REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P-2330/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji mr. sc. Maji Josipović na temelju pisanog prijedloga sudske savjetnice Karmen Basić, u pravnoj stvari tužitelja ALLIANZ HRVATSKA d.d., Zagreb, Heinzelova 70, OIB: 23759810849, kojeg zastupa punomoćnik Domagoj Rukavina, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Špehar, Špehar & Rukavina, Zagreb, Masarykova ulica 7, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate, nakon javne glavne rasprave zaključene 17. rujna 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja i zamjenice punomoćnika tuženika, dana 30. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju, u roku od 15 dana, iznos od 3.497,42 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 17. ožujka 2023. do isplate po stopi obračunatoj do 31. prosinca 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju, u roku od 15 dana, trošak parničnog postupka u iznosu od 2.172,15 EUR zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 30. listopada 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III/ Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 375,00 EUR.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 26. siječnja 2023. dogodila prometna nezgoda u Zagrebu, na križanju Boškovićeve i Palmotićeve ulice u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka], obvezno osigurano kod tuženika, a kojim je upravljao vozač DL i vozilo reg. oznake [registarska oznaka], osigurano kod tužitelja kasko osiguranjem, a kojim je upravljao vozač DLŠ. Za prometnu nezgodu je isključivo odgovoran osiguranik tuženika. U predmetnom štetnom događaju je oštećeno vozilo tužiteljeva osiguranika kojemu je tužitelj isplatio naknadu imovinske štete s obzirom da je u vrijeme nastanka nezgode vozilo reg. oznake [registarska oznaka] imalo kod tužitelja sklopljenu policu kasko osiguranja. Na ime štete na predmetnom vozilu tužitelj je dana 17. ožujka 2023. isplatio iznos troška popravka od 3.497,42 EUR temeljem računa broj 2005/11338/3 Auto Zubak od 8. ožujka 2023. Tužitelj ističe da je za prometnu nezgodu odgovaran osiguranik tuženika pa je stoga na tužitelja prešlo pravo potraživati isplaćeni iznos u visini od 3.497,42 EUR od odgovorne osobe. Tužitelj tužbom potražuje isplatu iznosa od 3.497,42 EUR sa zateznim kamatama tekućim od

17. ožujka 2023. do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da nije sporno da se dana 26. siječnja 2023. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] te da je isto bilo osigurano kod tuženika kao osiguratelja temeljem police osiguranja broj [broj police osiguranja]. Tuženik osporava odgovornost svog osiguranika za predmetnu štetu i ističe isključivu odgovornost tužitelja za istu. Tuženik nadalje navodi da je do prometne nezgode došlo jer je osiguranik tužitelja poduzeo radnju skretanja u lijevo bez da se uvjerio da to može učiniti, a da time ne ugrožava druge sudionike u prometu. Time je radnja osiguranika tužitelja poduzeta protivno odredbama članka 43. stavak 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Tuženik ističe da je osiguranik tužitelja poduzeo sve potrebne radnje da bi zasigurno uočio osiguranika tuženika kako se kreće kolnikom u biciklističkoj traci. Podredno, opreza radi, tuženik ističe prigovor podijeljene odgovornosti, odnosno doprinosa osiguranika tuženika nastanku predmetnog događaja, u manjem omjeru od odgovornosti tužitelja. Tuženik ističe kako sama visina štete na vozilu nije sporna nego da se ista osporava iz razloga odgovornosti osiguranika tužitelja za nastanak predmetne prometne nezgode.

3. U podnesku od 3. travnja 2024. tužitelj je naveo da ukazuje kako je osiguranik tuženika DL na poleđini izvješća o prometnoj nezgodi vlastoručno potpisao izjavu kojom priznaje krivnju za štetni događaj od 26. siječnja 2023, a da je sama dinamika nastanka štetnog događaja detaljno opisana u prijavi štete predanoj uz tužbu.

