Republika Hrvatska

Općinski sud u Makarskoj

Poslovni broj: P-1491/2019-58

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji tog suda Mirjani Urlić, u pravnoj stvari tužitelja NS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Slavko Pavlović – Lučić, odvjetnik u Makarskoj, protiv tuženika CS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Predragu Trutinu, odvjetniku u Makarskoj, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 17. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Slavka Pavlovića Lučića, odvjetnika u Makarskoj i punomoćnika tuženika Predraga Trutina, odvjetnika u Makarskoj, dana 30. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj ĆS (OIB: [osobni identifikacijski broj]) jedini i isključivi vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] garaža i dvorište sa 67 m2 ZU 1858 k. o. [katastarska općina]-Baška Voda, i to u naravi onog dijela koji ima površinu od 35 m2 te je na skici mjerenja u mjerilu 1:200 od 23. srpnja 2024. koju je kao sastavni dio Geodetskog vještačenja, Dopunjeni nalaz i mišljenje, od 12. listopada 2024. izradio sudski vještak za geodeziju Zvonko Babić inž. geod., koja skica predstavlja sastavni dio izreke presude, omeđen linijom što se proteže točkama H1-K-J-J1-H1, na kojem zemljištu je izgrađena tužiteljeva garaža 1 površine 29 m2 koja je ozakonjena rješenjem o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije, Ispostava Makarska klasa: UP/I-361-02/12-03/274 od 25. veljače 2013., pa je tužitelj, nakon što se od navedenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] u površini 35 m2 prijavnim listom formira nova katastarska čestica zemljišta sa tom površinom, ovlašten temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina]-Baška Voda zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na toj novoformiranoj katastarskoj čestici zemljišta u površini 35 m2 na svoje ime za cijelo uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženika, u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana tužitelju naknaditi parnični trošak u iznosu od 3.500,00 eur sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od donošenja ove presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena.

r i j e š i o  j e

Dozvoljava se preinaka tužbe napravljena podneskom od 9. prosinca 2024.

Obrazloženje

1.1. U tužbi podnesenoj ovom sudu dana 19. lipnja 2017. navodi se kako su tuženici u zemljišnim knjigama upisani kao suvlasnici čest. zem. [katastarska čestica] garaža i dvorište sa 67 m2 ZU 1858 K. O. [katastarska općina]-Baška Voda svaki za po ½ idealnog dijela cjeline. Navedena nekretnina u naravi predstavlja garažu sa okolnim dvorištem, koja se sastoji od dvije garaže, sjeverozapadne koja ima površinu od 28 m2 i jugoistočne čija površina iznosi 22 m2. Unatoč takvom stanju zemljišne knjige tužitelj je jedini i isključivi stvari izvanknjižni vlasnik i posjednik ove sjeverozapadne garaže, koju je stekao darovanjem od svoje bake US, temeljem ugovora od 26. veljače 1997., koja je zemljište za garažu kupila od KS, ugovorom od 16. lipnja 1967., nakon čega je na tom zemljištu odmah izgradila svoju sadašnju garažu. Od trenutka izgradnje ove garaže, pa sve do svoje smrti, tužiteljev djed IS je u jednom dijelu te garaže držao servis za popravak kućanskih aparata, dok je u drugom dijelu držao parkiran svoj automobil. Nakon smrti svog djeda u toj garaži tužitelj drži svoj automobil i druge razne stvari. Zaključenjem Ugovora o kupoprodaji od 16. lipnja 1967. sa tuženikom pod 2., kojim je od njega kupila zemljišta na kojem je izgradila svoju predmetnu garažu, tužiteljeva baka ČS je po sili zakona i bez uknjižbe postala vlasnik tog zemljišta i garaže izgrađene na njemu, pa je kao njihov zakoniti vlasnik to svoje pravo prenijela darovanjem na svog unuka, tužitelja. Pošto je KS svoje pravo vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] prodao tužiteljevoj baki, on to pravo nije mogao prenijeti na svog sina tuženika pod 2., jer nitko na drugoga ne može prenijeti pravo koje ni njemu ne pripada. Stoga je upis tuženika kao isključivog vlasnika predmetnog zemljišta neistinit. Pogotovo što tužitelj osobno i putem svojih pravnih prednika na očigled tuženika predmetno zemljište drži u samostalnom, istinitom i zakonitom materijalnom posjedu još od 16. lipnja 1967. godine, kada ga je njegova baka kupila od KS, što je ona na tom zemljištu izgradila garažu, čemu se nitko nikada nije protivio niti im je osporavao njihovo pravo vlasništva i posjed te garaže. Kao stvarni vlasnik predmetne sjeverozapadne garaže čija korisna površina predstavlja ukupno 3/5 idealnog dijela cijelog garažnog objekta u kojem tuženicima pripada samo jugoistočna garaža, tužitelja ima pravni interes utvrditi to svoje pravo radi upisa u zemljišnoj knjige.

1.2. Podneskom od 29. srpnja 2019. tužitelj je postavio novi tužbeni zahtjev, dok je podneskom predanim na ročištu dana 19. travnja 2021. postavio podredni tužbeni zahtjev.

1.3. Podneskom od 9. prosinca 2024. tužitelj je preinačio tužbeni zahtjev, koji se temelji na nalazu i mišljenju sudskog vještaka za geodeziju Zvonka Babića, dok je podneskom od 23. travnja 2025. odustao od ranijih izmjena tužbenog zahtjeva.

