REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Pr-1935/2022-35
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu po sucu tog suda Marini Braje Meznarić, u pravnoj stvari tužiteljice AV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marko Pleš, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, kojeg zastupa Ivan Ester, odvjetnik iz Zagreba, radi nedopuštenosti otkaza, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14. listopada 2025., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Marka Rafaja, odvjetnika, punomoćnika tuženika Ivana Estera, odvjetnika, dana 30. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"I Utvrđuje se da je nezakonita i nedopuštena Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu Klasa: ZGH-11-22-1797 Ur. broj: 01-10-01-22-01 od 01.08.2022., kojom je tuženik ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, otkazao tužitelju AV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 24.01.2017., da tužitelju nije prestao radni odnos kod tuženika, te se nalaže tuženiku vratiti tužitelja natrag na posao, na radno mjesto „Referent nabave I“, odnosno drugo odgovarajuće radno mjesto, u roku od 15 dana.
II Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka uvećane za zakonske zatezne kamate tekuće od dana donošenja prvostupanjske odluke pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana."
II Nalaže se tužitelju platiti tuženiku parnični trošak u visini od 500,00 eura, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi navodi da joj je tuženik Odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 01.08.2022. otkazao Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 24.01.2017., a temeljem kojeg Ugovora o radu je bila zaposlena kod tuženika na radnom mjestu „Referent nabave I“. Radila je u tuženikovoj Podružnici „Čistoća“. Nadalje da je u otvorenom zakonskom roku od 15 dana predala tuženiku Zahtjev za zaštitu prava zbog nezakonite i nedopuštene odluke o poslovnom uvjetovanom otkazu, s prijedlogom da se spomenuta Odluka poslodavca poništi, ali tuženik u daljnjem roku od 15 dana nije odgovorio na njene zahtjeve niti je istom udovoljio, zbog čega je bila prisiljena ustati s ovom tužbo. Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu je nezakonita i nedopuštena, a istima je prethodio postupak utvrđivanja kolektivnog viška radnika iz članka 127. Zakona o radu („Narodne novine“ 93/14, 127/17, 98/19, dalje u tekstu: ZOR), kojeg je tuženik proveo na nezakonit, netransparentan i diskriminirajući način. Naime, prema odredbi članka 115. stavka 1. točke 1 ZOR-a, da bi poslovno uvjetovani otkaz bio moguć poslodavac mora imati opravdani razlog za takvu vrstu otkaza, a to je da je prestala potreba za obavljanjem određenog posla. Pri tome nije presudno je li do prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla došlo zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga. Međutim, u ovim konkretnim slučajevima nije prestala potreba za obavljanjem poslova koje je tužiteljica obavljala te se oni i dalje obavljaju. Nadalje tužiteljica ističe da tuženik u obrazloženju predmetne Odluke o poslovno uvjetovanom otkazu paušalno navodi da je prestala potreba za radom tužitelja uslijed gospodarskih i organizacijskih razloga, a što nije točno. Pri tome tuženik ne objašnjava na koji način je došlo do prestanka potrebe za radom, odnosno, koji je to točno gospodarski ili organizacijski razlog doveo do prestanka potrebe za radom tužiteljice. Tužiteljica ističe da ne postoje gospodarski ni organizacijski razlozi koji su doveli do prestanka potrebe za njenim radom. Naime, ona radi u tuženikovoj Podružnici „Čistoća“ - u kojoj se nisu mijenjali gospodarski razlozi u smislu sadržaja i opsega poslovanja. Podružnica „Čistoća“ u posljednje dvije godine ima rast broja korisnika kojima pruža svoje usluge, a Uprava tuženika planira za Podružnicu „Čistoća“ kontinuirani rast prihoda od poslovanja u 2022., 2023. i 2024. godini. Sve to ukazuje da se nisu ostvarili gospodarski razlozi o smanjenju opsega poslovanja u tuženikovoj Podružnici. Nadalje, tuženik u predmetnoj Odluci o poslovno uvjetovanom otkazu navodi da se razlozi prestanka potrebe za radom radnika, opisani u postupku Kolektivnog viška, mogu sažeti u centralizaciji tzv. „korporativnih funkcija“ odnosno „korporativnih servisa“. Da su se iste grupe tzv. funkcionalnih poslova „korporativnih funkcija“ obavljale decentralizirano, unutar više organizacijskih jedinica/Podružnica (i to samo za potrebe te org. jedinice/Podružnice, a ne za potrebe cijelog Društva), što je samo po sebi dovelo do nedovoljne procesne i organizacijske učinkovitosti te do prevelikog broja izvršitelja i neopravdano velikog troška poslovanja. Stoga novom organizacijom poslodavac provodi centralizaciju „korporativnih funkcija“, na način da se uvodi nova organizacija, prema kojoj se u potpunosti prestaju obavljati „korporativne funkcije“ u različitim org. jedinicama/Podružnicama i u njima se u potpunosti ukida obavljanje poslova koji spadaju u „korporativne funkcije“, te se poslovi „korporativnih funkcija“ obavljaju centralizirano (što uključuje i poslove radnog mjesta na kojem je tužiteljica radila) unutar samo jedne nove organizacijske jedinice naziva „Korporativni servisi“ i to unutar odgovarajućih sektora i službi nižih organizacijskih jedinica. Ovakvim obrazloženjem o centralizaciji „korporativnih servisa“ tuženik samo nastoji opravdati razloge za predmetni otkaz, ali zanemaruje činjenicu da organizacijska promjena sama po sebi nije opravdan razlog za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu; opravdan razlog je prestanak potrebe za obavljanjem određenog posla. Ovakvo pravno shvaćanje potvrđuje Ustavni sud Republike Hrvatske u svojim odlukama posl. broj: U-lll-162/2016 i U-III-2542/2019. U ovom konkretnom slučaju nova organizacijska promjena koju tuženik želi uvesti ne dovodi do prestanka poslova koje je tužiteljica obavljala, jer „seljenje“ određenog radnog mjesta iz jedne organizacijske jedince u drugu organizacijsku jedinicu ili ukidanje određenog radnog mjesta ne znači automatski da je prestala potreba obavljanja tog posla ili smanjenje njegovog obima. Stoga tuženik nije u pravu kada tvrdi da je opisana centralizacija poslova dovela i do smanjenja broja izvršitelja na radnim mjestima na kojima je tužiteljica radila. Tuženik navodi da je u cilju provedbe centralizacije „korporativnih servisa“ dana 13.05.2022. donio interne akte kojima provodi navedenu organizacijsku promjenu, i to: Pravilnik o izmjenama pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o.; Pravilnik o organizaciji „Korporativnih servisa“ Zagrebačkog holdinga d.o.o.; Pravilnik o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom u Zagrebačkom holdingu d.o.o. Međutim, navedeni interni akti kojima se provode organizacijske promjene nikada nisu stupili na snagu, jer ih tuženik nije objavio na svojim oglasnim pločama i nije ih učinio dostupnim svim radnicima, pa je stoga svako pozivanje tuženika na navedene interne akte nezakonito. Čak i da su navedeni interni akti stupili na snagu, isti nisu zaživjeli u praksi, to jest tuženik se ne pridržava navedenih internih akata, jer radnici koji nisu proglašeni viškom i ostali su u radnom odnosu kod tuženika i nadalje rade isti posao, na isti način, na istom radnom mjestu i po istim ugovorim o radu koje su imali prije nego li je tuženik donio navedene interne akte. Razvidno je da do trenutka donošenja sporne Odluke o otkazu Ugovora o radu od 26.05.2022., tuženik nije proveo poslovne organizacijske promjene kroz odgovarajuće izmjene akata, odnosno nije donio o objavio Pravilnik o radu kojim je određena nova organizacija i sistematizacija