REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

STALNA SLUŽBA U KRIŽEVCIMA

48260 KRIŽEVCI

Ivana Zakmardija Dijankovečkog 14

Poslovni broj: Pr-37/2024-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru – Stalna služba u Križevcima po sucu Miroslavu Lovrekoviću, u pravnoj stvari 1. tužitelja VZ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 2. tužitelja EZ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oba zastupana po Ani Čopor, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Ana Čopor i Sara Lacko odvjetnicama iz Varaždina, protiv tuženika GRAFOCENTAR d.o.o. OIB: 44438339914, Ulica Ivana Zakmardija Dijankovečkog 13, Križevci, zastupano po punomoćniku Davoru Galetović odvjetniku iz Zagreb, radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza ugovora o radu i vraćanja na posao, nakon glavne i javne rasprave zaključene 9. rujna 2025. u prisutnosti 1. i 2. tužitelja, zakonskog zastupnika tuženika i punomoćnika tuženika, 23. listopada 2024.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev 1. tužitelja VZ koji glasi:

"Utvrđuje se da je Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu od dana 02. kolovoza 2024. tuženika društva GRAFOCENTAR d.o.o., OIB: 44438339914, Ulica Ivana Zakmardija Dijankovečkog 13, 48260 Križevci prema tužitelju VZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] nezakonita i nedopuštena. Nalaže se tuženiku da u roku od osam dana vrati tužitelja na rad sukladno Ugovoru o radu od dana 15. veljače 2019, odnosno Aneksa od dana 12. lipnja 2024. tako da mu ponovno povjeri poslove direktora, s tim da se za slučaj nemogućnosti postupanja tuženika na navedeni način, jer je takvo radno mjesto popunjeno ili prestalo postojati, nalaže tuženiku da u roku od osam dana vrati tužitelja na rad na radno mjesto koje stručnoj spremi i radnim sposobnostima tužitelja odgovara radnom mjestu na koje je tužitelj bio raspoređen prije donošenja pobijane Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu.

II Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev 2. tužitelja EZ koji glasi:

"Utvrđuje se da je Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu od dana 02. kolovoza 2024. tuženika društva GRAFOCENTAR d.o.o., OIB: 44438339914, Ulica Ivana Zakmardija Dijankovečkog 13, 48260 Križevci prema tužitelju EZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] nezakonita i nedopuštena.. Nalaže se tuženiku da u roku od osam dana vrati tužitelja na rad sukladno Ugovoru o radu od dana 11. srpnja 2012, odnosno Aneksa od dana 15. siječnja 2022. tako da mu ponovno povjeri poslove voditelja proizvodnje u tiskari, s tim da se za slučaj nemogućnosti postupanja tuženika na navedeni način, jer je takvo radno mjesto popunjeno ili prestalo postojati, nalaže tuženiku da u roku od osam dana vrati tužitelja na rad na radno mjesto koje stručnoj spremi i radnim sposobnostima tužitelja odgovara radnom mjestu na koje je tužitelj bio raspoređen prije donošenja pobijane Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu."

III. Nalaže se 1. tužitelju VZ da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 625,00 eura u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se 2. tužitelju EZ da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 625,00 eura u roku od 15 dana.

V. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika da mu tužitelji naknade parnični trošak u ukopnom iznosu od 5.625,00 eura.

Obrazloženje

1. Prvotužitelj VZ je podnio ovom sudu tužbu u kojoj u bitnom navodi da su radnik VZ i poslodavac Grafocentar d.o.o. sklopili dana 25. veljače 2019. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, te dana 12. lipnja 2024. Anex Ugovoru o radu. Temeljem predmetnog Ugovora radnik je bio zaposlen na radnom mjestu: direktora, odnosno privremenog upravitelja. Dana 02.08.2024. tuženik kao poslodavac je temeljem članka 116. Zakona o radu ( NN 93/14, 127/17, 98/19 dalje u tekstu: ZOR) donio Odluku o izvanrednom otkazu Ugovora o radu kojom se tužitelju kao radniku otkazuje Ugovor o radu od dana 25. veljače 2019, te Anex Ugovoru od dana 12. lipnja 2024 . Pod obrazloženjem kao razlog otkaza Poslodavac je naveo da se tužitelju otkazuje Ugovor o radu iz razloga što je tužitelj kao radnik osobito povrijedio obveze iz radnog odnosa koje su dovele do potpunog gubitka povjerenja Poslodavca uslijed kojih uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana nastavak radnog odnosa nije moguć. Kao opravdane razloge povrede s naslova radnih obveza Poslodavac je naveo sljedeće:

- radnik nije niti jedan radni dan uopće dolazio u poslovne prostorije i sjedište društva, a o razlozima nedolaska tužitelj nije izvijestio tuženika;

- pregledima po računima društva da bi tužitelj podigao iznos od 10.000,00 eura, a da razlog podizanja nije evidentiran u poslovnim knjigama tuženika;

- da bi tužitelj kupovao građevinski materijal za vrijeme dok je bio zakonski zastupnik tuženika, a da građevinski materijal nije bio korišten za potrebe tuženika, već po navodima tuženika da bi isti bio upotrijebljen za osobne potrebe novozaposlene djelatnice tuženika;

- da bi tužitelj u više navrata koristio prihode i novac tuženika za vlastite potrebe i potrebe drugih ljudi te da je takvim radnjama tužitelj povrijedio zakon, a tuženiku kao poslodavcu nanio štetu;

- da bi tužitelj neosnovano naložio storniranje tražbine sa imena SZ na svoje ime, bez valjanog zakonskog uporišta;

- te u konačnici s obzirom da je riječ o radniku koji je bio zaposlen na radnom mjestu direktora, a da je rješenjem Trgovačkog suda RH, Pž-2294/2024 od dana 04.06.2024. brisan kao osoba ovlaštena na zastupanje, te da je jasno da se radi o važnoj činjenici uslijed koje nastavak radnog odnosa nije moguć. Predmetnu Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu, tužitelj je primio dana 19.08.2024. Radnik je u otvorenom zakonskom roku iz čl. 133. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19) podnio Zahtjev za zaštitu povrijeđenih prava iz radnog odnosa, na koji Zahtjev se tuženik kao poslodavac oglušio. Zahtjev za zaštitu prava radnika, tuženik je zaprimio dana 05. rujna 2024. Temeljem čl. 133. Zakona o radu tužitelj putem punomoćnika podnosi tužbu i tužbeni zahtjev radi utvrđenja nedopuštenosti predmetne Odluke o otkazu. Predmetna tuženikova Odluka je nezakonita i nedopuštena. Tuženik je predmetnom Odlukom o otkazu otkazao radni odnos tužitelju uslijed teških povreda obveza iz radnog odnosa koje su detaljnije navedene ranije u predmetnoj tužbi. Tužitelj osporava istinitost navoda iznesenih unutar Obrazloženja pobijane Odluke o otkazu. Sudu se skreće pažnja na činjenicu da se u predmetnoj pravnoj stvari radi prvenstveno o netrpeljivosti stranaka između ovdje tužitelja kao osnivača, člana društva Grafocentar d.o.o. i trenutnog zakonskog zastupnika, člana uprave društva tuženika g. ĐZ. Tužitelj je društvo Grafocentar d.o.o. osnovao davnih dana odnosno još 1995., a danas je jedan od članova društva Grafocentar d.o.o. i do 03. listopada 2023. bio je ujedno i član uprave društva, direktor društva, a od 04. travnja 2024. do 04. lipnja 2024. privremeni upravitelj društva tuženika. Dakle, tužitelj je osnivač društva Grafocentar d.o.o., te je ujedno i bio i u radnom odnosno u istom društvu. Za zakonskog zastupnika društva tuženika, društva Grafocentar d.o.o. dana 02. srpnja 2024. odlukom Skupštine društva imenovan je g. ĐZ. ĐZ prije imenovanja na mjesto člana uprave društva tuženika nije bio upoznat s načinom rada društva ni u smislu operativnog dijela funkcioniranja društva ni u smislu ekonomsko, gospodarstvenog načina vođenja društva Grafocentar d.o.o. Do imenovanja g. ĐZ kao novog člana uprave društva tuženika, tužitelj je poslove društva vodio savjesno i odgovorno gotovo punih 30 godina! Tužitelj je vođenje poslova društva tuženika obavljano besprijekorno punih 30 godina, a što je vidljivo i proizlazi iz rezultata poslovanja društva tuženika. Notorno je da je tužitelj kao član društva tuženika imao i pravni i osobni interes za boljitak razvoja poslovanja društva tuženika, s o obzirom da je društvo tuženika obiteljska firma osnovana od strane tužitelja kao oca, a danas u suvlasništvu između tužitelja i dvojice sinova, SZ i EZ. Uslijed trenutnih obiteljskih razmirica između tužitelja i sina SZ koji je trenutni većinski vlasnik društva tuženika, podredno je nastao obiteljsko/poslovno poremećen odnos između članova obitelji koji je rezultirao činjenicom da je na Skupštini društva (većinom glasova koje ima sin ZZ) kao član uprave imenovan g. ĐZ. Isti je kao član uprave društva tuženika, odmah po stupanju na mjesto člana uprave donio predmetnu pobijanu Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu u odnosu na tužitelja. Naravno neosnovanu i s jedinim ciljem udaljenja tužitelja iz operativnog poslovanja društva tuženika kako bi se interesi pojedinaca mogu nesmetano izvršavati. Svi razlozi otkaza ugovora o radu su fabricirani iz jednog jedinog razloga, a to je udaljenje tužitelja iz društva. Opisani slijed događaja nije od malog ili neznatnog značaja uzevši u obzir činjenicu da Odlukom o izvanrednom otkazu tuženik zastupan po članu uprave, direktoru nije u prilog svojih navoda dostavio ni jedan dokaz, a niti se obrazloženje razloga otkaza u tom smislu može ispitati. U odnosu na svaki pojedini navod na temelju kojeg tuženik temelji svoju odluku o otkazu tužitelj se očituje kako slijedi:

U odnosu na navode da tužitelj kao radnik nije dolazio na posao, tužitelj ističe da se u odnosu na predmetni razlog otkaza, Odluka o otkazu ne može ispitati s obzirom da tuženik ne navodi na točno koje dane bi tužitelj bio odsutan s posla jer je tužitelj svaki dan bio na poslu i ni jedan dan nije izostao s posla. S obzirom da Odluka o otkazu u tom dijelu ne sadrži navode o kojem danu bi se tu radilo, tužitelj osporava istinitost navoda tuženika da bi tužitelj izostao niti jedan dan s posla.

U odnosu na navode tuženika da bi tužitelj neosnovano s računa društva podigao iznos od 10.000,00 eura, tužitelj navodi da je tužitelj dugi niz godina tuženiku, kao društvu čiji je osnivač vršio pozajmice na način da je pristao da se njegova plaća usteže u korist tuženika kao poslodavca na ime pozajmice društvu. Na taj način je tužitelj tuženiku do sada pozajmio iznos od preko 200.000,00 eura. Naime, tužitelj je pristao da se njegova plaća na ime zajma društvu usteže za potrebe poslovanja samog društva tuženika dok god za to bude potrebe. S obzirom da tužitelj s naslova zajma prema društvu ima potraživanja u iznosu višem od 200.000,00 eura, povrat iznosa od 10.000,00 eura koji su isplaćeni s računa društva predstavljaju valjan osnov isplate prema tužitelju;

U odnosu na navode da bi tužitelj otuđio materijal plaćen temeljem računa br. 1074/2/1 od dana 27. svibnja 2024 u iznosu od 2.124,25 eura isto se u cijelosti osporava. Kupljeni materijal je u cijelosti iskorišten za potrebe poslovanja društva tuženika, te navodi tuženika da isti ima saznanja da bi materijal bio otuđen i predan nekoj novozaposlenoj djelatnici za njezine potrebe je nepotkrijepljen, nedokazan i sasvim neutemeljen;

U odnosu na navode da bi kao odgovorna osoba društva tuženika naložila storniranje tražbine sa imena SZ na svoje ime te naložio proknjiženje tražbine u iznosu od 200.140,15 eura u svoju korist, tužitelj navodi da o istom nema saznanja. Isplata bilo kakvog potraživanja s računa društva, pa i potraživanja s naslova povrata zajam može se izvršiti samo ako je riječ o povratu koji ne bi narušio poslovanje društva. S obzirom da tuženik u obrazloženju pobijane odluke ne navodi u čemu bi se sastojalo nezakonito postupanje tužitelja ukoliko je tužitelj u cilju zaštite interesa samog društva poduzeo radnje kojima je štitio imovinu društva. Postavlja se pitanje koja je to štetna radnja nastala tuženiku sve da je tužitelj i stopirao isplate s računa društva ukoliko je tužitelj smatrao da bi se isplatama naštetilo poslovanje društva. U odnosu na navode da je tužitelj sudskom odlukom, odnosno rješenjem Trgovačkog suda u RH, posl. br. Pž-2294/2024 od dana 04. lipnja 2024. u sudskom registru dana 18. srpnja 2024. brisan kao osoba ovlaštena za zastupanje tuženika i da nije više član uprave, te da isto predstavlja opravdan razloga za izvanredni otkaz ugovora o radu, tužitelj isto osporava i navodi da bi se u predmetnoj pravnoj stvari tu moglo raditi eventualno o razlozima za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu, a ne razlozima za izvanredni otkaz ugovora o radu kako je tuženik proveo. Ovakvo obrazloženje tuženika je neutemeljeno i neosnovano, a nije ni obrazloženo. Obzirom na navedeno 1. tužitelj predlaže da sud presudom utvrdi da izvanredni otkaz Ugovora o radu sklopljenog između 1. tužitelja i tuženika nezakonit, da se utvrdi da radni odnos tužiteljice kod 1. tužitelja temeljem sklopljenog Ugovora o radu na neodređeno vrijeme nije prestao i naloži tuženiku vračanje 1. tužitelja na posao u roku od 15 dana. Potražuje trošak.

