi da stanje u zemljišnim knjigama nije usklađeno sa stanjem u katastru, a prema prijepisu posjedovnog lista broj 561 od 29. lipnja 2016. da je razvidno da su između ostalih katastarske čestice kat. čest. [katastarska čestica], dvorište površine 97 m2 i kat. čest. [katastarska čestica], dom površine 212 m2 u tom listu upisane kao državno vlasništvo Republike Hrvatske pod upravom Općine Podgora. Nadalje je navedeno da tužitelj u ovom predmetu nije priložio bilo kakve pisane dokaze iz kojih bi bilo razvidno da bi isti na predmetnim nekretninama imao upisano pravo raspolaganja, korištenja i upravljanja pa obzirom da se u posjedovnom listu za predmetne nekretnine vodi da bi iste bile pod upravom tužitelja, ta sama činjenica da ne dovodi do zaključka da bi tužitelj bio titular prava koja izviru iz društvenog vlasništva, budući da se pravo upravljanja iz članka 9. Zakon o građevinskom zemljištu ("Narodne novine" broj 54/80, 42/86, 41/88, 16/90 i 44/92) ne može poistovjetiti s pravom korištenja, raspolaganja i upravljanja u smislu naprijed navedenih odredbi ZVDSP-a, a zbog čega da se tužitelj u smislu tih zakonskih odredbi ne može smatrati vlasnikom predmetnih nekretnina.

40. Međutim, u svom rješenju poslovni broj Pž-1320/2022-2 od 13. travnja 2022. (kojim je ukinuta naprijed navedena presuda ovog suda) Visoki trgovački sud Republike Hrvatske je ukazao na odredbe članka 390. ZVDSP-a u kojem su navedene iznimke u odnosu na pretvorbu prava upravljanja, korištenja i raspolaganja prema odredbama članaka 360. do 365. ZVDSP-a, te je u tom smislu propisano da se odredbe članaka 360. do 365. tog Zakona ne odnose na stvari na kojima su pravo upravljanja, korištenja i raspolaganja imale bivše društvene i društveno-političke organizacije, na stvari koje nisu unesene u društveni kapital pravnih osoba u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća.

41. Nadalje, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske je u svom ukidnom rješenju uputio ovaj sud uzeti u obzir odredbe članka 35. te članka 369. ZVDSP-a.

42. Odredbama članka 35. ZVDSP-a propisano je:

1. Republika Hrvatska i druge pravne osobe javnoga prava koje su nositelji prava vlasništva imaju kao vlasnici u pravnim odnosima jednak položaj kao i privatni vlasnici, ako zakonom nije što drugo određeno.

2. Stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske raspolaže, upravlja i koristi se Vlada Republike Hrvatske ili od nje ovlašteno tijelo ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Ovlasti za raspolaganje, upravljanje i korištenje stvarima u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određena propisom o ustrojstvu lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

3. Namjenu stvari u vlasništvu Republike Hrvatske određuje zakon ili državno tijelo koje je za to nadležno na temelju zakona.

4. Svatko ima pravo stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske koje su namijenjene za uporabu svih (javna dobra u općoj uporabi) služiti se na način koji je radi ostvarenja te namjene odredilo tijelo ili ustanova kojoj su dane na upravljanje, odnosno tijelo nadležno za određivanje namjene, koje njima neposredno upravlja. Ako nije što posebno propisano zakonom, na javna dobra u općoj uporabi na odgovarajući se način primjenjuju pravila koja vrijede za opća dobra.

5. Stvari u vlasništvu Republike Hrvatske koje su namijenjene neposrednom izvršavanju prava i dužnosti Republike Hrvatske, njezinih tijela i ustanova (javna dobra u javnoj uporabi) rabe u skladu s tom namjenom ona tijela i ustanove kojima ih je dalo na upravljanje tijelo nadležno za određivanje namjene, ako ih to tijelo nije zadržalo u svojoj neposrednoj uporabi.