4. Tijekom dokaznog postupka pročitane su isprave: izvješće o prometnoj nezgodi uz izjavu osiguranika tuženika UL (list 5-6 spisa), prijava štete od 23. Veljače 2023. (list 7-8 spisa), polica moj auto broj 04401418219 (list 9-10 spisa), uvjeti osiguranja motornih vozila i vodič kroz usluge (list 11-110 spisa), vozačka dozvola DL (list 111-112 spisa), izvid štete broj KA01820/23/1/1 (list 113 spisa), preslika fotografija (list 114-120 spisa), račun broj 2005/11338/3 od 8. ožujka 2023. (list 121-123 spisa), nalog za isplatu KA01820/23 od 15. Ožujka 2023. (list 124 spisa), prometi izvadaka po zadanim uvjetima (list 125-126 spisa). Proveden je dokaz saslušanjem svjedoka te su pročitani iskazi svjedoka ĆL (list 152 spisa), svjedoka DL (list 158 spisa) i svjedoka BL (list 189 spisa). Proveden je dokaz prometnim vještačenjem po vještaku dipl. Ing. Strojarstva te je sud izvršio uvid u nalaz i mišljenje vještaka (160-165 spisa) te iskaz vještaka dan na ročištu (list 175 spisa).

5. Sud nije proveo dokaz saslušanjem svjedoka ZL s obzirom da je i bez saslušanja navedenog svjedoka stanje stvari dovoljno razjašnjeno te saslušanje navedenog svjedoka nije bilo potrebno radi utvrđenja među strankama spornih činjenica. Stoga, provođenje daljnjih dokaza u smislu saslušanja svjedoka ZL bespotrebno bi pridonijelo odugovlačenju postupka te bi bilo u protivnosti s načelom ekonomičnosti postupka.

6. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013. i 89/2014, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP) tužbeni zahtjev utvrđen je osnovanim u cijelosti.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 3.497,42 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 17. ožujka 2023. do isplate na ime regresa za iznos koji je tužitelj isplatio svojem osiguraniku temeljem sklopljenog ugovora o kasko osiguranju, a zbog štete koja je nastala u prometnoj nesreći od 26. siječnja 2023. za koju odgovornim smatra osiguranika tuženika.

8. Među strankama nije sporno da se 26. siječnja 2023. dogodila prometna nezgoda u kojoj su sudjelovali osiguranik tužitelja i osiguranik tuženika, nije sporna aktivna i pasivna legitimacija. Također, nije sporna visina štete.

9. Među strankama je sporna odgovornost osiguranika tuženika za štetu te postoji li eventualna podijeljena odgovornost za štetu osiguranika tužitelja i osiguranika tuženika.

10. Iz izvješća o prometnoj nezgodi od 26. siječnja 2023. je razvidno da je vozač DL upravljao motornim vozilo marke HONDA (motocikl) reg. oznake [registarska oznaka], da se kretao biciklističkom stazom te je na raskrižju vozio ravno. Vozač DLŠ je upravljao motornim vozilom marke AUDI, reg. oznake [registarska oznaka], te je na raskrižju skretao u lijevo.

11. Iz izjave vozača DL (uz izvješće o prometnoj nezgodi) je razvidno da u izjavi navodi da priznaje krivicu u prometnoj nezgodi koja se dogodila 26. siječnja 2023 u 15:00, na uglu Palmotićeve i Boškovićeve ulice.

12. Iz prijave štete je razvidno da je osiguranik tužitelja štetu prijavio 23. veljače 2023. te je u prijavi opisao dinamiku nastanka prometne nezgode.