2. U odgovoru na tužbu tuženi u bitnom navodi da se navodi tužbe osporavaju u cijelosti, osim u dijelu da zaista postoji netrpeljivost. Sa stajališta tuženika, razlog toj netrpeljivosti je činjenica da je tužitelju cilj kontrola nad tuženikom kako bi s imovinom tuženika mogao raspolagati i postupati kao s vlastitom imovinom (a što se može i potkrijepiti dokazima). Tužitelj ne može prihvatiti činjenicu da netko treći vodi poslovanje tuženika te da mu time stvara prepreku da imovinom tuženika upravlja kao vlastitom. Upire se sudu da je tuženik u izvanrednom otkazu napisao ”budući da nije niti jedan radni dan uopće dolazio u poslovne prostorije i sjedište Poslodavca” te stoga nisu točni navodi tužbe da se radi o paušalnom navođenju. Naime, sve od dana 18.07.2024. godine kada je odgovorna osoba ĐZ konačno ušla u poslovne prostorije (to je dan upisa u sudski registar i tek tada je uspio ući u poslovne prostorije) pa sve do dana otkazivanja ugovora, tužitelj nije dolazio na posao, niti bio 20 sati tjedno na istom - dakle niti jedan radni dan kao što nije bio niti na dan otkazivanja ugovora o radu stoga mu otkaz nije uručen osobno na radnom mjestu. Već je sama po sebi ova povreda dovoljna za izvanredno otkazivanje ugovora o radu. Tužitelj ističe kako je kao osnivač društva godinama vršio pozajmice društvu te da s te osnove prema društvu ima potraživanja u iznosu većem od 200.000,00 eur slijedom čega povrat od 10.000,00 eur isplaćenih s računa društva predstavlja valjanu osnovu isplate. Međutim, upravo je navedena tvrdnja tužitelja najbolji pokazatelj odnosa tužitelja prema imovini tuženika, a sve obzirom na to da postoje poslovne knjige tuženika, a koje je potrebno voditi po jasnim financijsko- knjigovodstvenim pravilima. Nije dovoljno tvrditi, kao na tržnici, tko koliko kome duguje, već se isto mora potkrijepiti odgovarajućim dokazima u vidu izvadaka iz poslovnih knjiga, isprava te slične poslovne dokumentacije. Slijedom navedenoga, to što tužitelj tvrdi da on ima navodno potraživanje u navedenom iznosu prema tuženiku je potpuno paušalno, neistinito jer potraživanja ne postoje te u ovom postupku i potpuno nevažno. Naime, da se radilo o nekakvom povratu pozajmice, onda bi se radilo o bezgotovinskom transferu prema tužitelju kao fizičkoj osobi koja ima potraživanje sa jasnim opisom uplate s jednog računa (poslovnog) na drugi račun (tekući račun tužitelja). A ovdje se radilo o gotovinskom podizanju novca tuženika koje je napravio tužitelj kad je bio privremeni upravitelj. Osoba (tužitelj) koji u tužbi za sebe navodi kako „…vodi brigu o imovini društva već gotovo punih 30 godina…“ bi trebala znati da imovina društva nije privatna imovina i da se njome ne može tako služiti. Već je sama po sebi ova povreda dovoljna za izvanredno otkazivanje ugovora o radu jer je isti očito sebi uzeo 10.000,00 EUR, a uzgred rečeno za navedeno je podnesena i kaznena prijava. Tuženik je društvo koje se ne bavi građevinskim radovima te stoga građevinski materijal (cement, impregnacija) iz računa br. 1074/2/1 od dana 27.05.2024., a koji račun je izdalo trgovačko društvo I.M.V. TRGOVINA d.o.o., zasigurno nije materijal koji je potreban tuženiku kao društvu. Dodatno, taj građevinski materijal nije zatečen kod tuženika. Štoviše, radnica NZ je priznala da je to bio materijal za nju i tvrdi da se radi o naknadi u naravi za nju osobno i privatno i da je da je postupano po odluci upravo tužitelja. S druge strane tužitelj samo paušalno navodi da je to iskorišteno za potrebe tuženika (cement??), ali bez ikakvog dokaza o tome te čak navodi da nema saznanja da bi isti bio isporučen nekoj novoj djelatnici – a sve je isporučeno onoj djelatnici koju je on zaposlio dana 01.05.2024. godine i s kojom se očito sve dogovorio vezano za predmetni materijal čime samo nastavlja iznositi neistine. Dodatno, za navedeno postupanje tužitelja je podnesena i kaznena prijava. I ova povreda sama po sebi je dovoljna za izvanredno otkazivanje ugovora o radu. Tužitelj navodi da nema saznanja o storniranju tražbina u iznosu od 200.140,15 EUR sa imena ZZ te u odnosu na nalaganje da se ista tražbina proknjiži u njegovo ime, a što je u cijelosti neistina. Naime, dostavlja se po tužitelju potpisani zapisnik sastavljen u prostorijama tuženika od dana 01.05.2024. godine kada je upravo on bio privremeni upravitelj tuženika u kojem izrijekom stoji da je upravo tužitelj naložio da se stornira tražbina prema SZ i da se upiše na njegovo ime te čak stoji da je dao otkaz bivšoj računovotkinji jer je to navodno proknjižila na temelju nepostojećeg ugovora o ustupu. Koliko količinu neistina iznosi tužitelj i tada i sada, potvrđuje Ugovor o ustupu potraživanja od 07.10.2021. kojim tužitelj svoje potraživanje u iznosu od 1. 507.955,93 kn što po fiksnom tečaju konverzije iznosi 200.140,15 EUR prenosi na SZ sa ovjerom potpisa javnog bilježnika. Dakle, isti iako je znao da postoji ugovor o ustupu kojim je on svoje potraživanje prenio SZ, tada namjerno krivotvori poslovne knjige i bez dokumentacije sve knjiži u svoju korist, a sada tvrdi da o tome ne zna ništa. Štoviše, isti je ugovor bio u arhivama firme, potom je isti ”nestao” kada je privremeni upravitelj postao VZ, no isti nije znao ZZ ima još jedan primjerak tog ugovora. Dakle, tužitelj nema nikakvo potraživanje te nije smio podići 10.000,00 EUR sve i da je bilo za povrat pozajmice kako to tvrdi, a kamoli nije smio stornirati tu tražbinu sa imena ZZ na svoje vlastito ime. U odnosu na tvrdnju tužitelja da to što je brisan kao osoba ovlaštena za zastupanje iz sudskog registra ne može biti razlog za izvanredni otkaz, već eventualno poslovno uvjetovani otkaz, navedeno je apsolutno netočno. Osim što sudska praksa jasno prati postupanje u takvim situacijama (prestanak svojstva ovlaštene osobe) i potvrđuje da se daje izvanredni otkaz, tome je jasno i iz razloga što se poslovno uvjetovani otkaz može dati radi zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz) – tu nema takvih razloga. Također, tužitelj se ne može vratiti na radno mjesto direktor jer ta funkcija ovisi o odluci skupštine društva, a niti je isti u vrijeme otkazivanja ugovora o radu imao zaključen ugovor za mjesto direktor kako to neistinito navodi tužitelj. Svakako je tužbeni zahtjev u tom djelu i neuredan jer se traži da tuženik ”ponovno povjeri poslove direktora” tužitelju, a to ne radi tuženik već skupština tuženika, dakle članovi društva. Tužitelj je u vrijeme otkazivanja imao na snazi ugovor o radu za radno mjesto privremenog upravitelja, i ne postoji automatizam da bi se to radno mjesto promijenilo, a isti je izbrisan iz sudskog registra dana 18.07.2024. godine. Iz svega opisanog svakako je jasno da ne postoji niti može postojati bilo kakvo povjerenje tuženika prema tužitelju te je i to razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu obzirom predstavlja osobitu važnu činjenicu radi koje nastavak radnog odnosa nije moguć. Stoga, tuženik predlaže prvenstveno odbaciti tužbu, odnosno podredno odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan. Potražuje trošak.

3. U predmetu ovog suda poslovni broj P-38/2024 2. tužitelj EZ u bitnome navodi da su radnik EZ i poslodavac Grafocentar d.o.o. sklopili su dana 11. srpnja 2012. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, te dana 15. siječnja 2022. Anex Ugovoru o radu. Temeljem predmetnog Ugovora radnik je bio zaposlen na radnom mjestu: voditelja proizvodnje u tiskari. Dana 02.08.2024. tuženik kao poslodavac je temeljem članka 116. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19 dalje u tekstu: ZOR) donio Odluku o izvanrednom otkazu Ugovora o radu kojom se tužitelju kao radniku otkazuje Ugovor o radu od dana 11. srpnja 2012.g. te Anex Ugovoru o radu od dana 15. siječnja 2022. Pod obrazloženjem kao razlog otkaza Poslodavac je naveo da tužitelju otkazuje Ugovor o radu iz razloga što je tužitelj kao radnik osobito povrijedio obveze iz radnog odnosa koje su dovele do potpunog gubitka povjerenja Poslodavca uslijed kojih uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana nastavak radnog odnosa nije moguć. Kao opravdane razloge povrede s naslova radnih obveza Poslodavac je naveo sljedeće:

- radnik više dana uzastopno ne poštuje ugovoreno radno vrijeme i obvezu dolaska i odlaska s posla;

- odbija postupati po nalogu, nalozima nadređene osobe;

- odnosi se prema nadređenom na neprimjeren način, remeti organizaciju rada, te poslodavcu nanosi štetu. Predmetnu Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu, tužitelj je primio dana 19. rujna 2024. godine. Radnik je u otvorenom zakonskom roku iz čl. 133. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19) podnio Zahtjev za zaštitu povrijeđenih prava iz radnog odnosa, na koji Zahtjev se tuženik kao poslodavac oglušio. Zahtjev za zaštitu prava radnika, tuženik je zaprimio dana 05. rujna 2024. Temeljem čl. 133. Zakona o radu tužitelj putem punomoćnika podnosi tužbu i tužbeni zahtjev radi utvrđenja nedopuštenosti predmetne Odluke o otkazu. Predmetna tuženikova Odluka je nezakonita i nedopuštena. Tuženik je predmetnom Odlukom o otkazu otkazao radni odnos tužitelju uslijed teških povreda obveza iz radnog odnosa koje su detaljnije navedene ranije u predmetnoj tužbi. Tužitelj osporava istinitost navoda iznesenih unutar Obrazloženja pobijane Odluke o otkazu. Sudu se skreće pažnja na činjenicu da se u predmetnoj pravnoj stvari radi prvenstveno o netrpeljivosti stranaka između ovdje tužitelja kao člana društva Grafocentar d.o.o. i trenutnog zakonskog zastupnika, člana uprave društva tuženika g. ĐZ. Tužitelj je radni odnos kod tuženika zasnovao još 2012., a danas je jedan od članova društva Grafocentar d.o.o. Dakle, tužitelj je član društva Grafocentar d.o.o., te je ujedno i bio i u radnom odnosno u istom društvu do predmetne Odluke o otkazu. Za zakonskog zastupnika društva tuženika, društva Grafocentar d.o.o. dana 02. srpnja 2024. odlukom Skupštine društva imenovan je g. ĐZ. ĐZ prije imenovanja na mjesto člana uprave društva tuženika nije bio upoznat s načinom rada društva ni u smislu operativnog dijela funkcioniranja društva ni u smislu ekonomsko, gospodarstvenog načina vođenja društva Grafocentar d.o.o. Do imenovanja g. ĐZ kao novog člana uprave društva tuženika, tužitelj je poslove svog radnog mjesta obavljao savjesno i odgovorno gotovo punih 12 godina! Tužitelj ih je nastavio na isti način obavljati i imenovanjem g. ĐZ novim članom uprave tuženika. Notorno je da je tužitelj kao član društva tuženika imao i pravni i osobni interes za boljitak razvoja poslovanja društva tuženika, s o obzirom da je društvo tuženika obiteljska firma osnovana od strane tužiteljeva oca, a danas u suvlasništvu između tužitelja, tužiteljeva oca VZ i brata SZ. Tuženik pod vodstvom g. ĐZ je na isti dan kad i tužitelju otkazao Ugovor o radu i VZ, ocu tužitelja i čovjeku koji je osnovao društvo tuženika prije 30 godina i koji je cijeli svoj životni vijek rada dao predmetnom društvu. Uslijed trenutnih obiteljskih razmirica između tužitelja i brata SZ koji je trenutni većinski vlasnik društva tuženika, podredno je nastao obiteljsko/poslovno poremećen odnos između članova obitelji koji je rezultirao činjenicom da je na Skupštini društva (većinom glasova koje ima sin ZZ) kao član uprave imenovan g. ĐZ. Isti je kao član uprave društva tuženika, odmah po stupanju na mjesto člana uprave donio predmetnu pobijanu Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu u odnosu na tužitelja. Naravno neosnovanu i s jedinim ciljem udaljenja tužitelja iz operativnog poslovanja društva tuženika kako bi se interesi pojedinaca mogu nesmetano izvršavati. Svi razlozi otkaza ugovora o radu su fabricirani iz jednog jedinog razloga, a to je udaljenje tužitelja iz društva. Opisani slijed događaja nije od malog ili neznatnog značaja uzevši u obzir činjenicu da Odlukom o izvanrednom otkazu tuženik zastupan po članu uprave, direktoru nije u prilog svojih navoda dostavio ni jedan dokaz, a niti se obrazloženje razloga otkaza u tom smislu može ispitati. U odnosu na svaki pojedini navod na temelju kojeg tuženik temelji svoju odluku o otkazu tužitelj se očituje kako slijedi:

- u odnosu na navode da tužitelj kao radnik ne dolazi na posao tužitelj ističe da se u odnosu na predmetni razlog otkaza, Odluka o otkazu ne može ispitati s obzirom da tuženik ne navodi na točno koje dane bi tužitelj bio odsutan s posla jer je tužitelj svaki dan bio na poslu i ni jedan dan nije izostao s posla. S obzirom da Odluka o otkazu u tom dijelu ne sadrži navode o kojem danu bi se tu radilo, tužitelj osporava istinitost navoda tuženika da bi tužitelj izostao iti jedan dan s posla;

- u odnosu na navode tuženika da bi tužitelj odbio postupati po nalozima nadređenog, da bi na krajnje neprimjeren način koristio imovinu društva, da remeti organizaciju rada društva, tužitelj se istim navodima tuženika protivi i osporava ih u cijelosti. Tužitelj navodi upravo suprotno, te u prilog svojih tvrdnji dostavlja iz Izjave djelatnika tuženika iz kojih proizlazi suprotni navodi od navoda tuženika iznesenih unutar Odluke o izvanrednom otkazu, odnosno iz kojih je vidljivo da je tuženik zastupan po članu uprave g. ĐZ taj koji vrši mobbing i uznemiravanje kako samog tužitelja tako i ostalih radnika. Obzirom na navedeno 2. tužitelj predlaže da sud presudom utvrdi da izvanredni otkaz Ugovora o radu sklopljenog između 2. tužitelja i tuženika nezakonit, da se utvrdi da radni odnos tužiteljice kod 2. tužitelja temeljem sklopljenog Ugovora o radu na neodređeno vrijeme nije prestao i naloži tuženiku vračanje 1. tužitelja na posao u roku od 15 dana. Potražuje trošak.

4. U predmetu ovog suda poslovni broj P-38/2024 2. tuženik u odgovoru na tužbu u bitnom navodi da se protivi tužbi 2. tužitelja EZ u cijelosti te je ista neuredna, neosnovana i nepravovremena. Dostavljeni isprinti s ekrana nisu dokaz dostave niti je uopće jasno na što se odnose, posebice jer su ovako skenirani nečitljivi, a niti je utvrđeno da bi baš ovaj nepotpisani zahtjev za zaštitu prava uopće bio poslan. Postoje neki prilozi koji se uopće ne navode te nije jasno što to tužitelj dostavlja i zašto. U tom smislu predlaže se sudu u skladu sa člankom 108. ZPP-a pozvati tužitelja za dostavom izvornika zahtjeva za zaštitu prava te izvornika potvrde o slanju te izvornika povratnice. Također, tužba je neuredna i nerazumljiva jer pojedini i utvrđenja navodi nemaju nikakve veze s otkazivanjem ovog ugovora o radu. Ističe se da se tužitelj tek na kraju treće stranice očituje na navode iz otkaza dok sve ovo prethodno nema veze sa povredama koje su jasno i nedvojbeno opisano te se stoga uopće neće niti komentirati te se osporavaju u cijelosti, osim u djelu da zaista postoji netrpeljivost, no isključivo tužitelja prema odgovornoj osobi tuženika što se vidi iz komunikacija tužitelja prema istom jer tužitelj ne može prihvatiti činjenicu da netko treći vodi društvo GRAFOCENTAR d.o.o., te mu brani da imovinu društva koristi kao vlastitu imovinu, a na što su on i otac VZ navikli. Isto se odnosi i na oca 2. tužitelja VZ kojem je također otkazan ugovor o radu, no ne istog dana jer je tuženik pokušao sa više korektnih e-mailova doprijeti do tužitelja, ali bez uspjeha. Također, nije točno da bi otkaz bio dan odmah po stupanju na mjesto člana uprave obzirom je ĐZ direktor od dana 02.srpnja 2024. kada je odluka na skupštini donesena, a kako to i stoji na sudskom registru. Upis istoga u sudskom registru je deklaratorne naravi što jasno propisuje Zakon o trgovačkim društvima u članku 425. Tuženik je vrlo precizno emailom od dana 02.08.2024. godine upozorio tužitelja da je utvrdio da ne dolazi na posao te da je u slučaju spriječenosti dužan odmah javiti poslodavcu, dok je tužitelj pokazao da ga uopće ne zanima što ima za reći novi direktor te mu odgovorio u bitnome kako svoje poslove izvršava kako on to želi odnosno po naputku prijašnjeg osnivača i direktora društva VZ koji ga je i zaposlio, te se nadređenoj osobi, direktoru ĐZ, obratio krajnje neprimjereno i izražavajući nepoštovanje, nazivajući ga pritom „direktorčićem“. Nadalje, od dana 02.08.2024. pa sve do dana otkazivanja, isti nije poštivao radno vrijeme te je u otkazu jasno napisano da ”Radnik više dana uzastopno ne poštuje ugovoreno radno vrijeme i obvezu dolaska i odlaska s posla u ugovoreno radno vrijeme”. Upire se sudu, da tužitelj niti ne spori da nije poštivao radno vrijeme nego samo tvrdi da je dolazio na posao. Radnik ima sklopljen ugovor o radu u kojem je člankom IV. Ugovora o radu ugovoreno radno vrijeme od 40 sati tjedno, radno vrijeme počinje u 7.30 i završava u 14.30 sati). Uzastopno nedolaženje u ugovoreno radno vrijeme odnosno uzastopno odlaženje s posla u vrijeme koje nije ugovoreno, predstavlja razlog za izvanredni otkaz, a i vidljivo je da jednostavno tužitelj ne ”priznaje” odgovornu osobu tuženika direktorom. U odnosu na ovaj razlog otkaza, tužitelj je bar ne nešto napisao tvrdeći da nije jasno na koje se dane odnosi, iako je otkaz i u tom djelu jasan, dok na okolnost nevraćanja vozila, rađenja štete društvu, remećenju organizaciji radi, nepoštivanja naloga nadređene osobe, uzastopnog nedoličnog ponašanja i drugo nema što reći već dostavlja izjave trećih osoba koje nemaju nikakve veze za otkazom, što samo potvrđuje svu neosnovanost istih. Uzgred rečeno, FZ je sestra EZ koja uz pomoć oca VZ pokušava steći kontrolu nad društvom iako su isti manjinski članovi društva, dok je recimo gđa NZ zaposlena dana 01.05.2024. godine na način da je VZ u svojstvu privremenog upravitelja dao otkaz prethodnoj zaposlenici i zaposlio gđu NZ te iste nemaju saznanja oko samog otkazivanja ugovora o radu i povreda koje se stavljaju tužitelju na teret, a njihovi osobni stavovi i mišljenja nisu od utjecaja za ishod ovog spora stoga se tužitelj protivi saslušanjima istih. Kao što je navedeno u otkazu, tužitelj je dana 04.08.2024. godine od strane direktora tuženika putem upućenog mu e-maila pozvan da u najkraćem roku odnosno do 06.08.2024. godine vrati vozilo u vlasništvu tuženika, i to Pasat registarskih oznaka [registarska oznaka], za koje vozilo nema odluku o korištenju te da u računovodstvu razduži prometne isprave i ključeve navedenog vozila. Na upućeni e- mail tužitelj je odgovorio agresivnim, napadalačkim tonom, nazivajući pritom osobu ovlaštenu za zastupanje tuženika sebi nadređenu osobu, direktora ĐZ, ponovno „direktorčićem“, te opet iznio niz zlobnih, neosnovanih i klevetničkih tvrdnji na njegov račun. Dakle, direktor društva pozove radnika da vrati službeno vozilo, ovaj ne da ne vrati vozilo nego ”napadne” direktora i opet ga vrijeđa nazivajući ga ponovno direktorčićem. Potom ga odgovorna osoba ponovno e-mailom od 9.08.2024. poziva da vrati službeno vozilo, no na navedeni email se tužitelj oglušuje i jednostavno ne vraća vozilo. I ova povreda je sama po sebi dovoljna za izvanredno otkazivanje ugovora o radu, a i razvidno je da jednostavno tužitelj ne ”priznaje” odgovornu osobu tuženika, direktorom i što god ovaj zatraži tužitelj je odbio ili bi odbio. Koliko daleko ide tužitelj koji očito misli da mu svojstvo člana društva daje pravo da radi što hoće i da koristi imovinu tuženika kao vlastitu proizlazi iz činjenice da dan danas nije vratio vozilo te je radi toga podnesena i kaznena prijava protiv istog. Tuženik je potom e-mailom od dana 12.08.2024. godine zatražio od tužitelja da ga izvijesti o poslovanju pogona proizvodnje „Tiskara“ za period od 06. -09.08.2024. godine. Tužitelj istog dana ponovno odgovora krajnje nedoličnim tonom i sadržajem: da nije dužan odgovarati na bilo kakva traženja te da će se svemu što on od njega bude tražio protiviti na sve moguće načine, pri čemu iznosi prijetnje da će obezvrjeđivati i osporavati sve njegove odluke, pa ga i kazneno goniti, a u svezi čega iznosi i klevetničke tvrdnje u svezi navodnih nezakonitih radnji. Tužitelj u navedenom mailu jasno iskazuje i da je svjestan da svojim (ne)postupanjem čini štetu tuženiku i njegovom poslovanju. Ponovno se osobi ovlaštenoj za zastupanje društva i njemu nadređenoj osobi, direktoru ĐZ obratio s pogrdnim „bokiić direktorčićuu“, te ga je i otvoreno otvoreno rekao i pozvao „tak da ni ne trebaš se truditi slati mi mailove, kaj mi nedaš otkaz, kaj čekaš? ☺“. Dakle, isti govori svojem direktoru da mu ovaj uopće ne treba slati emailove jer da će se protiviti svemu što on zatraži i poziva ga da mu da otkaz. I ova povreda je sama po sebi dovoljna za izvanredno otkazivanje ugovora o radu, a i razvidno je da jednostavno tužitelj ne ”priznaje” odgovornu osobu tuženika, direktorom i što god ovaj zatraži tužitelj je odbio ili bi odbio i radio po svom ili uputama oca VZ koji nije direktor te to izričito tako i priznaje. Tužitelj nesporno ne prihvaća činjenicu da je ĐZ odgovorna osoba tuženika, pogrdno ga naziva, piše mu ”…Podsjećam te da ne ispunjavaš uvjete za direktora društva i to ti budem uskoro dokazal pravno i uskoro ćeš to i znati, slijedom toga ti nisam dužan odgovarati na bilo kakva traženja i kaj god budeš tražil od mene direktore tome ću se protiviti na sve moguće načine, jer se ne bojim niti tebe niti tvojeg odvjetničkog ureda niti nikoga na ovome svijetu tak da ni ne trebaš se truditi slati mi mailove…” iako je nesporno da je upravo ĐZ upisani direktor društva. Dakle, šta god odgovorna osoba zatraži, radnik/tužitelj najavljuje da će protiviti tome na sve moguće načine i tvrdi da mu nije dužan odgovarati te odgovorna osoba nema niti može imati bilo kakvo povjerenje prema tužitelju. Slijedom navedenog, očito je da je to osobito važna činjenice te uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć što je također samo po sebi dovoljan razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu. Slijedom naprijed navedenog jasno proizlazi, tužitelj ne dolazi na posao niti odlazi s posla u ugovoreno vrijeme, ne vraća službeno vozilo danima, prihvaća niti jedan nalog odgovorne osobe, istu namjerno pogrdno naziva ”direktorčićem” te mu otvoreno kaže da ovaj ne treba slati emailove i poziva ga da mu da otkaz te tužitelj uopće ne priznaje novog direktora kao ovlaštenu osobu (iako je ista upisana u sudski registar te iako je bio na skupštini na kojoj je ovaj imenovan). Stoga, tuženik predlaže prvenstveno odbaciti tužbu, odnosno podredno odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan. Potražuje trošak.

