Republika Hrvatska

Trgovački sud u Osijeku

Osijek, Zagrebačka 2

Poslovni broj: P-185/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Osijeku, po sutkinji Marini Ljubičić Knežević, u pravnoj stvari tužitelja LALIĆ d.o.o., OIB: 35322193388, Republika Srbija, Beograd, Mladenovac, Vuka Karadžića 111, kojeg zastupa Tomislav Filaković, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik u Osijeku, Vukovarska 4, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, radi stjecanja bez osnove (vps 36.100,00 EUR), nakon glavne i javne rasprave zaključene 9. listopada 2025., u nazočnosti punomoćnika tužitelja i tuženika, na ročištu za objavu sudske odluke održanom 31. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" I./ Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, da tužitelju LALIĆ d.o.o., OIB: 30359910053, Vuka Karadžića 111, Beograd, 11400 Mladenovac, Republika Srbija isplati na ime stečenog bez osnove novčani iznos od 36.100,00 Eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 22. svibnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II./ Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, da tužitelju LALIĆ d.o.o., OIB: 30359910053, Vuka Karadžića 111, Beograd, 11400 Mladenovac, Republika Srbija, naknadi prouzročeni parnični trošak sa zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.".

II. Nalaže se tužitelju LALIĆ d.o.o., OIB: 35322193388, Republika Srbija, Beograd, Mladenovac, Vuka Karadžića 111, naknaditi tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, parnični trošak u iznosu od 3.000,00 EUR (tritisućeeura), u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi u bitnom navodi kako se prije podnošenja tužbe obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, na koji se tuženik oglušio. Nadalje, Ministarstvo financija, Carinska uprava, Područni Carinski ured Osijek, Carinski ured Osijek, rješenjem od 12. listopada 2021. privremeno je oduzelo sklop teretnog motornog vozila marke MERCEDES BENZ ACRTROS, broj šasije:

WDB96340310048587, reg. oznake [registarska oznaka] i priključno vozilo marke SCHMITZ, broj šasije: [broj šasije], reg. oznake [registarska oznaka], koji je u trenutku oduzimanja bio u vlasništvu tužitelja, a rješenjem Ministarstva Financija, Carinske Uprave, PCU Osijek, Carinski ured Osijek od 22. studenog 2021. trajno je oduzet predmetni sklop teretnog motornog vozila te je određeno kako će se oduzimanjem i prodajom istog podmiriti neplaćeni dug nastao po rješenju od 12. listopada 2021. Dalje tužitelj navodi kako je nakon trajnog oduzimanja vozila proveden postupak javne prodaje istog od strane Područnog carinskog ureda Osijek i to radi namirenja trošarinskog duga, u kojem postupku je tužitelj 26. veljače 2024. (nazad) kupio predmetni sklop teretnog motornog vozila za iznos od 36.100,00 eura. Tužitelj dalje navodi kako je presudom Upravnog suda u Osijeku poslovni broj Us I-329/2023-8 od 2. svibnja 2024. poništeno rješenje Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak od 28. prosinca 2022. i rješenje Ministarstva Financija, Carinske uprave, Područnog Carinskog ureda Osijek, Carinskog ureda Osijek od 12. listopada 2021. kojim je privremeno oduzet sklop teretnog motornog vozila tužitelja, a iz obrazloženja predmetne presude proizlazi kako su rješenja nezakonita te kako nisu bili ispunjeni potrebni zakonski preduvjeti da se izrekne mjera privremenim oduzimanjem vozila i to čak ni kada je vozilo u vlasništvu osobe koja je označena kao trošarinski obveznik, a pogotovo ne u odnosu na treću osobu, odnosno tužitelja. Također, oduzimanje predmetnog vozila nije bilo razmjerno svrsi koja se želi postići, odnosno iz predmetne presude proizlazi kako je sklop teretnog motornog vozila nezakonito privremeno oduzet pa posljedično tome niti trajno oduzimanje vozila u konkretnom slučaju nije zakonito. Zaključno, tužitelj navodi kako je oduzimanjem tužiteljevog vozila od strane tuženika dio tužiteljeve imovine prešao u imovinu tuženika, a pravna osnova tog prijelaza je kasnije otpala pa je na temelju čl. 1111. st. 3. Zakona o obveznim odnosima nastala obveza tuženika nadoknaditi tužitelju vrijednost postignute koristi, s obzirom na činjenicu kako vozilo više nije moguće vratiti jer je prodano na javnoj prodaji, sa zateznim kamatama, koje teku u skladu sa čl. 1115. Zakona o obveznim odnosima, odnosno od dana kada je tuženik postao nepošteni stjecatelj, tj. od dana pravomoćnosti presude Upravnog suda u Osijeku.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnom ističe kako je nesporno kako je rješenje o privremenom oduzimanju vozila od 12. listopada 2021. poništeno, međutim predmetni sklop teretnog motornog vozila nije sa tužitelja prešao u imovinu tuženika na temelju rješenja o privremenom oduzimanju, nego na temelju rješenja o trajnom oduzimanju predmetnog vozila od 22. studenoga 2021., koje je pravomoćno i nikada nije stavljeno izvan snage. Naime, predmetni sklop motornog vozila oduzet je na temelju valjane pravne osnove koja nije kasnije otpala pa ne postoje zakonske pretpostavke za primjenu čl. 1111. st. 3. Zakona o obveznim odnosima. Dalje tuženik navodi kako privremeno rješenje na koje se poziva tužitelj predstavlja samo mjeru osiguranja, koja je po svojoj prirodi privremenog karaktera (radi osiguranja naplate utvrđenog trošarinskog duga), a u točki II. rješenja navedeno je i kako će se vozilo vratiti osobi od koje je oduzeto ako se podnese neki drugi primjereni instrument osiguranja plaćanja. Također, rješenje o trajnom oduzimanju donosi se neovisno o tome je li prethodno stvar bila privremeno oduzeta na ime osiguranja ili ne (čl. 122. st. 6. Zakona o trošarinama) tako da postojanje rješenja o privremenom oduzimanju nije pretpostavka ni uvjet za donošenje rješenja o trajnom oduzimanju. Nadalje, rješenjem o trajnom oduzimanju vozila određeno je oduzimanje vlasništva na spornom motornom vozilu te je ujedno određeno kako će se vozilo prodati radi podmirenja trošarinskog duga u iznosu od 467.719,60 kn (62.077,06 EUR), kojeg obveznik plaćanja nije podmirio, unatoč pravomoćnom i izvršnom rješenju kojim mu je to naloženo te je rješenje o trajnom oduzimanju vozila pravomoćno 28. prosinca 2022. kada je odbijena žalba ovdje tužitelja, a upravni spor nije pokrenut. Dakle, ne postoji obveza tuženika o vraćanju stečenog u smislu čl. 1111. st. 3. Zakona o obveznim odnosima.

3. U dokaznom dijelu postupka sud je izvršio uvid u rješenje Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Carinskog ureda Osijek, KLASA: UP/I-471-01/21-18/836, URBROJ: 513-02-7015/5-21-3 od 12. listopada 2021. (str. 6-8 spisa), rješenje Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Carinskog ureda Osijek, KLASA: UP/I-471-01/21- 18/836, URBROJ: 513-02-7015/5-21/10 od 22. studenog 2021. (str. 9-10 spisa), račun broj: 24/0204/08/475 Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Carinskog ureda Osijek, od 26. veljače 2024. (str. 11 spisa), potvrdu o preuzimanju vozila Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, od 28. veljače 2024. (str. 12 spisa), dopunu zapisnika Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, od 15. veljače 2024. (str. 13-14 spisa), presudu Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-329/2023-8 od 2. svibnja 2024. (str. 15-22 spisa), zahtjev za mirno rješenje spora (str. 27-30 spisa), rješenje Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-471-01/21-01/469, URBROJ: 513- 04-22-2 od 28. prosinca 2022. od 28. prosinca 2022. (str. 36-39 spisa), presudu Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-132/2023-5 od 3. travnja 2023. (str. 44- 48 spisa), presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Usž- 1996/23-2 od 7. rujna 2023. (str. 49-52 spisa), rješenje Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-471-01/21- 01/417, URBROJ: 513-04-22-2 od 15. prosinca 2022. (str. 53-57 spisa) i rješenje Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Carinskog ureda Osijek, KLASA: UP/I-471-01/21-18-836, URBROJ: 513-02-7015-5- 21-2 od 12. listopada 2021. (str. 58-61 spisa).

4. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

5. Među parničnim strankama nije sporna činjenica kako se tužitelj prije podnošenja tužbe obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, a na koji zahtjev se tuženik oglušio (str. 27-30 spisa).

6. Nesporno je i kako je rješenjem Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Carinskog ureda Osijek, KLASA: UP/I-471-01/21- 18/836, URBROJ: 513-02-7015/5-21-3 od 12. listopada 2021. (str. 6-8 spisa) UV, kao trošarinskom obvezniku, određena mjera osiguranja naplate trošarinskog duga u iznosu od 467.719,60 kn nastalog na temelju rješenja o naplati trošarine od 12. listopada 2021. te kako će se predmetna mjera osiguranja izvršiti privremenim oduzimanjem sklopa teretnog motornog vozila i priključnog vozila u vlasništvu ovdje tužitelja.

7. Nije sporno kako je rješenjem Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Carinskog ureda Osijek, KLASA: UP/I-471-01/21- 18/836, URBROJ: 513-02-7015/5-21/10 od 22. studenog 2021. (str. 9-10 spisa) oduzet predmetni sklop teretnog motornog vozila i priključno vozilo u vlasništvu ovdje tužitelja te kako će se oduzimanjem i prodajom istog podmiriti neplaćeni dug za koji nije položeno osiguranje u propisanom roku nastalom po izvršnom rješenju PCU Osijek, CU Osijek, KLASA: UP/I-471-01/21-18/836, URBROJ: 513-02-7015/5-21-2 od 12. listopada 2021.

8. Također je nesporno kako je nakon oduzimanja predmetnog sklopa teretnog motornog vozila i priključnog vozila proveden postupak prodaje istog te kako je tužitelj kao kupac uplatio iznos od 36.100,00 EUR (str. 11-14 spisa).

9. Nadalje, nesporno je i kako je rješenje Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Carinskog ureda Osijek, KLASA: UP/I- 471-01/21-18/836, URBROJ: 513-02-7015/5-21-3 od 12. listopada 2021. (str. 6-8 spisa), kao i rješenje Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-471-01/21-01/416, URBROJ: 513-04-22-3 od 28. prosinca 2022. (str. 36-39 spisa), poništeno presudom Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-329/2023-8 od 2. svibnja 2024. (str. 15-22 spisa).

10. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva, odnosno sporna je činjenica na temelju koje osnove je imovina tužitelja prešla u imovinu tuženika i je li ista kasnije otpala.

11. Naime, tuženik je tijekom postupka istaknuo kako je imovina tužitelja prešla u imovinu tuženika na temelju rješenja Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Carinskog ureda Osijek, od 22. studenog 2021. (str. 9-10 spisa), a koje je pravomoćno i nikada nije stavljeno izvan snage.

12. Uvidom u rješenje Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-471-01/21-01/469, URBROJ: 513- 04-22-2 od 28. prosinca 2022. (str. 36-39 spisa) utvrđeno je kako je predmetnim rješenjem odbijena žalba podnesena protiv rješenja Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Carinskog ureda Osijek, KLASA: UP/I- 471-01/21-18/836, URBROJ: 513-02-7015/5-21/10 od 22. studenog 2021. (str. 9-10 spisa), a kojim rješenjem je oduzet predmetni sklop teretnog vozila i priključno vozilo.

