Poslovni broj: R1-299/2024-7
Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Zadar, Borelli 9
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Jasni Baričević, u pravnoj stvari predlagateljice OE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Denisu Klarendiću, odvjetniku u Zadru, protiv protustranke JE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici Orjani Makovac Zubalj, odvjetnici iz Buja, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, izvanraspravno 31. listopada 2025.,
r i j e š i o j e
I. Određuje se prekid postupka u ovoj pravnoj stvari.
II. Protustranka JE, OIB: [osobni identifikacijski broj], se upućuje na pokretanje parničnog postupka radi utvrđivanja veličine suvlasničkog udjela na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
III. Protustranka JE dužna je pokrenuti parnicu u roku od 15 (petnaest) dana, od dana pravomoćnosti ovog Rješenja, a ako ne pokrene parnicu u naloženom roku, smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja je upućen na parnicu, osim ako Zakonom o vanparničnom postupku ili drugim Zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku, nije drukčije određeno.
IV. Prekid postupka trajat će dok parnica ne bude pravomoćno okončana.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je protiv protustranke ovom sudu 13. kolovoza 2024. podnijela prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], navodeći da je predmetna čestica u suvlasništvu stranaka, i to predlagateljice u suvlasničkom udjelu od 1/2 dijela i protustranke također u suvlasničkom udjelu od 1/2 dijela.
Predlagateljici više da ne odgovara postojanje suvlasničke zajednice, a sporazumna dioba da nije moguća, stoga predlagateljica da zahtjeva diobu predmetne čestice na način da predlagateljici na ime njenog suvlasničkog udjela od 1/2 dijela pripadne u odvojeni posjed i vlasništvo odgovarajući, određeni (realni) dio predmetne nekretnine.
2. Protustranka u dostavljenom odgovoru na prijedlog (l.s.8-10) navodi da se protivi razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina, s obzirom da je isto trenutno na štetu obiju stranaka, odnosno dano u nevrijeme. Naime, na predmetnoj nekretnini da se nalazi obiteljska kuća, sa dvije samostalne funkcionalne jedinice, tako da prizemlje predstavlja jednu funkcionalnu cjelinu, a kat/suteren da predstavlja drugu funkcionalnu cjelinu, dok suvlasništvo da se izvršava na način da prizemlje koristi isključivo predlagateljica, a kat isključivo protustranka, uz napomenu da je u pogledu načina izvršavanja suvlasništva na dvorištu, također sve dogovoreno kako u pogledu parkirnih mjesta tako i u pogledu korištenja drvarnice i dr. Iako u zemljišnim knjigama je još uvijek upisano suvlasništvo, a s obzirom da je obiteljska kuća fizički odvojena na dvije zasebne jedinice, to da je logično da će se jednoga dana tako provesti i podjela suvlasništva, etažiranjem, bez potrebe izvođenja ikakvih dodatnih radova ili ulaganja.
Navedeni dogovor oko podjele da je egzistirao godinama, odnosno od same izgradnje predmetne nekretnine koju je izgradio pravni prednik stranaka ŠE, otac protustranke, a djed predlagateljice, te je istu podijelio tako da pravnom predniku predlagateljice pripadne prizemni dio građevine, a pok. ŠE, suteren koji je sada u vlasništvu i posjedu protustranke.
Nadalje, protustranka ističe da se protivi razvrgnuću, stoga jer bi isto trenutno bilo na direktnu štetu stranaka. Naime, prema saznanju iste, građevina da nije legalna pa u tom pogledu da bi trebalo provesti odgovarajući upravni postupak. Prema saznanju protustranke, dva puta da je pokrenut postupak legalizacije predmetne građevine, međutim prvi put, zahtjev da je odbijen, a drugi put da je obustavljen iz razloga isključivo poznatih predlagateljici. S obzirom na to da građevina nije legalna, etažiranje trenutno da ne bi bilo moguće, a kako građevina na terenu nesporno postoji, to bi trenutno jedini način diobe mogao biti civilnim putem odnosno prodajom. Nadalje navodi da prije pokretanja ovog postupka kada se predlagateljica putem svoga punomoćnika obratila protustranci, to ista da je predlagala da se sporazumno riješi način razvrgnuća, tako što bi se u pisanom obliku sporazumjeli o načinu korištenja/podjele predmetne nekretnine, koji egzistira i faktički, odnosno protustranka da je čak predlagala predlagateljici da je isplati za njezin suvlasnički dio, međutim, predlagateljica da na ništa nije pristajala, već da je postavljala nerazumne zahtjeve u pogledu podjele.