5 . Raspravnim rješenjem na ročištu od 24. ožujka 2025., po suglasnom prijedlogu stranaka predmet ovoga suda posl. br. Pr-38/2024. spojen na predmet ovog suda posl. br. Pr-37/2025, iz razloga ekonomičnosti jer se radi o istom tuženiku i istom činjeničnom postupku, radi provođenja jedinstvenog postupka.

6. Radi utvrđenja spornih činjenica u dokaznom postupku sud je izvršio uvid u potvrda članova, društveni ugovor, izvadak iz sudskog registra, odluka o izvanrednom otkazu ugora o radu, prijava /list 8-39/, povijesni izvadak, račun, očitovanja, Ugovor o ustupu /list 50-86/, povijesni izvadak, rješenje, odluka, podaci za upis /list 90-113/, zapisnik, povijesni izvadak, sudska praksa /list 119-172/, potvrda članova, društveni ugovor, izvadak iz sudskog registra, odluka o izvanrednom otkazu ugora o radu, prijava, izjava /list 7-36 spisa Pr-38/24/, povijesni izvadak, e-mail korespodnecija /list 45-67spisa Pr-38/24/, povijesni izvadak, rješenje, odluka, /list 71- 94 spisa Pr-38/24/, zapisnik /list 100-123 spisa Pr-38/24/, dopis /list 316/, sudska praska /list 317-331/, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka [adresa]/, GZ /335-336/, FZ /336-337/ i SZ /338-340 te 1. tužitelja VZ /307-309/, 2. tužitelja EZ /309-310/ i zz. tuženika ĐZ /310-312/.

7. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje ZPP) sud je utvrdio da tužbeni zahtjevi 1. i 2. tužitelja nisu osnovani.

8. Među strankama nije sporno da je 1. tužitelj sa tuženikom zaključilo Ugovor o radu na neodređeno vrijeme 15. 02. 2019. godine te aneks ugovora od 12. 06. 2024., niti da je isti Odlukom od 02. 08. 2024 o izvanrednom otkazu Ugovora o radu otkazan, koja odluka je 1. tužitelju dostavljene 19. kolovoza 2024., niti da je 20. 09. 2024. 1. tužitelj podnio Zahtjev za zaštitu prava radnika.

9. Nije sporno ni da je 2. tužitelj sa tuženikom zaključilo Ugovor o radu na neodređeno vrijeme 11. 07. 2012. godine te aneks ugovora od 15. 01. 2022., niti da je isti Odlukom od 19. 08. 2024 o izvanrednom otkazu Ugovora o radu otkazan, koja odluka je 1. tužitelju dostavljene 19. kolovoza 2024., niti da je 20. 09. 2024. 2. tužitelj podnio Zahtjev za zaštitu prava radnika.

10. Nije sporno niti da su protiv navedene odluke oba tužitelja preporučenom pošiljkom 20. 09. 2024. podnijele Zahtjev za zaštitu prava radnika kojem tuženik nije udovoljio, niti da je tužba u predmetima podnesena 20. rujna 2024., zbog čega u odnosu na oba tužitelja nije došlo do prekluzije roka u kojem se tužba može podnijeti.

11. Sporno je da li je navedeno postupanje tuženika zakonito, da li je odluke o izvanrednom otkazu Ugovora o radu donijela ovlaštena osoba te da li su ispunjeni uvjete za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz)

12. Odredbom čl. 116. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23, dalje ZOR) je propisano slijedeće:

(1) Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. (2) Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

(3) Stranka ugovora o radu koja, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.

13. Iz Odluke o Izvanrednom otkazu ugovora o radu na neodređeno vrijeme za 1. tužitelja proizlazi da radnik nije niti jedan radni dan uopće dolazio u poslovne prostorije i sjedište društva, a o razlozima nedolaska tužitelj nije izvijestio tuženika, da je pregledima po računima društva utvrđeno da bi tužitelj podigao iznos od 10.000,00 eura, a da razlog podizanja nije evidentiran u poslovnim knjigama tuženika, da bi tužitelj kupovao građevinski materijal za vrijeme dok je bio zakonski zastupnik tuženika, a da građevinski materijal nije bio korišten za potrebe tuženika, već po navodima tuženika da bi isti bio upotrijebljen za osobne potrebe novozaposlene djelatnice tuženika, da bi 1. tužitelj u više navrata koristio prihode i novac tuženika za vlastite potrebe i potrebe drugih ljudi te da je takvim radnjama tužitelj povrijedio zakon, a tuženiku kao poslodavcu nanio štetu, da bi 1. tužitelj neosnovano naložio storniranje tražbine sa imena SZ na svoje ime, bez valjanog zakonskog uporišta i da obzirom da je riječ o radniku koji je bio zaposlen na radnom mjestu direktora, koji je rješenjem Trgovačkog suda RH, Pž-2294/2024 od dana 04.06.2024. brisan kao osoba ovlaštena na zastupanje, nastavak radnog odnosa nije moguć.

14. Iz Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu na neodređeno vrijeme za 2. tužitelja proizlazi da radnik više dana uzastopno ne poštuje ugovoreno radno vrijeme i obvezu dolaska i odlaska s posla, da odbija postupati po nalogu, odnosno nalozima nadređene osobe i odnosi se prema nadređenom na neprimjeren način, remeti organizaciju rada, te poslodavcu nanosi štetu.

15. Iz Ugovora o radu za 1. tužitelja /26-27/ proizlazi da radnik zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova direktor, dok iz aneksa Ugovora o radu za 1. tužitelja /29-30/ proizlazi da ugovorom radnik mijenja radno mjesto, a radni odnos se na neodređeno nastavlja obavljanjem poslova privremenog upravitelja.

16. Iz Ugovora o radu za 2. tužitelja/Spis P- 38/2024, list 26-27/ proizlazi da radnik zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova voditelj proizvodnje u tiskari, dok iz dodatka Ugovora o radu za 1. tužitelja Spis P- 38/2024, list 8/ proizlazi da se istim mijenjaju odredbe dijela osnovnog ugovora koji se odnosi na plaću radnika.

17. NZ, saslušana kao svjedok na ročištu od 9. rujna 2025., iskazivala je: "Meni je poznato da su i 1. i 2. tužitelj dobili izvanredni otkaz Ugovora o radu od strane društva tuženika, mislim da su ti otkazi neopravdani, jer su koliko je meni poznato tužitelji uredno dolazili na posao, i izvršavali svoje radne obveze. Ja znam da je u vrijeme dok sam ja radila u društvu tuženika 1.tužitelj uredno bio privremeni upravitelj društva i uredno je dolazio na posao, a ja ne znam koje je točno poslove radio. Ja sam bila zaposlenik društva tuženika do 12-tog prosinca 2024. godine. Znam da je 1.tužitelj uredno dolazio na posao svakoga dana sve do dana kada mu je uručen otkaz. Meni je poznato i da je 2.tuženik EZ redovito dolazio na posao, a to znam zbog toga jer iako sam ja bila u uredu tuženika u [adresa] u [adresa], a 2.tužitelj u pogonu jer mi je uredno donosio svu potrebnu dokumentaciju i uredno se javljao sa radnog mjesta, te kada bi ga ja zvala, a i svako jutro se javljao uredno na posao. Ja nemam saznanja da bi 1.tužitelj sa računa društva neosnovano podigao iznos od 10.000,00 eura. Meni je poznato da je 1. tužitelj u vrijeme dok je bio privremeni upravitelj društva tuženika naložio da se preknjiži iznos pozajmice sa prijašnjeg direktora ZZ na njegov račun, odnosno da se vrati taj iznos sa konta SZ na konto TZ, a o tome je sačinjen i zapisnik. Meni je poznato da iz razloga što sam ja 2024. godine radila za 2023. godinu završni račun, po nalogu mog strica VZ, a što sam prihvatila iz razloga jer sam već u razdoblju od 2006. do 2013. godine radila u računovodstvu tuženika, a trebalo je završni račun izraditi u propisanim rokovima imala dogovor sa VZ da će taj moj rad biti plaćen na način da će mi biti isporučen građevinski materijal, koji mi je i isporučen, a ne znam da bi taj materijal bio plaćen od strane Grafocentra, ja nisam platila taj građevinski materijal, a ja sam poslije svega pokušala kod gos. UZ platiti taj građevinski materijal ali on mi je rekao da je to riješeno da se ne opterećujem s time. Na posebno pitanje 1.tužitelja odgovaram da sam ja dala izvanredni otkaz društvu tuženika zbog mobinga od strane novo postavljenog direktora gos. LZ. Na posebno pitanje 2.tužitelja da se taj mobing očitovao u tome što sam dobivala nepotpune naloge od strane novopostavljenog direktora, uskraćeni su mi bili potrebni alati za rad, baš na dan kada sam odlučila dati otkaz mi je bio onemogućen i pristup mojem računalu, a time i mogućnost obavljanja mog posla. Mobing se očitovao i na način da mi je jednom prilikom sada svjedok ZZ rekao da ja odajem poslovne tajne njegovom ocu i bratu, na što sam ja odgovorila iako sam ja sa njima u dobrim odnosima to ne utječe na moj posao. Meni je poznato da je prije mene knjigovodstvene poslove obavljala gos. HZ, a čula sam da je ista osoba ponovno vraćena na taj posao. Na posebno pitanje pun. tuženika odgovaram da mi je poznato da je ĐZ postao direktor tuženika u srpnju 2024. godine. Meni je poznato da su 1. i 2. tužitelj dolazili na posao svaki dan i u periodu nakon što je ĐZ postao direktor tuženika sve dok nisu dobili otkaz. Poznato mi je da TD tuženika ima otvorene račune u Privrednoj, Zagrebačkoj i Erste banci, a kao knjigovotkinja sam svaki mjesec knjižila izvode tih računa, a ne sjećam se da li sam imala te izvode kada je direktor postao ĐZ, a za vrijeme dok je direktor bio VZ sam imala tu mogućnost, a nije mi poznato da bi VZ dizao kakav novac sa računa tuženika. Odgovaram da je dopušteno da privremeni upravitelj društva podiže gotovinu sa računa društva ukoliko ima opravdani razlog i odgovarajuću dokumentaciju, a nije na meni da ja ocjenjujem o tome da li je ta dokumentacija valjana. Kada mi se pokaže očitovanje na listu 26 spisa Pr-38/24 odgovaram da je to očitovanje koje sam ja sastavila i na istome se nalazi moj potpis, a nisam sigurna da li je materijal koji se spominje u izjavi upravo onaj materijal koji je meni isporučen, a moj materijal je korišten za moje potrebe, a nikada nisam dobila račun za materijal koji je meni isporučen. Meni je poznato da je Grafocentar prodavao med koji je VZ proizvodio i ja sam ga osobno kupovala. Nisam imala saznanja vezano za preuzimanje i raspolaganje sa vozilima društva tuženika jer to nije bio moj posao već sam ja bila računovođa. Nije mi poznato da bi VZ potraživanje prema društvu Grafocnetar ustupio ZZ. Nalog za preknjižavanje meni je dao tadašnji upravitelj VZ, a s osnova da ugovor temeljem kojeg su ta sredstva preknjižena na SZ ranije nije postojao. Na posebno pitanje zz tuženika odgovaram da sam završni račun društva radila u drugoj polovici travnja 2024. godine, kada nisam bila u radnom odnosu u društvu tuženika, a taj građevinski materijal koji sam dobila kao nagradu za posao mi je dovezen doma, a i tražila sam isplatu na taj način, a doprinosi nisu obračunati na taj materijal kao nagradu jer to nisam dobila od društva Grafocentra već od svojeg strica. Ja nisam dobila račun sa tim građevinskim materijalom, a ističem da u to vrijeme nisam niti bila kod kuće. Godišnji odmor u društvu tuženika dok sam ja tamo radila se evidentirao na način a bi radnici tražili odnosno podnijeli zahtjev za korištenje godišnjeg odmora, donijela bi se odluka o korištenju, te bi se ta odluka zajedno sa šihtericom evidentirala u računovodstvu, a ne sjećam se kada su u vrijeme dok sam ja radila u knjigovodstvu radnici tiskare išli na godišnji odmor. Od kada je ĐZ zz društva tuženika mogu reći da VZ nije svaki dan četiri sata sjedio u sjedištu društva ali je bio tamo u nekoliko navrata dnevno, a niti nije imao gdje sjediti. Ja nisam mogla kontrolirati da li EZ jedi 8 sati na svom radnom mjestu, to nije bila niti moja dužnost, a mogu reći da svaki puta kada mi ja njega trebala na radnom mjestu tamo bi ga i zatekla, odnosno on bi obavljao svoje poslove. Ja sam preknjiženje izvršila na temelju zapisnika o preknjiženju i smatrala sam da mi druga dokumentacija nije bila potrebna jer sam za to dobila nalog od upravitelja društva. Smatram da za prenošenje takvih vrsta tražbina nije bio potreban potpis sudionika tih tražbina već je bio dovoljan nalog upravitelja."