Ovdje valja napomenuti da se preinačeni tužbeni zahtjev temelji na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, a postavljen je nakon zaprimanja dopunskog nalaza i mišljenja vještaka. Tuženik protivio se je toj preinaci.

Obzirom da se preinaka tužbe temelji na istoj pravnoj osnovi, ovaj sud smatra da je svrsishodno radi razrješenja konačnog odnosa među strankama dozvoliti preinaku tužbe, slijedom čega je temeljem odredbe čl. 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.) valjalo odlučiti kao u rješenju, sve imajući u vidu načelo efikasnosti i svrsishodnosti. Za istaknuti je da je preciziranje tužbenog zahtjeva uslijedilo nakon zaprimanja dopunskog nalaza i mišljenja vještaka za geodeziju, slijedom čega tužitelj bez svoje krivnje nije mogao ranije istaknuti takav tužbeni zahtjev.

Preciziranje tužbenog zahtjeva prema nalazu i mišljenju vještaka dopuštena preinaka tužbenog zahtjeva, što je potvrđeno presudom Europskog suda za ljudska prava Vugdelija protiv Hrvatske.

1.4. Tužbom tužitelj je kao tuženike naveo KS i CS, no tijekom postupka tuženi pod 1. KS je preminuo, te rješenjem o nasljeđivanju kao njegovi nasljednici utvrđeni su sin CS i unuci RS i LS. Podneskom od 28. ožujka 2018. tužitelj je kao tuženike, uz CS, označio RS i LS, kojima je tužba dostavljena na odgovor, no isti se nisu upustili u raspravljanje. Podneskom od 6. kolovoza 2019. tužitelj je povukao tužbu u odnosu na RS i LS, budući isti nisu naslijedili predmetnu nekretninu te je stoga u odnosu na njih sud donio rješenje o povlačenju tužbe dana 30. siječnja 2023.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo kako se protivi tužbenim navodima kao neistinitima i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom. U odnosu na Ugovor sklopljen između Palacco Marije žene Franceska i pok. KS od 16. srpnja 1967. prigovara nevjerodostojnosti navedenog ugovora, jer je predmet kupoprodaje bila je čestica zemlje [katastarska čestica] ZU 1858 K. O. [katastarska općina] - Baška Voda u površini od 36 m2 i to kako je navedeno u članku II. Ugovora "prodajem Polacco Marici ž. N 36 m2 od sve moje pod tač.I. označene parcele i to prema njezinoj kući, zapravo južno od moje novosagrađene zgrade..", slijedom čega se zaključuje da nekretnina koja je u tužbi i tužbenom zahtjevu navedena nije bila predmetnom kupoprodaje po navedenom ugovoru. Također navodi da tužbeni zahtjev, sve kada bi i bi osnovan, što se poriče, s obzirom na stanje upisa u zemljišnoj knjizi je neprovediv. Nadalje ističe da ES nije nikada isplatila pok. KS kupoprodajnu cijenu iz točke IV. Ugovor. Kako je razvidno iz sadržaja navedenog ugovora ista se obvezala na isplatu kupoprodajne cijele, ali je nije isplatila. Osim toga tužitelj nije uz tužbu dostavio dokaz o izvršenoj isplati kupoprodajne cijene. Eventualni posjed spornog dijela nekretnine od strane tužitelja nije kvalificirani posjed.

Darovnim ugovorom sklopljenim između DS i tužitelja predmet darovanja nije sporna nekretnina već čestica zgrade [katastarska čestica] upisane u ZU 1767 K. O. [katastarska općina]- [adresa] u [adresa], koja se sastoji od podruma, prizemlja i drugog kata.

Ističe da tuženik ishodio je rješenje o izvedenom stanju kod Upravnog odjela za prostorno uređenje – Ispostave Makarska broj: Klasa: UP/I-361-02/12-03/274, Ur. Broj. 2181/1-11-03/02-13/10 od 25. veljače 2013., koje je postalo pravomoćno dana 15. ožujka 2013., a koje je oglašeno na oglasnu ploču navedene Ispostave, kako bi se sa sadržajem istog mogle upoznati sve zainteresirane osobe, pa tako i tužitelj, a koje nitko nije pobijao niti u tom postupku prijavio svoje sudjelovanje kao zainteresirana osoba, sve shodno ovlastima temelje Zakona o općem upravnom postupku, slijedom čega je tužitelj svojim ponašanjem dokazao da ne polaže bilo kakvo stvarno pravo na predmetnoj nekretnini.

Navodi da je tuženik zakonit, svjestan i pošten stjecatelj čitavih nekretnina koje nekretnina su upisane u ZU 1858 K. O [katastarska općina]-Baška Voda i iste je stekao valjanom pravnom osnovnom te svoje stečeno pravo vlasništva na zakonit način upisao u zemljišne knjige na kojim nekretninama nije bilo vidljivih postojanja bilo kakvih plombi koje bi upozoravale tuženika pod 3. na postojanje eventualnih pravnih osoba. Tuženik je izradio Geodetski elaborat po trgovačkom društvu MJEA d.o.o. Split koji je priložen u zbirku isprava zemljišnoknjižnog odjela ovog suda pod Z-2740/13, a koji je potvrđen od strane Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostave Makarska, Klasa: 932-06/13-02/175, Ur. Broj: 541-26-2-4/3-13-2 od 29. srpnja 2013. te u tom upravnom postupku tužitelj nije postavljao bilo kakve zahtjeve niti primjedbe iako je imao status zainteresirane osobe čime je dokazao da na predmetu ovog spora ne polaže bilo kakvo stvarno pravo. Za prethodno je tužitelj znao jer o tim radnjama Ured za katastar dostavlja obavijesti zainteresiranim osobama, a osim toga postojanje istog je razvidno iz sadržaja upisa zemljišne knjige, pa tužitelj nije koristio nikakva pravna sredstva radi osporavanja istoga.

