REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
STALNA SLUŽBA U SUPETRU
Posl. broj P-333/2020
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Supetru, po sutkinji tog suda Antoneli Franulić Pilj, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljica - protutuženica ad. 1) ĐĆ rođ. ĐĆN, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad. 2) ĐĆN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćniku Deanu Rahanu, odvjetniku u Supetru, protiv tužene - protutužiteljice ĆĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave održane dana 8. listopada 2025. godine u nazočnosti tužiteljice - protutužene ad. 1) i punomoćnika tužiteljica - protutuženica, na ročištu radi objave presude, dana 31. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I. Usvaja se tužbeni zahtjev koji glasi:
1. Utvrđuje se da su ĐĆ rod. ĆĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĐĆN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnice nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za 1/2, odnosno svaka za po 1/4 dijela i nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za 1/8 dijela, odnosno svaka za po 1/16 dijela pored ¼ dijela za koliko je svaka već sada uknjižena, pa se iste ovlašćuju po pravomoćnosti ove presude ishoditi upis prava vlasništva na istoj nekretnini za predmetne udjele na svoja imena, uz istovremeni izbris tog prava s imena tuženice za iste udjele.
2. Tuženica je dužna tužiteljicama nadoknaditi trošak ovog postupka u iznosu od 562,5 eura pod prijetnjom ovrhe, u roku od 15 dana.
II. Odbija se protutužbeni zahtjev koji glasi:
"1. Utvrđuje se u odnosu na tužiteljice - protutužene ad.1 ĐĆ rod. ĐĆN (OIB: [osobni identifikacijski broj]), u zemljišnoj knjizi upisana kao AĆ pok. ČĆ i ad.2 NĆ (OIB: [osobni identifikacijski broj]), u zemljišnoj knjizi upisana kao NĆ. ČĆ, da je tužena - protutužiteljica ĆĆ iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) vlasnica za ukupno1/4 + 1/4 dijela nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] upisana u Z. U. [broj ZK uloška] za K. O. [katastarska općina], pa se ovlašćuje tužiteljica da na temelju ove presude izvrši uknjižbu prava vlasništva navedene nekretnine ma svoje ime za ukupno 1/4 + 1/4 dijela uz istodobno brisanje toga prava sa imena tužiteljice – protutužene ad.1 ĐĆ rod. ĆĆ (OIB: [osobni identifikacijski broj]), u zemljišnoj knjizi upisana kao AĆ pok. ČĆ za ukupno ukupno ¼ dijela, te sa imena tužiteljice - protutužene ad.2 ĐĆN (OIB: [osobni identifikacijski broj]), u zemljišnoj knjizi upisana kao ĐĆN Đ. ČĆ za ukupno ukupno1/4 dijela
2. Dužne su tužiteljice - protutužene ad. i ad.2 solidarno u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženoj - protutužiteljici troškove parničnog postupka zajedno sa zateznom kamatom koja neće od dana donošenja presude, pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope za stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena."
Obrazloženje
1. Dana 31. siječnja 2020. godine zaprimljena je tužba tužiteljica ad. 1) ĐĆ i ad. 2) ĐĆN, protiv tužene ĆĆ, radi utvrđenja prava vlasništva, u kojoj se navodi da je na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] i čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina] tužena utvrđena kao vlasnica, temeljem rješenja o nasljeđivanju iza pok. IĆ pok. ČĆ, odnosno iza svog sina za cijelo. S obzirom na njegove udjele, odnosno za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za cijelo, a nekretninu označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za ¼ dijela nekretnine pored ¼ dijela već uknjiženih na nju. Navedeni udjeli koje je tužena naslijedila temeljem spomenutog rješenja nisu zakoniti budući da su tužiteljice polusestre ostavitelja (imali su istog oca), a kako ostavitelj nije sastavio oporuku niti bilo kakav drugi dokument kojim bi odredio kome pripada ostavina, postupak nasljeđivanja da se vrši na temelju zakona i to na način da tuženoj pripada ½ ostavine, a tužiteljicama druga polovina, odnosno svakoj po ¼ dijela ostavine.