Isto tako, protustranka da je u većem dijelu vlasnica i posjednica okućnice predmetne nekretnine, to isto da osporava i suvlasnički omjer koji je upisan u zemljišnim knjigama.
Slijedom navedenog, protustranka predlaže da se prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice odbije, jer je isti dan u nevrijeme i na štetu stranaka, a podredno da se eventualno zakaže ročište radi razjašnjenja navedenih činjenica i okolnosti, a u svrhu čega da predlaže i saslušanje predloženih svjedoka.
3. Na ročištu održanom 4. rujna 2025. punomoćnik predlagateljice je istakao da su navodi iz podneska protustranke u potpunosti netočni, da ne odgovaraju realnom stanju, a pogotovo u dijelu u kojem se navodi da je pravni prednik stranaka ŠE, otac protustranke, a djed predlagateljice, kuću podijelio na način da bi predlagateljica dobila prizemlje, a protustranka kat. Prava istina, a što da se može utvrditi uvidom u povijesni zk izvadak, kao i u katastru, da su suvlasnici predmetne nekretnine bili otac predlagateljice i djed, a ne samo djed. Kako djed predlagateljice nije mogao samostalno raspolagati predmetnom nekretninom jer se radilo o idealnim suvlasničkim udjelima, isti da nije mogao određivati kome će pripasti kat a kome prizemlje. Stoga predlaže da se izvrši uvid na licu mjesta u nazočnosti vještaka koji će izvršiti podjelu predmetne nekretnine, i to vertikalno, stoga što predmetni objekt ima mogućnosti da se nekretnina podjeli na taj način, jer bi imala dva različita ulaza, a posebno imajući u vidu činjenicu da prizemlje uopće nema nikakvu namjenu, niti mogućnosti stanovanja u istom.
Punomoćnica protustranke je istakla da u cijelosti ostaje kod svih navoda iznesenih u dostavljenom odgovoru, a naročito da je prijedlog za razvrgnućem trenutno na štetu obje stranke, a s obzirom na to da je objekt nelegalan, o čemu da su dostavljeni dokazi u spis. Isto tako, da je u tijeku izglasavanje novog zakona o legalizaciji, to da se u razumno vrijeme može očekivati da će se predmetni stambeni objekt moći legalizirati, s obzirom na to da je isti izgrađen prije 2012. godine. Isto tako, protustranka da ustraje i kod prigovora da je suvlasništvo u zemljišnim knjigama upisano u pogrešnom omjeru, a to stoga što da je njen prednik DE bio vlasnik predmetnog dijela kojeg je ugovorom o doživotnom uzdržavanju prepustio protustranci, a što u naravi predstavlja kuću i dvor, i to gornji dio kuće i istočni dio zemljišta, kućicu istočno od glavne zgrade u prizemlju koje je drvarnica. Radi utvrđenja naprijed iznesenih navoda, da predlaže da sud izvrši priklop ovosudnog spisa posl. br. R2-157/98 u kojem izvanparničnom postupku da je izvršena potvrda naprijed spomenutog ugovora o doživotnom uzdržavanju, kao i priklop parničnog spisa posl. br. P-1628/07, u kojem postupku je pravomoćno odbijen tužbeni zahtjev koji je glasio na raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju.