Ističe da čestica zemlje [katastarska čestica] ima ukupnu površinu u iznosu od 67 m2. Tužbenim zahtjevom se traži utvrđenje prava suvlasništva za 3/5 dijela. 3/5 od 67 m2 iznosi 40,20 m2 što također ukazuje na osnovanost tužbenog zahtjeva.

3. U tijeku postupka sud je izveo dokaz pregledom izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška], ugovor " [adresa], 16. juna 1967.", darovnog ugovora od 21. veljače 1997., etažiranje objekta položenog na č. zem. [katastarska čestica], prijavnog lista br. 206/13, potvrde SDŽ, Upravnog odjela za prostorno uređenje, Ispostava Makarska Klasa: 361-08/13- 04/0015 od 29. studenog 2013., rješenja o izvedenom stanju Klasa: UP-I-361-02/12- 03/274 od 25. veljače 2013., elaborata etažiranja, ugovora o diobi od 31. listopada 2013., rješenja o nasljeđivanju broj O-5215/17 od 27. prosinca 2017., rješenja zemljišno knjižnog odjela [adresa] Z-4356/13 od 23. prosinca 2013.,zk molbe " Split, 12.12.2013.", tehničkog opisa, skice etažiranje objekta položenog na č. zem. [katastarska čestica], presude VSRH broj Rev-x-151/2018-2 od 1. srpnja 2020., pregledom predmeta broj Z- 2740/13, očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka Zvonka Babića te pregledom njegova nalaza i mišljenja kao i dopune nalaza i mišljenja,

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno odredbi čl. 8. Zakon o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP) ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi kao jedini i isključivi vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] garaža i dvorište sa 67 m2 ZU 1858 k. o. [katastarska općina]-Baška Voda.

6.1. Uvidom u izvadak iz zemljišnjih knjiga 1858 k. o. [katastarska općina] – Baška Voda utvrđeno je da su u isti upisane čest. zem. [katastarska čestica], da je uspostavljeno etažno vlasništvo za etažne dijelove E-1 do E-9. Etažni dio E-9 odnosi se na za 156/511 dijela čest. zem. [katastarska čestica], stan 2-etaža trećeg kata sveukupne korisne površine 120,55 m2, a sastoji se od ulaza, kuhinje, 2 kupaonice, dnevnog boravka, 3 sobe, radne sobe te spreme. Stan ima i pripadajuće terase. Također, stanu pripada ljetna kuhinja s pripadajućim spremištem i kupaonicom površine 20,22 m2. Dakle, ukupna površina stana broj 2. s navedenim pripadcima iznosi 156,34 m2, garaže 1. i garaže 2.

6.2. Uvidom u kopiju katastarskog plana, mjerilo 1:2880 utvrđen je položaj predmetne nekretnine.

6.3. Uvidom u ugovor sklopljen dana 10. srpnja 1967. između KS i ZS utvrđeno je da je KS vlasnik i posjednik čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] na kojem zemljištu je izgradio svoju porodičnu stambenu zgradu, a istočno od njegove nalazi se zgrada ZS. Nadalje, KS je prodao ZS 36 m2 svoje parcele i to prema njezinoj kući, a zapravo južno od njegove zgrade, s time da se na to mjestu sagradi garaža za AS. Također, stranke su se suglasile da će garažu izgradili zajednički i da će KS imati pravo krov te garaže koristiti kao svoju terasu.

6.4. Uvidom u darovni ugovor sklopljen 26. veljače 1997. između DS i ĆS utvrđeno je da je NSKŠ darovala drugi kat svoje zgrade te garažu, s time da je s danom sklapana ugovora daroprimatelj stupio u posjed predmetnih nekretnina.

6.5. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju O-5215/17 utvrđeno je da su nasljednici KS sin CS i unuci RS i LS.

6.6. Izvršen je uvid u predmet ovog suda Z-2740/13, koji je preslikan i uložen u ovaj predmet. Istome prileži rješenje o odobrenju za izgradnju od 12. siječnja 1966., izvod iz posjedovnog lista broj 659 za k. o. [katastarska općina] – Baška Voda, kao i rješenje Općinskog suda u Makarskoj, kojim je temeljem prijavnog lista Područnog ureda za katastar Split, Ispostava Makarska odlučeno da se mijenja površina i dijeli čest. zem. [katastarska čestica] na čest. zem. [katastarska čestica] ku8ća sa 118 m2 i dvorište sa 325 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] dvorište 67 m2.

6.7. Uvidom u elaborat etažiranja predmet 263/13 za čest. Zem. [katastarska čestica] od strane investitora CS utvrđeno je da je istome prileži ugovor o diobi sklopljen između CS i KS od 31. listopada 2013. koji sadrži izjavu o međusobnom priznanju prava vlasništva odnosno u kojem su popisani svi stanovi i apartmani u predmetnoj kući s time da je na listu 3 istoga navedeno da stanu 2 pripada garaža 2 površine 22,08 m2, položeno na čest zem. 2861/12 K. O. [katastarska općina]-Baška Voda.