6. Pravo vlasništva na stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske koje nisu namijenjene za opću ni za javnu uporabu izvršava tijelo nadležno za određivanje namjene, ako to nije povjerilo kojem drugom tijelu, ustanovi ili osobi, a čisti prihod od tih stvari prihod je državnoga proračuna.

7. Tko god odlučuje o općim dobrima ili o stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske, ili njima upravlja, dužan je postupati kao dobar domaćin i odgovara za to.

8. Na pravo vlasništva jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave na odgovarajući će se način primjenjivati pravila o vlasništvu Republike Hrvatske, ako nije što drugo određeno zakonom, niti proizlazi iz naravi tih osoba. Isto vrijedi i za pravo vlasništva ustanova, te s njima izjednačenih pravnih osoba.

43. Odredbom članka 369. stavak 1. ZVDSP-a propisano je da ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona na zemljištu u društvenom vlasništvu izgrađena zgrada koja je u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona u društvenom vlasništvu, a pravo upravljanja, korištenja ili raspolaganja zgradom pripadalo je pravnoj osobi različitoj od one kojoj je pripadalo pravo upravljanja ili korištenja i raspolaganja zemljištem, pravo vlasništva cijele nekretnine steći će vlasnik zgrade na način određen člancima 367. i 368. ovoga Zakona, koji se primjenjuju na odgovarajući način. Prema stavku 2. tog članka, u slučaju iz stavka 1. tog članka vlasnik je osoba čije se pravo upravljanja, korištenja ili raspolaganja pretvorilo u pravo vlasništva prema odredbama ovoga ili posebnoga zakona.

44. Tužitelj tijekom ovog postupka, a na što je tuženik u više navrata ukazivao, ni u tužbi, a niti u daljnjem tijeku ovog postupka, nije naveo na kojem pravnom poslu ili po kojem pravnom osnovu je isti stekao pravo vlasništvo (dijelova) predmetnih nekretnina u odnosu na koje isti uređenim tužbenim zahtjevom traži da ga se utvrdi vlasnikom. U podnesenoj tužbi, tužitelj se prije svega poziva na pravomoćnu presudu Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-1414/08 od 16. lipnja 2011., navodeći kako je tom presudom odbijen tužbeni zahtjev, ovdje tuženika Podgore d.o.o., za utvrđenjem da je isti isključivi vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj je dijelom sagrađena zgrada Zadružnog doma. Međutim, u tom postupku, a na što ukazuje i tuženik, nije se utvrđivalo pravo vlasništva Općine Podgora na toj čestici zemlje, već se utvrđivalo pravo vlasništva na istoj tuženika Podgora d.o.o. Isto tako, niti u ovom postupku predmet spora nije bio utvrditi da tuženik nije vlasnik predmetnih nekretnina (odnosno dijelova istih iz uređenog tužbenog zahtjeva), već je predmet ovog postupka bio utvrditi je li osnovan tužbeni zahtjev tužitelja da ga se utvrdi vlasnikom predmetnih nekretnina, a sve obzirom da je na tim nekretninama u zemljišnim knjigama kao vlasnik upisan tuženik.

45. Iz isprava koje je tuženik dostavio u spis proizlazi da su se 1963. godine u aktivi Poljoprivredne zadruge Podgora vodili, u specifikaciji osnovnih sredstava, građevinski objekti i to Zadružni dom, a koji se nakon osnivanja Komunalnog poduzeća Podgora nastavio voditi od 1963. u aktivi tog komunalnog poduzeća, za koje tuženik tvrdi da su njegovi pravni prednici te da je zajedno s njima od tada nesmetano koristio predmetnu zgradu doma, kao i pripadajuće dvorište oko istog. S druge strane, tužitelj u odnosu na svoje navode da bi Mjesna zajednica u Podgori i bivša Općina Makarska, kao njegovi prednici, izgradili zgradu Zadružnog doma te je zajedno s predmetnim česticama zemlje, kao jedinstvenom i nerazdvojnom cjelinom koja je ograđena ogradom i formirana kao jedinstvena građevinska parcela, nesmetano koristi već skoro stotinu godina, a koje navode tužitelja je tuženik osporio, nije u spis priložio relevantne dokaze.