Na poseban upit uredovne sutkinje, da li protustranka ovim osporava diobenu masu kao i upisane suvlasničke udjele na istoj, punomoćnica protustranke je izjavila da osporava iz razloga što protustranka na predmetnoj nekretnini zasigurno bi imala veći suvlasnički udio od onog na koji je danas upisana u zemljišnim knjigama. Na potonje navode protustranke punomoćnik predlagateljice je ponovio već ranije istaknute svoje navode, ističući da sama činjenica legalnosti objekta nije od utjecaja na ovaj postupak, kao niti činjenica da nije raskinut darovni ugovor, jer isti ovdje da se veže na suvlasnički dio predmetne nekretnine od 1/2 dijela. U pogledu osporavanja diobene mase od strane protustranke, ističe da ista nije dostavila ama baš nikakav dokaz kojim bi potvrdila svoje činjenične navode iz netom izloženog.
4.Uvidom u priloženi izvanparnični predmet ovog suda posl. br. R2-157/98 utvrđuje se da je ovaj sud 29. siječnja 1998. pod posl. br. R2. 157/98, Ov.14/98 ovjerio dostavljeni Ugovor o doživotnom uzdržavanju zaključen između DE iz [adresa], kao primatelja uzdržavanja i JE iz [adresa], kao davateljice uzdržavanja, a kojim ugovorom je primatelj uzdržavanja ostavio svojoj kćerki,- davateljici uzdržavanja, između ostalog i ½ dijela čest. 2619 k.. [adresa] , u naravi kuća i dvor, i to gornji dio kuće i istočni dio zemljišta i kućicu istočno od glavne zgrade u prizemlju koje je drvarnica, a na katu jedna soba.
Uvidom u priloženi parnični predmet ovog suda P-1628/07 ova sud je utvrdio da je LE kao tužitelj, protiv tuženice JE, u ovom postupku protustranke, podigao tužbu radi utvrđenja ništetnosti citiranog ugovora o doživotnom uzdržavanju i da bi ½ dijela čest. 2619 k. o. [katastarska općina] činila dio ostavinske imovine pok. DE, a koji postupak je okončan pravomoćnom presudom od 06. studenog 2o12. kojom je tužbeni zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan.
5. Odredbom čl. 27. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23.) propisano je da ako u postupku u kojem sudjeluju dvije ili više stranaka dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će prekinuti izvanparnični postupak u uputiti predlagatelja na parnični postupak ili drugi postupak pred nadležnim sudom ili drugim tijelom.
Stavkom 2. ovog istog članka propisano je da u slučaju iz st. 1. ovog članka, sud će odrediti rok u kojem predlagatelj ili druga stranka trebaju pokrenuti postupak na koji su upućeni. Ako predlagatelj ne pokrene postupak u određenom roku, smatrat će se da je povukao prijedlog, a ako to ne učini druga stranka, smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja je upućena na parnicu, osim ako ovim Zakonom ili drugim Zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku, nije drukčije određeno.
6. Slijedom naprijed iznesenog, razvidno je da protustranka predlagateljici pobija veličinu suvlasničkog udjela na predmetnoj nekretnini upisanom u zemljišnim knjigama za 1/2 dijela, tvrdeći da bi upravo njen suvlasnički udio bio znatno veći od danas upisanog udjela od 1/2 dijela, ukazujući pri tome što je u Ugovoru o doživotnom uzdržavanju opisno označeno što joj pripada, pa kako je izvanparnični postupak nesporan postupak, te obzirom na činjenicu da očito postoji spor u pogledu prava suvlasničkih udjela stranaka, odnosno veličine istih, pa imajući u vidu citirane odredbe Zakona o izvanparničnom postupku, valjalo je odlučiti kao u izreci ovog Rješenja.
U Zadru 31. listopada 2025.
Sutkinja
Jasna Baričević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog Rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana, od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za nadležni Županijski sud, pisanu u tri istovjetna primjerka, za sud i protivnu stranku.
DNA:
1. Predlagateljici po punomoćniku Denisu Klarendiću, odvjetniku u Zadru,
2. Protustranci po punomoćnici Orjani Makovac Zubalj, odvjetnici iz Buja.