2. Dana 17. rujna 2020. godine zaprimljen je odgovor na tužbu tužene i protutužba u kojem podnesku se navodi da su tužbeni navodi netočni, jer da bi trebalo raspraviti pitanje zbog čega tužiteljice selektivno pristupaju rješenju o nasljeđivanju iza smrti sina tužene, odnosno zbog čega polažu pravo samo na nekretnine, a izostavljaju pokretnine. Dijelovi nekretnina koje tužiteljice potražuju ovom tužbom, bile su samo formalno upisane na ime sina tužene koji je cijeli život bio nezaposlen i bez ikakvih primanja, te je isključivo ovisio o primanjima tužene, odnosno sa istom je živio u zajedničkom domaćinstvu kojemu je isključivo doprinosila tužena. Preminuli je ovisio o njezinom radu i zalaganju, pa je stoga sva njegova imovina zapravo rezultat rada tužene. Predmet spora da je kuća i pripadajuća okućnica u koju je sva svoja sredstva ulagala samo i isključivo tužena, dok tužiteljice nikada nisu doprinosile niti izgradnji niti održavanju kuće. Obzirom da je tužena svojim sredstvima u bračnoj zajednici sa preminulim ocem tužiteljica, a posebno nakon njegove smrti, dovela do stanja nekretnine u kojima se iste nalaze, tužena – protutužiteljica da se smatra njihovom jedinom vlasnicom.
3. U dokazne svrhe pregledani su rješenje o nasljeđivanju iza pok. SĆ, izvadci iz zemljišne knjige za predmetne nekretnine, te je izveden dokaz saslušanjem tužiteljice ad. 1) i tužene, te svjedokinje KĆ.
4. Tužbeni zahtjev tužiteljica je osnovan.
5. Protutužbeni zahtjev tužene je neosnovan.
6. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužiteljica radi utvrđenja da su, u odnosu na tuženu, vlasnice nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz ovlast tužiteljica da temeljem presude upišu pravo vlasništva predmetnih nekretnina, uz istodobno brisanje tog prava sa imenika tužene, kao i protutužbeni zahtjev tužene
– protutužiteljice da se utvrdi da je ista vlasnica za ukupno ¼ +1/4 dijela nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 1711 KO [katastarska općina], uz ovlast da temeljem presude izvrši uknjižbu navedenog prava vlasništva.
7. Savjesno i brižljivo, ocjenjujući kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, a na temelju rezultata cjelokupnog provedenog dokaznog postupka utvrđene su slijedeće odlučne činjenice:
8. Pregledom rješenja o nasljeđivanju iza pok. SĆ pok. ČĆ pod poslovnim brojem O-1980/19 kojeg je dana 17. rujna 2019. godine donio Javni bilježnik Dinko Martinović iz Supetra (pravomoćno dana 10. listopada 2019. godine) proizlazi da njegovu ostavinsku imovinu sačinjavaju nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina] i to čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], pravo vlasništva za cijelo i čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] pravo vlasništva za ¼ dijela, te se njegovo nasljednicom temeljem zakona proglašava majka ĆĆ, za cijelo. Nadalje, iz obrazloženja ovog rješenja proizlazi kako je kao zakonska nasljednica iza pok. SĆ, umrlog bez oporuke, utvrđena u ovom postupku nasljednica drugog nasljednog reda, majka ĆĆ. Ostavitelj nije bio u braku, niti je imao djece. Roditelji ostavitelja su pok. ČĆ, koji je umro prije ostavitelja (1971. godine), te ĆĆ, koji su pored ostavitelja imali još jedno zajedničko dijete, kći DĆ, koja je sestra ostavitelja, a koja je umrla prije ostavitelja (2008. godine), a također nije bila u braku niti je imala djece.
9. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] utvrđeno je da su kao suvlasnici upisani ĆĆ ud. ČĆ, NĆ, AĆ. ČĆ i SĆ za po ¼ dijela.
10. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je kao vlasnik za cijelo upisan SĆ pok. ČĆ.
11. Tužiteljica ad.1) ĐĆ je u svom iskazu navela da su njena sestra i ona podnijele tužbu u ovoj pravnoj stvari iz razloga što iza smrti njihova polubrata SĆ tužena ĆĆ, njegova majka, njih nije prijavila u ostavini kod javnog bilježnika da su i one nasljednice. Sestra i ona su saznale za rješenje o nasljeđivanju mjesec ili dva nakon pravomoćnosti istog. Nekretnine koje se u ostavini navode kao vlasništvo iza smrti njihova polubrata IĆ su bile njegovo vlasništvo u onom dijelu koje se navodi u ostavini obzirom da je to upravo naslijedio iza smrti njihova zajedničkog oca ČĆ, odnosno naslijedio je ¼ kao ona i njena sestra i ĆĆ. Ovu nekretninu koja je označena kao njegovo vlasništvo za cijelo je stekao darovanjem od svoje majke ĆĆ. Međutim sestra i ona smatraju kako to nije bilo vlasništvo ĆĆ već je bilo vlasništvo njihova oca ČĆ koji je predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem. Međutim, radilo se o izvanknjižnom vlasništvu, a ovdje ĆĆ je bila pokrenula postupak u kojem je također isključila nju i sestru, da se uskladi zemljišnoknjižno stanje sa stvarnim stanjem, odnosno da se radi o vlasništvu njihova oca ČĆ. U odnosu na navode tužene da je ona ulagala u predmetne nekretnine mora kazati da to nije točno. Isključivo je ulagao otac ČĆ sa njenim (tužiteljice ad.1)) i sestrinim novcima. Tužena nikada nije radila, pa nije ni mogla podići kredit za kuću kako navodi. Upravo je otac podigao kredit i popravio krov i zidove.
12. Tužena ĆĆ je navela da su je tužiteljice tužile za kuću, a ona je njima rekla da je isplate za kredit koji je podigla za tu kuću, pa će im sve dati. Eto im kuća, a neka oni plate što je radila i materijal. ČĆ je prije nje imao brak sa Ć, te su se u tom braku rodile ĐĆ i NĆ. Nakon tog braka, ona se udala za JĆ u kojem braku su dobili sina SĆ. Ne bi znala točno kazati kada je umro suprug ČĆ, ali je svakako umro prije njihova sina IĆ koji je umro 2019. godine. Nakon što je sin SĆ umro otišla je kod javnog bilježnika gdje je proveden ostavinski postupak iza sina. Tamo je pristupila samo ona i javnom bilježniku nije kazala da njen sin ima i dvije polusestre, obzirom da su one oduvijek govorile da SĆ nije njihov polubrat. Javni bilježnik je utvrdio ostavinsku imovinu iza smrti njenog sina, te se ona kao njegova nasljednica prihvatila sinovljeve imovine. Na pitanje sutkinje kako se njen sin upisao za cijelo kao vlasnik predmetne nekretnine odgovorila je da joj to nije poznato. Predmetne nekretnine u naravi predstavljaju kuću i dvor. Smatra se vlasnicom istih iz razloga što je upravo ona podigla kredit kako bi uložila u kuću i spriječila njeno rušenje, odnosno kako bi popravila krov i zidove. Znači samo je ona ulagala u predmetne nekretnine, te zbog toga smatra da je ona njeno vlasništvo za cijelo. Tužiteljicama ne spori da bi njima zajedno pripadala ¼ predmetnih nekretnina. Samo želi da oni nju isplate za ono što je ulagala u kuću, odnosno što je plaćala kredit, pa im eto cijela kuća.