radnih mjesta sukladno odredbi članka 26. stavka 1. ZOR. Tužiteljica je utvrđena viškom u postupku Kolektivnog viška radnika koji je proveden na nezakonit, netransparentan i diskriminirajući način. Netransparentan je način na koji je tuženik utvrdio potreban broj izvršitelja na pojedinom radnom mjestu te je netransparentan i nezakonit prijedlog buduće pozicije radnicima koji ostaju u radnom odnosu kod tuženika. Naime, tuženik nije donio novu sistematizaciju radnih mjesta iz koje bi bilo razvidan potreban broj izvršitelja na pojedinom radnom mjestu, kao i uvjeti za zapošljavanje, poput stručne spreme, godina iskustva, posebnih uvjeta i sl. Nova sistematizacija radnih mjesta nužan je preduvjet za provedbu ovakve vrste reorganizacije kakvu je zamislio tuženik, jer bi se na osnovi nje moglo utvrditi koliko je izvršitelja potrebno na pojedinom radnom mjestu, a koliko izvršitelja je višak, te koja radna mjesta su suvišna, a koja radna mjesta su nova i koji su uvjeti za njih. Ovako proizlazi da je tuženik radnicima koji ostaju u radnom odnosu naveo prijedlog buduće pozicije, a bez da se prethodno zna koje poslove bi radnici na tim pozicijama trebali obavljati, kakvi su uvjeti za zapošljavanje i da li svaki pojedini radnik udovoljava uvjetima za zapošljavanje na predloženu poziciju. Tuženik jednostavno obrazlaže da je ukinuo organizacijsku jedinicu/kao suvišnu/u kojoj je tuženik radio, te je u cijelosti ukinuto i obavljanje tih poslova. Ovakav netransparentan i nezakonit postupak utvrđivanja viška radnika tužiteljicu stavljaju u nepovoljan položaj u odnosu na radnike koji ostaju u radnom odnosu, jer se događa da će poslove koje je tužiteljica obavljala i čija potreba za obavljanjem nije prestala preuzeti radnici koji te poslove nikada prije nisu radili. Potreba za poslovima koje je obavljala tužiteljica i nadalje egzistira, jer se kod tuženika i nadalje obavljaju poslovi koje je tužiteljica obavljala. Netočni su navodi tuženika da je svim radnicima kojima ima namjeru otkazati ugovore o radu ponudio zapošljavanje na poslovima u tzv. operacijama, od kojih je njih 135 iskazalo interes za nastavkom radnog odnosa u tzv. „operacijama“, dok tužiteljica nije prihvatila ponudu, pa joj je slijedom toga otkazan ugovor o radu. Da je poslodavac postupio na nezakonit način ukazuje i činjenica da prilikom donošenja odluke o otkazu nije poštovana odredba čl. 115. stavak 2. ZOR koji kogentno određuje da: „pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti o obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Tuženik, isto tako, ničim ne dokazuje da je tužiteljici ponudio ugovor o radu za drugo radno mjesto na poslovima u tzv. „operacijama“, niti je tužiteljica odbila ponudu tuženika za sklapanje novih ugovora o radu. Poslodavac, ničime nije obrazložio odluku o otkazu iz poslovno uvjetovanih razloga, kada se paušalno i općenito poziva na gospodarski i organizacijski razlog, odnosno potrebu smanjivanja troškova poslovanja, a da nije točno obrazložio u čemu se sastoji to smanjenje troškova poslovanja, odnosno u čemu se sastoji gospodarski razlog. Točnije, opseg poslova kod poslodavca se povećao i rezultat poslovanja Podružnice je pozitivan, te ostaje nejasno koji su to gospodarski razlozi. Nadalje, svaki slučaj otkazivanja ugovora o radu, a osobiti donošenja odluke poslovno uvjetovanog otkaza valja individualizirati, obzirom da odluka dopuštenosti otkaza ovisi o okolnostima konkretnog slučaja. Stoga tužiteljica predlaže presuditi kako je to sadržano u izreci pod I ove presude.
2. U odgovoru na tužbu, tuženik navodi da osporava sve navode iz tužbe, izuzev da je tužiteljici dan otkaz ugovora o radu. Ističe da tužiteljica u tužbi iznosi nove razloge za nezakonitost otkaza, u odnosu na one koje je iznijela u Zahtjevu za zaštitu prava, i koji su dostavljeni tuženiku. Tuženik smatra da se ti razlozi tužbe (koji nisu istaknuti u Zahtjevu za zaštitu prava) ne mogu uzeti u obzir, budući je tužiteljica u sudskom postupku osporavanja otkaza vezana upravo onim razlozima koje je navela u Zahtjevu za zaštitu prava. U odnosu na navod da je Odluka o otkazu ugovora o radu nezakonita i nedopuštena, te da je postupak Kolektivnog viška radnika sukladno čl. 127. ZOR-a nezakonit, netransparentan i „diskriminirajući“ ističe da je postupak Kolektivnog viška je bio zakonit, štoviše isti je bio poduzet i proveden sukladno najvišim standardima, i to onim koje čak ne traži niti zakonodavstvo, nego najbolje prakse. Tako je u skladu s Odlukom Uprave Društva od 30.12.2021., dana 30.12.2021. započet postupak savjetovanja Kolektivnog viška sukladno čl. 127. Zakona o radu. Postupak savjetovanja trajao je od 30. prosinca 2021. pa do 6. travnja 2022. Naveden postupak proveden je sa sindikatima koji djeluju u Društvu, jer se željelo uključiti što veći krug socijalnih partnera, a kako bi se osigurao socijalni dijalog u interesu radnika te kako bi se na taj način proširio krug reprezentiranih radnika u savjetovanju. Tijekom postupka savjetovanja razmjenjivana su pisana očitovanja te su održavani sastanci sa sindikatima, i to: 20. siječnja 2022., 25. ožujka 2022. i 6. travnja 2022., a sve u svrhu razmatranja i obrazlaganja svih mogućnosti i prijedloga koji bi mogli otkloniti namjeravan prestanak potrebe za radom radnika. Tijekom savjetovanja sindikatima su dostavljeni svi podaci, pa tako i podaci za sve „usporedne radnike“ i broj izvršitelja (osobito očitovanje od 08.04.2022. s prilogom, kriteriji odabira, shema nove organizacije-očitovanje od 21.03.2022.). Po provedenom savjetovanju, o istome je dana 08.04.2022. obaviještena nadležna služba zapošljavanja, koja nije imala primjedbe na proveden postupak Kolektivnog viška. Razlozi kolektivnog viška radnika su gospodarske i organizacijske prirode, i u velikom dijelu su međuovisni, jer gospodarski razlozi, osim što sami po sebi uvjetuju smanjenje broja troškova te broja izvršitelja, uvjetuju i nužnosti uvođenja bolje i učinkovitije organizacije koja je procesno i troškovno efikasnija. Razlozi nastanka Kolektivnog viška mogu se sumirati kako slijedi: 1.) Višak radnika zbog promjene organizacije - centralizacija potpornih funkcija, (prekobrojni izvršitelji), 2.) Višak radnika zbog promjene organizacije - gdje su posve ukinuta radna mjesta i organizacijske jedinice u kojima su ista bila, jer ta radna mjesta nisu bila potrebna niti su bilo potrebni poslovi koji se obavljali unutar istih. Tužiteljici je otkazan ugovor o radu upravo iz razloga centralizacije potpornih funkcija, gdje se tužiteljica pokazala kao prekobrojan izvršitelj. U pogledu „centralizacije“ tuženik navodi da je bio nesvrhovito organiziran na način da su se poslovi tzv. korporativnih funkcija obavljali u svakoj od podružnica, i to samo za tu Podružnicu. To je imalo za posljedicu npr. da postoji 10 računovodstva, 10 pravnih službi, 10 općih poslova, 10 ljudskih resursa, 10 org. jedinica za odnose s javnošću, 10 org. jedinica nabave, marketinga, itd. Stoga je tuženik ukinuo sve organizacijske jedinice koje obavljaju korporativne funkcije u Podružnicama te je formirao novu organizacijsku jedinicu u kojoj se poslovi korporativnih funkcija obavljaju centralizirano, na jednom mjestu („Korporativni servisi“) i to za potrebe Društva u cjelini. Tako su se i poslovi tzv. „nabave“, tj. poslovi tužiteljice iz organizacijske jedinice u kojoj je radila (Služba podrške zajedničkim poslovima, Odjelu nabave Podružnice Čistoća; koja je prije 2021. bila nazvana Sektor za komercijalne poslove, Služba nabave), također centralizirali u jednu organizacijsku jedinicu – i to u „Sektor nabave“. Stoga je tuženik ukinuo sve organizacijske jedinice koje obavljaju korporativne funkcije u Podružnicama, te je formirao novu organizacijsku jedinicu u kojoj se poslovi korporativnih funkcija obavljaju centralizirano, na jednom mjestu („Korporativni servisi“) i to za potrebe Društva u cjelini, te je u cijelosti ukinuo obavljanje navedenih poslova u svakoj od Podružnica (osobito članci od 9. do čl. 18. Pravilnika o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022 koji se odnose na Podružnicu Čistoća u kojoj je tužiteljica radila na radnom mjestu “ Referent nabave I“, te čl. 102. citiranog Pravilnika). Tako tuženik osobito ukazuje na čl. 102. Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022 koji glasi: „ U svim Podružnicama Zagrebačkog holdinga d.o.o. prestaju se obavljati svi poslovi ,,korporativnih funkcija" , odnosni svi poslovi podrške poslovanju podružnice, i to svi oni iz funkcionalnih grupa poslova utvrđenih člankom 4. Pravilnika o organizaciji Korporativnih servisa“. U svezi s prethodnim stavkom ovog članka, utvrđuje se da poslovi u podružnicama koji su se obavljali kao podrška poslovanju samo te podružnice vise nisu potrebni te će se ti poslovi obavljati u drugačijem obliku i opsegu odnosno isključivo centralizirano i za potrebe Društva u cjelini (,,funkcionalne grupe poslova": podrška upravi; revizija; strategija razvoj i usklađenost; upravljanje projektima; računovodstvo; financije; kontroling; upravljanje ljudskim potencijalima; pravni poslovi; opći poslovi; nabava; sigurnost; naplata; odnosi s korisnicima; marketing i prodaja te ICT potpora). Sukladno iznesenom u ovom Pravilniku, ukida se u cijelosti obavljanje poslova u podružnicama koji se odnose na podršku poslovanja toj podružnici, a koji poslovi spadaju u tzv. sljedeće, „funkcionalne grupe poslova": podrška; revizija; strategija, razvoj i usklađenost; upravljanje projektima; računovodstvo; financije; kontroling; upravljanje ljudskim potencijalima; pravni poslovi; opći poslovi; nabava; sigurnost; naplata; odnosi s korisnicima; marketing i prodaja te ICT potpora), a koji poslovi su se obavljali unutar radnih mjesta u podružnicama i poslovi kojih radnih mjesta su navedeni u Prilogu ovog Pravilnika, te se stoga utvrđuje da nema potrebe za obavljanjem poslova navedenih radnih mjesta iz Priloga u tim podružnicama. Pravilnikom o organizaciji korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022. utvrđena je i implementirana nova centralizirana organizacija, temeljem koje se poslovi podrške obavljaju centralizirano, unutar samo jedne organizacijske jedinice, i to za cijelo društvo, što takve poslove jasno distingvira od (ukinutih) poslova podrške samo jednoj Podružnici, putem org. jedinica u toj Podružnici. To je dodatno apostrofirano i u prijelaznim i završnim odredbama gore citiranog Pravilnika u čl. 22., kojim je utvrđeno da se funkcionalne grupe poslova iz čl. 4. tog Pravilnika isključivo obavljaju unutar organizacijske jedinice Korporativni servisi, i to za Društvo u cjelini. Tako su se poslovi nabave kod tuženika, citiranim Pravilnikom o organizaciji korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022. centralizirali na jednom mjestu, u Sektoru nabave. Tuženik je utvrdio da mu je za te poslove (iste ili slične poslove koje je obavljala tužiteljica) na radnom mjestu u novo formiranom Sektoru nabave potrebno 22 izvršitelja. Iako je jasno samo po sebi, koje poslove obavljala tužiteljica (“Referent nabave I“) navedeno proizlazi i iz Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji poslova podružnice Čistoća iz ožujka 2011. (koji je bio na snazi u vrijeme zaključenja predmetnog ugovora o radu tužitelja), pod točkom 174. prema kojoj Referent nabave I obavlja sve poslove vezano za nabavu roba i usluga, obavlja sve administrativne poslove vezane uz postupak nabave, obavlja i ostale poslove po nalogu neposrednog rukovoditelja, kojem odgovara za svoj rad, u svom radu. Dakle, u navedenoj Podružnici poslovi tužiteljice obavljali su sve do, kako je već opisano, ukidanja obavljanja poslova nabave po podružnicama (Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022 ) i centralizacije poslova nabave (Pravilnik o organizaciji korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022.). Tuženik ukazuje, da je u postupku savjetovanja detaljno razložio i prezentirao novu organizaciju te potreban broj izvršitelja u novoj organizaciji. te dostavio popis radnika koji su višak i onih koji ostaju (usporedni radnici), te primjenu kriterija „bodovanja“ za sve radnike (osobito dopis 08.04.2022. i prilozi). Tako se isti/slični poslovi koje je obavljala tužiteljica i dalje obavljaju ali unutar nove centralizirane org. jedinice „Sektor nabave“ za čije uredno obavljanje jednostavnijih poslova nabave potrebno 22 izvršitelja (srednje ili više stručne spreme) a koja spada u funkcionalnu grupu poslova iz područja „nabave“ obzirom na prirodu i vrstu posla koji je tužiteljica obavljala. Stoga je logična posljedica da je uslijed opisane centralizacije, došlo do viška radnika, odnosno prekobrojnih izvršitelja. Stoga navod tužiteljice da je odluka o otkazu nezakonita jer postoji „daljnja potreba“ za poslovima koje je radila tužiteljica nije osnovan, jer niti se ne spori da se poslovi obavljaju, no za iste je potreban manji broj izvršitelja (tj. 22 izvršitelja), i autonomno pravo poslodavca je utvrditi potreban broj izvršitelja, pa se stoga niti s tog razloga takav izbor i odluka tuženika kao poslodavca ne može osporavati. Kod odabira radnika kojim će se otkazati ugovori o radu zbog opisanog razloga, tuženik je primjenjivao jasne i transparentne kriterije, i to: trajanje radnog odnosa kod poslodavca, dob radnika, obveze uzdržavanja koje terete radnika, dodatni kriterij, braniteljski status i status djeteta smrtno stradalog/nestalog branitelja iz Domovinskog rata. Tužiteljica je SSS turističko hotelijerski komercijalist. Kako je za jednostavnije poslove nabave (iste ili slične koje je obavljala tužiteljica) bilo potrebno 22 izvršitelja (srednje ili više stručne spreme) a ukupan broj radnika koji je radio te poslove je bio 41, potrebno je bilo putem kriterija (“bodovanje“) odabrati radnike kojima će se otkazati ugovor o radu. Primjenom navedenih kriterija tužiteljici je u pogledu trajanja radnog odnosa (5 godina) ispravno dan jedan bod, a pogledu kriterija dobi tužiteljici su ispravno dana dva boda (rođena **.**.1972.), dok je dobila jedan bod za jednog uzdržavanog člana. Dakle, tužiteljica je po navedenim kriterijima ostvarila 4 boda. Zadnji radnik Željko Šunjić koji je obavljao iste ili slične poslove kao tužiteljica, ima 6 bodova, ostao je na radu. Navedeno je sve u detalje razloženo i navedeno u Prilogu „završnog“ očitovanja tuženika iz Postupka Kolektivnog viška po čl.127. ZOR-a, na stranici 12. do 13. (svi usporedni radnici- oni koji ostaju) te oni koji su uvršteni u „Program“ tj. otkazan im je ugovor o radu (stranica 13). Tako su navedeni svi „usporedni“ radnici, i broj bodova prema svakom kriteriju, i to kako za one radnike koji su ostali u radnom odnosu tako i za one kojima je otkazan ugovor o radu. Navedeno je sve tuženik obrazložio u postupku savjetovanja Kolektivnog viška te u odluci o otkazu ugovora o radu. Također tužiteljica nema niti najveći broj bodova i u odnosu na ostale radnike kojima je otkazan ugovor o radu, obzirom da je po broju bodova ispred nje još 9 radnika, tako da niti objektivno nije moguće da bi radnik/tužiteljica prije istih mogla sačuvati radni odnos. Isto tako, svi radnici sa opisane liste su obavljali iste ili slične poslove kao i tužiteljica, tj. jednostavne poslove koji se odnose na nabave. Nazivi radnih mjesta, odnosno različiti nazivi radnih mjesta kod tuženika, a unutar kojih su se obavljali isti ili slični poslovi (nabava), ne znače da se radi o