13. Nadalje, uvidom u presudu Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-132/2023-5 od 3. travnja 2023. (str. 44-48 spisa) utvrđeno je kako je istom odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, u konkretnom slučaju UV, kojim isti traži poništavanje rješenja Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-471-01/21-01/417, URBROJ: 513-04-22-2 od 15. prosinca 2022. i rješenja Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Carinskog ureda Osijek, KLASA: UP/I-471-01/21-18-836, URBROJ: 513-02- 7015-5-21-2 od 12. listopada 2023.

14. Sud je izvršio uvid u presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Usž-1996/23-2 od 7. rujna 2023. (str. 49-52 spisa) te je utvrdio kako je istom odbijena žalba i potvrđena prethodno navedene presuda Upravnog suda u Osijeku i to poslovni broj: Us I-132/2023-5 od 3. travnja 2023. (str. 44-48 spisa).

15. Iz rješenja Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-471-01/21-01/417, URBROJ: 513- 04-22-2 od 15. prosinca 2022. (str. 53-57 spisa) razvidno je kako je istim odbijena žalba UV podnesena protiv rješenja Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Carinskog ureda Osijek, KLASA: UP/I- 471-01/21-18/836, URBROJ: 513-02-7015/5-21-2 od 12. listopada 2021. (str. 58-61 spisa), a kojim rješenjem je porezni obveznik UV dužan platiti trošarinski dug u ukupnom iznosu od 35.240,33 EUR (ranije 467.719,60 kn).

16. Materijalnu dokumentaciju u spisu, a koja tijekom postupka nije niti bila sporna, sud je prihvatio kao vjerodostojnu.

17. Čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; u daljnjem tekstu ZOO) propisano je kako kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi, dok je st. 3. istog članka propisano kako obveza vraćanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala.

18. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio kako je presudom Upravnog suda u Osijeku od 2. svibnja 2024. (str. 15-21 spisa) poništeno rješenje Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Carinskog ureda Osijek od 12. listopada 2021., a kojim rješenjem je određena mjera osiguranja naplate trošarinskog duga trošarinskom obvezniku UV i to privremenim oduzimanjem predmetnog sklopa teretnog motornog vozila i priključnog vozila.

19. Nadalje, rješenjem Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Carinskog ureda Osijek, KLASA: UP/I-471-01/21-18/836, URBROJ: 513-02-7015/5-21/10 od 22. studenog 2021. (str. 9-10 spisa) trajno je oduzet predmetni sklop teretnog vozila i priključno vozilo, a protiv kojeg rješenja je tužitelj podnio žalbu koja je rješenjem Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-471-01/21-01/469, URBROJ: 513- 04-22-2 od 28. prosinca 2022. od 28. prosinca 2022. (str. 36-39 spisa) odbijena.

20. Dakle, sud je utvrdio kako rješenje na temelju kojeg je trajno oduzet predmetni sklop teretnog i priključnog vozila nije poništeno, odnosno kako je još uvijek na snazi, iz čega proizlazi kako nije otpala osnova na temelju koje je dio tužiteljeve imovine prešao u imovinu tuženika pa je tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan, u skladu sa čl. 1111. st. 1. i 3. ZOO-a.

21. Odluku o naknadi parničnih troškova sud je donio u skladu sa čl. 151., čl. 154. st. 1., 154.a, čl. 155. i čl. 164. st. 1. i st. 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23), a visina istih odmjerena je prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/2023; u daljnjem tekstu OT).

22. Sud je tuženiku priznao trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 3.000,00 EUR, a koji se odnosi na trošak sastava odgovora na zahtjev za mirno rješenje spora u iznosu od 1.000,00 EUR (Tbr. 7. t. 1. OT), trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 1.000,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT) i trošak zastupanja na ročištu održanom 9. listopada 2025. u iznosu od 1.000,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT).

23. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci.

U Osijeku 31. listopada 2025.

Sutkinja

Marina Ljubičić Knežević

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana putem ovog suda.