Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Međimurska 26 D
Poslovni broj: Gž Ob-97/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu po sucu Snježani Šaško kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Čakovec, OIB: 52966791065, Jakova Gotovca 9, Čakovec, zastupanog po predstojnici ŽL, dipl. soc. radnici, protiv protustranke LL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i protustranke ĆL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanih po punomoćniku Nikoli Žgancu, odvjetniku u Čakovca, uz sudjelovanje djece mlt. ĐL, OIB: [osobni identifikacijski broj], mlt. ML, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. OL, OIB: [osobni identifikacijski broj], svih smještenih u udomiteljskoj obitelji PL, [adresa], zastupanih po posebnoj skrbnici KL, mag.iur. iz [adresa] za posebno skrbništvo, Podružnica Varaždin, radi lišenja prava na roditeljsku skrb, odlučujući o žalbi protustranaka izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj: R1 Ob-1395/2024-12 od 28. kolovoza 2025., dana 31. listopada 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protustranaka LL i ĆL, te potvrđuje rješenje Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj: R1 Ob-1395/2024-12 od 28. kolovoza 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud je donio rješenje čija izreka glasi:
„I-protustranka LL, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1993., s prebivalištem u [adresa] i II-protustranka NL, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1991., s prebivalištem u [adresa], lišavaju se prava na roditeljsku skrb u pogledu mlt. ĐL, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2013., mlt. ML, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2016. i mlt. OL, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2021.“
2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu žalbu podnijele su protustranke LL i NL (dalje: žalitelji) zbog svih žalbenih razloga, dakle bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prava. Predlažu da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Predmet postupka je prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda (dalje: HZZSR, PU) Čakovec, za lišenje prava na roditeljsku skrb protustranaka u odnosu na njihovu zajedničku djecu mlt. ĐL, mlt. ML i mlt. OL.
6. Svoju odluku o osnovanosti prijedloga prvostupanjski sud temelji na slijedećim utvrđenim činjenicama:
- da je u izvanbračnoj zajednici protustranaka do pokretanja ovog postupka rođeno šestero djece između ostalog i mlt. ĐL, rođena **.**.2013., mlt. ML, rođena **.**.2016. i mlt. OL, rođena **.**.2021.
- da obitelj živi u romskom [adresa], u zidanoj kući od tri prostorije s ulaznim hodnikom, bez sanitarnog čvora, te se uzdržavaju od dječjeg doplatka, ostvarenog inkluzivnog dodatka za mlt. UL, te povremenih prihoda od rada protustranke ĆL
- da su djeca protustranaka odrastala u nesigurnom i nestabilnom okruženju, izložena svađama, nasilju, čestim prekidima i promjenama partnera protustranaka, zbog čega su roditeljima izricane brojne mjere obiteljsko-pravne zaštite mlt. djece, i to u tri navrata mjere stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djeci (od 14. lipnja 2017. do 10. travnja 2018., od 1. svibnja 2018. do 30. travnja 2019. i od 5. srpnja 2020. do 5. srpnja 2021.), te u šest navrata mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djeci, koje se kontinuirano provode od 2021. pa nadalje
- da je protustrankama 21. rujna 2020. izrečena žurna mjera izdvajanja djece iz primarne obitelji, a rješenjem Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj: R1 Ob- 433/2020-5 od 1. prosinca 2020. mjera oduzimanja prava na stanovanje s mlt. djecom, koja su vraćena u obitelj roditelja u lipnju 2021.
- da je do ponovnog zbrinjavanja mlađe djece protustranaka izvan primarne obitelji došlo krajem 2023. temeljem suglasnosti roditelja, te je mlt. OL smještana u udomiteljsku obitelj PL **.**.2023., a mlt. ĐL i mlt. ML **.**.2023.