6.8. Uvidom u zemljišno knjižnu molbu sastavljeno kod CS i KS zaprimljenu na sudu 16.12.2013. pod brojem Z-4356/13 utvrđeno je da je istom zatražena dioba posebnih dijelova zgrade – etaža te uknjižba prava vlasništva na svakom posebnom dijelu zgrade, s time da je zatražena dioba samo na čest. zem. [katastarska čestica] te da je na kraju navedeno da stanu broj 2 pripada garaža broj 2. površine 2208 m2 položena na čest zem. 2861/12 da bi se donijelo rješenje od strane Općinskog suda u Makarskoj pod brojem Z-4356/13 dana 23. prosinca 2013.g. u kojoj je kao pripadak stana broj 2 navedena i garaža 1 i garaža 2.

7.1. Dana 4. listopada 2024. proveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Zvonka Babića. Očevidom je utvrđeno kako se radi o dvije spojene garaže koje su napravljene u zasebnom objektu koji se nastavlja na kuću tuženika. Prema kazivanju vještaka, objekt se nalazi južno od kuće tuženika, a istočno oko 50 metara od kuće pok. C. Tužitelj navodi da je ta kuća sada u njegovom vlasništvu. Vještak uzima potrebne mjere radi identificiranja predmeta spora. Konstatira se da je tužitelj svojim ključevima na daljinsko upravljanje otvorio vrata predmetne garaže. U garaži se nalazi vozilo u vlasništvu njegove supruge i skuter u njegovom vlasništvu.

7.2. Vještak je dana 10. rujna 2023. dostavio svoj nalaz i mišljenje.

U nalazu i mišljenju vještak Zvonko Babić je naveo kako je kao predmet spora pokazana jednostavna građevina koja je podijeljena u dva dijela. Zapadni dio koristi se kao garaža, a istočni dio kao poslovni prostor. Predmet spora nalazi se u [adresa] uz kuću na adresi [adresa]. zapadni dio spornog prostora, koji je garaža, koristi tužitelj i na dan očevida u njoj je zatečen parkiran automobil, motocikl, bicikl, automobilske gume, građevinska kolica, antena, plastični stol i stolice i predmet zamotan u bijelu plastiku. Na garažu su postavljena vrata koja se otvaraju daljinskim upravljačem, a koja je tužitelji otvorio na dan očevida. Zapadno uz garažna vrata, na južnoj fasadi objekta, postavljeno je brojilo za električnu energiju, a zapadnije od njega iz zida proviruje metalna cijev promjera 10 cm. Unutarnje dimenzije garaže su 6.68 x 4.27 m (duljina x širina) i visine je 2.25 metara. Dio fasade spornog objekta koji se koristi kao garaža obojen je svijetlosmeđom bojom. Istočni dio spornog prostora, koji se koristi kao poslovni prostor, na dan očevida bio je prazan od namještaja i u njemu su zatečeni odloženi stiropor, manja vitrina, stakla iz kupaonice, palete, kanta za smeće, crijevo za vodu i vrtna alatka. Prostor nije do kraja izrađen i na njega su postavljena vrata od PVC materijala koja se zaključavaju običnom bravom. Unutarnje dimenzije prostora su 6.74 x 3.26 metara (dužina x širina) i visine je 2.25 metara. Dio fasade ovoga dijela obojen je bijelom bojom. Sjevernije od spornoga prostora nalazi se kuća tuženika na adresi [adresa]. Istočno uz sporni prostor nalazi se betonirana površina koja se koristi kao parkiralište. Nakon obavljenih mjerenja spornu sam nekretninu na skici označenu H-I-J-K-H identificirao kao dio č. zemlje [katastarska čestica] površine 59 m2 Na skici mjerenja prostor označen A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-A predstavlja cijelu č. zem. [katastarska čestica]. Dio č. zem. [katastarska čestica] označen C-D-E-F-G-G-C površine 4 m2 na terenu je dio betonirana parkirališta ispred kuće tuženika koja se nalazi na č. zem. [katastarska čestica]. č. zem. [katastarska čestica] nastala je parcelacijskim elaboratom 2013. godine od dijela č. zem. [katastarska čestica] koji je evidentiran u klasi ovjere: 932-06/13-02/75. č. zem. [katastarska čestica] iste godine evidentirane su razne građevine temeljem rješenja o izvedenom stanju (Klasa: UP/I 361-02/12-03/274; Ur. Broj:2181/1-11-03/02-163-10, [adresa] 25.2.2013. godine), a sporna građevina definirana je točkom 1.2 citiranog rješenja.

7.3. Podneskom od 27. veljače 2024. tužitelj je prigovorio nalazu i mišljenju navodeći kako je vještak naznačio samo unutarnje dimenzije tužiteljeve garaže koju je na skici mjerenja označio brojem 1 (6,68 x 4,27 m), dok je mjerenjem propustio obuhvatiti i njene zidove, kako vanjske tako i unutarnji zid koji tu garažu dijeli od garaže označene brojem 2. Na skici mjerenja i u nalazu i mišljenju vještak je propustio označiti sve lomne točke garaže 1 (označio je samo lomne točke K i J dok je propustio označiti lomne točke pravca koji garažu 1 odjeljuje od garaže 2. Pored toga vještak je propustio u svom nalazu i mišljenju dati točan izračun površine garaže 1 koja je predmet ovog postupka.