13. Svjedokinja KĆ (mama tužiteljica i njen tata su brat i sestra) je u svom iskazu navela da joj je predmet spora poznat iz razloga što je u rodu s tužiteljicama, pa su joj one oduvijek pričale o tome, jer je stalno bila borba da dođu do svojih nekretnina. Poznato joj je da je upravo otac tužiteljica ČĆ financirao izgradnju i uređivanje predmetnih nekretnina. Tužena ĆĆ nije nigdje bila zaposlena, a po njenom mišljenju se vrlo malo brinula o kućanstvu. ĆĆ nije mogla dignuti kredit iz razloga što nije bila zaposlena već je to mogao učiniti isključivo ČĆ. Nekretnine koje se navode u rješenju o nasljeđivanju su u naravi kuća, dvor i vrt. Nije točno da je tužena ĆĆ popravljala krov i zidove, već je to radio njen suprug ČĆ za života koji je umro 1971. godine. Nakon te godine kuća i okućnica su iste, odnosno samo su s vremenom propadale, nije se ništa ulagalo.
14. Sukladno odredbi članka 7. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu ZPP), sud više ne ispituje materijalnu istinu, već mora suditi na temelju činjeničnog supstrata kojeg mu ponude stranke, pa kako je u konkretnoj pravnoj stvari, punomoćnik tužiteljica – protutuženica na ročištu održanom dana 8. listopada 2025. godine naveo kako nema daljnjih dokaznih prijedloga i predložio je zaključenje raspravljanja, dok tužena - protutužena tijekom cijelog postupka nije predložila izvođenje niti jednog dokaza kako na okolnosti iz tužbe, tako niti na okolnosti iz protutužbe, to je trebao donijeti odluku prema postojećem stanju u spisu.
15. Odredbom članka 11. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne Novine" broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19 u daljnjem tekstu ZN) stavkom 1. propisano je da ostavitelja koji nije ostavio potomke nasljeđuju njegovi roditelji i njegov bračni drug, stavkom 2. je propisano da ostaviteljevi roditelji nasljeđuju jednu polovicu ostavine na jednake dijelove, a drugu polovicu ostavine nasljeđuje ostaviteljev bračni drug, stavkom 3. propisano je da ako su oba roditelja umrla prije ostavitelja, bračni drug nasljeđuje cijelu ostavinu, stavkom 4. propisano je da ako iza ostavitelja nije ostao bračni drug, ostaviteljevi roditelji nasljeđuju cijelu ostavinu na jednake dijelove, dok je stavkom 5. propisano da ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuje drugi roditelj.
16. Nadalje, u odnosu na ostaviteljevu braću i sestre, odredbom članka 12. stavkom 1. ZN-a propisano je da ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja koji nije ostavio bračnog druga, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njegova djeca (ostaviteljeva braća i sestre), njegovi unuci i praunuci i njegovi daljnji potomci, po pravilima za slučaj kad ostavitelja nasljeđuju njegova djeca i ostali potomci, odredbom članka 2. propisano je da ako su oba ostaviteljeva roditelja umrla prije ostavitelja koji nije ostavio bračnog druga, dio ostavine koji bi svakome od njih pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju potomci, kako je određeno u stavku 1. ovoga članka, stavkom 3. propisano je da u svim slučajevima ostaviteljeva braća i sestre samo po ocu nasljeđuju na jednake dijelove očev dio ostavine, braća i sestre samo po majci nasljeđuju na jednake dijelove majčin dio, a braća i sestre nasljeđuju na jednake dijelove s braćom i sestrama po ocu očev dio, a s braćom i sestrama po majci majčin dio.