različitim poslovima. Uostalom i zakon govori o poslovima a ne (nazivima) radnih mjesta, i to je jedini i isključivi kriterij kod usporedbe. Tuženik također mora istaknuti promašen pravni stav tužiteljice, te pozivanje na neprimjenjivu sudsku praksu. Tako iz stava tužiteljice proizlazi da nije moguće smanjiti broj izvršitelja na pojedinim radnim mjestima, nego da je poslodavac uvijek obvezan imati isti broj izvršitelja. Naime, kod smanjenja broja izvršitelja, notorno je da nije prestala potreba za obavljanjem određenog posla, već postoji prekobrojan broj izvršitelja. To također apsolutno implicira (podrazumijeva) i regulacija postupka Kolektivnog viška radnika po čl.127. ZOR- a, te ostale odredbe ZOR-a, koje govore o kriterijima odabira radnika kojima će se otkazati. Nadalje, tuženik smatra da je promašen navod tužiteljice da bi tuženik „nezakonito“ razvrstavao radnike u funkcionalne grupe poslova i to po kriteriju stručne spreme a ne poslova. Naime, upravo su radnici razvrstavani u navedene grupe prema poslovima koje su obavljali. Tuženik kao poslodavac je za upravo te poslove, predvidio potreban broj izvršitelja, i to ovisno o uvjetima i potrebama za obavljanje tih poslova (stručna sprema), odredio koliko mu je potrebno izvršitelja za jednostavne poslove nabave. Nadalje, svim radnicima iz postupka Kolektivnog viška, pa tako i tužiteljici, tuženik je omogućio zapošljavanje za poslove u tzv. „operacijama“. Naime, tuženik je imao mogućnost ponuditi radnicima koji su višak 280 takvih radnih mjesta. Radnicima koji su višak, a nisu iskazali interes za rad na tim radnim mjestima, tuženik je bio prisiljen otkazati ugovor o radu. Tužiteljici je dana 22. 03. 2022. tuženik uručio popis s ponudom slobodnih radnih mjesta u operacijama, te je tužiteljica bila zainteresirana za istu što je potvrdila i pisano 29.03.2022. No, tužiteljica je nakon razgovora, a nakon ponude nekoliko radnih mjesta u operacijama, opozvala svoj prihvat i iskazan interes za zapošljavanjem na operativnim radnim mjestima. Isto tako tuženik ističe autonomno pravo poslodavca da za nove poslove (koji nisu u svezi s radnim mjestom tužitelja) ponudi sklapanje ugovora onim radnicima koju udovoljavaju uvjetima za ista, te da samostalno vrši odabir takvih radnika. Po provedenom postupku Kolektivnog viška radnika, (26.05.2022.) stupile su na snagu organizacijske promjene (svi akti), pa tako i centralizacija poslova nabave te prestanak obavljanja poslova radnog mjesta tužiteljice u Podružnici Čistoća, te je nakon toga tužiteljice otkazan ugovor o radu, a nakon provedenog savjetovanja namjeravane odluke o otkazu ugovora o radu tužiteljici, sukladno ZOR-u, budući ista ne spada u zaštićenu kategoriju radnika, pa nije potrebno suodlučivanje. Dakle, sve organizacijske promjene su stupile na snagu prije što je tužiteljici otkazan ugovor o radu, pa je navod tužiteljice da prije otkaza nisu provedene promjene – promašen. Tuženik navodi da nije na tužiteljici preispitivanje poduzetničkih odluka tuženika, što je njegovo ustavno i zakonsko pravo kao poslodavca. Dakle, niti tužiteljica niti sud imaju pravo i ovlast analizirati „gospodarske i organizacijske“ razloge kolektivnog viška odnosno njihovu svrhovitost. Isto tako, pravo poduzetnika poslodavca je organizirati rad kako želi, uključujući i organizaciju, i ako smatra da će biti efikasnija koja druga organizacija (centralizirana) , provesti takvu reorganizaciju. Već je u inicijalnom dopisu savjetovanja vrlo jasno naveden gubitak u poslovanju, koji kontinuirano traje. Tuženiku trebaju radnici u „operativi“, obzirom da se opseg poslova Podružnice odnosi na njenu temeljnu djelatnost, a ne na administrativne poslove. Stoga, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog postupka tuženiku.
3. Sud je proveo dokaze uvidom u: Zahtjev za zaštitu prava tužiteljice 05.09.2022. s povratnicom, Odluku tuženika od 01.08.2022. o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu tužitelju, Dopis tuženika Sindikatima koji djeluju kod tuženika od 29.12.2021. u predmetu namjeravanog donošenja Odluke o kolektivnom višku radnika tuženika, Dopise tuženika od 04.03.2022., 21.03.2022., 08.04.2022., upućene Sindikatima koji djeluju kod tuženika u predmetu Savjetovanja sukladno čl. 127. Zakona o radu, Tablicu – ukupan broj zaposlenih na dan 18.03.2022., Dopis Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 09.05.2022. tuženiku, Dopis tuženika Hrvatskom zavodu za zapošljavanje od 08.04.2022., Dopis tuženika Sindikatima koji djeluju u Zagrebačkom holdingu d.o.o. od 29.04.2022., Prijedlog Odluke o izmjenama odluka o radnim mjestima s koeficijentima složenosti poslova izvan grupa složenosti poslova iz Kolektivnog ugovora za radnike tuženika, Prijedlog Pravilnika o izmjenama Pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom Odlukom kod tuženika, Pravilnik o organizaciji korporativnih servisa tuženika iz travnja 2022., Prijedlog Pravilnika o izmjenama Pravilnika o organizaciji tuženika, Prilog Pravilniku o izmjenama Pravilnika o organizaciji, očitovanje sindikata na prijedloge akata, Odluku o izmjenama odluka o radnim mjestima s koeficijentima složenosti poslova izvan grupa složenosti poslova iz Kolektivnog ugovora za radnike tuženika od 13.05.2022., Pravilnim o izmjenama Pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom kod tuženika od 13.05.2022., Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova Podružnice Čistoća iz ožujka 2011., Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji tuženika od 13.05.2022., Pravilnik o organizaciji korporativnih servisa tuženika iz svibnja 2022., dopis tuženika sindikatima od 03.05.2022. u predmetu savjetovanja sukladno odredbi čl. 150 i suodlučivanja sukladno odredbi čl. 151 Zakona o radu povećano sa čl. 127 Zakona o radu te tablicu, e-mail sindikalnog povjerenika Sindikata autobusnog prometa od 12.05.2022., e-mail IV predsjednika SBIR UUSO od 5.5.2022., e-mail i dopis Novog sindikata od 10.05.2022., dopis Nezavisnog sindikata Zagrebparking d.o.o. od 12.05.2022., dopis Sindikata osoba sa invaliditetom Hrvatske, podružnica Zagrebački holding d.o.o. od 12.5.2022., dopis Sindikata osoba sa invaliditetom Hrvatske od 9.5.2022., dopis Sindikata prometa i veza Hrvatske od 10.05.2022., dopis Sindikata hrvatskog vozača od 5.5.2022., dopis Sindikata Čistoća Zagreb od 10.05.2022., dopis Sindikata realnog sektora Hrvatske-SRSH od 9.5.2022., dopis Samostalnog sindikat radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske od 11.5.2022., popis slobodnih radnih mjesta u operacijama, Izjave tužiteljice od 29.03.2022. kojom iskazuje interes za zapošljavanje na određenim radnim mjestima, te od 22.3.2022. kojim potvrđuje da je zaprimila popis slobodnih radnih mjesta u operacijama, Ugovor o radu na neodređeno vrijeme koji je sklopljen između stranaka 24.01.2017. i kojim se tužiteljica obvezala obavljati poslove referenta nabave u Sektoru za komercijalne poslove, Službi nabave, Odjelu nabavno-operativnih poslova, sukladno važećem Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji poslova Podružnice Čistoća, sudsku praksu, saslušani su svjedoci AVU, UV, ĆV, TV i tužiteljica kao stranka u postupku
4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 88/22 i 114/22), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.
5. Nije sporna činjenica da su stranke sklopile Ugovor o radu na neodređeno vrijeme dana 24.01.2017., temeljem kojeg se tužiteljica obvezala obavljati poslove Referenta nabave I u Sektoru za komercijalne poslove, Službi nabave, Odjelu nabavno-operativnih poslova, sukladno važećem Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji poslova Podružnice Čistoća, kako to slijedi iz navedenog Ugovora.
6. Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu je donesena 01.08.2022., a istom je tužiteljici otkazan Ugovor o radu koji je sklopljen 24.01.2017., zbog gospodarskih i organizacijskih razloga. U obrazloženju otkaza tuženik se poziva na činjenicu da je Odlukom Uprave Društva od 30.12.2021., započet postupak savjetovanja sa Sindikalnim povjerenicima u pogledu utvrđenog Kolektivnog viška radnika, sve sukladno čl. 127. Zakona o radu. Nadalje, da je postupak savjetovanja trajao do 08.04.2022. Međutim, nakon provedenog savjetovanja da i dalje postoji potreba za otkazivanjem Ugovora o radu tužiteljici zbog prestanka potrebe za njenim radom, a uslijed gospodarskih i organizacijskih razloga. Obrazloženje otkaza tuženik temelji na okolnosti centralizacije tzv. "korporativnih funkcija", odnosno "korporativnih servisa". Naime, kod tuženika su se iste grupe tzv. funkcionalnih poslova "korporativnih funkcija" obavljale decentralizirano, unutar više različitih organizacijskih jedinica/Podružnica (i to samo za potrebe te organizacijske jedinice/Podružnice, a ne za potrebe cijelog Društva), što je već samo po sebi dovelo do nedovoljne procesne i organizacijske učinkovitosti te do prevelikog broja izvršitelja neopravdano velikog troška poslovanja. Stoga novom organizacijom tuženik provodi centralizaciju "korporativnih funkcija" na način da se uvodi nova organizacija, prema kojoj se u potpunosti prestaju obavljati "korporativne funkcije" u različitim organizacijskim jedinicama/Podružnicama i u njima se u potpunosti ukida obavljanje poslova koji spadaju u "korporativne funkcije", te se poslovi "korporativnih funkcija obavljaju centralizirano (što uključuje i poslove radnog mjesta na kojem je radnik radio) unutar samo jedne nove organizacijske jedinice naziva "Korporativni servisi" i to unutar odgovarajućih sektora i službi kao nižih organizacijskih jedinica. Samim time posljedica opisane centralizacije je i smanjenje broja izvršitelja što je rezultiralo kolektivnim viškom radnika, te time i potrebom za prestankom rada i u odnosu na tužitelja iz ove Odluke. Stoga je tuženik donio interne akte kojima provodi navedenu organizacijsku promjenu, dana 13.05.2022., i to: "Pravilnik o izmjenama pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o.; Pravilnik o organizaciji "Korporativnih servisa" Zagrebačkog holdinga d.o.o.; Pravilnik o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom Zagrebačkog holdinga d.o.o. Tužiteljica je obavljala poslove radnog mjesta Referenta nabave I u Podružnici Čistoća, a poslovi koje je radila spadaju u grupu nabava (tzv. funkcionalna grupa poslova). Opisani poslovi tužiteljice spadaju u poslove tzv. "korporativnih funkcija", te je stoga citiranim aktima tuženika ukinuta organizacijska jedinica u kojoj je tužiteljica iste obavljala na način da se djelokrug poslova te organizacijske jedinice u bitnom mijenja te se proširuje opseg poslova iste pa se navedeni poslovi obavljaju unutar nove organizacijske jedinice naziva Sektor nabave, unutar Korporativnih servisa. Kako je za obavljanje poslova unutar nove organizacijske jedinice Sektor nabave poslodavac utvrdio potreban broj izvršitelja (22) srednje ili više stručne spreme, a ukupan broj radnika koji obavlja te poslove i ima potrebnu stručnu spremu je veći od potrebnog broja, potrebno je otkazati ugovor o radu tužiteljici kao višku (prekobrojan izvršitelj). Kod odabira prekobrojnih radnika koji su višak, te time i tužiteljice, tuženik je primijenio sljedeće kriterije ("bodovanje"): trajanje radnog odnosa, dob radnika, obveze uzdržavanja, te kao dodatni kriterij okolnost da se radi o hrvatskom branitelju, djeci poginulih ili nestalnih branitelja. U slučaju da radnici imaju jednak broj bodova po opisanim kriterijima, tada se odabir vrši kako slijedi: daje se prednost kriteriju trajanja radnog odnosa kod tuženika, na način da radnik koji je dulje u radnom odnosu tuženika ima prednost naspram onog radnika koji je manje vremena u radnom odnosu kod tuženika, a ukoliko i nakon primjene gore navedenog, usporedni radnici i dalje imaju jednak broj bodova, tada se prednost daje kriteriju obveze uzdržavanja, na način da radnik koji ima više uzdržavanih osoba ima prednost naspram onog radnika koji ima manje uzdržavanih osoba. Rezultat primjene opisanih kriterija ("bodovanje") je otkazivanje ugovora o radu tužiteljici, obzirom ista ima manji broj bodova od radnika koji su popunili slobodna radna mjesta trogodišnje strukovne, srednje ili više stručne spreme organizacijske jedinice Sektor nabave. Tužiteljica po opisanim kriterijima ima 4 boda te je u radnom odnosu kod tuženika provela 5 godina, 5 mjeseci i 1 dan, dok radnik s najmanjim brojem bodova SSS ili VŠS koji je popunio slobodna radna mjesta u gore navedenoj organizacijskoj jedinici ima 6 bodova te je u radnom odnosu kod tuženika proveo 3 godine, 11 mjeseci i 24 dana. Tuženik je svim radnicima kojima ima namjeru otkazati ugovore o radu ponudio zapošljavanje na poslovima tzv. "operacijama" (ukupno 113 radnih mjesta za 280 izvršitelja), te je tužiteljica zaprimila popis radnih mjesta i aplicirala je na više slobodnih radnih mjesta u tzv. Operacijama, međutim, tijekom provedbe postupka selekcije odabira kandidata, je odbila ponudu za popunjavanje slobodnog radnog mjesta. Prije donošenja ove Odluke o otkazu ugovora o radu, tuženik se o namjeravanom donošenju iste savjetovalo sa Sindikatima koji djeluju kod tuženika.
7. Razlozi koji su doveli do potrebe za utvrđivanjem Kolektivnog viška, ali i činjenica da je tuženik postupak Kolektivnog viška, donošenja akata i savjetovanja u pogledu otkaza tužitelju, proveo poštujući proceduru propisanu čl. 127., 150. i 151. Zakona o radu („Narodne novine“ 93/14, 127/17, 98/19, dalje u tekstu: ZR), slijedi iz dokumentacije i iskaza saslušanih svjedoka, pa iz istog proizlazi:
-da spisu prileži dokumentacija iz koje slijedi da se tuženik obratio svim sindikatima dopisom od 29.12.2021. o namjeravanom donošenju odluke o kolektivnom višku radnika kod tuženika zbog negativnog utjecaja na poslovanje i financijski položaj koji je uzrokovan povišenjem troškova rada, izvršavanja obveza po izdanim vrijednosnim papirima i negativnom trendu poslovanja, radi čega je potrebno ustrojavanje učinkovite centralizirane organizacije te smanjenja broja radnika i smanjenja troškova, dakle uz zahtjev da se iste grupe funkcionalnih poslova koje se odnose na korporativne funkcije obavljaju centralizirano te ukinu nepotrebne organizacijske jedinice u kojima se obavljaju poslovi korporativnih funkcija. Pri tome tuženik obrazlaže radna mjesta na kojima je iskazan višak zbog centralizacije poslovanja, radna mjesta na kojima je iskazan višak zbog ukidanja nepotrebnih organizacijskih jedinica i hijerarhijskih razina, kriterije o kojima bi se vodilo računa kod odabira kolektivnog viška radnika, vremenski okvir -rokovi, mjere koje se poduzimaju radi zbrinjavanja viška radnika, iznos i obračun otpremnina, a sindikatima su dostavljeni: popis potencijalnog viška radnika, funkcionalne grupe poslova, nacrti pravilnika i organizacijske sheme korporativnih funkcija i dr. Nadalje je dopisima od 04.03.2022. 21.03.2022., 08.04.2022., tuženik odgovorio i dao pojašnjenja na očitovanja sindikata;
- da je bit kolektivnog viška radnika, odnosno razlog što se na to išlo, bila potreba da se provede centraliziranje poslova, što je nužno uzrokovalo smanjenje broja radnika jer su se poslovi krenuli obavljati u jednom mjestu, da se poboljša s jedne strane ekonomičnost poslovanja, potom da se postigne bolja organiziranost poslovnih funkcija, a između ostalog i smanji broj zaposlenih što bi rezultiralo smanjenjem troškova i boljom efikasnošću radnika. Navedeno slijedi iz jasnog iskaza svjedoka AVU, voditeljice Službe za upravljanje ljudskim potencijalima, koja osim toga navodi da se na ovaj način spriječilo da svaka podružnica bude praktično "država" za samu sebe. Naime, tuženik je imao 12 podružnica, gdje je svaka imala primjerice svoju pravnu službu, svoje financije, svoje računovodstvo, svoju nabavu, svoje ljudske resurse, što je rezultiralo nejednakim postupanjem u jednom trgovačkom društvu, odnosno nedosljednošću provođenja poslovnih odluka. Uz navedeno valja ukazati da iz iskaza svjedoka TV, predsjednice Sindikata Čistoće Zagreb, slijedi da je svaka Podružnica imala svoje korporativne poslove, a poslodavac je želio osnovati jedan korporativni odjel tuženika čime se pokazao prevelik broj izvršitelja, a to se zvalo centralizacija korporativnih funkcija;