7.4. Slijedom gore iznijetog, sud je pozvao vještaka da se očituje na gornje navode pun. tužitelja te podneskom od 22. travnja 2024. te vještak dostavio dopunu svog nalaza i mišljenja. Iskazao je da je predmetna građevina sagrađena na č. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] - Baška Voda i u katastru i zemljišnim knjigama evidentirana je kao jedinstvena građevina temeljem rješenja o izvedenom stanju izdanom od Upravnog odjela za prostorno uređenje Splitsko-Dalmatinske županije, ispostava u [adresa] (klasa:UP-I-361-02/13-03/274; Ur.broj:2181/1-11-03/02-13/10; [adresa] 25.02.2013. godine) pod točkom 1.2.. Slijedom navedenog bilo bi protivno struci označiti polovicu debljine zida između garaže i poslovnog prostora, jer oba dijela tvore jedinstvenu zgradu, garažu, namijenjenu za smještaj dva osobna vozila. Poradi toga skicu je dopunio samo unutarnjom konstrukcijom objekta bez označavanja sredine zida između dijelova građevina.

7.5. Podneskom od 13. listopada 2024. vještak je nadalje dopunio kako je na dopunjenoj skici mjerenja dodao oznake H1 i J1, a koje definiraju polovicu zida između garaže 1 i garaže 2. Sukladno tome garaža 1 na priloženoj skici označena je oznakama H1-K-J-J1-H1 I ima neto površinu od 29 m2, a površina po vanjskim zidovima iznosi 35 m2 . Garaža 2 na skici je označena oznakama H1-J1-I-H-H1 i ima neto površinu od 22 m2, a površina po vanjskim zidovima iznosi 24 m2. Vanjske dimenzije garaže 1 su 4,82x7,21 m, a vanjske dimenzije garaže 2 su 3.57x6.92 metra. Unutarnje dimenzije obje garaže (dulja stranica) mjerene su po sredini što nije bio naznačio i naglasio na skici od 23. srpnja 2024.

7.6. Nalazu i mišljenju vještaka geodeta, zajedno sa dopunskim nalazom i mišljenjem, ovaj sud je poklonio vjeru obzirom smatra da je isti izrađen stručno te u skladu s pravilima znanosti i struke, a na koji nalaz i mišljenje, uz dopune, stranke nisu imale primjedbi.

8.1. U dokaznom postupku izveden je dokaz saslušanjem tužitelja i tuženika kao parničnih stranaka te svjedoka ŠS i SS.

8.2. Tužitelj u bitnom naveo je kako po priči bake ŽS, kao i prema ugovoru iz 1967. zna da je njegova baka kupila čest. zem. od KS, a to je otac od tuženika i svaki su namjeravali sagraditi svoju garažu. NSK i ŽS su bili susjedi, oni su dogovorili, a potom i napravili svako sebi garažu jednu do druge, s time da krov garaže je ploča od terase tuženika. Cijelo to vrijeme je baka koristila tu garažu i nikada joj nitko nije osporavao niti posjed niti vlasništvo. Njegov djed je u tom prostoru imao radionu, a držao je i auto. Njegova baka je 1997. njemu darovala kat kuće i predmetnu garažu, od tada koristi tu garažu i nitko nikada mu nije osporavao niti posjed, niti vlasništvo.

Tužitelj ističe kako je oko 2007. želio promijeniti vrata garaže i postaviti električna, tada je vidio da nema struje i tuženik mu je rekao da su vjerojatno njegovi radnici probili kabel i tada mu je dao svoju struju. Poslije navodi da je riješio stvari sa HEP-om i od tada ima svoje mjerilo za struju i vanjski sat.

Navodi kako je cijelo vrijeme u posjedu garaže, a problemi su počeli kada je želio riješiti vlasništvo garaže i tek tada je tuženik počeo isto osporavati. On nije nikada sudjelovao u nikakvom postupku vezanom za predmetnu nekretninu, tako niti u upravnom postupku ni u postupku etažiranja i da nikada nije dobivao nikakve pozive od bilo kakvih upravnih tijela niti suda. Iskazao je da je kuća pok. bake, gledano od kuće tuženika bila istočno. On ne koristi terasu, odnosno krov garaže. N e zna kada je točno preminuo KS, a također se ne može sjetiti niti da li je isti bio živ kada je traženo mjerilo od HEP-a, a nikada nije dolazila između njega i tužitelja do sukoba te da nikada nije intervenirala policija.

8.3. Saslušani tuženik kao parnična stranka u bitnom je naveo kako su mu 2017. preminuli otac i majka. Godinu dana ranije, dakle 2016. otac mu je rekao da je rekao tužitelju da više neće biti najma, dakle, tužitelj je navedenu garažu koristio temeljem najma od njegova oca. Od kada zna za sebe tužitelj je u posjedu garaže, otac mu je rekao da je istu plaćao 50 DEM-a mjesečno, nije mu poznato da bi postojao ikakav ugovor o najmu i nije mu poznato kako je tužitelj plaćao najam, može reći da sve što je našao iza oca su bili samo dolari. Otac je bio lošeg zdravlja i nije pokretao nikakav postupak da bi tužitelj prestao koristiti garažu niti se svađao sa tužiteljem. Tuženik ističe kako je par puta zvao policiju, jer se nije slagao da tužitelj više koristi garažu, ali oni su otišli i rekli su da ne rade sa nekretninama, tako da nema zapisnik sa uredovanja. Vezano za iskaz tužitelja glede struje ističe da je 2001. radio stepenice na kući i tada je prekinuo kabel, ali nije on dao struju tužitelju nego njegov rođak. Zna da tuženik skoro svaki dan koristi garažu, ali to ignorira i ne želi se na to obazirati. Iskazao je da je 2006. njegov otac je predao prijamni list, od 2008. - 2010. tuženik je podizao kuću te 2012. i 2013. rješavao papire vezano uz kuću i proveo je postupak etažiranja. Zemljište na kojem je izgrađena garaža kupio je njegov otac, naime on je navigavao te je za brata i sebe kupio tu zemlju od ljudi iz Baške Vode. Južna granica zemljišta nakon diobe između oca i njegovog brata prolazi točno rubom prve garaže, odnosno iskazuje da granice njegovog vlasništva su sukladne nalazu i mišljenju vještaka koje prileži spisu.