46. Iz iskaza svih saslušanih svjedoka proizlazi da su predmetne nekretnine, kao dvorište zgrade Zadružnog doma, služile svrsi tog doma, pri čemu je dio svjedoka iskazao da bi se i dijelovi predmetnih nekretnina, a koji se nalaze izvan ograđenog područja i koji su u nalazu i mišljenju vještaka Dušana Borovića za dio nekretnine k. č. zgr. [katastarska čestica] označene kao dio B te za dio nekretnine k. č. [katastarska čestica] označene kao dio E, također koristile za potrebe Zadružnog doma. Međutim, osim svjedoka AK, nitko od saslušanih svjedoka nije iskazao da bi nakon 1962., odnosno nakon što je osnovano Komunalno poduzeće Podgora, tužitelj na bilo koji način koristio predmetne nekretnine. Tako je primjerice svjedok JK iskazao da su predmetne nekretnine predstavljale dvorište Zadružnog doma te da je tuženik, uključujući i svoje prednike, bio u posjedu istih dugi niz godina, dok je svjedok ŠK, kao dugogodišnji zaposlenik i voditelj računovodstva Komunalnog poduzeća Podgora, iskazao da se zgrada Zadružnog doma s pripadajućim dvorištem vodila u poslovnim knjigama tog poduzeća od početka njegovog rada 1970. pa na dalje te da je dom, kao i predmetne nekretnine koje predstavljaju dvorište oko doma, isključivo koristio tuženik odnosno njegovi prednici. Jedino je svjedok AK, bivši načelnik tužitelja, iskazao da bi nakon što je zgradu Zadružnog doma 1980-ih počelo koristiti Komunalno poduzeće Podgora, dvorište oko te zgrade odnosno predmetne nekretnine zajedno s tim Komunalnim poduzećem koristio i tužitelj. Samo na temelju takvog iskaza svjedoka AK, a posebno uzimajući u obzir isprave koje je tuženik dostavio u spis te iskaze ostalih saslušanih svjedoka, ne može se nedvojbeno zaključiti o osnovanosti navoda tužitelja da isti predmetne nekretnine, kao sastavni dio građevinske parcele Zadružnog doma, nesmetano koristi već skoro stotinu godina.

47. Isto tako, niti iz sadržaja nepravomoćne presude Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-155/19 od 29. listopada 2021. ne može se izvesti zaključak o osnovanosti tužbenog zahtjeva u ovom predmetu, jer se niti u tom postupku nije utvrđivalo pravo vlasništva Općine Podgora na susjednim nekretninama od ovdje predmetnih (oznaka čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] sve zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), već je u tom postupku tužitelj sudjelovao kao umješač na strani tuženika (fizičkih osoba), a sama činjenica da je tužbeni zahtjev Podgora d.o.o. kao tužitelja u tom predmetu nepravomoćno odbijen, ne ukazuje na to da bi Općina Podgora bila vlasnik tih čestica, a niti upućuje na osnovanost tužbenog zahtjeva tužitelja u ovom predmetu.

48. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske je u svom ukidnom rješenju ukazao i da je prilikom odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva potrebno uzeti u obzir temelj upisa tužitelja na č. zem. [katastarska čestica], a što da nije bilo moguće utvrditi iz podataka u spisu. Stoga su u ovom ponovljenom postupku, po prijedlogu stranaka, pribavljeni i pregledani spisi Općinskog suda u Makarskoj pod poslovnim brojevima P-600/96 i P-599/96.