- da iz Sveobuhvatne procjene stručnog tima HZZSR, PU Čakovec od 22. kolovoza 2024. proizlazi da su u postupku procjene identificirane roditeljske snage i rizici na strani protustranaka, te je utvrđeno da postoji znatno više roditeljskih rizika i to na strani majke - poremećaji u ponašanju u mlađoj životnoj dobi u vidu skitnje i preranog upuštanja u spolne odnose, daje prednost svojoj potrebi da djeca budu uz nju u odnosu na potrebe djece za stabilnijim i sigurnim okruženjem, niskog je praga tolerancije na nasilje, bez jasnog orijentira u pogledu potreba djece i osobnih potreba nakon prekida izvanbračne zajednice, pokazuje znakove težih depresivnih epizoda u okviru kojih otežano funkcionira, potpuno nekritično i impulzivno ulazi u niz novih izvanbračnih zajednica bez promišljanja i uvažavanja osnove koja bi trebala biti zadovoljena u odnosu na istovremenu adekvatnu skrb o djeci, sklona je zanemarivati osnovne roditeljske obveze radi prioritiziranja vlastitih potreba za stjecanje partnerske podrške bez koje nije spremna funkcionirati, prihvaća određenu socijalnu podršku vlastite obitelji, ali nije spremna pokušati samostalno funkcionirati bez zasnivanja nove zajednice, nezaposlena i bez dostatnih sredstava za uzdržavanje, iznosi optužbe na račun supruga zbog prijetnji te verbalnog i fizičkog nasilja da bi nastavno isto opovrgnula i nekritički govorila o obnovi njihovog partnerskog odnosa, iskazuje neprimjerene oblike ponašanja te sklonost dramatiziranju i insceniranju radi naglašavanja vlastite uloge žrtve zbog suprugovog preljuba, neodgovorna i nedosljedna u svojim izjavama, ne iskazuje spremnost da potrebe djece u kritičnim trenucima stavi ispred vlastitih potreba da povrijedi supruga iz osvete, svjesno uznemirava djecu prenaglašenim i uznemirenim oblicima ponašanja, te je direktno dovela djecu u ugrožavajuće situacije stupanjem u partnerske odnose i zajednički život s muškarcima koji su skloni nasilju, konzumaciji alkohola te kaznenim djelima; te na strani oca - odrastao u depriviranim obiteljskim odnosima, povremeno u sukobu s više članova primarne obitelji, sklon vršenju kaznenih djela i izbjegavanju izvršavanja zatvorskih kazni, sklon zlouporabi alkohola, fizičkim i psihičkim oblicima nasilja i kontrole, prekida vezu sa suprugom na vlastitu inicijativu radi započinjanja novih veze pri tome ne pokazujući nikakvu inicijativu da riješi pitanje daljnje skrbi o djeci, ne doprinosi uzdržavanju djece tijekom odsustva niti poduzima ikakve mjere da osigura njihovo zbrinjavanje od trećih osoba, izražava niz kritika na račun skrbi o djeci od strane supruge uz istovremenu potpunu nekritičnost prema vlastitim propustima, nedosljedan i nekritičan u vlastitim izjavama i odlukama koje ni po čemu ne uključuju promišljanje o dobrobiti djece, nezaposlen i bez dostatnih sredstava za uzdržavanje obitelji
- da je procjenom stručnog tima HZZSR, PU Čakovec utvrđeno da na strani mlt. djece postoji razvojni rizik zbog obilježja roditelja i okolnosti u obitelji zbog izostanka materijalne, emocionalne i organizacijske podrške proširene obitelji, rodbine ili/i prijatelja, neodgovarajućeg stila života roditelja (loša održavanost domaćinstva, sklonost neradu i besposličarenju, neracionalno trošenje novca, život koji ne pruža stabilnost djetetu), nezadovoljavajuće svakodnevne skrbi o osnovnim potrebama djeteta, nerazumijevanja razvojnih/emocionalnih potreba djeteta, neprihvaćanja odgovornosti za roditeljstvo, razvojne ishode i ponašanje djeteta, neprihvatljivog i rizičnog ponašanja roditelja (sklonost kriminalu, promiskuitetu, kockanju, ovisnosti o internetu i sl.), neodgovarajućih obrazaca interakcije roditelja s proširenom obitelji i drugim mrežama socijalne podrške (susjedstvo, prijatelji, lokalna zajednica…), nepovoljne povijesti roditelja (izloženosti nasilju i drugim oblicima traumatizacije, odrastanje izvan vlastite obitelji) i dr., slijedom čega, a obzirom na prisustvo većeg broja rizika na strani oba roditelja, nepostojanja dostatnih zaštitnih čimbenika, a posebno na činjenicu da su roditeljima već ranije djeca sudskom mjerom oduzeta te da su nakon povratka djece u obitelj ponovno kontinuirano izlagali djecu ugrožavajućim oblicima ponašanja, radi čega je evidentno da nisu u mogućnosti osigurati dugotrajnu stabilnost koja je djeci potrebna, da je u interesu djece lišenje prava oba roditelja na roditeljsku skrb
- da se posebna skrbnica mlt. djece suglasila s prijedlogom predlagatelja, navodeći da je isti u najboljem interesu djece, koja su se uspješno prilagodila životu izvan primarne obitelji te postigla napredak u svakodnevnom funkcioniraju, koji bi se povratkom u primarnu obitelj ponovno ugrozio, posebno uzimajući u obzir da su djevojčice već jednom bile vraćane, a osobito uzimajući u obzir povijest nasilnog ponašanja u obitelji.