- da je postupak savjetovanja sa sindikalnim partnerima vezan sa mogućim viškom radnika formalno pravno počeo 30.12.2021. kada je poslodavac svim sindikatima koji djeluju kod tuženika, na 21 adresu uputio namjeru utvrđivanja kolektivnog viška radnika i to na administrativnim poslovima, a zbog mogućeg restrukturiranja, odnosno reorganizacije koju planira provesti. Taj postupak savjetovanja je trajao od 30.12.2021. pa do 08.04.2022. i tijekom tog postupka održavani su sastanci sa sindikalnim partnerima, bilo masovni sastanci na kojima su bili prisutni predstavnici svih sindikata koji djeluju kod tuženika, bilo sastanci u manjim grupama, bilo sastanci jedan na jedan, dakle sa samo jednim sindikatom i razmjenjivani su niz dopisa u kojem se obrazlaže poslodavčeva potreba za smanjenjem broja radnika na administrativnim poslovima, a paralelno s tim sindikati su kroz taj postupak nastojali otkloniti potrebu za otkazivanjem ugovora o radu većem broju radnika. Rezultat savjetovanja u tih 4 mjeseca je bio da se broj od 544 radnika za koje je Uprava smatrala da predstavljaju kolektivni višak, smanjio na 414 radnika. Savjetovanje je okončano 08.04.2022. kada je poslodavac svim sindikatima dostavio svoje konačno očitovanje čime je zaključen postupak savjetovanja i uputio Hrvatskom zavodu za zapošljavanje dopis i sve relevantne podatke koje zakon nalaže da je provedeno savjetovanje i da je utvrđen kolektivni višak radnika sa svim relevantnim podacima koje zavod zahtijeva. Zavod je mjesec dana nakon zaprimanja dopisa tuženika dostavio svoje očitovanje poslodavcu u kojem očitovanju je naveo da ne vidi zapreke za otkazivanje ugovora o radu radnicima kako je naveo u obavijesti. Navedeno slijedi iz jasnog iskaza svjedoka AVU, a iskaz ovog svjedoka potvrđuje i svjedok TV, predsjednica Sindikata čistoće Zagreb kada navodi da je krajem prosinca 2021. poslodavac uputio svim 19 reprezentativnih sindikata odluku o kolektivnom višku radnika na savjetovanje. Svi reprezentativni sindikati negativno su iskazali svoje mišljenje i nisu dali svoju suglasnost na navedenu odluku. U narednim mjesecima poslodavac je sa sindikatima organizirao radne sastanke na kojima su sindikati uspjeli dogovoriti smanjen broj radnika jer su uspjeli sačuvati radna mjesta sa najnižim koeficijentom složenosti poslova kao što su čistačice, čuvari, zaštitari, a da ne uđu u kolektivni višak radnika. Nakon toga je poslodavac uputio prema sindikatima spiskove sa radnicima koji su uvršteni u kolektivni višak, poštivao je zakonsku proceduru. Jedino što su prigovarali poslodavcu je bilo da je broj radnika koji će ući u kolektivni višak prevelik, a poslodavac je odgovarao na sve upite sindikata;
-da je o provedenom savjetovanju dana 8. travnja 2022. obaviješten Hrvatski zavod za zapošljavanje, kako slijedi iz ovog dopisa, koji je dopisom od 9. svibnja 2022, obavijestio da nije utvrđeno pravne osnove za odgodu provođenja otkazivanja radnicima uvrštenim u kolektivni višak temeljem čl. 128.st.2. ZR-a;
-da je tuženik uz dopis od 08.04.2022. sindikatima dostavio, između ostalog i završni popis radnika po funkcionalnim grupama (odnosi s korisnicima, financije računovodstvo i kontroling, marketing i prodaja, nabava, nabava/skladište, naplata, opći poslovi, opći poslovi / pismohrana, opći poslovi/vozač/dostavljač, pravni poslovi, sigurnost, zaštita na radu, zaštita okoliša, upravljanje ljudskim potencijalima, projekti, EU projekti, razvoj i usklađenost poslovanja), navodeći poimence one radnike koji ostaju u radnom odnosu u odnosu na stručnu spremu po tim funkcionalnim grupama, te poimence onih koji se uvrštavaju u kolektivni višak. Zasebno su prikazane i suvišne organizacijske jedinice s popisom radnika koji su zbog toga uvršteni u program, slobodna radna mjesta u operacijama te popis radnika koji su iskazali osobni interes za prepuštanje prava i uvrštenje u program. Sve navedeno slijedi iz Tablica koje su privitak dopisa tuženika od 08.04.2022.;
-da je tužiteljica uvrštena u funkcionalnu grupu poslova nabava. Svi radnici su u svim, pa i ovoj funkcionalnoj grupi, bodovani. Tužiteljica je prema Tablici bila zaposlena u Podružnici Čistoća, te je navedeno da je kod tuženika zaposlena od 05.01.2006., pa je ostvarila 1 bod u odnosu na trajanje radnog odnosa kod poslodavca, po osnovi dobi je ostvarila 2 boda te je ostvarila 1 bod po osnovi obveze uzdržavanja. Nije ostvarila bodove za status branitelja/status djeteta, smrtno stradalog/nestalog branitelja iz Domovinskog rata. Iz Tablice u koju je unesena tužiteljica kao radnica uvrštena u kolektivni višak slijedi da se odnosi na radnike koji rade na poslovima sa srednjom stručnom spremom ili visokom školskom spremom. Budući da je ostvarila ukupno 4 boda, prema prikazu Tablice, na radu su ostali oni radnici koji su jednake stručne spreme kao i tužiteljica (SSS), odnosno (VŠS), a ostvarili su veći broj ukupnih bodova i to u rasponu od 6-8 bodova. Iskaz tužiteljice u smislu da joj je tuženik trebao priznati još jedan bod po osnovi dobi jer bi uskoro navršila godine starosti za dobivanje još jednog boda, sud ne može uzeti u obzir jer bi se na takav način narušio bilo kakav bodovni rang kojeg bi poslodavac uspostavio po osnovi dobi. Isto tako, ukoliko je tužiteljica radila i ranije kod tuženika preko agencije za privremeno zapošljavanje, takav radni staž vodi se kao rad za agenciju koja se smatra poslodavcem, a ne za tuženika, pa isto sud ne može uzeti u obzir, sve sukladno čl. 44. Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 93/14., 127/17. i 98/19., dalje ZR);
-da iz jasnog iskaza svjedoka AVU slijedi da je prije otkazivanja ugovora o radu bilo zaposleno 77 referenta nabave, a da je poslodavac utvrdio da mu je potrebno 44 referenta nabave, a od toga mu je bilo potrebno 22 referenta nabave koji imaju srednju stručnu spremu. Nadalje, da je broj radnika koji je bio potreban na pojedinim poslovima utvrđivala Uprava Društva i stručne službe a pitalo se i voditelje pojedinih službi koji broj radnika im je bio potreban na određenom radnom mjestu. Radnici su razvrstavani u funkcionalnu grupu poslova, konkretno nabave, prema ugovorima o radu i prema poslovima koje su faktički obavljali. Navedeni iskaz sud prihvaća ocjenjujući ga logičnim a prihvaća ga iz razloga što je svjedok bio neposredno uključen u cjelokupni proces utvrđivanja kolektivnog viška radnika i s istim dobro upoznat. Valja ukazati i da iz iskaza svjedoka TV proizlazi da je poslodavac prilikom utvrđivanja kolektivnog viška radnika uzimao u obzir poslove koje su radnici stvarno obavljali. Stoga sudu nije prihvatljiv iskaz svjedoka UV, sindikalnog povjerenika iz Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske kada navodi da poslodavac nije napravio nikakvu analizu potreba za radnim mjestima. Nadalje, valja prihvatiti i daljnje navode svjedoka AVU, a da je FV na radnom mjestu rukovoditelja službe skladišta, pripadao pod funkcionalnu grupu nabave; JV je bila referent u signalizaciji Podružnice Zagrebačke ceste, dok je ŽV bila tajnica koja se našla u toj grupi budući je u okviru svog radnog mjesta obavljala poslove referenta nabave. Iz Tablice priložene uz dopis tuženika od 03.05.2022., slijedi da su ove osobe uvrštene u funkcionalnu grupu poslova nabava, te da ostaju u radnom odnosu kod poslodavca na poslovima za koje je potrebna srednja ili viša stručna sprema, i to; FV koji ima VŠS i prijedlog buduće pozicije samostalnog referenta 2; JV koja ima SSS i prijedlog buduće pozicije ekonomist 1 i ŽV koja ima SSS i poziciju u korporativnim servisima na radnom mjestu tajnice 2. Dakle, imajući u vidu da su isti obavljali u okviru svojih ranijih poslova i poslove nabave, da će im biti ponuđeni poslovi na srodnim radnim mjestima ali ne na radnom mjestu referenta nabave I, koje poslove je obavljala tužiteljica, da tužiteljica nije dokazala da bi tuženik radi pogodovanja pojedinim radnicima iste uvrštavao u pojedine funkcionalne grupe poslova i time umanjio mogućnost da radnici koji su obavljali poslove nabave i dalje ostanu na radu; sud smatra da je tuženik istima opravdano dao mogućnost ostajanja na radu jer su isti radnici ocjenjeni povoljnijom ocjenom (5 ili 6 bodova), u odnosu na tužiteljicu (4 boda);