49. Pregledom spisa Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-599/96 utvrđeno je da je taj postupak Općina Podgora pokrenula kao tužitelj protiv tuženika Crkve Katoličke Svih Svetih u [adresa], a u kojoj tužbi je tužitelj istakao tužbeni zahtjev da se isti utvrdi isključivim vlasnikom čest. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU 127 k. o. [katastarska općina] te da je isti ovlašten to pravo uknjižiti na svoje ime za cijelo uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika. Nadalje je razvidno da se tuženik protivio tužbenom zahtjevu, ali je isti podneskom od 10. svibnja 1999. izjavio da su se stranke dogovorile o predmetu spora i da stoga tuženik više nema interesa protiviti se tužbi, a radi čega pristaje da se donese presuda na temelju priznanja kojom se udovoljava tužbenom zahtjevu. Sukladno tome, postupak je okončan donošenjem presude na temelju priznanja poslovni broj P-599/96 od 12. svibnja 1999., a kojom presudom je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja Općine [adresa]. Iz tog spisa nije razvidno na temelju kojih činjenica i na temelju kojeg pravnog osnova je tužitelj tražio da ga se utvrdi vlasnikom tih nekretnina, a niti je razvidno na koji su se način stranke tog postupka dogovorile o predmetu spora, a posljedično čemu je tuženik priznao tužbeni zahtjev tužitelja u tom postupku.

50. Iz priloženih povijesnih izvadaka iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica] (stranice 287-293 spisa) razvidno je da je ta čestica bila ranije upisana u zk. ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao 51. zk tijelo te da je u tom ulošku vlasničko pravo bilo uknjiženo u korist Crkve Katoličke Apostolske Rimske Sviju Svetih u [adresa]. Nakon donošenja pravomoćne presude u naprijed navedenom predmetu Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-599/96, ta čestica zemlje je otpisana iz zk. uloška broj [broj ZK uloška] te je ista nakon toga upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zajedno s čest. zem. [katastarska čestica], a koje dvije čestice čine 1. zk. tijelo i na kojima je temeljem naprijed navedene presude pravo vlasništva uknjiženo u korist Općine Podgora za cijelo.

51. Dakle, iz spisa Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-599/96 razvidno je da se tužitelj upisao u zemljišnim knjigama kao vlasnik č. zem. [katastarska čestica] na temelju naprijed navedene presude na temelju priznanja poslovni broj P-599/96 od 12. svibnja 1999., ali iz tog spisa, kao što je to prethodno navedeno, nije razvidno na temelju kojih činjenica je tužitelj temeljio svoj tužbeni zahtjev u tom postupku. Tužitelj je u podnesenoj tužbi u tom predmetu samo naveo da predmetna nekretnina predstavlja dio zemljišta na kojoj se nalazi stari Zadružni dom "Srida sela" u Gornjoj Podgori te da je ta nekretnina njegovo isključivo stvarno vlasništvo, kojom se on nesmetano koristi. Međutim, osim navedenog, iz tog spisa, kao i iz povijesnih izvadaka iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica], razvidno je da je do donošenja presude u tom predmetu na toj nekretnini bilo upisano pravo vlasništva u korist Crkve Katoličke Apostolske Rimske Sviju Svetih u [adresa], za koju tuženik navodi da je bila upisana kao vlasnik od osnutka zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i što tužitelj nije osporio. Iz toga proizlazi da u vrijeme stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima predmetna nekretnina nije bila upisana u zemljišnim knjigama kao društveno vlasništvo, već je to bila Crkva Katolička Apostolska Rimska Sviju Svetih u [adresa], a zbog čega nisu ispunjene pretpostavke u smislu odredbi članka 369. ZVDSP-a za utvrđenje osnovanim tužbenog zahtjeva tužitelja u ovom predmetu. Uostalom, tužitelj se tijekom ovog postupka nije ni pozivao na odredbe članka 369. ZVDSP-a, niti je u smislu tog članka iznio činjenice i dostavio odnosno predložio dokaze, a koji bi u skladu s njim ukazivali na osnovanost njegovog tužbenog zahtjeva.