13. Svjedok ĆL (uvidom u JRO sustav sud je utvrdio da je rođeno prezime svjedoka D) je u svim iskazu naveo da je predmetnog dana išao u Boškovićevu ulicu 23 te se zaustavio na Zelenom valom u krajnjoj desnoj traci. Nakon što je pokupio suputnike prestrojio se u krajnju lijevu traku. Uz krajnju lijevu traku nalazi se biciklistička traka. Stajao je na semaforu na kojem je bilo upaljeno crveno svijetlo te je sa svojim vozilom bio prvi na semaforu. Vidio je da na biciklističkoj stazi sigurno 100 metara nema biciklista. Crveno svjetlo na semaforu nije dugo trajalo te pošto je skretao lijevo u Palmotićevu ulicu, upalio je lijevi pokazivač smjera te nakon što se upalilo zeleno svjetlo na semaforu pogledao je i vidio da nema nikoga, a što je vidio i prije nego što je dao žmigavac za skretanje. Nakon što je gotovo skrenuo odjednom je osjetio udarac u lijevu stranu vozila, i to u prednja lijeva vrata. Kad je izašao iz vozila vidio je da čovjek ustaje s poda. Na prvi trenutak nije uočio da se radi o motociklu te je mislio da je biciklist, međutim svejedno mu nije bilo jasno s obzirom da ga nije prije uočio. Nadalje je naveo da kada je dogodio udarac da je on već bio u skretanju, a što dokazuje i sami udarac koji se dogodio u vrata vozila. Na lice mjesta su pozvali policiju. Vozač motocikla mu je tom prilikom rekao što se dogodilo, da je on stajao u koloni, dva vozila iza njegovog vozila te kada se upalilo zeleno svjetlo na semaforu, u namjeri da što prije prođe s motociklom, je prešao na biciklističku stazu te u svome naletu kasno vidio njegovo vozilo koje je skretalo ulijevo pa onda nije mogao na vrijeme reagirati. Svjedok je naveo da je vozač motocikla na licu mjesta priznao svoju krivicu. Kad su zvali policiju rečeno im je da neće moći doći na lice mjesta sigurno 2 sata. Zvao je i vučnu službu te su po preporuci vozača vučne službe ispunili Europsko izvješće te je vozač motocikla na stražnjoj strani toga izvješća i napisao svoje priznanje. Automobil je odveo u Auto Zubak te je šteta procijenjena cca 5.000,00 EUR. Obratio se Croatia osiguranju međutim oni su njegov zahtjev odbili. Svjedok je naveo da nije primijetio motocikl koji se kretao biciklistikom stazom s obzirom da se nalazio u traci dva vozila iza njegovoga te je velikom brzinom krenuo u pretjecanje da bi što prije prešao semafor. Nadalje je naveo da je normalno da skretajući u lijevo ne može stalno gledati na lijevu stranu s obzirom da mora gledati i smjer vožnje, a motociklist je naišao velikom brzinom. Svjedok je mišljenja da se motociklist kretao nekakvom normalnom brzinom jasno je da bi mogao i stati a ne se u brzini zabiti u njegovo vozilo.

14. Svjedok DL je u svom iskazu naveo da je prilikom predmetnog događaja upravljao motornim vozilom - motociklom te se kretao po Zelenom valu, po biciklističkoj stazi, dok se drugo vozilo nalazilo u traci do biciklističke staze. Na raskrižju ja išao ravno, a vozač drugog vozila je skretao u lijevo te je došlo do udarca. Nakon prometne nezgode su čekali policiju 2 sata. S obzirom da mu se zbog osobnih obaveza žurilo te nije imao vremena čekati policiju svojom je krivnjom priznao odgovornost za prometnu nezgodu. Međutim sutradan kada je promislio promislio, a i pitao policiju tko bi bio odgovoran u ovoj konkretnoj situaciji, policija mu je rekla da bi to bio vozač drugog vozila s obzirom da mu je oduzeo prednost, odnosno nije provjerio mrtvi kut. Navodi da je svjestan da se kretao biciklistikom stazom međutim da je on bio na motociklu težine 300 kilograma i upaljenih svjetala te da mu nije jasno kako ga vozač automobila nije primijetio. U trenutku udarca oba vozila su bila u u kretanju, otprilike su se kretali 15-20 km/h. Nadalje je naveo da ga nitko nije prisilo da potpiše Europsko izvješće o prometnoj nesreći, ali da je svjestan da je postupio protivno svome instinktu u okolnostima kada mu se žurilo zbog osobnih obaveza, a i zbog gužve koja se stvorila u prometu. Naveo je da ne zna je li vozač imao upaljen lijevi pokazivač smjera te kako misli da vozač automobila nije započeo radnju skretanja ulijevo te da se sve dogodilo u sekundi. Naveo je da se motociklom zabio u automobil između prednjih vrata i blatobrana.