-da iz iskaza tužiteljice slijedi da je na poslovima referenta nabave radilo 12 radnika u Podružnici Čistoća. Dvoje kao samostalni referenti sa VSS. Tužiteljica s njima nije usporediva, pa valja zaključiti da je od 10 radnika, od kojih je jedan radnik otišao u mirovinu a jedna radnica prihvatila ponuđene poslove poslovođe u dućanu, kako je to tužiteljica iskazala, preostalo 8 radnika na poslovima referenta nabave. Kako je 4 radnika, a između ostalih i tužiteljica, dobilo otkaze, kako to tužiteljica navodi, preostalo je 4 radnika. Tužiteljica navodi da ih je troje povučeno u centraliziranu nabavu. Posljednje dijelom potvrđuje i svjedok UV, navodeći da je tuženi pokušao napraviti centralizaciju poslova referenta nabave I u Podružnici Čistoća, što su administrativni poslovi, te je nakon što je tuženik proveo kolektivni višak radnika u Službi nabave ostalo raditi samo 4, ali na centraliziranoj lokaciji, a obavljali su poslove Vodoopskrbe i odvodnje. Iz iskaza slijedi i da su danas opet vraćeni u sjedište same Podružnice Čistoća. Međutim, iz Tablice priložene uz dopis tuženika od 08.04.2022. kao i Tablice priložene uz dopis tuženika od 03.05.2022., slijedi da su na radu ostali: Tihomir Frinčić, referent nabave I, Sonja Vlajsović, referent nabave I i Željko Šunjić, referent za poslove javne nabave, koji su svi prije utvrđivanja kolektivnog viška radili u Podružnici Čistoća, a koji su imali više ostvarenih bodova u odnosu na tužiteljicu (6 do 6,1 bodova), pa isti nisu utvrđeni kolektivnim viškom. Stoga valja zaključiti da ih je ostalo na radu troje, koji su raspoređeni u centralnu nabavu, konkretno Sektor nabave, ali su potom tijekom vremena i vraćeni u Podružnicu Čistoća. Iz iskaza svjedoka ĆV, voditelja Podružnice Čistoća od 15.11.2021., proizlazi da su se svi poslovi referenta nabave, prebačeni u Sektor nabave koji je objedinio sve te poslove na cjelokupnom nivou tuženika, pa imajući u vidu ovaj iskaz kao i prethodno navedene, proizlazi da je to učinjeno u odnosu na radnike: Tihomira Frinčića, Sonju Vlajsović i Željka Šunjića, koji su protekom vremena i vraćeni na rad u Podružnicu Čistoća, gdje nadalje obavljaju poslove podrške u operacijama, pa ih svjedok pogrešno od početka smatra tehničkim osobljem izuzetim iz kolektivnog viška. Stoga se samo u odnosu na BV, DV i PV, koji radnici nisu uvršteni u kolektivni višak, jer nisu uvršteni u navedene Tablice, može zaključiti da su posljednji i ranije obavljali poslove kao tehničko osoblje i time su bili izuzeti iz kolektivnog viška i neusporedivi u odnosu na tužiteljicu;
-da su svi navedeni prijedlozi Pravilnika dostavljeni Sindikatima koji djeluju kod tuženika kako to slijedi iz dopisa tuženika od 29.04.2022. u predmetu savjetovanja sukladno odredbama čl. 150. ZR-a. U skladu s tim dopisom iskazuje i svjedok AVU kada navodi da je poslodavac u daljnjem postupku savjetovanja sa sindikalnim partnerima, njima uputio Prijedlog izmjene akata kojima je regulirana materija organizacije kod tuženika na način da se formiraju centralizirane korporativne funkcije da se svi funkcionalni poslovi kod tuženika u cjelini obavljaju na jednom mjestu centralizirano za jedno društvo u cjelini, a ne da se obavljaju za svaku pojedinačnu podružnicu zasebno. Po okončanju postupka savjetovanja vezano za izmjene akata, poslodavac je donio akte koji su stupili na snagu 26.05.2022. kojim su ustrojene nove korporativne organizacijske jedinice u kojima se poslovi odvijaju za društvo u cjelini i kojima su izmijenjeni pravilnici o organizaciji tuženika, te kojima su ukinuta ona radna mjesta koja su potpala pod korporativne funkcije. Spisu prileže i očitovanja Sindikata kojim se očituju na izmjenu općih akata o organizaciji/sistematizaciji i to Sindikata PPDIV od 03.05.2022., SSKH od 05.05.2022., Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske od 04.05.2022., Sindikata hrvatskog vozača od 05.05.2022., Novog Sindikata od 05.05.2022., Sindikata osoba s invaliditetom Hrvatske, Podružnica Zagrebački holding od 11.05.2022.;
-da je tuženik 13.05.2022. donio: Odluku o izmjenama odluka o radnim mjestima s koeficijentima složenosti poslova izvan grupa složenosti poslova iz Kolektivnog ugovora kojim je u čl. 3. stavljena izvan snage Odluka o radnim mjestima s koeficijentima složenosti poslova izvan grupa složenosti poslova iz Kolektivnog ugovora tuženika-Podružnice Čistoća od 18.12.2019., kojim su brisana određena radna mjesta, a to je učinjeno i u čl. 6. Pravilnika o izmjenama Pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom Odlukom kod tuženika koji je donesen istog dana, i kojim je u odnosu na Podružnicu Čistoća također ukinuto i brisano određenih radnih mjesta. Nadalje je člankom 9. Pravilnika o izmjenama Pravilnika o organizaciji tuženika od 13.05.2022., ukinut i brisan zbog prestanka obavljanja poslova u toj organizacijskoj jedinici, Odjel nabave u Službi podrške zajedničkim poslovima (ranije prema Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji poslova Podružnice Čistoća iz 2011. Sektor za komercijalne poslove, Služba nabave, Odjel nabavno-operativnih poslova). Upravo prema tom Pravilniku iz 2011. Podružnice Čistoća, proizlazi da je tužiteljica kao „referent nabave I“ obavljala poslove u pogledu nabave roba i usluga, obavljala sve administrativne poslove u pogledu postupka nabave, odnosno ostale poslove po nalogu neposrednog rukovoditelja. Stoga kako su u konačnici Pravilnikom o organizaciji korporativnih servisa tuženika iz svibnja 2022. ustrojeni korporativni servisi, pa tako između ostalog i Sektor nabave, koji uključuje Službu za nabavu roba, Službu za nabavu usluga i Službu za nabavu radova/projekata, isti valja povezati s bivšim radnim mjestom tužiteljice referent nabave I, odnosno poslovima koje je obavljala na tom radnom mjestu. Dakle, u pitanju su poslovi „korporativnih funkcija“ koje je temeljem čl. 102. Pravilnika o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022. tuženik ugasio u svojim Podružnicama i odredio ih obavljati centralizirano i za potrebe Društva u cjelini (podrška; revizija; strategija razvoj i usklađenost; upravljanje projektima; računovodstvo; financije; kontroling; upravljanje ljudskim potencijalima; pravni poslovi; opći poslovi; nabava; sigurnost; naplata; odnosi s korisnicima; marketing i prodaja te ICT potpora);
-da iz dopisa tuženika od 03.05.2022. koji je upućen svim sindikatima proizlazi da se za svakog od radnika koji je uvršten u kolektivni višak traži savjetovanje, odnosno suodlučivanje, sukladno čl. 150. i 151. ZR-a, uz dostavu svih podataka. Iz Tablice dostavljene sindikatima uz taj dopis, nije navedena tužiteljica pa stoga valja zaključiti da je tužiteljica u to vrijeme iskazala interes za zapošljavanje na pojedinim radnim mjestima, jer iz Izjave o njenom interesu od 09.03.2022. i 22.03.2022. tužiteljici je preostalo 8 dana za iskazivanje interesa za radnim mjestima u operacijama. Dakle, kako iskazuje svjedok AVU tužiteljica se javila na ukupno 5 radnih mjesta koji su bili slobodni i to: recepcioner, administrator recepcioner u Podružnici Vladimir Nazor, naplatni referent-skladištar u Podružnici Tržnice Zagreb gdje su bila slobodna dva radna mjesta i to naplatni referent-skladištar 1 i naplatni referent- skladištar 2, te je tužiteljici ponuđeno i radno mjesto kontrolora u podružnici tuženika Zagrebparking. Međutim, iz iskaza navedenog svjedoka, a tako i iskaza tužiteljice slijedi je od selekcijskog postupka odustala. Naime, kako iskazuje sama tužiteljica, javila se za ponuđeno radno mjesto recepcionera i obavila je razgovor u pogledu tog radnog mjesta, ali na isto nije primljena te je u odnosu na radno mjesto Kontrolora Zagrebparkinga odustala zbog zdravstvenih problema. Poslove skladišnog referenta u robnim terminalima, nije prihvatila jer bi joj plaća bila puno manja pa se u konačnici za to radno mjesto nije niti kandidirala;