52. Ovdje valja navesti i da je uvidom u spis Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-600/96 utvrđeno da je taj postupak pokrenut tužbom tužitelja Općine Podgora protiv tuženika 1. TK iz [adresa] i tuženika 2. MK iz [adresa], a radi utvrđenja da je tužitelj isključivi vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU 699 k. o. [katastarska općina] te da je isti ovlašten to pravo uknjižiti na svoje ime za cijelo uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika. Nadalje, razvidno je da je taj postupak okončan donošenjem presude na temelju odricanja pod poslovnim brojem P-600/96 od 27. ožujka 2001., a sve obzirom da se tužitelj odrekao tužbenog zahtjeva. Dakle, iz tog predmeta je razvidno da se tužitelj odrekao tužbenog zahtjeva za utvrđenje prava vlasništva na č. zem. [katastarska čestica], iako se radi o čestici zemlje koja se nalazi unutar ograđenog područja Zadružnog doma, a što je razvidno iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka (stranica 89 spisa). Isto tako, potrebno je navesti i da je iz spisa Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-599/96 razvidno da je u tom predmetu provedeno geodetsko vještačenje te da je održan uviđaj na licu mjesta 14. prosinca 1998. te da je prilikom uviđaja utvrđeno da zgradu na tom zemljištu koristi Komunalno Podgora, dakle prednik tuženika, za svoj lager. Iz toga također proizlazi neosnovanost navoda tužitelja da isti zgradu Zadružnog doma s okolnim dvorištem nesmetano koristi već skoro stotinu godina.

53. Vezano za navode iz ukidnog rješenja Visokog trgovačkog suda RH posl.br. Pž-1320/22-2 od 13. travnja 2022. da bi se između čestica 4959 i 5161/2 nalazila čestica 5161/1 koja je u vlasništvu Republike Hrvatske i što da proizlazi iz zk. ul. [broj ZK uloška] (točka 17. obrazloženja rješenja), navodi se da je tuženik u podnesku od 16. kolovoza 2022. istakao da se očito radi o omašci višeg suda, jer da je čest.zem. danas u vlasništvu više suvlasnika – fizičkih osoba, a protiv kojih tuženik da vodi postupak pod brojem P-1390/08 te da Općina Podgora također protiv tih fizičkih osoba za istu česticu pred Stalnom službom u Imotskom također vodi postupak pod posl.br. P-1468/16. U prilog tim svojim navodima, tuženik je u spis dostavio izvadak iz zemljišne knjige (stranica 295-297 spisa), a iz kojeg je razvidno da je čest. zem. [katastarska čestica], vrt, upisana u zk. ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da u odnosu na tu nekretninu nije upisano pravo vlasništva Republike Hrvatske, već je upisano više (29) suvlasnika i to fizičkih osoba, a također su u izvatku upisane zabilježbe sporova koji se vode kod Općinskog suda u Makarskoj i koje tuženik označava u naprijed navedenom podnesku. Stoga, u tom smislu nije bilo potrebe o ovom postupku obavještavati Republiku Hrvatsku.

54. Slijedom svega naprijed navedenog, a budući da tužitelj, po ocjeni ovog suda, nije dokazao da isti s osnovom traži utvrđenje prava vlasništva predmetnih nekretnina, to je stoga sud, kod takvog stanja raspravnog gradiva u ovom sporu i primjenom pravila o teretu dokazivanja, zaključio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan te da isti treba odbiti, a radi čega je odlučeno kao u točki I. izreke ove presude.

55. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a, uz primjenu odredbi važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, dalje OT), a sve obzirom na u tužbi označenu vrijednost predmeta spora od 13.405,00 EUR (101.000,00 kn). Budući da je tužbeni zahtjev tužitelja odbijen te je tužitelj izgubio ovu parnicu, to je stoga tužitelj dužan naknaditi tuženiku opravdane troškove koji su mu bili potrebni za vođenje ovog postupka.