15. Svjedok ŠL je u svom iskazu navela da su predmetnog dana ona i gospođa ZL, koja je supruga g. ĆL koji je upravljao vozilom, bile na sastanku u Boškovićevoj ulici te je nakon toga sastanka g. ĆL došao automobilom po njih. Ona je sjedila na stražnjem sjedalu iza suvozačeva sjedala. Gospodin ĆL se prestrojio u lijevu traku kako bi mogao skrenuti lijevo u Palmotićevu ulicu. Kada je počeo skretati u Palmotićevu ulicu osjetili su snažan udar te je onda kasnije i vidjela da se to motocikl zaletio u automobil, u dio kod vozača. S obzirom da u blizini stanuje ona je sam nakon toga pješke otišla doma te su g. ĆL i ostali sudionici nezgode ostali čekati policiju. Svjedok je naveo da je vozač ĆL provjerio te da je već bio u skretanju kada je motociklist udario u vozilo. Provjeru je izvršio okretanjem glave. Motocikl se kretao velikom brzinom, a što pretpostavlja s obzirom na jačinu udarca. Ne zna gdje se motocikl nalazio prije nešto je došlo do udara.

16. Iskazi saslušanih svjedoka sukladni su u dijelu u kojem navode pravce kretanja neposredno i u trenutku sudara te su također suglasni glede mjesta sudara u raskrižju. Tako da je iz iskaza svjedoka sud nedvojbeno utvrdio da je osobno vozilo marke AUDI kojim je upravljao vozač ĆL bilo zaustavljeno zbog crvenog svjetla na semaforu i to u lijevoj traci na prvom mjestu. Nakon što se upalilo zeleno svjetlo na semaforu sa vozilom je izvršio radnju skretanja u lijevo. Vozač motocikla marke HONDA, neposredno pred sudar, kretao se po biciklističkoj stazi do prometne trake u kojoj se na semaforu nalazilo osobno vozilo marke AUDI. Na raskrižju se motociklom kretao ravno.

17. Iskazi saslušanih svjedoka se razlikuju glede načina kretanja motocikla u dolasku do mjesta sudara.

18. Nalaz i mišljenje je imenovani vještak dipl. ing Zlatko Toth izradio uzimajući u obzir iskaze oba saslušana vozača koja su sudjelovala u predmetnoj prometnoj nesreći. Tako je u svom nalazu naveo da je vozilo marke AUDI od zaustavljenog položaja pa do mjesta sudara vozila moglo proći put od oko 13-15 m, a u trenutku sudara moglo je postići brzinu od oko 23 km/h dok je za prelazak tog puta vozilo utrošilo vrijeme od oko 4,32 s. Vještak nadalje navodi da nema elemenata za izračun brzine kretanja motocikla, ali da analizom iskaza vozača proizlazi da se kretao brzinom od 36 km/h prema varijanti vozača motornog vozila AUDI te da je po toj varijanti u trenutku stupanja na biciklističku traku motocikl bio vremenski udaljen od mjesta sudara za oko 3,52 s. Prema varijanti vozača motocikla, pri brzini kretanja od 20 km/h motocikl bi u trenutku započetog skretanja vozila marke AUDI bio udaljen od mjesta sudara oko 24,0 m.

19. Nadalje, vještak u svom nalazu navodi da u konkretnoj prometnoj situaciji, a po varijanti vozača vozila marke AUDI, proizlazi da je trenutku stupanja na biciklističku traku motocikl bio vremenski udaljen od mjesta sudara za oko 3,68 s, a što ako se usporedi s vremenom dolaska vozila u sudarni položaj, proizlazi razlika od 0,80 s što ukazuje da je vozilo započelo skretanje u lijevo prije nego što je motocikl stupio na biciklističku traku i za vozača osobnog automobila nije bio vidljiv. U tom slučaju vozač nije imao razloga za odustajanje od skretanja u lijevo. Po iskazu vozača motocikla, u trenutku započinjanja skretanja vozila marke AUDI bio je udaljen od mjesta sudara 24,0 m i za vozača je bio vidljiv. U tom slučaju vozač vozila AUDI je imao mogućnost provjerom uočiti motocikl na biciklističkoj traci i u slučaju da je odustao od skretanja u lijevo, nezgoda bi bila izbjegnuta.