8.4. Svjedokinja ŠS iskazala je da joj je poznato što je predmet postupka, naime, ona je u kuću tužitelja došla kao dijete i tu je živjela. Tužiteljeva baka je bila sestre njezine majke, ona je došla u tu kuću živjeti kada je imala 10 godina, tu je ostala do udaje. Došla je 1964. i par godina kasnije pok. KS, koji je bio vrlo blizak sa obitelji Palazzo i vrlo dobar prijatelj tražio je od tetka da kupi tu česticu i na njoj napravi garažu. Sjeća se da je govorio da će tako će biti dobro i tetku i njemu. Njezina tetka nije dala ništa bez papira i zato je sklopljen ugovor o kupoprodaji. Bila je prisutna kada se gradila garaža, radio ju je majstor Ć iz mjesta. Pok. KS nikada nije osporavao DS pravo da gradi garažu, odnosno da ju kasnije koristi. Tu garažu tetak je prvo koristio za radionu, a kasnije za garažu. Poslije njega tu garažu je koristio ĆS, a pok. KS je govorio da mogu parkirati automobile i u njegovoj garaži, budući tada još nije bilo puno turista. Iskazala je da ona sada živi u [adresa], ali joj je i dalje poznato stanje te nekretnine, garaža je u istim granicama kako je bila i prije, jedino su sada stavljena nova vrata. Nije joj poznato kada su počeli problemi, a koliko joj je poznato pok. KS nikada nije osporavao niti DS niti NS pravo na tu garažu. Iskazala je da je na nekretnini bila prije otprilike 5-6 godina, ali da se sa tužiteljem često čuje telefonski. Navela je da je to sređen, uređen prostor, da je provedena struja i da ima svjetla. Garažu je gradio majstor Ć, a plaćali su ga teta NSKŠ i tetak, a to joj je poznato zato što je dignut kredit na njeno ime i stoga joj je poznato da su oni platili izgradnju garaže, dok kod samog plaćanja nije bila prisutna. Teta NSKŠ i tetak terasu iznad garaže nisu koristili, da se to oduvijek znalo da to pripada barba NSK. Nije joj poznato tko plaća račune za struju.

8.5. Svjedok SS iskazao je da živi u [adresa] je malo mjesto i zato mu je poznato što se događalo vezano uz tu garažu. Poznato mu je da je predmet spora garaža ispred kuće KS i to ona s lijeve strane prema Baškoj Vodi kada se gleda prema magistrali. Zna da je pok. djed tužitelja u toj garaži držao alat, on je bio kućni majstor i uglavnom se bavio strujom, ali je radio i druge poslove. Svjedok je radio u komunalnom poduzeću i oko 2005. ili 2006. dobio je nalog da se prazni garaža i da se odnese smeće iz te garaže na deponij u Bašku Vodu. Poznato mu je da je tužitelj ĆS izbacio smeće i oni su to pokupili, a toga se sjeća zato što je tu bilo puno alata koje nikada prije nije vidio i za koje nije znao za što služe. Tu garažu nastavio je koristiti ĆS i koliko mi je poznato on je i danas u posjedu te garaže. Po pričanju je čuo da je baka tužitelja kupila taj komad zemlje, ali ne zna točno kako su oni došli do vlasništva iste. Napomenuo je da je djed tužitelja njegovom ocu radio struju za što mu je njegov otac obećao parking mjesto i kada je tužitelj došao da bi to legalizirao njegova sestra i on su to potpisali kod javnog bilježnika. Naime, prije nije bilo novaca da bi se plaćali radovi, nego bi se na ovaj način izvršavalo plaćanje. Nikada nije čuo da bi tužitelj ĆS ili njegov djed plaćali najam za tu garažu. Iznad garaže nalazi velika terasa koju koristi tuženik i da na toj terasi nikada nije vidio niti tužitelja niti njegovog djeda.

9. Ovaj sud je poklonio vjeru iskazu tužitelja i svjedoka ŠS i SS, budući su isti argumentirani, životni, međusobno sukladni te sukladni sa dokumentacijom koja prileži spisu, prije svega sa ugovorom od kupoprodaji. ŠS je živjela u predmetnoj kući i ima neposredna saznanja o događajima, njezin iskaz je određen i u suglasju sa ostalim dokazima.

Također, sud je poklonio vjeru iskazu tužitelja budući je isti životan, određen i u suglasju sa ostalim dokazima, prvenstveno priloženim ugovorima, kao i iskazima svjedoka.

Sud nije poklonio vjeru iskazu tuženika, budući je isti sam sebi proturječan, proturječan je odgovoru na tužbu, kao i ostalim provedenim dokazima.