18. GZ saslušana kao svjedok na ročištu od 9. rujna 2025., iskazivala je: "Meni je poznato da su tužitelji dobili izvanredni otkaz ugovora o radu, nisu mi poznati razlozi tih otkaza, a poznato mi je obzirom da sam ja radila u pogonu tiskara da je EZ uredno dolazio na posao i obavljao sve poslove i radne zadatke svog radnog mjesta, odnosno odlaske na sastanke i sl. vodio je proizvodnju, ugovarao poslove, većinu poslova koja se odrađivala ju je on ugovorio, radio je i na strojevima kada god je stigao, mogu reći da EZ fizički i nije bio cijelo vrijeme ne svom radnom mjestu u uredu, ali mislim da je njegovo radno mjesto bilo da obavlja i različite poslove na terenu. Nisam sigurna koji su poslovi bili u opisu radnog mjesta VZ u periodu nakon srpnja 2024. godine pa ne mogu odgovoriti da li je isti u tom periodu dolazio na svoje radno mjesto. Nemam nikakvih saznanja za raspolaganje sa vozilima društva tuženika, nemam saznanja vezanih za preknjiženja novčanih sredstava sa računa društva niti vezano za podizanje novaca sa računa društva. Na posebno pitanje 2.tužitelja odgovaram da sam ja dala otkaz jer se u društvu tuženika nakon srpnja 2024. godine situacija promijenila, promijenila se radna atmosfera došli su neki drugi ljugi, nisam imala definirane radne zadatke, postavljene su kamere i nisam se više osjećala sigurno. Na posebno pitanje 1.tužitelja odgovaram da je po mojem mišljenju prije nego što je ĐZ postavljen za direktora je posao u proizvodnji bio dobro organiziran, a mislim da nakon imenovanja novog direktora su došli ljudi koji po mom mišljenju nisu bili dovoljno stručni za organiziranje proizvodnje. Na posebno pitanje punomoćnika zz tuženika odgovaram da sam ja koliko se sjećam godišnji odmor koristila u prva dva tjedna u kolovozu, a nisam sto posto sigurna da li sam godišnji koristila nakon što sam dala otkaz ili ranije. Moji radni dan u društvu tuženika se odvijao na način da bi ja u pola osam započinjala rad javila bi se voditelju proizvodnje vezano za radne naloge, obavila bi pripreme na računalu za tisak, radila bih na digitalnim strojevima, a radno vrijeme bi mi završavalo u 15:30 sati, a nakon što je izabran novi direktor više nisam dobivala radne naloge vezano za to što bi trebala raditi. Ja sam se za moje radne zadatke sam se obraćala voditelju proizvodnje. Na posebno pitanje zz tuženika odgovaram da sam ja dala pisani otkaz u društvu tuženika, a ne sjećam se točno što sam u tom otkazu navela. Ja se ne sjećam da li je EZ bio prisutan na radnom mjestu 18. srpnja i 2. kolovoza kada je zz tuženika pristupio u tiskaru. Ja ne znam da li je u vrijeme kada sam ja bila na godišnjem odmoru EZ dolazio na radno mjesto. Ne znam koliko je radnih naloga bilo u periodu prije nego što je EZ dobio otkaz od 18. srpnja 2024. godine. Na posebno pitanje 2.tužitelja odgovaram da u periodu nakon što je 2. tužitelj dobio otkaz do perioda kada sam ja dala otkaz nisam dobila nikakve upute od direktora društva odnosno radne naloge."

17. FZ, saslušana kao svjedok na ročištu od 9. rujna 2025., iskazivala je: " Ja sam bila zaposlenik tvrtke tuženika od 2003. godine do prosinca 2024. godine kada sam dala otkaz. Meni je poznato da su tužitelji dobili izvanredni otkaz Ugovora or adu, smatram da je isti skroz neutemeljen i neopravdan, znam da su se nakon dolaska novog direktora ĐZ potpuno narušili međuljudski odnosi u društvu tuženika, smatram da on nije bio za radno mjesto direktora tuženika, znam da je EZ dobro i predano obavljao poslove voditelja proizvodnje, da je poštivao radno vrijeme, ostajao iza radnog vremena, a znam da je od 18. srpnja 2024. godine, nakon dolaska novog direktora EZ nadalje redovito obavljao svoje poslove, radio je na radnom mjestu, a također je radio i na terenu, dogovarao poslove, oslikavao vozila radio sve što je bilo u opisu njegovog radnog mjesta. Znam da je i 1.tužitelj VZ nakon srpnja 2024. godine redovito dolazio na posao, ali on nije imao niti svoje radno mjesto, tako da je on radio kao i do tada na različitim mjestima, cirkulirao, i sl. Meni je poznato da je društvo tuženika prodavalo med koji je 1.tuženik proizvodio, a to je bilo u opisu djelatnosti tuženika ali ne znam na koji točno način se je to knjižilo i vodilo. Ja sam dala otkaz u društvu tuženika zbog toga što su nakon dolaska novog direktora i povratka SZ bili narušeni međuljudski odnosi u društvu puno djelatnika dugogodišnjih je otišlo i dalo otkaz, zbog toga što su otpušeni moj otac i brat, koji su dugo godila radili u toj firmi i stvarali tu firmu i nisam se osjećala ugodno u toj firmi. Razlog za moj otkaz je i to što sam bez ikakvog razloga i obrazloženja dobila upozorenje pred otkaz od strane novog direktora, a on prije toga nije niti bilo koji način komunicirao sa mnom niti me obišao na mojem radnom mjestu, a ja sam svoj posao obavljala i u uredu i radnom od kuće, u dogovoru sa mojim nadređenima gdje sam na svojem osobnom računalu radila poslove obrađivanja narudžbi za udžbenike i radne materijale koje je društvo tuženika zaprimilo, također sam vodila i društvene mreže društva tuženika u svrhu marketinga i promocije, a nakon dolaska novog direktora su mi blokirane su mi kartice društva kojima je društvo između ostalog plaćalo i poslove reklamiranja. Ja nemam saznanja da li je preknjiženo potraživanje SZ prema društvu tuženika u korist VZ, a ukoliko se to dogodilo je malicionozno ponašanje SZ. Meni je ĐZ jednom prilikom rekao da ga je ZZ tražui9o da mu pomogne ukloniti tužitelje iz društva tuženika, i rekao mi je citirano "ja sam mu rekao da ako u firmu uđe moja ekipa da oni sve gaze", a mislim da je pri tome mislio na odvjetnički ured koji zastupa tuženika. Nije mi poznato da bi 1.tužitelj podizao gotovinska sredstva sa računa društva tuženika. Nemam saznanja da bi društvo tuženika naručilo ili platilo građevinski materijal koji ne bi bio korišten za potrebe društva. Na posebno pitanje 2.tužitelja odgovaram da mi je poznato da su nakon dolaska novog direktora otkaz dala voditeljica prodaje, dvije djelatnice u tiskari, sve to zbog narušenih međuljudskih odnosa i nelagode postupanjem direktora i promjene odnosa prema djelatnicima. Na posebno pitanje punomoćnika zz tuženika odgovaram da u vrijeme kada je privremeni upravitelj tuženika bio VZ nije bilo otkazivanja radnicima tuženika, već su otkazi uslijedili nakon dolaska novog direktora. Moje radno vrijeme nakon dolaska novog direktora je bilo od 09:00 do 17:00 sati, a mjesto rada kancelarija iznad tiskare, te da sam radila i od kuće i obilaskom poslovnica u skladu sa uputama nadređenih, a moje radno je zahtijevalo svakodnevni neposredni i telefonski kontakt sa tužiteljima, tako da znam da su nakon dolaska novog direktora 1.tužitelj koji nije imao svoje radno mjesto u kancelariji nastavio obilaziti poslovnice i biti prisutan u društvu Grafocentra, dok je 2.tuženik radio u tiskari i obavljao sve poslove na terenu ugovaranje poslova i sl. Ne sjećam se točno ali mislim da sam prošle godine koristila godišnji odmor krajem kolovoza ili početkom rujna. Na posebno pitanje zz tuženika odgovaram da mi u Ugovoru o radu nije upisan rad od kuće, a dogovor o radu od kuće sam imala sa mojim nadređenim VZ, a ja sam do dana otkaza vodila društvene mreže za tuženika na Facebook i Istagram, a ja sam bila administrator, a znam da je još zaposlenika imalo pristup društvenim mrežama. Nisam radila oglase na Googlle i sl. Ja nakon dolaska novog direktora nisam više radila poslove aranžiranja poslovnice i sl. radila sam poslove sređivanja i preuzimanja narudžbi za udžbenike i radne materijale, i nastavila sam raditi poslove koje sam prije radila u dogovoru sa prijašnjim nadređenima, jer nakon što je došao novi direktor nije mi se obratio, nije mi dao nikakve radne zadatke, a niti mi se obratio. Ja sam dobila mail od novog direktora da se javim na posao ali ne znam točno kada. Znam da je EZ vozio crni Volkswagen, a da je VZ vozio neki stari Mercedes, a vlasnik tih vozila je društvo tuženika, znam da su ta vozila vozili dok su bili u radnom odnosu u društvu tuženika, a ne znam za kasnije. Mogu reći da je i dalje u dvorištu obiteljske kuće u [adresa] se nalazi bijelo kombi vozilo."