20. Vještak dipl. Ing. Zlatko Toth je u svom usmenom iskazu naveo da ostaje u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 25. ožujka 2025. Nadalje je naveo da je traka po kojoj se kretao motocikl namijenjena isključivo za kretanje biciklista, a da se motocikl kretao po prometnoj traci, a ne biciklističkoj, tada bi se on kretao iza vozila i do nezgode ne bi došlo. U odnosu na vrijeme od prelaska motocikla na biciklističku traku do udarca vještak je naveo da je u mišljenju obrazložio dvije varijante koje su temeljene na iskazu saslušanih svjedoka. Točan vremenski iznos izračunao je samo za varijantu vozača automobila te je i to naveo u točki 5.2. svog nalaza, odnosno radi se o 3,52 sekunde. Nedvojbeno je motociklist udario u automobil i to njegovu lijevu bočnu stranu.

21. Ovaj sud prihvatio je u cijelosti nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Zlatka Totha jer je stručan, obrazložen i u skladu s dokumentacijom koja prileži spisu, a čemu u prilog ide i činjenica da ni tužitelj ni tuženik na sam nalaz i mišljenje, kao niti na iskaz vještaka dan usmeno na ročištu pred ovim sudom nisu imali primjedbi.

22. Odredbom članka 963. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO) propisano je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

23. S obzirom da je tuženik osporio odgovornost svoga osiguranika za nastanak predmetne nezgode, tužitelj ima pravo regresno se namiriti od tuženika samo u slučaju ako dokaže sve pretpostavke odgovornosti za štetu osiguranika tuženika. Odgovornost za štetu nastaje pod pretpostavkom da je osoba odgovorna za štetu počinila protupravnu štetnu radnju zbog koje je nastala šteta osobi koja traži popravak štete i ako postoji uzročno posljedična veza između štetne radnje i štete kao posljedice. Sve navedene pretpostavke moraju se kumulativno ispuniti.

24. Odredbom članka 1072. stavak 1. ZOO-a je propisano da kada je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo odgovoran za štetni događaj, dok je stavkom 2. propisano da ukoliko postoji obostrana krivnja da svaki vlasnik odgovara drugome razmjerno stupnju svoje krivnje.

25. Nadalje, odredbom članka 12. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj: 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014.,64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022., 114/2022., 133/2023.; dalje u testu: ZSPC) propisano je da su se sudionici u prometu dužni držati ograničenja, zabrana i obveza izraženih pomoću postavljenih prometnih znakova, a odredbom članka 34. stavak 1. ZSPC-a određeno je da su sudionici u prometu dužni postupati u skladu s propisima o prometnim pravilima, prometnim znakovima postavljenim na cesti, prometnim svjetlima te znakovima i naredbama ovlaštenih osoba.

26. Odredbom članka 2. stavak 1. točka 18. ZSPC-a je propisano da je »biciklistička traka« dio kolnika namijenjen za promet bicikala koji se prostire uzduž kolnika i koji je obilježen uzdužnom crtom na kolniku i propisanim prometnim znakom.

27. Nadalje, odredbom članka 43. stavak 1. ZSPC-a općenito je određeno da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu, dok je stavkom 2. citiranog članka određeno da je prije započinjanja radnji iz stavka 1. vozač dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

28. U odnosu na među strankama spornu okolnost nastanka prometne nesreće (u dijelu u kojem se iskazi osiguranika tužitelja i osiguranika tuženika razlikuju, a tiču se načina kretanja motocikla u dolasku do mjesta sudara) i pitanje odgovornosti sudionika za nastanak iste sud navodi kako slijedi.

29. U cijelosti je ocjenjen kao vjerodostojan iskaz svjedoka ĆL, a sve s obzirom da je iskazivao jasno, određeno, životno logično i dosljedno. Iskaz navedenog svjedoka u cijelosti je sukladan preostalim dokazima u spisu, i to ispravama koje je tužitelj predao uz tužbu, kao i iskazu saslušanog svjedoka BL, a koja svjedokinja je također iskazivala jasno, uvjerljivo i dosljedno.