56. Tuženiku su kao osnovani priznati troškovi za sastav odgovora na tužbu od 7. studenog 2014. u visini od 250 bodova sukladno Tbr. 8. t. 1. OT-a, zatim za sastav obrazloženih podnesaka od 23. listopada 2015., 14. listopada 2016. i 16. kolovoza 2022. u visini od po 250 bodova za svaki od tih podnesaka sukladno Tbr. 8. t. 1. OT-a, zatim za zastupanje na ročištima od 9. svibnja 2018., 7. lipnja 2018., 1. srpnja 2021., 16. studenog 2021., 17. prosinca 2021. i 20. siječnja 2023. u visini od po 250 bodova za svako od tih ročišta sukladno Tbr. 9. t. 1. OT-a, zatim za zastupanje na ročištima od 21. studenog 2014., 27. listopada 2015., 21. travnja 2016., 2. studenog 2016., 5. studenog 2019., 6. prosinca 2019., 7. listopada 2022. i 15. studenog 2022. u visini od po 125 bodova za svako od tih ročišta, sukladno Tbr. 9. t. 2. OT-a, kao i za zastupanje na ročištu od 9. ožujka 2016. u visini od 50 bodova sukladno Tbr. 9. t. 5. OT-a, te za sastav podnesaka od 14. studenog 2016., 4. studenog 2019., 28. listopada 2021., 30. studenog 2021. i 15. studenog 2022. u visini od po 25 bodova za svaki od tih podnesaka sukladno Tbr. 8. t. 4. OT-a, a što ukupno iznosi 3675 bodova, odnosno 7.350,00 EUR (vrijednost 1 boda iznosi 2,00 EUR). Na taj iznos troška tuženiku je trebalo priznati i pripadajući PDV po stopi od 25% u iznosu od 1.837,50 EUR sukladno Tbr. 46. OT-a.

57. Tuženiku nije priznat više zatraženi trošak za zastupanje na ročištima od 21. studenog 2014., 27. listopada 2015., 21. travnja 2016., 2. studenog 2016., 5. studenog 2019., 6. prosinca 2019., 7. listopada 2022. i 15. studenog 2022. u visini od po 125 bodova za svako od tih ročišta, a sve obzirom da se radi o ročištima na kojima se raspravljalo o procesnim pitanjima te su stranke ostale kod do tada već iznesenih navoda, zbog čega tuženiku za ta ročišta pripada naknada troška po Tbr. 9. t. 2. OT-a (50%), odnosno u visini od 125 bodova koliko mu je za svako od tih ročišta i priznato, a ne u visini od 250 bodova koliko je to tuženik zatražio. Tuženiku nije priznat ni više zatraženi trošak za pristup na ročište od 9. ožujka 2016. u visini od 200 bodova, budući da je to ročište kod Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Makarskoj odgođeno prije početka raspravljanja te na istom nisu saslušani svjedoci, a zbog čega tuženiku za isto pripada naknada troška u skladu s Tbr. 9. t. 5. OT-a, odnosno u visini od 50 bodova koliko mu je i priznato, a ne u visini od 250 bodova koliko je tuženik zatražio. Tuženiku nisu priznati ni više zatraženi troškovi za sastav podnesaka od 14. studenog 2016., 4. studenog 2019., 28. listopada 2021., 30. studenog 2021. i 15. studenog 2022. u visini od po 225 bodova za svaki od tih podnesaka, jer se po ocjeni ovog suda radi o ostalim podnescima, u kojima tuženik u najvećem dijelu ponavlja već iznesene navode, pa stoga tuženiku za iste pripada naknada troška u skladu s Tbr. 8. t. 4. OT-a, odnosno u visini od 25 bodova koliko mu je za svaki od tih podnesaka i priznato, a ne u visini od 250 bodova koliko je to tuženik zatražio. Na naprijed navedeni nepriznati trošak u ukupnoj visini od 2325 bodova, odnosno u ukupnom iznosu od 4.650,00 EUR, tuženika ne pripada ni obračunati PDV na taj iznos, a koji iznosi 1.162,50 EUR.

58. Sukladno navedenom, tuženiku su kao osnovani priznati troškovi parničnog postupka u ukupnom iznosu od 9.187,50 EUR, dok je njegov zahtjev za naknadu više zatraženih troškova postupka u iznosu od 5.812,50 EUR trebalo odbiti kao neosnovan pa je stoga o troškovima parničnog postupka odlučeno kao u točkama II. i III. izreke ove presude.

U Splitu 31. listopada 2025.

Sudac

Paško Bačić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u tri primjerka, u roku od osam dana od dana dostave ove presude.

Dna:

- tužitelju po punomoćniku

- tuženiku po punomoćniku

- u spis