17. ZZ, saslušan kao svjedok na ročištu od 9. rujna 2025., iskazivao je: "Meni je poznato da su tužitelji dobili izvanredni otkaz od strane društva tuženika, znam da je isto uručeno zbog nedolaska na posao, ne postupanja po nalogu novog direktora. Meni je poznato da nakon imenovanja novog direktora 1.tužitelj VZ nije uopće dolazio na posao, kada bi ga pitao gdje je zbog čega nije došao u posao rekao je da je u pčelama, a koliko je meni poznato pčele nisu vlasništvu društva tuženika niti djelatnost, a također bi mi rekao da ja niti nemam ovlasti ga pitati zbog čega ne dolazi na posao. Mene je nakon što je došao novi direktor nazvao i rekao mi je da je dignuto sa računa društva tuženika 10.000,00 eura u vrijeme kada je VZ bio privremeni upravitelj i pitao me da li se to radilo o povratu pozajmice, a ja sam mu rekao da to nije moguće jer je pozajmicu meni VZ ustupio 2021. godine, a knjigovotkinja mi je rekla da je pozajmica sa mojeg konta preknjižena na konto VZ temeljem naloga privremenog upravitelja, a ja sam njoj dao presliku Ugovora o ustupu potraživanja. Znam da sam zajedno sa mojim direktorom 18. srpnja 2024. godine došao u tiskaru, a tamo nismo zatekli 2.tuženika nismo ga zatekli niti početkom kolovoza kada smo ponovno došli, a kraj tog pogona su se ranije već nalazile postavljene kamere, pa me je ĐZ zadužio da pratim preko kamera kada EZ dolazili na posao i vidio sam da uglavnom ne dolazi, vidio sam da je došao po neke kutije, materijale, ali se nije zadržavao na poslu. Znam sam primijetio 10. kolovoza da su kamere bile podignute na način da se više nisu mogle koristiti radi praćenja dolazaka i odlazaka, a nakon toga u periodu od 18. kolovoza smo ĐZ i EZ i ja dolazili svaki dan u više navrata u pogon tiskare ujutro i popodne i nikoga ne bi tamo zatekli niti djelatnike koji su bili na godišnjem odmoru niti EZ koji u to vrijeme nije koristio godišnji odmor. Znam i da u vrijeme prije nego što je došao novi direktor su tužitelji koristili vozila društva tuženika i to EZ Volkswagen Pasat, kombi društva tuženika, a VZ je koristio vozilo marke Mercedes, a koristio je i druga vozila društva tuženika, prema potrebi, napominjem da i ja prema odobrenju direktora tuženika koristim vozilo Volkswagen Kedi, a koje vozilo je i zavedeno na mojoj platnoj listi, a koliko mi je poznato vozila koja su tuženi koristili nisu bila zavedena na njihovim platnim listama, znam da su tuženi koristili vozila sve dok nisu bili prijavljeni zbog utaje vozila, a ne znam da li su koristili i nakon prijave. Na posebno pitanje 2.tužitelja odgovaram da su kamere koje se nalaze vani postavljene prije nekih 5 godina, a ispod je istaknuta obavijest o postavljanju kamera i da se snima. Postoje i kamere koje su postavljene i nakon dolaska novog direktora ne znam točno kojeg datuma radi zaštite imovine i proizvodnje, a i uz njih je istaknuta obavijest, i prije stavljanja u funkciju istih su obaviješteni djelatnici o postavljanju istih. Ja znam da su uz ranije postavljene kamere istaknute obavijesti, ali ne znam točko kada su istaknute, a iste su postavljene i oko drugih trgovina, a koliko je meni poznato djelatnici o tim postavljenim kamerama nisu mailom obaviješteni. Ja ne znam da li je o postavljanju kamera obaviješten voditelj proizvodnje. Meni je poznato gdje se nalaze vozila koje su koristili tužitelji. Ja ne znam točno koji bi bili poslovi voditelja u proizvodnji. 2.tužitelj postavlja pitanje tko je NZ i zbog čega je svjedok tražio sa njom sastanak izvan tvrtke. Ja znam da je NZ bila računovotkinja društva, a nisam tražio nikakav sastanak izvan firme, a posebno ne o bilo kakvim otkazima. Meni je poznato da su vozila maknuta sa parkirališta prije mjesec ili dva, a po nalogu direktora jer je komunalni redar dao nalog da se vozila moraju maknuti, a ta su se vozila nalazila na parkiralištu od kada je njihova utaja prijavljena policiji, ali ne znam točno datum. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika mogu reći da je nakon što je došao novi direktor od 2. srpnja 2024. godine napravljena nova sistematizacija radnih mjesta, direktor je zatražio da se utvrdi tko koristi vozila društva tuženika, te je napravljen raspored korištenja istih čemu se odazvali svi djelatnici osim tužitelja koji nisu vratili vozila nego su ih nastavili koristiti kao ranije znam da je jednom prilikom VZ izgurao iz ureda novog direktora da je EZ preda mnom govorio novom direktoru da "direktorčić, da je kriminalac", slao je prijeteće mailove i unosio nemir u tvrtku. Znam da je VZ nakon što je postao privremeni upravitelj odmah dao otkaz računovotkinji HZ i dugogodišnjoj djelatnici ĆZ. Ja sam voditelj prodaje društva tuženika, član sam društva, a bio sam i član uprave društva i poznato mi je da se društvo tuženika ne bavi proizvodnjom meda, da iako imamo upisanu tu djelatnost se istom društvo ne bavi, već se po nalogu VZ kada je bio direktor morao prodavati med u poslovnicama iako sam ga ja upozorio da za to ne postoji osnova. Meni je poznato iz maila koji sam dobio od društva IMV d.o.o. odnosno UZ, da je podnesen prijedlog za kompenzaciju za građevinski materijal koji je isporučen u vrijeme dok je privremeni upravitelj bio VZ, a kako ja nisam znao da bi društvo tuženika u to vrijeme nešto gradilo, obratio sam je direktoru ĐZ koji je istražio na što se to odnosi i otkrili smo da je taj materijal isporučen ŽZ, a ja ne znam da li je taj materijal plaćen. Na posebno pitanje pun. tuženika odgovaram da sam ja tužitelje viđao i da voze vozila tuženika i u periodu kada im je uručen otkaz. Koliko je meni poznato nakon dolaska novog direktora nikakav pritisak nije vršen na mene niti na djelatnike društva tuženika osim da se trebaju poštivati radni zadaci i radno vrijeme. Na posebno pitanje zz tuženika odgovaram da sam ja tražbinu koju je VZ u vrijeme kada je bio privremeni upravitelj preknjižio na sebe, bila od moje strane preuzeta od VZ temeljem Sporazuma ovjerenog kod Javnog bilježnika, a kada mi se pokaže Ugovor o ustupljenom potraživanju na listu 85 spisa mogu reći da se radi o tom ugovoru, i da je isti potpisan i ovjeren od strane ugovaratelja, a isti je VZ odbio u knjigovodstvo i tražio da se isti proknjiži. Znam da je tražena specifikacija društva IMV za građevinski materijal odnosno obrazloženje, te iz zaprimljene dokumentacije proizlazi da je materijal naručila NZ, a da je isto odobrio VZ. Znam da je EZ kada je dolazio po kutije u tiskaru, dolazio po kutije od firme Jornagend, a ne od tuženika, a po kutije je dolazio sa vozilom tuženika. Znam da je EZ osobno, kao i djelatnici ugostiteljskog objekta Žara su vozilima tuženika dostavljali hranu jer sam ih vidio ja, a i djelatnici Grafocentra. Na posebno pitanje 1.tužitelja odgovaram da osim meda se nikakva roba ne prodaje u trgovinama tuženika na crno bez kalkulacije, a ako bi se prodavala ja o tome iako sam voditelj prodaje nemam saznanja. Za prodani med se izdaju računi, a novac dobiven prodajom meda se predaje VZ u ruke. Točno je da se za prodani med izdaju računi i da su isti bili proknjiženi i za iste je plaćen porez. Na posebno pitanje zz tuženika odgovaram da je prodaja meda prestala po nalogu novog direktora ne znam točno kojeg datuma, iz razloga što društvo tuženika nije odgovarajuću dokumentaciju za prodaju istog."

18. Prvotužitelj VZ, saslušan kao stranka na ročištu od 14. svibnja 2025. iskazivao je:

" Vezano za navod izvanrednog otkaza Ugovora o radu od 2. kolovoza 2024. godine navodim da nije osnovano da ja ne bi dolazio redovito na posao u razdoblju za koje me se tereti, ja sam osnivač i vlasnik firme i ja sam na poslu praktično 24 sata svaki dan, pa tako sam bio na posla i ova četiri sata što sam bio obvezan temeljem sklopljenog Ugovora o radu na određeno vrijeme, a u otkazu Ugovora o radu nigdje nije napisano i nisu naznačeni točni dani kada ja ne bi dolazio na posao. Navodim da nikada nisam sa računa društva tuženika podizao novac, čak sam i svoju plaću uglavnom cijelo vrijeme ostavljao na računu firme kao pozajmicu da bi firma bolje poslovala, a sve plaće koje sam podizao podizao sam samo zbog toga da bi ispunio zakonske obveze. Od osnivanja tvrtke Grafocentar dakle zadnjih 30 godina, sve što je kupljeno od tvrtke Grafocentar pa tako i građevinski materijal iskorišteno je za potrebe tvrtke. Smatram da brisanje iz registra mene kao direktora odnosno kao privremenog upravitelja nije razlog za izvanredni otkaz već bi to mogao biti eventualno razlog za poslovno uvjetovani otkaz. Ja sam od srpnja 2024. godine, pa do kraja godine svaki dan dolazio na posao u Grafocentar i odradio ne samo četiri sata po ugovoru već sam praktični 24 sata radio, obzirom da društvo Grafocentar uz djelatnost prodaje obavlja i djelatnosti proizvodnje, pa sam ja spreman i u pola noći otići na radno mjesto i otkloniti eventualni problem ili bilo što drugo. U odnosu na navod da mi se stavlja na teret da sam preknjižio pozajmicu sa imena SZ na svoje ime odgovaram da je to su to pozajmice koje sam ja dao društvu i nitko nema pravo sa njima raspolagati osim mene. Kada me se pita da li su unutar tvrtke tuženika trajno poremećeni međuljudski odnosi na način da ja ne bi mogao nastaviti raditi, odgovaram da ja prvenstveno imam problema sa svojim sinom SZ, vezano za neke njegove poslovene radnje, transakcije, malverzacije, koji je u dogovoru sa tzv. sadašnjim direktorom, nezakonitim, pa mislim da kada se maknu pojedinci iz tvrtke Grafocentar koji nisu suvlasnici, niti su osnivači, niti bilo što rade u korist Grafocentar već samo uzimaju novac ne bi bilo problema takvih da se ja ne bi mogao vratiti na svoje radno mjesto i obavljati svoje poslove. Na posebno pitanje pun. tuženika odgovaram da sam u trenutku kada mi je izjavljen otkaz Ugovora o radu bio zaposlen na radnom mjestu privremenog upravitelja. Poslovi privremenog upravitelja su opisani u Ugovoru u radu, a ja sam kao privremeni upravitelj pokrenuo postupak vještačenja da bi se utvrdile nepravilnosti u radu firme, podnio kaznenu prijavu protiv dvije djelatnice društva Grafocentar, SZ i nakon toga ĐZ, a u kojim postupcima traju još izvidne radnje, tako da sam također kako sam ja prije par godina uveo u poslovnu evidenciju društva Grafocentar i kod pčelarskog saveza 230 košnica u mojem vlasništvu, ja sam se uz sve druge poslove privremenog zastupnika bavio i tim pčelama jer bi velika šteta nastala da nisam te poslove radio, a med proizveden od tih pčela se prodavao u tvrtki Grafocentar. Ja sam poslove svog radnog mjesta obavljao u svim poslovnicama društva Grafocentar, posebno na adresi u [adresa], gdje se nalazi knjigovodstvo i računovodstvo, zatim u poslovnici na adresi u [adresa], na farmi u Šandrovcu, tako da na bilo kojem od tih lokacija je bilo moje radno mjesto. Nakon što mi je prestalo radno mjesto privremenog upravitelja, ja više nisam dolazio na radno mjesto u [adresa], niti u druge poslovnice, a u koje kao vlasnik imam pravo doći u bilo koje vrijeme već sam svoje poslove obavljao uglavnom na farmi u Šandrovcu. Vlasnik tih pčela sam ja osobno kao VZ. Obzirom da su u Hrvatskom pčelarskom savezu pčele bile evidentirane kao moje vlasništvo, a također u toj evidenciji je io tvrtka Grafocnetar evidentirana kao pčelar što je bilo potrebno da bi se preko tvrtke mogao prodavati med kao što se i prodavao dok to nije zabranjeno. Ja nisam kao privremeni upravitelj podizao novac sa računa Grafocentra za vlastite potrebe. Ja ne znam točno visinu moje tražbine koju i danas imam prema društvu Grafocentar. Ja nisam sklopio ugovor o ustupu tražbine sa SZ kojim bi se prenijela moja tražbina prema društvu Grafocnetar, a to ni nije razlog za otkaz Ugovora o radu. Ja ne znam za koje potrebe je društvo Grafocentar kupljen građevinski materijal, jer na istom nema mojeg potpisa tako da nisam konkretno upoznat za što je taj građevinski materijal upotrijebljen, ali kao što sam već rekao sve što je kupljeno od strane Grafocentra je i upotrijebljeno za Grafocentar. Kada sam ja imenovan za privremenog upravitelja poslove knjigovodstva je obavljala HZ kojoj je upućen otkaz zbog skrivljenog ponašanja, i protiv koje je podnesena kaznena prijava, a nakon toga sam imenovao za knjigovođu kćer mojeg brata NZ koja je već ranije radila u Grafocnetru na tim poslovima i koja je te struke. Ja nisam upoznat sa izjavom gos. ŽZ da je društvo Grafocentar kupilo cement za njene potrebe i da je na taj način namireno njeno potraživanje prema društvu. Ja sam bio upoznat sa navodima Odluke kojom sam imenovan za privremenog upravitelja da je moja dužnost sazvati skupštinu društva, i ja sam planirao sazvati skupštinu društva kada se za to steknu uvjeti, a ti uvjeti će se ispuniti tek nakon okončanja postupka koji se pred Općinskim sudom vodi protiv SZ radi poništenja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju koji je on na prijevaru sklopio sa svojom majkom MZ. Kada me se pita zbog čega smatra da su hitni i neodgodivi poslovi privremenog upravitelja dakle kupona cementa, briga o pčelama i davanje otkaza odgovaram da u trenutku kada čim sam bio upoznat sa financijskim stanjem društva i knjigovodstvenom dokumentacijom koja nije pravilno vođena, da su se događale krađe, shvatio da je nužno odmah dati otkaz osobi koja je obavljala knjigovodstvene poslove i ostalima koji su u tome sudjelovali, a rad sa pčelama 360 dana je stalna obveza jer ako se i jedan dan to zanemari prijeti opasnost da bi pčele uginule i da bi na taj način nastala šteta i meni i društvu. Ja nemam saznanja o tijeku kaznenih postupaka koje sam pokrenuo, moja je obveza bila da se pokrenu, izvidi još uvijek traju tako da još nitko nije osuđen koliko ja znam za bilo kakvo kazneno djelo, niti optužnica nije podignuta. Ja izjavljujem da do trenutka dok se ne okončaju svi postupci koje sam ja pokrenuo radi pobijanja radnji kojima je ĐZ imenovan za direktora ja sam spreman se vratiti u društvo Grafocentar i raditi po nalogu sadašnjeg direktora ĐZ."