30. Stoga, na temelju provedenih dokaza sud je utvrdio da je vozač motornog vozila ĆL upalio lijevi pokazivač smjera te nakon što je upaljeno zeleno svjetlo na semaforu provjerio je, odnosno pogledao može li radnju skretanja u lijevo provesti bez opasnosti za ostale sudionike u prometu.

31. Dakle, iz svega navedenoga proizlazi istinitim navod svjedoka ĆL da je vozač motocikla stajao u koloni iza motornog vozila marke AUDI te da je kada se na semaforu upalilo zeleno svjetlo u namjeri da što prije prođe, s motociklom je prešao na biciklističku traku te u naletu kasno vidio motorno vozilo marke AUDI koje je već započelo radnju skretanja u lijevo. Na takvu dinamiku nastanka štetnog događaja ukazuju i oštećenja na motornom vozilu marke AUDI. Naime, prilikom sudara motor je naletio na lijevu bočnu stranu vozila u prednja lijeva vrata pa zatim u prednji lijevi blatobran. Navedeno ukazuje da je u trenutku udarca motocikla u automobil vozač osobnog automobila marke AUDI već itekako započeo radnju skretanja ulijevo. Također, na istinitost iskaza saslušanog svjedoka ĆL ukazuje i činjenica da je osiguranik tuženika DL netom nakon prometne nesreće uz ispunjeno izvješće o prometnoj nezgodi napisao i vlastoručno potpisao izjavu kojom priznaje krivicu u predmetnoj prometnoj nesreći. Sud je u cijelosti ocijenio nevjerodostojnim navode saslušanog svjedoka, osiguranika tuženika DL da je svojom krivnjom priznao odgovornost za prometnu nezgodu jer mu se žurilo te da je sutradan kada je promislio i pitao policiju utvrdio da bi ipak za nesreću bio odgovoran vozač osobnog automobila. Naime, nije životno logično i realno da bi netko samo zbog žurbe dao tako ozbiljnu izjavu kao što je priznanje odgovornosti za prouzročenje štete.

32. Slijedom navedenoga, osiguranik tužitelja, vozač osobnog automobila marke AUDI, je započeo s radnjom skretanja u lijevo prije nego što je motocikl stupio na biciklističku traku te stoga za osiguranika tužitelja nije bio vidljiv, odnosno osiguranik tužitelja unatoč tome što je prije poduzimanja radnje skretanje u lijevo izvršio potrebne provjere nije mogao uočiti osiguranika tužitelja, odnosno vozača motocikla. Stoga, osiguranik tužitelja nije imao razloga za odustajanje od skretanja u lijevo.

33. Odnosno, u slučaju da se vozač motocikla (osiguranik tuženika) kretao po prometnoj traci, a ne po biciklističkoj (a koja je namijenjena isključivo za promet bicikla) te da je svoje kretanje prilagodio tako da može propustiti vozilo u skretanju u lijevo, nezgoda bi bila izbjegnuta.

34. Stoga, po mišljenju ovoga suda uzrok predmetnog štetnog događaja je isključivo radnja osiguranika tuženika.

35. Visina štete među strankama nije sporna te ona proizlazi iz računa broj 2005/11338/3 od 8. ožujka 2023. (list 121-123 spisa).

36. U odnosu na tijek zakonskih zateznih kamata, ukazuje se da u smislu odredbe članka 963. stavka 1. ZOO-a osiguratelj koji je naknadio štetu oštećenoj osobi i na kojega je prešlo pravo osiguranika ima pravo od štetnika, odnosno njegovog osiguratelja naplatiti isplaćeni iznos štete. Isto tako, ima pravo na zatezne kamate na svotu isplaćene naknade štete od dana kada je izvršio isplatu. Takvo pravno shvaćanje izraženo je u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-643/2022-2 od 6. prosinca 2023. Uvidom u spis sud je utvrdio da je tužitelj po šteti broj KA01820/23-1 dana 17. ožujka 2023. svom osiguraniku isplatio isplatio iznos od ukupno 3. 497,42 EUR. Stoga, tužitelj ima pravo na naknadu zateznih kamata na utuženi iznos tekuću od 17. ožujka 2025. do isplate. Visina stope zatezne kamate je određena sukladno odredbi članka 29. stavak 2. ZOO-a za ostale odnose.