U svom iskazu tuženik navodi da je prednik tužitelja bio u najmu te garaže, no te navode nije dokazao, niti je to naveo u odgovoru na tužbu. Svoje navode tuženik nije dokazao niti jednim dokazom, odnosno radi utvrđenja te činjenice nije predložio saslušanje niti jednog svjedoka. Prema stavu ovog suda, da se radi o dugogodišnjem najmu garaže u manjem mjestu poput [adresa], a u kojoj je prednik tužitelja držao svoju radionu, ta činjenica bi bila poznata sumještanima.

Također, sud nije poklonio vjeru iskazu tuženika u dijelu naveo da se nije slagao sa time da tužitelj koristi garažu te je zvao policiju, koja je izašla na teren i rekla da se ne bavi nekretninama. Tuženik niti o navedenom nije priložio niti jedan dokaz,a posebice je iskaz neuvjerljiv u dijelu da policija o uredovanju na koje je bila pozvana nije sastavila niti zapisnik niti službenu zabilježbu.

10. Dakle, provedenim dokaznim postupkom je utvrđen je kvalificirani posjed prednika tužitelja i to od dana sklapanja ugovora 1967., što znači da se isti treba promatrati kroz primjenu pravila bivšeg Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ) i čl. 1. i 2. Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" br. 73/91), te Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", br. 53/1991., 91/1996., koji je stupio na snagu 01. rujna 1980.) i Zakona o vlasništvu ("Narodne novine" br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014., dalje ZV, koji je stupio na snagu 01.01.1997.), sve temeljem odredbe čl. 388. st. 2. ZV- a budući da se na stjecanje, postanak, pravni učinak i promjenu stvarnih prava primjenjuju pravila koja su bila na snazi u trenutku njihovog stjecanja, promjene i postanka.

Prema paragrafu 1468. OGZ-a rok za stjecanje prava vlasništva na nekretninama temeljem redovne dosjelosti bio je 30 godina, s time da je isti sukladno Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice saveznog Vrhovnog suda br. 3/60 od 04.04.1960. skraćen na 20 godina, dok je prema paragrafu 1472. OGZ-a rok za izvanrednu dosjelost bio 40 godina, a temeljem kojih su se ocjenjivale pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjedanjem, sve do donošenja ZOVO.

Čl. 28. ZOVO je propisano da savjesni i zakoniti nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, a savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina. Nadalje, određeno je da nasljednik postaje savjestan posjednik od trenutka otvaranja nasljeđa i u slučaju kada je ostavilac bio nesavjestan posjednik, a nasljednik to nije znao niti je mogao znati, a vrijeme za dosjelost počinje teći od trenutka otvaranja nasljeđa. Odredbom čl. 30. ZOVO određeno da u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno kao savjesni posjednici.

Odredbom čl. 130. st. 1. ZV-a propisano je da tko stekne pravo vlasništva nekretnine temeljem zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

11. Dakle, ovaj sud smatra dokazanim da je prednica tužitelja stupila u posjed navedene nekretnine 1967., kada je sklopljen ugovor između KS i ĐS. Time je ovaj sud utvrdio da je proteklo vrijeme potrebno za dosjelost kao i činjenicu da niti prijašnju vlasnicu, a niti sada tužitelja nitko nije smetao u posjedu i to značajno više od 20 godina.

Budući da je proteklo vrijeme koje se odredbama OGZ-a, ZOVO i ZV-a propisuje kao potrebno da bi posjednik postao vlasnikom temeljem dosjelosti, to je odlučeno kao u izreci.

12. Valja istaknuti da uvidom u predmet ovog suda Z-2740/13 utvrđeno je da je u tom postupku doneseno rješenje, kojim je temeljem prijavnog lista Područnog ureda za katastar Split, Ispostava Makarska odlučeno da se mijenja površina i dijeli čest. zem. [katastarska čestica] na čest. zem. [katastarska čestica] kuća sa 118 m2 i dvorište sa 325 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] dvorište 67 m2, dakle izdvojena je garaža u posebnu česticu.

Također, kao je ranije navedeno, uvidom u Uvidom u elaborat etažiranja, odnosno u izjavu o međusobnom priznanju prava vlasništva utvrđeno je da su tamo popisani svi stanovi i apartmani u predmetnoj kući, s time da je na listu 3 istoga navedeno da stanu 2 pripada garaža 2 površine 22,08 m2, položeno na čest zem. 2861/12 K. O. [katastarska općina]- Baška Voda, dok se u tim isparavama ne spominje garaža broj 1 položena na čest. zem. [katastarska čestica], odnosno tuženik i KS s istom nisu raspolagali. Isto tako, uvidom u zemljišno knjižnu molbu sastavljeno kod CS i KS broj Z-4356/13 utvrđeno je da je istom zatražena dioba posebnih dijelova zgrade – etaža te uknjižba prava vlasništva na svakom posebnom dijelu zgrade, s time da je zatražena dioba samo na čest. zem. [katastarska čestica] te da je na kraju navedeno da stanu broj 2 pripada garaža broj 2. površine 22,08 m2 položena na čest zem. 2861/12. Dakle, niti u molbi predlagatelji i dalje ne navode da bi bili vlasnicima garaže 1., već sud donosi rješenje pod brojem Z-4356/13 dana 23. prosinca 2013. u kojoj je kao pripadak stana broj 2 navedena i garaža 1 i garaža 2.