6.1. Slijedom navedenih činjenica, poglavito okolnosti da protustranke ne mijenjaju stil života, da su bez obzira na do sada izrečene mjere obiteljsko-pravne zaštite okupirani svojim problemima i da povratkom djece u obitelj postoji visoki rizik za njihov život i zdravlje, prvostupanjski sud zaključuje da su protustranke zanemarile roditeljsku odgovornost, dužnost i prava u svrhu zaštite i promicanja djetetovih osobnih i imovinskih prava te dobrobiti, odnosno da su grubo kršili prava, obveze i odgovornosti koje im pripadaju kao roditeljima mlt. djece, te da bi povratak djece u obitelj predstavljao ozbiljnu opasnost za njihov život, zdravlje i razvoj, pa je pozivom na odredbe čl. 170. i čl. 171. toč. 4. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23, dalje: ObZ-a) osnovanim ocijenio prijedlog predlagatelja da se roditeljima izreče stroža mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djece iz nadležnosti suda, odnosno da ih se liši prava na roditeljsku skrb u odnosu na djecu mlt. ĐL, mlt. ML i mlt. OL.
7. U žalbi žalitelji navode da je prvostupanjski sud počinio bitne povrede pravila postupka jer nije proveo njihove dokazne prijedloge, niti ih je saslušao tijekom postupka. Ističu da predloženi svjedoci imaju neposredna saznanja o odnosima u njihovoj obitelji, te njihovim materijalnim prilikama i činjenici da su se njihove životne okolnosti značajno promijenile u posljednjih više od pola godine. Također, navode da su iz opravdanih razloga izostali s ročišta, naime protustranka NL je građevinski radnik i radi na terenu, te ga poslodavac nije pustio s posla, dok je protustranka LL nedavno rodila i nije mogla pristupiti na ročište. Nadalje, osporavaju utvrđenje suda da mjere koje im je izrekao Zavod nisu polučile nikakve rezultate, navodeći da su ostvarili napredak u odnosu na stambene prilike u kojim žive, ali i u odnosu na brigu o djeci, koja su trenutno u udomiteljskoj obitelji, no redovito ih posjećuju, te su sada više usmjereni na brigu i boljitak djece nego je to bilo ranije, te na poboljšanje brige vezane za izvršavanje školskih obveza. Stoga smatraju da ih je prvostupanjski sud neosnovano lišio prava na roditeljsku skrb.
8. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, nije uočeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92,112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08-ispravak, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP-a) u vezi čl. 346. ObZ-a na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2.
ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.
9. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a na koju žalitelji sadržajno ukazuju u žalbi, a koja postoji ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom. Protustrankama je omogućeno da dadu svoje iskaze kod suda, no isti su se sami lišili tog prava, što je njihova procesna dispozicija, ali ne i bitna povreda koju bi počinio sud. Naime, isti su bili uredno pozvani na dva ročišta uz napomenu saslušanja, na koja nisu pristupili, time da protustranka LL svoj izostanak nije opravdala, dok je protustranka NL opravdao izostanak s ročišta 20. svibnja 2025., ali ne (valjano) i izostanak s ročišta 26. kolovoza 2025. Izostanak provedbe dokaza saslušanjem protustranaka, obzirom na ostale izvedene dokaze, nije od utjecaja na donošenje pravilne i zakonite odluke, jer sud može, ali i ne mora provesti dokaz saslušanjem stranaka (čl. 264. ZPP-a). Također, ni odbijanje dokaznih prijedloga za saslušanje svjedokinja ČL i HL (čije saslušanje su protustranke predložile na okolnost odnosa u obitelji, njihovih materijalnih prilika i promjene životnih okolnosti) nakon što iste nisu pristupile na dva ročišta na koja su uredno bile pozvane, obzirom na ostale izvedene dokaze, nema značaj navedene bitne povrede, te nije od utjecaja na donošenje pravilne i zakonite odluke.
10. Protustranke neosnovano i neutemeljeno osporavaju činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda, koja se temelje na ispravama u spisu, i to prvenstveno na izvješću i procjeni stručnog tima HZZSR, PU Čakovec, koji su rezultat praćenja obiteljskih prilika i općeg funkcioniranja roditelja, uvida u izvješća voditelja mjere nadzora i udomiteljske obitelji o funkcioniranju djece, uvida u službenu bilješku i mišljenje psihologa, te uvida u svu dostupnu dokumentaciju službe, a osim toga i na dokumentaciji MUP-a i prekršajnih sudova. Svojim žalbenim navodima protustranke ni na koji način nisu dovele u sumnju pravilnost utvrđenja i zaključaka prvostupanjskog suda pa se njihovi žalbeni navodi ukazuju paušalnim i neutemeljenim.