37. Slijedom svega navedenoga, zahtjev tužitelja za isplatom iznosa aod 3.497,42 EUR na ime regresnog zahtjeva zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 17. ožujka 2025. do isplate je ocjenjen u cijelosti osnovanim te je odlučeno kao u točki I/ izreke presude.

38. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama članka 154. stavka 1. ZPP-a i članka 155. ZPP-a. Visina naknade troškova za rad odvjetnika utvrđena je na temelju Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne Novine" broj 138/23, dalje: Tarifa).

39. Sukladno članku 154. stavak 1. ZPP-a stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. S obzirom da je u ovoj parnici tužitelj u cijelosti uspio u sporu, tuženik mu je dužan naknaditi trošak parničnog postupka, i to trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 7.1. Tarife) što uvećano za PDV sukladno Tbr. 46. Tarife iznosi 250,000 EUR, za sastav podneska od 30. travnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8.5. Tarife) što uvećano za PDV sukladno Tbr. 46. Tarife iznosi 250,00 EUR te za pristup na ročišta održana 9. svibnja 2024., 17. srpnja 2024., 30. rujna 2024., 6. lipnja 2025. i 17. rujna 2025., i to za svako u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9.1 Tarife) što uvećano za PDV sukladno Tbr. 46. Tarife iznosi 250,00 EUR. Tužitelju je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 40,72 EUR na temelju odredbe članka 4. stavka 1. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj: 118/2018. i 51/2023., dalje: ZSP) u vezi s Tar.br.1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi, "Narodne novine", broj 37/2023; dalje: Uredba) te trošak pristojbe na presudu u iznosu od 81,43 EUR u skladu s čl. 4. st. 4. ZSP i Tbr. 2.1. Uredbe. Konačno, tužitelju je priznat i trošak predujma za provođenje prometnog vještačenja u iznosu od 300,00 EUR.

40. Stoga, tužitelju je dosuđen trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 2.172,15 EUR.

41. Odredbom članka 151. stavak 3. ZPP-a je propisano da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka. O zateznim kamatama na iznos parničnih troškova sud odlučuje na zahtjev stranke. Tuženik je u odgovoru na tužbu zatražio naknadu parničnog troška zajedno sa zateznim kamatama. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 29. stavka 1. ZOO-a na troškove parničnog postupka tužitelju pripada zakonska zatezna kamata po stopi propisanoj odredbom članka 29. stavka 2. ZOO-a za ostale odnose, koja teče od 30. listopada 2025. kao dana donošenja presude pa do isplate.

42. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki II/ izreke ove presude.

43. Odredbom članka 155. ZPP-a je propisano da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. Stoga, odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troška za sastav podneska od 3. travnja 2024., 23. svibnja 2024. i 20. kolovoza 2025. Naime, u podnesku od 3. travnja 2024. tužitelj je samo naveo da osporava navode tuženika iz odgovora na tužbu te ukazao činjenicu priznanja osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja, a što je tužitelj nedvojbeno mogao iznijeti i u tužbi ili na održanom pripremnom ročištu 14. lipnja 2024. Podneskom od 23. svibnja 2024. tužitelj navodi da u privitku dostavlja dokaz o uplati predujma za provođenje dokaza vještačenjem, a u podnesku od 20. kolovoza 2025. dostavlja adresu predloženog svjedoka. Stoga, razvidno je da navedeni podnesci nisu bili potrebni za vođenje ove parnice pa stoga tužitelj nema pravo na naknadu troška za sastav istih.

44. Slijedom navedenog, odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troška postupka u iznosu od 375,00 EUR te je odlučeno je kao u točki III/ izreke presude.

U Zagrebu 30. listopada 2025.

Sutkinja:

mr. sc. Maja Josipović

Nacrt odluke izradila

sudska savjetnica:

Karmen Basić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), koja se podnosi putem ovog suda.