Za zaključiti je da prednik tuženika, pok. VS nije niti prednici tužitelja ŽS niti njenom slijedniku, sada tužitelju osporavao pravo vlasništva nad predmetnom garažom, već, upravo suprotno, poduzeo je značajne napore da bi se navedena garaža izdvojila kao zasebna cjelina. Dakle, zatražen je upis vlasništva, odnosno etažiranje samo nad garažom 2, koja se također nalazi na čest. zem. [katastarska čestica].

13. Tuženik je naveo da ŽS nikada predniku tužitelja nije isplatila kupoprodajnu cijenu, no niti te svoje navode tuženik nije dokazao. Prednica tužitelja bila je dugogodišnjem posjedu predmetne nekretnine, ona se nalazila ispred kuće prednika tuženika, odnosno sada tuženika, te bi prodavatelj KS zasigurno poduzeo određene pravne korake ukoliko je smatrao da se navedena garaža neosnovano koristi.

Neosnovanost navoda tuženika indirektno proizlazi i iz iskaza svjedokinje ŠS, koja je u svom iskazu navela da je na njeno ime podignut kredit radi izgradnje garaže, mada sama nije vidjela da je plaćanje i izvršeno.

14. Ugovorom sklopljenim 1967. između KS i DS u točki V. određeno je de da su stranke složne da će garažu, koja će biti vlasnost Polacco Marice zajednički sagraditi i da će NSK imati pravo krov ove garaže koristiti kao svoju terasu.

Iz navedene odredbe proizlazi neosnovanost navoda iznesenih u tužbi da je predmetom kupoprodaje neka druga čestica, a ne predmetna garaža, budući je na očevidu neposredno utvrđeno da krov garaže koristi tuženik kao svoju terasu. Navedeno, također, proizlazi i iz iskaza saslušanih svjedoka, tako je ŠS iskazala da teta NSKŠ i tetak terasu iznad garaže nisu koristili, oduvijek se znalo da to pripada barba NSK.

Nesporno je tijekom postupka da krov garaže koristi samo tuženik, no time nije isključeno da je tužitelj isključivi vlasnik predmetne garaže.

15. Ovim postupkom nedvojbeno je utvrđeno da je prednica tužitelja stupila u posjed 1967., kada je sklopljen ugovor o kupoprodaji te da od toga dana navedena garaža je u isključivom posjedu prednice tužitelja, odnosno sada tužitelja.

Dakle, tužitelj ima legitimna očekivanja da će isti biti utvrđen vlasnikom predmetne nekretnine, odnosno u konkretnom slučaju valja primijeniti i čl. 1. Europske konvencije o ljudskim pravima koja se na Republiku Hrvatsku primjenjuje prijemom Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, te ratificiranja konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koja predstavlja i dio pravnog poretka Republike te se ista primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 5. studenog 1997.

Pod definiranjem pojma legitimnog očekivanja treba definirati svako ono očekivanje pojedinca odnosno osobe da će steći pravo uživanja određenog imovinskog prava. Pri tome treba voditi računa je li očekivanje usmjereno na ostvarenje nekog prava razumno i zasnovano na pravu, pa ako je takvo treba voditi računa da se neće štititi ono pravo čijom povredom se može povrijediti javni interes.

Kako se u konkretnom slučaju ne radi o povredi javnog interesa, već o zaštiti privatnog prava, to ja valjalo odlučiti kao u izreci presude.

16. Ovdje valja također napomenuti da sud u parničnom postupku ne utvrđuje je su li ispunjene zakonske pretpostavke za formiranje zasebnih katastarskih čestica, jer o tome odlučuje upravno tijelo, odnosno nadležni područni ured za katastar prilikom ovjeravanja geodetskog elaborata. Slijedom navedenog, usvajanje tužbenog zahtjeva ne zavisi o odredbama Zakona o prostornom uređenju.

17. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i 3. ZPP-a i 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ 142/12, 103/14, 118/14; dalje Tarifa).

Budući je tužitelj u cijelosti uspjeli sa tužbenim zahtjevom, to mu u punom iznosu valja priznati nadoknadu trošak.

Tužitelju je priznata naknada za trošak sastava tužbe te pristupa na ročišta održana 9.3.2021., 19.4.2021., 9.3.2023., 1.3.2024., 11.6.2024., 22.10.2024., 24.4.2025. i 17.9.2025. te nagrada za sastavak obrazloženih podnesaka od 26.3.2018., 26.5.2024. 9.12.2024. i 23.4.2025., dakle ukupno 1200 bodova, odnosno 2.400,00 eur. Na navedeni iznos valja uračunati i vrijednost PDV-a od 25 %, odnosno iznos od 600,00 eur.

Tužitelj je imao i trošak vještačenja u visini od 500,00 eur, što daje ukupni trošak tužitelja u iznosu od 3.500,00 eur.

Slijedom svega gore navedenoga, tuženik je u obvezi nadoknaditi tužiteljima trošak parničnog postupka u visini od 3.500,00 eur, slijedom čega je odlučeno kao u izreci pod točkom III.

Tužitelju nije priznata nagrada za sastavak podneska od 26.3.2018., budući isti nije obrazloženi podnesak, već samo navodi nasljednike tuženika pod 1, te dostavlja ispravljenu tužbu, kao niti za podnesak od 22.3.2023., budući istim dostavlja dokaz o uplati troškova za očevid.

Makarska, 30. listopada 2025.

S U T K I NJ A:

Mirjana Urlić

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, a putem ovog suda.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA: -pun. tužitelja

-pun. tuženika

-u spis.