11. Prije svega valja navesti da prilikom donošenja odluka koje se tiču djeteta, sudovi moraju ponajprije štititi prava djeteta i njegovu dobrobit, kako je to propisano čl. 5. st. 1. ObZ-a. U konkretnom slučaju ocjena je prvostupanjskog suda da sve činjenice utvrđene u postupku upućuju na zaključak da je upravo radi zaštite prava i dobrobiti mlt. djece protustranaka potrebno usvojiti prijedlog predlagatelja da se roditelje liši prava na roditeljsku skrb, obzirom na okolnosti na strani roditelja koji nemaju dostatne kapacitete da samostalno, pouzdano i odgovorno brinu o mlt. djeci, što ugrožava njihov razvoj i dobrobit. Uzme li se u obzir velik broj perzistirajući rizika na strani roditelja, u odnosu na izostanak roditeljskih snaga, poglavito da roditelji nisu ostvarili dostatne pozitivne promjene za povratak mlt. djece u primarnu obitelj, povratak djece u obitelj roditelja i prema ocjeni ovoga suda predstavljao bi ozbiljnu opasnost za njihov život, zdravlje i razvoj.
12. Dakle i prema mišljenju ovoga suda, a protivno žalbenim navodima žalitelja, pravilno je prvostupanjski sud, imajući u vidu cjelokupnu obiteljsku situaciju protustranaka zaključio da na strani protustranaka u vremenskom razdoblju od kada se mlt. djeca nalaze na smještaju u udomiteljskoj obitelji nije došlo do značajnijih, a ni trajnijih promjena u roditeljskom funkcioniranju i ponašanju, čime bi se smanjila ugroza povratka djece u primarnu obitelj, jer je njihova motivacija za promjenom kratkotrajnog karaktera, te ne prihvaćaju niti jedan oblik pomoći savjetodavnog rada niti usluge s ciljem otklanjanja rizičnih obrazaca ponašanja, na osnovu čega se može zaključiti da nemaju kapacitete da djeci osiguraju stabilno i sigurno okruženje, bez izlaganja nepredvidljivim i neprimjerenim situacijama. Žalbeni navodi protustranaka o ostvarenom značajnom napretku u odnosu na razdoblje kada su im izricane razne mjere roditeljskog nadzora, osim što su proturječni ispravama u spisu, paušalne su naravi, bez iznesenih konkretnih i relevantnih argumenata u prilog navedenom.
13. Za dodati je da je postupak radi lišenja prava na roditeljsku skrb iz čl. 171. ObZ-a složen i posebno osjetljiv s aspekta prava na poštivanje obiteljskog života protustranaka kao roditelja, zajamčenog odredbom čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine-Međunarodni ugovori“ broj 18/97, 6/99- pročišćeni tekst, 8/99, 14/02, 1/06, dalje: EKLJP) i čl. 35. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 5/14, dalje: Ustav), ali i s aspekta obveze države da u okolnostima konkretnog slučaja osigura ostvarivanje najboljeg interesa djeteta, jer je ta obveza države utemeljena na odredbi čl. 3. Konvencije o pravima djeteta („Narodne novine-Međunarodni ugovori“ broj 12/92). Usvajanjem prijedloga predlagatelja za lišenje prava na roditeljsku skrb sud se kao tijelo javne vlasti na sasvim izravan i vrlo ozbiljan način miješa u pravo protustranaka na njihov obiteljski život, a to je prihvatljivo jedino ukoliko je nužno. U tom je smislu u ovom postupku bilo potrebno naći pravičnu ravnotežu između pojedinačnog interesa protustranaka kao roditelja, s jedne strane i interesa države da zaštiti najbolji interes djece, s druge strane.
14. Imajući u vidu navedeno, valja istaknuti kako ovaj drugostupanjski sud prihvaća utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda da je s jedne strane protustrankama oduzeto pravo na roditeljsku skrb iz razloga što na njihovoj strani ne postoje osobni niti okolinski uvjeti da im mlt. ĐL, mlt. ML i mlt. OL budu povjerene na svakodnevnu skrb, te iako verbaliziraju želju da djeca žive s njima i da o njima skrbe, nekritični su prema vlastitom roditeljskom funkcioniranju, ponašanju i kompetencijama, dok s druge strane, mlt. djeca dulje razdoblje žive izvan primarne obitelji, pa i prema ocjeni ovog suda njihov interes da se njihova de facto obiteljska situacija ne mijenja prevladava nad interesom bioloških roditelja za objedinjavanjem obitelji.
15. Iz svega navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, pravilno primijenio materijalno pravo, u smislu navedenih odredaba ObZ-a, kada je protustranke kao roditelje lišio prava na roditeljsku skrb u odnosu na mlt. ĐL, mlt. ML i mlt. OL, cijeneći da su za to ostvareni uvjeti iz čl. 170. i čl. 171. toč. 4. ObZ-a.
16. Stoga je primjenom čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi čl. 346. ObZ-a valjalo odbiti žalbu protustranaka kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.
Varaždin, 31. listopada 2025.
Sudac
Snježana Šaško