19. Drugotužitelj EZ, saslušan kao stranka na istom ročištu iskazivao je: "Vezano za odluku kojom mi je izvanredno otkazan Ugovor o radu navodim da je ista nezakonita, da sam ja poštivao svoje radno vrijeme, da sam redovito dolazio na posao, da sam radio sa strankama i obavljao druge poslove i 16 sati na dan, a ne 8 sati, da nakon što je ĐZ imenovan za direktora nisam od njega dobio konkretne upute o načinu rada i vrsti poslova koje bi trebao obavljati, tako da smatram da sam ja uredno ispunjavao svoje obveze, i smatram da je taj otkaz način na koji me se želi eliminirati iz firme, kao što se želi eliminirati VZ, FZ i NZ, da je to kao i mailovi koje smo svi dobivali mobbing i način da nas se udalji od tvrtke. Ja sam također podnio kaznene prijave protiv osoba za koje smatram da su obavljale nezakonite radnje, a posebno mislim da mi poslodavac stavlja na teret to što sam se protivio da se OD Galetović upliće u poslove firme. Ja i moj otac smo 2. prosinca 2024. godine od strane direktora ĐZ upozoreni da ako se RZ umiješa u tvrtku da će nas oni počistiti, a također meni, ocu i sestri on uputio i niz upozoravajućih mailova, a što je i nebitno za ovaj spor, ali ukazuje na način na koji smo mi tretirani. U slučaju da me se vrati na posao ja sam spreman raditi po nalogu direktora ĐZ, a iako su poremećeni naši međusobni odnosi, oni nisu poremećeni u toj mjeri da ja ne bi mogao raditi u firmi i postupati po nalogu sadašnjeg direktora društva. Na posebno pitanje pun. tuženika odgovaram da u vrijeme kada sam dobio otkaz ugovora o radu sam bio zaposlen na radnom mjestu voditelja proizvodnje tiska. Ti poslovi obuhvaćaju rad sa strankama, izlazak na teren, dogovaranje oslikavanja, izvršavanje oslikavanja, i ostali rukovodeći poslovi vezani za proizvodnju tiska. Ja sam svaki dan dolazio na radno mjesto u tiskaru u ul. Zakmardijevoj 13, i to čak sat vremena prije početka radnog vremena, obavio bi sve redovite poslove, riješio mailove, i tek nakon što bi te poslove obavio bi izlazio na teren i izvršio terenske poslove, odnosno dogovaranje i sastanke sa klijentima tiskare. Ja sam zaprimio mail od direktora ĐZ kada je on imenovan za direktora i kada me je pozvao da dođem na radno mjesto, a ja sam i bio na radnom mjestu i odgovorio sam na mail, a ni u jednom trenutku ĐZ nije došao u proizvodnju da bi on uopće mogao znati da li sam ja na svojem radnom mjestu, a također nam nije nikada dao konkretne upute koje bi mi kao tiskara trebali obavljati. Kada me se pita da li sam JZ poslao mail sadržaja "bokić direktoričiću tak da ni ne trebaš se truditi slati ti mailove, kaj mi ne daš otkaz kaj čekaš" odgovaram da sam ja poslao mail tog sadržaja ako to je bio odgovor na mobbing i meilove koji su slani prema meni da me se eliminira. Kada me se pita za mail "podsjećam te da ne ispunjavaš uvjete da direktora društva i to ti budem uskoro dokazal pravno i uskoro ćeš to i znati slijedom toga ti nisam dužan odgovarati na bilo kakva traženja i kaj god budeš tražil od mene direktore tome ću se protiviti na sve moguće načine jer se ne bojim niti tebe niti tvojeg odvjetničkog ureda niti koga na ovome svijetu tak da mi se ne trebaš truditi slati mailove" odgovaram da sam ja poslao taj mail ĐZ kao odgovor na 60-tak mailova koji smo mi kao i NZ zaprimili što je bilo vršenje konstantnog mobbinga prema nama na način da nas se eliminira iz firme da se sve sakrije od nas i da upravljaju firmom bez nas. Odgovaram da sam ja koristio vozila Grafocentra u službene svrhe sve do trenutka dok sam bio zaposlenik te tvrtke, a nakon čega sam ta vozila razdužio na način da sam ih ostavio na parkiralištu u [adresa] u [adresa], kod knjižare, a gdje se i sada nalaze, a ključeve sam predao u ured Grafocentra ŽZ, a o tome nisam obavijestio direktora jer više nisam bio zaposlenik."

20. Zakonski zastupnik tuženika ĐZ, saslušan kao stranka na istom ročištu iskazivao je:

"Meni se negdje početkom 2023. godine u proljeće obratio ZZ i pitao me za savjet vezano za vođenje firme Grafocentar gdje je on bio većinski vlasnik, te mi je rekao da bi se htio ograditi od nezakonitih radnji koje se tamo poduzimaju, ja sam mu rekao da bi bilo najbolje da oni međusobno razdjele svoju firmu sukladno svojim udjelima i predložio sam mu da on to razriješi sa članovima svoje obitelji drugim suvlasnicima, pa sam se i sastao i sa VZ u caffe baru Žara i rekao mu da tražim da mu pomognem da se razriješe više obiteljski odnosi nego poslovni odnosi sa EZ i SZ na što mi je on odgovorio da je on vlasnik i da je on glavni i da se tu samo njega pita. Ja znam da je VZ imenovan za privremenog upravitelja društva, da je u tom vremenu podijelio otkaze u firmi zaposlenicima između ostalog i ĆZ koji je po mom savjetu ZZ imenovao za člana uprave, a nakon što je to rješenje stavljeno van snage, i nakon što sam 2. srpnja ja imenovan Odlukom skupštine za direktora društva koja je 18. srpnja 2024. godine objavljena na oglasnim stranicama Trgovačkog suda u Bjelovaru, ja sam počeo obavljati dužnost direktora društva Grafocnetar. Mogu reći da sam ja tog dana otišao u proizvodni pogon društva Grafocentar i tamo nisam zatekao EZ, nakon čega sam 2.8. ponovno bio u pogonu i opet nisam zatekao EZ nakon čega sam od 12. do 18. 8. svaki dan zajedno sa SZ u dva termina dolazio u proizvodni pogon i niti jednom nismo zatekli EZ u proizvodnom pogonu. Znam da se znalo dogoditi da bi EZ došao samo u dvorište gdje je imao svoje skladište pokupio te stvari, a da uopće ne bi ulazio u proizvodni pogon. Po mom mišljenju posao voditelja proizvodnog pogona obuhvaća poslove vođenja tog pogona što znači da bi on kao voditelj morao biti na radnom mjestu od 07:30 do 14:30 sati, a EZ nije obavljao posao komercijaliste, niti montažera, a nije ovlašten niti obavljati sastanke izvan prostora svog ureda već je to posao direktora, a on 18. srpnja do dana kada je donesena odluka o otkazu nije zaprimljen niti jedan radni nalog da bi negdje bila montaža, niti bi ja kao direktor bio obaviješten o bilo kakvom sastanku sa direktorom ili odgovornom osobom drugog društva vezano za poslove tiskanja. Navodi da netko radi 16 odnosno 24 sata po meni čak navodi na počinjenje kaznenog djela jer je takav rad protuzakonit, a nije niti plaćen. EZ me je uvrijedio u mailovima i pred drugim radnicima nazivajući me kriminalcem i nelegalnim direktorom, a iz već citiranih mailova smatram da EZ ne želi nikakvu suradnju sa mnom, a na moj mail u kojem sam ga pozvao da se očituje što je radio u traženom periodu on se očituje da nema on što mene obavještavati o tome što radi, već da radi kako mu je tata rekao. U mailu u kojem je kao drugog primatelja navedena i moja žena navodi da imam prihode od Grafocentra koji nisu istiniti, i da imam ljubavnicu, a nikada nikome nisam prijetio niti slao bilo kakve prijeteće poruke. EZ i dalje koristi vozilo Passat u vlasništvu Grafocentra odnosno isto nije vratio, odnosno ja nisam obaviješten da bi se isto vratilo, a zbog čega sam podnio kaznenu prijavu, a da bi radnik koristio vozilo firme mora imati odobrenje direktora i isto vozilo se mora evidentirati na njegovoj platnoj listi i platiti se doprinose što nikada nije rađeno u društvu Grafocentar, pa je osim društva tuženika na taj način oštećen i državni proračun, mogu reći da EZ na taj način gura društvo tuženika u prekršajno odnosno kazneno djelo i da ne želi vratiti vozilo. Mogu reći da sam VZ od periodu od 18. srpnja 2024. do 2. kolovoza 2024. godine vidio sam jednom u računovodstvu društva Grafocentar, a to je radno mjesto gdje bi on trebao raditi, vidio sam ga 2.8.2024. godine kada mi je došao meni s leđa i izgurao me iz prostorije sa povicima "van, van" nakon čega sam otišao u policiju i prijavio ga, a to je jedini put kada sam ja vidio radnika tuženika VZ. Grafocentar nije vlasnik 220 košnica pčela što proizlazi iz poslovnih knjiga, niti je imao ugovor o najmu košnica ili pčela ili sl., niti nikakvu farmu u Šandrovcu niti ugovor o najmu farme, prije mog dolaska Grafocentar je prodavao med, ali za taj med nije imao ulaznu dokumentaciju, pa sam ja morao obustaviti prodaju meda. Društvu Grafocentar tvrtka IMV je poslala mail da im potvrdimo kompenzaciju za građevinski materijal po računu koji mi nismo imali u evidenciji što im mi nismo mogli potvrditi, oni su nam naknadno poslali račun i obavijestili nas da su račun i robu podigli NZ i VZ, a koji je u to vrijeme bio odgovorna osoba u društvu. Taj materijal nigdje nije ugrađen u objekte Grafocentra, niti je igdje na stanju skladišta. Na pitanje ŽZ kakve ona veze ima sa tim računom ona je rekla da je VZ sa tim građevinskim materijalom obeštetio za poslove koje je ona odradila kada nije bila prijavljena u društvu, a radi se o periodu od kada je HZ dobila otkaz do 1. svibnja 2024. godine kada je NZ prijavljena. Mogu reći da je VZ kao privremeni upravitelj podigao 10.000,00 eura na šalteru banke što je vidljivo na bankovnom izvodu, imam saznanja da je VZ u 12-tom mjesecu 2023. godine u dva navrata podigao 10.000,00 eura u gotovini. Navodim da zakonski povrat pozajmice društvo ne može isplatiti u gotovini već samo na račun naveden u ugovoru o pozajmici. VZ svoje plaće prema mojim saznanjima ne isplaćuje da bi napravio dobrobit društvu već zato što imam ovrhu na računu pa na taj način izbjegava ovrhu i krši zakon. Prema mojim saznanjima, prema kazivanju SZ, svoja potraživanja na ime plaće je koristio da bi podmirio neka potraživanja prema firmi EZ. Uvidom u poslovne knjige vidio sam da je VZ preknjižio potraživanje od SZ putem zapisnika kojeg je sam napravio u vrijednosti od 200.000,00 eura na svoje ime u vrijeme kada je bio privremeni upravitelj. Iz dokumentacije koju je VZ sastavio piše da je to nepostojeće potraživanje od SZ i preknjižio ga je na sebe. ZZ mi je na moj upit vezano za navedeno donio ovjereni ustup potraživanja koji potvrđuje da je on vlasnik potraživanja od 200.000,00 eura, taj ustup potraživanja prema izjava knjigovotkinje HZ je u knjigovodstvo donio VZ i dao joj osobno nalog da se preknjiži na Sašu Vukovića 2021. godine. Smatram da su međusobni odnosi sa tužiteljima teško narušeni jer su VZ i EZ svojim postupcima usmjereni na rušenje firme što dokazuju sudski postupci koje vode prema društvu i koje društvo vodi prema njima, a radi se o imovini društva. Radna zajednica kao takva koja je sada oformljena od 30 ljudi mislim da više ne prihvaćaju njihova pojavljivanja na radna mjesta. Na posebno pitanje 1.tužitelja odgovaram da se smatram kompetentnom osobom da vodim društvo tuženika jer sam godinu i pol već direktor društva Eurokompani d.o.o. Ljubuški sa sjedištem u [adresa] koje ima 103 zaposlenika, proizvodni pogon na 9000 m2 i promet od 30 miliona eura godišnje, a ja sam SSS ugostiteljska škola. Na pitanje da li sam u trenutku imenovanja imao uvjete da bude imenovan za direktora odgovaram da sam imao, jer isto proizlazi iz pravomoćne odluke Trgovačkog suda, a u vrijeme kada sam imenovan, tu je činjenicu sigurno provjerio i Trgovački sud prije nešto što me imenovao, a u to vrijeme nisam imao nikakvih dugova niti kao fizička niti kao odgovorna osoba. Odgovaram da je moj ugovor o radu odluka skupštine društva. Meni je radno mjesto na adresi sjedišta firme, a svoje poslove obavljam tamo gdje treba, a sjedište je u [adresa]. Trenutno knjigovotkinja društva Grafocentar, sukladno mojoj odluci radi od kuće i imao ugovor o radu. Na posebno pitanje 2.tuženika odgovaram da ja nisam dobio niti jedan mail koji bi bio od njega upućen vezano za razlog njegovog otkaza."

21. Sud je uvidom u zapisnik sa skupštine društva tuženika od 02.07.2024. utvrdio da je na navedenoj skupštini društva donesena odluka kojom je za člana uprave društva tuženika imenovan ĐZ.

22. Prema mišljenju suda, iako je rješenjem Visokog trgovačkog suda u Zagrebu, posl. br. PŽ-3346/2024-2 od 4. rujna 2024., ukinuto rješenje Trgovačkog suda u Bjelovaru, posl br. TT-24/1924-5 od 17. srpnja 2024. i predmet vraćen na ponovni postupak, jer prijavi nije priložena potvrda propisana odredbom čl. 40. a. st. 1 i/ili 2. Zakona o sudskom registru, te predmet vraćen na ponovni postupak, u kojem postupku je donijeto novo rješenje Tt-24/1924-17 od 25. rujna 2024., koje je potvrđeno rješenjem Visokog trgovačkog suda u Zagrebu, posl. br. Pž-4065/2024-2 od 24. listopada. 2024. nije utjecalo na pravilnost i zakonitost odluke skupštine društva tuženika od 2. srpnja 2024. kojom je ĐZ imenovan za člana uprave društva tuženika. Naime, navedena odluka skupštine je konstitutivnog učinka, što znači da ima pravnu snagu od trenutka donošenja, a ne od trenutka upisa u sudski registar. Upis u sudski registar samo potvrđuje tu činjenicu, dok imenovanje postaje efektivno od trenutka kada je donesena odluka o imenovanju, dakle od 02.07.2024. godine, zbog čega nije osnovan prigovor tuženika da je pobijane odluke o izvanrednom otkazu donijela neovlaštena osoba.