-da je u postupku kolektivnog viška radnika, donošenju akata kao i u postupku otkazivanja Ugovora o radu kod tuženika djelovalo više sindikata, kako to slijedi iz iskaza svjedoka AVU i TV. S obzirom da se ti sindikati nisu, u smislu čl. 153.st.4. ZR-a, sporazumjeli o sindikalnom povjereniku koji će imati prava i obveze radničkog vijeća (kojeg nema kod tuženika), niti su o tome obavijestili tuženika, tuženik je savjetovanjem sa sindikatima koji su u to vrijeme djelovali kod tuženika ispunio svoju obvezu predviđenu čl.127. i 150. ZR-a. Stoga nije u pravu tužitelj kada tvrdi da tuženik nije proveo postupke sukladno navedenim Zakonskim člancima, odnosno na zakonit način. Postupak utemeljenja radničkog vijeća pokreće se na prijedlog radnika, a ne na prijedlog poslodavca. Time što kod tuženika nije bilo izabrano radničko vijeće, a ni sindikalni povjerenik, radnici su sebe onemogućili u sudjelovanju pri donošenju odluka kao i u zastupanju interesa i prava kod poslodavca. Ovdje valja ukazati da iz jasnog iskaza svjedoka TV proizlazi da u vrijeme otkazivanja ugovora o radu tužiteljici, kod tuženika nije postojalo radničko vijeće te nije postojao niti sporazum sindikata o sindikalnim povjerenicima koji bi imali prava i obveze radničkog vijeća. Uz sve navedeno a u odnosu na samo savjetovanje sa Sindikatima, valja ukazati da se u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev 1162/2022-2 od 9. siječnja 2024. ističe; „Uz tako izričito propisanu obvezu sindikata, po ocjeni ovog suda, propust sindikata da postignu sporazum o sindikalnom povjereniku i o tome obavijeste poslodavca ne može ići na štetu poslodavca. Stoga, po ocjeni ovog suda, u situaciji kad nije formirano radničko vijeće niti je određen sindikalni povjerenik niti je o tome poslodavac obaviješten, poslodavac ne treba poduzimati daljnje radnje radi ispunjenja svoje obveze iz čl. 150. st. 1. ZR-a.“ Stoga u konkretnom slučaju tuženik nije bio u obvezi provesti savjetovanje sa Sindikatima koji djeluju kod tuženika kako u odnosu na kolektivni višak tako i u odnosu na donošenje akata o sistematizaciji radnih mjesta;
-da je u konačnici tuženik proveo savjetovanje o namjeravanoj odluci o otkazu tužiteljici prije nego li je ista donijeta, jer o tome jasno iskazuje svjedok TV navodeći da je tužiteljica bila član njenog Sindikata pa se u odnosu na namjeru otkazivanja ugovora o radu tužiteljici, njen Sindikat negativno očitovao (Sindikat čistoće Zagreb). S obzirom da je logično da predsjednik sindikata ima neposrednih saznanja o činjenicama koje se odnose na njegovo članstvo, nije logičan niti prihvatljiv iskaz svjedoka UV, sindikalnog povjerenika iz Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske, u pravcu da sindikalni povjerenici, odnosno sindikati nisu dobili prijedloge odluka o otkazu za radnike kojima je tuženik imao namjeru otkazati ugovore o radu kao kolektivnom višku, pa tako niti u odnosu na tužiteljicu;
-da sudu nije relevantan iskaz svjedoka UV kada iskazuje o situaciji koja se pokazala kroz vrijeme u smislu da su otpušteni radnici i dalje potrebni tuženiku zbog čega je došlo do problema u funkcioniranju tuženika te prekovremeno odrađenim satima, kao i da neki radnici nisu bili na popisima a trebali su biti. Naime, sud ne može ulaziti u procjenu poslovnih odluka poslodavca, niti ulaziti u konačne efekte kolektivnog viška radnika koji su se pokazali kroz vrijeme, niti isto može utjecati na ocjenu o dopuštenosti otkaza radniku koji mu je uslijedio kroz taj postupak. Isto tako, bez jasnog definiranja o kojoj osobi se radi a koja nije ušla u kolektivni višak, a trebala je, sud iste navode može samo ocijeniti paušalnim i nedovoljno argumentiranim, jer se upravo u konkretnom slučaju dogodilo da tužiteljica zbog sudjelovanja u selekcijskom postupku nije bila unesena u konačnu Tablicu tuženika priloženu uz dopis tuženika od 03.05.2022.
8. Iz svega prethodno obrazloženog proizlazi da je tuženik imao opravdan razlog za donošenje Odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu tužiteljici, sukladno odredbi čl. 115.st.1.al.1. ZR-a, kojim je propisano da poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdan razlog, odnosno ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz).
9. Autonomno je pravo poslodavca proces rada organizirati na najoptimalniji način u svrhu postizanja što boljih poslovnih rezultata, u kojem smislu ima pravo odlučivati koja radna mjesta su mu potrebna, smanjiti broj radnika na pojedinim radnim mjestima, te ista organizirati u okviru promijenjenih organizacijskih jedinica. Stoga kako su se poslovi radnog mjesta koje je obavljala tužiteljica nastavili obavljati centralizirano s manjim brojem radnih mjesta, a imajući u vidu sve naprijed navedeno, ovaj sud smatra da je otkaz Ugovora o radu kojeg je tuženik dao tužiteljici Odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu Ugovora o radu, zakonit i dopušten.
10. Kako je poslodavac samostalan i autonoman u organizaciji rada i u ustroju radnih mjesta te ZR daje samo okvirne granice u kojima se poslodavac i radnik trebaju kretati u uređivanju radnog odnosa. Ovlaštenje je poslodavca da ustroji radna mjesta, a što je tuženik učinio donošenjem citiranih Pravilnika, a sud u radnom sporu nije ovlašten ocjenjivati zakonitost pravilnika koji je donio poslodavac, ako radničko vijeće ili sindikalni povjerenik nisu, kao ovlaštena tijela, zahtijevali oglašavanje pravilnika nevažećim (VSRH, Revr-721/05 od 25.07.2007. i Revr-195/07 od 04.04.2007.).
11. Direktiva Vijeća 98/59/EZ o usklađivanju zakonodavstava zemalja EU-a u odnosu na kolektivno otkazivanje (tzv. direktiva kolektivnog viška), koja je u cijelosti implementirana u Zakon o radu, a niti Zakon o radu ne daju konkretan odgovor na prijepor stranka u ovom sporu u pogledu činjenice da li je tuženik prvo trebao donijeti odgovarajuću sistematizaciju radnih mjesta pa potom utvrditi kolektivni višak ili je trebao postupiti suprotno. Mišljenje ovog suda je da u situaciji kada je tuženik imao veliki broj podružnica koje su imale svoje sistematizacije radnih mjesta a imao je namjeru centralizirati korporativne poslove iz njemu poslovno opravdanih razloga, da je time bio u poziciji da s velikom sigurnošću može zaključiti koji poslovi su mu nepotrebni u cijelosti ili djelomično te mu uzrokuju financijsko opterećenje za poslovanje Društva. Stoga je opravdano krenuo u savjetovanje sa sindikatima u pogledu kolektivnog viška te nakon toga u kreiranje i donošenje pravilnika kojima je definirao radne pozicije (radna mjesta), nakon čega su uslijedile i konkretne odluke o poslovno uvjetovanim otkazima radnicima koji su utvrđeni viškom.
12. Stoga je valjalo odbiti zahtjev tužiteljice za utvrđenjem nedopuštenosti Odluke o otkazu. S obzirom da je Odluka o otkazu dopuštena, nije sukladno čl. 124. st. 1. ZR-a bilo uvjeta niti za vraćanje tužiteljice na rad, pa je i taj dio tužbenog zahtjeva valjalo odbiti. Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.
13. Preostalu dokumentaciju u spisu, a niti navode stranaka i druge dokaze, sud ne nalazi potrebnim posebno obrazlagati, a niti provoditi, kraj utvrđenog činjeničnog stanja na temelju opisanih dokaza u obrazloženju ove odluke.
14. Budući da je tužiteljica Odluku o otkazu zaprimila 23.08.2022., kako to proizlazi iz Potvrde o izvršenoj dostavi tuženika, a Zahtjev za zaštitu prava je podnijela 05.09.2022., te je tužba podnesena 05.10.2022., to je tužiteljica postupila sukladno čl. 133. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17. i 98/19.).
15. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 88/22 i 114/22), Odredbom Tbr. 52. toč. 3. Tarife/23 propisano je da kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane ili na teret proračunskih sredstava primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka, a u toč. 4. da za postupke iz Tbr. 7. toč. 2. i 3. primjenjuje se Tarifa koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka, bez obzira kada je postupak okončan. Dakle, u konkretnom slučaju je trebalo primijeniti Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22.) i tuženiku priznati troškove postupka u visini jednokratne nagrade od 200 bodova ili 400,00 eura i PDV 25% ili ukupno 500,00 eura.
16. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izrekama presude.
U Zagrebu 30. listopada 2025.
Sudac:
Marina Braje Meznarić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana. Žalba se podnosi putem ovog suda županijskom sudu na odlučivanje.
DNA:
1. Punomoćniku tužiteljice
2. Punomoćniku tuženika