17. Dakle, slijedom svega naprijed navedenog, u konkretnom slučaju je za navesti kako nije sporno da je ostavitelj SĆ pok. ČĆ iza sebe nije ostavio bračnog druga, niti djece te da je ostaviteljev otac ČĆ umro prije njega (1971. godine), to dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njegova djeca u ovom slučaju (polu)sestre ostavitelja ĐĆ i ĐĆN, ovdje tužiteljice, (sestra ostavitelja DĆ je umrla prije ostavitelja 2008. godine, koja nije bila u braku i nije imala djece), slijedom čega se ne primjenjuje odredba članka 11. stavak 5. ZN-a, jer se aktivira pravo predstavljanja budući da je ostaviteljev otac, koji je preminuo prije ostavitelja ostavio potomke-ovdje ostaviteljeve (polu)sestre ĐĆ i ĐĆN, tužiteljice.
18. Također za navesti je kako je odredbom članka 232. stavkom 1. ZN-a, propisano da se smatra da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđeno što je u sastavu ostavine, tko je ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno pravo ograničeno ili opterećeno i kako, te postoje li kakva prava na zapise i koja. Isto vrijedi i za djelomično rješenje o nasljeđivanju glede onoga što je njima utvrđeno, stavkom 2. je propisano da što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju može pobijati jedino onaj koji po odredbama ovoga Zakona nije vezan pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju. On to može pobijati jedino putem parnice s osobama u čiju korist glasi utvrđenje čiju istinitost osporava, stavkom 3. je propisano da pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im pripada neko pravo glede onoga za što je utvrđeno da je u sastavu ostavine, ako nisu kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane, stavkom 4. je propisano da pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im je zbog ostaviteljeve smrti pripalo nasljedno pravo na temelju oporuke ili zakona, ili da im je pripalo pravo na neki zapis, ako nisu kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane, stavkom 5. je propisano da su pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju vezane osobe koje su kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi ili su na nju bile uredno osobno pozvane.
19. Upravo iz naprijed navedenog zaključiti je kako je tužena ĆĆ vezana predmetnim pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju iza svog sina SĆ pok. ČĆ u kojem je potvrdila da je nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1201 KO [katastarska općina] vlasništvo ŠĆ za cijelo, a nekretnina označena kao čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 1711 KO [katastarska općina] da je njegovo vlasništvo za ¼ dijela, a da pritom nije isticala da bi se radilo o bračnoj stečevini kao što je istaknula u predmetnoj protutužbi.
20. Dakle, tužena u konkretnoj pravnoj stvari nije ovlaštena pobijati ono što je već utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju obzirom da je kao stranka sudjelovala u ostavinskoj raspravi, te je vezana pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju, za razliku od tužiteljica koje niti su bile uredno pozvane na ostavinsku raspravu, a niti su sudjelovale u istoj pa se ovlaštene pobijati ono što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju.
21. Također, tužena –protutužiteljica, na kojoj je bio teret dokaza, u odnosu na protutužbeni zahtjev, nije dostavila niti predložila izvođenje bilo kakvog dokaza koji bi potkrijepio njene tvrdnje.
22. Slijedom svega navedenog, valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljica - protutuženica, a odbiti protutužbeni zahtjev tužene - protutužiteljice i odlučiti kao u izreci točke I. i II. presude.
23. Tužiteljice - protutužene su u potpunosti uspjele u ovom postupku, pa im je temeljem odredbe članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 u daljnjem tekstu ZPP) i temeljem odredaba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23 – dalje: Tarifa), priznat opravdani parnični trošak za sastav tužbe od dana 31. siječnja 2020. –75 bodova, zastupanje na ročištima od dana 10. rujna 2025. i 8. listopada 2025. – po 75 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2 eura i uvećano za 25% PDV-a iznosi 562,5 eura, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom I.2. izreke presude.
U Supetru, dana 31. listopada 2025.
S U T K I NJ A:
Antonela Franulić Pilj
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka.
Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.
Dostaviti:
1. pun. tužitelja Dean Rahan, odvjetnik u Supetru
2. tužena ĆĆ, A, [adresa]