U odnosu na 1. tužitelja VZ:

23. Obzirom da iz iskaza tužitelja VZ /Nakon što mi je prestalo radno mjesto privremenog upravitelja, ja više nisam dolazio na radno mjesto u [adresa], niti u druge poslovnice, a u koje kao vlasnik imam pravo doći u bilo koje vrijeme već sam svoje poslove obavljao uglavnom na farmi u Šandrovcu./ nedvojbeno se može zaključiti da u periodu od 2. srpnja 2024. odnosno od trenutka kada je donesena odluka o imenovanju ĐZ za člana društva, do 2. kolovoza 2024. kada je donesena Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu 1. tužitelju isti nije dolazio na posao, dakle punih 30 dana, što je samo po sebi prema mišljenju ovog suda opravdan razlog za izvanredni otkaz Ugovora o radu. Sud nije prihvatio razlog za izostanak sa radnog mjesta 1. tužitelja navod da je poslove svog radnog mjesta, bez posebne dozvole i upute odgovorne osobe poslodavca, obavljao na način da je vodio brigu o pčelama u svojem vlasništvu, čiji med je prodavalo društvo tuženika.

24. Također, obzirom da 1. tužitelj ne osporava navode iz otkaza ugovora o radu da je podigao iznos od 10.000,00 eura, sa računa društva tuženika, bez evidentiranja u poslovnim knjigama tuženika i na taj način sebi vraćao iznose koje je pozajmio društvu, da je kupovao građevinski materijal za vrijeme dok je bio zakonski zastupnik tuženika, a da građevinski materijal nije bio korišten za potrebe tuženika, već bi isti bio upotrijebljen za osobne potrebe bivše djelatnice tužitelja ŽZ koji joj je i isporučen te fakturiran društvu tuženika, da je naložio storniranje tražbine sa imena SZ na svoje ime, dakle bez valjanog zakonskog uporišta, što nedvojbeno proizlazi i iz iskaza svjedoka ŽZ, koji svaki po sebi predstavljaju opravdan razlog za izvanredan otkaz ugovora o radu, to sud zaključuje da su ispunjeni uvjeti za donošenje pobijane odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu 1. tužitelju.

25. Slijedom navedenom, sud je Odluku tuženika od 2. kolovoza 2024 . o izvanrednom otkazu Ugovora o radu 1. tužitelju VZ., cijenio pravilnom, zakonitom i osnovanom, zbog čega je valjalo odbiti tužbeni zahtjevu odnosu na 1. tužitelja u cijelosti kao neosnovan.

U odnosu na 2. tužitelja EZ:

26. Iz međusobne korespondencije 2. tužitelja i zz. tuženika ĐZ /list 61-67spisa Pr-38/2024/, koju korespondenciju 2. tužitelj ne osporava u svom iskazu proizlazi slijedeće:

- da je mailom od 2. kolovoza 2024. zz. tuženika upozorio 2. tužitelja da je dužan dolaziti na posao u tiskaru tuženika i poštivati radno vrijeme, na što mu je od strane 2. tužitelja mailom od istog dana odgovoreno:

"Slanje ovakvih mailova upozorenja koje nemaju nikakav konkretan razlog niti povod i to još na neradne dane doživljavam kao ciljano uznemiravanje koje se provodi već dulje vremena preko SZ, a od nedavno i preko novog direktora društva kojeg je ZZ nedavno postavio s istim ciljem, ovo uznemiravanje loše utječe na moje zdravstveno stanje i to je evidentirano do strane medicinske struke. Osim na mene isti pritisak te uznemiravanje vršite i prema drugim zaposlenicima, a i drugom suvlasniku i suosnivaču tvrtke VZ. Uvidom u sudski registar također sam se uvjerio da ste i formalno povezani s tvrtkama u kojima su osobe za zastupanje i članovi društva osobe koje pune stupce Crnih kronika, a što je vaš suučesnik usmeno isticao kao prijetnju, te uzevši u obzir da ste za ove sporove u Grafocentru angažirali i odvjetničko društvo koje godinama zastupa upravo ovakve osobe ne mogu shvatiti vaše "upozorenje" u normalnim okolnostima, kao da dolaze od poštenih poslodavaca već kao prijetnju i zato ću sav ovaj materijal proslijediti i prijaviti institucijama da zaštitim svoje zdravlje, zdravlje svog oca i drugih zaposlenika, ali i budućnost tvrtke. Moram napomenuti kako sam i ranije od Vas osobno dobio prijetnje te ste pokušali utjecati na mene kao i na drugog suvlasnika te suosnivača društva VZ da će naše radnje spomenuti odvjetnički ured spriječiti od ukazivanja na nezakonite radnje bivšeg direktora društva SZ /čišćenjem društva" ili navodeći točnije kao što ste mi rekli da ako vi spojite SZ sa Odvjetničkom uredom Galetović da je to gotovo i da će oni počistiti firmu, a upravo Vi stojite iza organizacije i smišljanja ovakvog prljavog nadmetanja. Ovo uznemiravanje od strane poslodavca sukladno čl. 134. Zakona o radu, a sve u kontekstu dosadašnjih nasilnih radnji koje novi direktor i njegov kompanjon bivši direktor društva ZZ provodi nad tvrtkom Grafocentar i njenim zaposlenicima u uredu i zaposlenika po poslovnicama, a oko čega smo pokrenuli postupke i kod nadležnih institucija. Bokić direktorčićuuu";

- mailom od 4. kolovoza 2024. zz. tuženika je pozvao 2. tužitelja da vrati vozilo Pasta reg. oznaka [registarska oznaka], u vlasništvu društva tuženika, koje ne može koristiti bez odluke o korištenju i razduži ključeve i prometnu dozvolu u računovodstvu tuženika, a na koji mail nije odgovoreno;

- mailom od mailom od 12. kolovoza 2024. zz. tuženika je ponovno pozvao 2. tužitelja da vrati vozilo Pasta reg. oznaka [registarska oznaka], u vlasništvu društva tuženika, koje ne može koristiti bez odluke o korištenju, na lokaciju prakiralište u [adresa] u [adresa] i razduži ključeve i prometnu dozvolu u računovodstvu tuženika;

- mailom od istog dana zz. tuženika je pozvao 2. tužitelja da dostavi izvještaj o poslovanju pogona proizvodnje "Tiskara" za period od 6-9. 8. 2024 na što mu je od strane 2. tužitelja mailom od istog dana odgovoreno:

"Direktore, podsjećam te da ne ispunjavaš uvjete za direktora društva i to ti budem uskoro dokazal pravno i uskoro ćeš to i znati, slijedom toga ti nisam dužan odgovarati na bilo kakva traženja i kaj god budeš tražio od mene direktore tome ću se protiviti na sve moguće načine, jer se ne bojim niti tebe niti tvojeg odvjetničkog ureda niti nikoga na ovome svijetu tako da ne trebaš se truditi slati mi mailove, kaj mi nedaš otkaz, kaj čekaš. Direktore još te podsjećam da i sve odluke koje ćeš donijeti kao direktor društva sve te odluke će biti ništetne i sukladno zakonu ćeš kazneno odgovarati za to kao i za sve ostalo. Mogu ti samo dati izvještaj jedino za ono falcificiranje po tvom nalogu, sva sreća pa to imam dokumentirano pa budem ti izvadil kada bude potrebno, a to ovisi o tebi. Ti za sve ostalo nemaš korespondenciju niti sposobnosti osim za nezakonite radnje koje provodiš tak da za tebe je proizvodnja ovakvog karaktera Amerika iako tako i za tvojeg suučesnika. Mogu ti dati jedino još najavu iz proizvodnje nekoliko otkaza, iz poslovnice broj 1, uz dva otkaza koji idu uskoro, odmah slijede otkazi u uredu i u prodavaonici br. 4, i onda sve staje polako tvojom zaslugom i zaslugom tvojeg suučesnika prijatelja kojega štitiš od nezakonitih radnji. Knjige vam stoje, sav postao vam stoji još uvijek knjige nisu sortirane jer se baviš glupostima isto kao i tvoj suučesnik koji se nije vruće vode napil kao i ti. V direktorčićuu."

27. Temeljem navedene korespondencije i temeljem navoda iskaza 2. tužitelja, ne ulazeći pri tome u analizu obiteljskih prijepora između 1. i 2. tužitelja i SZ, niti analizu prijepora u vezi vlasničke strukturu društva tuženika, jer isto nije predmet ovog postupka, može se zaključiti da 2. tužitelj u više navrta odbija postupati po nalogu nadređene osobe, člana uprave tuženika ĐZ. Navedeno proizlazi i iz činjenice da iako nesporno mailovima od 2. i 9. 08. 2024. pozvan da vrati vozilo u vlasništvu društva tuženika, WV Pastat reg. oznaka [registarska oznaka], koje je koristio i razduži ključeve i prometnu dozvolu u računovodstvu tuženika, po kojem nije postupio sve do donošenje odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu, dakle 19. 8. 2024., što proizlazi i iz iskaza 2. tužitelja/ Odgovaram da sam ja koristio vozila Grafocentra u službene svrhe sve do trenutka dok sam bio zaposlenik te tvrtke, a nakon čega sam ta vozila razdužio na način da sam ih ostavio na parkiralištu u [adresa] u [adresa], kod knjižare, a gdje se i sada nalaze, a ključeve sam predao u ured Grafocentra ŽZ, a o tome nisam obavijestio direktora jer više nisam bio zaposlenik/.

28. Također, iz navedenih utvrđenih činjenica proizlazi i da se radnik 2. tužitelj EZ odnosio prema nadređenom na neprimjeren način, remetio organizaciju rada te na taj način poslodavcu nanosio štetu, koji razlozi su navedeni u Odluci o izvanrednom otkazu ugovora o radu.

29. Temeljem navedenog može se zaključiti i da su međusobni odnosi između poslodavca i radnika EZ toliko poremećeni da uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

30. Obzirom da zz. tuženika ĐZ u svom iskazu navodi da kao poslodavac 18. 7., 2.8. i u periodu od 12. do 18. 8. 2024 nije u proizvodnom pogonu društva Grafocentar zatekao EZ, koju činjenicu 2. tužitelj nije osporavao, već je naveo da je svaki dan dolazio na radno mjesto u tiskaru u ul. Zakmardijevoj 13 i to čak sat vremena prije početka radnog vremena, obavio bi sve redovite poslove, riješio mailove i tek nakon što bi te poslove obavio bi izlazio na teren i izvršio terenske poslove, odnosno dogovaranje i sastanke sa klijentima tiskare, sud zaključuje da nije ni životno ni logično da 2. tužitelj koji je imao ugovoreno radno vrijeme od 7.30 do 14.30 sati baš ni jedan dan prilikom dolaska odgovorne osobe poslodavca u 8 navrata, u periodu od 30 dana ne bi bio zatečen na svom radnom mjestu, posebno uzimajući u obzir da EZ o svojim izostavnicima ni jednom nije obavijestio svog nadređenog.

31. Budući je sud utvrdio postojanje razloga za otkaz ugovora o radu: da radnik više dana uzastopno ne poštuje ugovoreno radno vrijeme i obvezu dolaska i odlaska s posla, da odbija postupati po nalogu, nalozima nadređene osobe i da se odnosi se prema nadređenom na neprimjeren način, to je Odluku tuženika o izvanrednom otkazu ugovora o radu od dana 02. kolovoza 2024. 2. tužitelju EZ, cijenio pravilnom, zakonitom i osnovanom, zbog čega je valjalo odbiti i tužbeni zahtjevu odnosu na 2. tužitelja u cijelosti kao neosnovan.

32. Na temelju čl. 154. st. 2. ZPP-a tuženik osnovano od tužitelja potražuje trošak parničnog postupka koji se sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje OT) i Zakonu o sudskim pristojbama (NN br. 26/03 (pročišćeni tekst), 125/11, 112/12 i 157/13, dalje ZSP) koji se odnosi na trošak jednokratne nagrade za zastupanje u postupku posl. br. Pr- 37/2024 i u postupku Pr-38/2024 u iznosu do 500,00 eura (Tbr.7. t. 2 i 54. OT) i trošak PDV-a u iznosu od 125,00 eura za svaki prvostupanjski postupak za svakog tužitelja (Tbr. 42 i 54. OT).

33. Nije osnovan zahtjev tuženika da mu se naknadi trošak preko dosuđenog iznosa od ukupno 1.250,00 eura, jer se radi o postupcima iz radnih odnosa, radi poništenja otkaza, a ne radi se o procjenjivom predmetu.

34. Radi iznesenog presuđeno je kao u izreci.

U Križevcima, 23. listopada 2024.

Sudac

Miroslav Lovreković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).