REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U PAZINU

Dršćevka 1, 52000 Pazin

P-220/2023-57

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Pazinu, po sutkinji Tamari Lakoseljac Benčić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice REPUBLIKE HRVATSKE, OIB: 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Puli-Pola, Rovinjska 2a, protiv tuženice OPĆINE TAR - VABRIGA, Tar, Istarska 8, OIB: 93923679060, koju zastupa punomoćnica Ingrid Roce Hrastić, odvjetnica u Rovinju, Carera 6, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 25. rujna 2025. u nazočnosti zastupnika po zakonu tužiteljice i punomoćnice tuženice, na ročištu za objavu održanom 30. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 988 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 1229 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 1220 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 924 m2, upisana u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak površine 292 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je tuženica dužna trpjeti brisanje prava vlasništva uz istovremenu uknjižbu vlasništva tužiteljice na nekretninama označenim kao k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 988 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 1229 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 1220 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 924 m2, upisana u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak površine 292 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženici da tužiteljici naknadi trošak postupka u iznosu od 1.200,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude (30. listopada 2025.) pa do isplate po stopi po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je protiv tuženice 2. kolovoza 2023. podnijela tužbu radi utvrđenja prava vlasništva.

2. U tužbi navodi da se, sukladno odredbi članka 186.a stavka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje: ZPP) obratila tuženici sa zahtjevom za mirno rješenje spora koji tuženica nije prihvatila, pa da iz tog razloga podnosi ovu tužbu.

2.1. U zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Poreč-Parenzo, da su kao vlasništvo tuženice upisane nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] oranica, površine 988 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, površine 1229 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, površine 1220 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 924 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, površine 292 m2, sve k. o. [katastarska općina] u djelu 1/1.

2.2. Nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 988 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 1229 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 1220 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 924 m2 sve k. o. [katastarska općina] da su nastale parcelacijom od nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a k. č. br. [katastarska čestica] da je nastala od k. č. br. [katastarska čestica], koja parcelacija da je izvršena rješenjem broj Z-5747/2022 od 25. ožujka 2022. U vrijeme stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine broj 34/91, dalje: Zakon) u zemljišnoj knjizi da su bile uknjižene nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], a sve da su bile uknjižene po kulturi kao pašnjak i oranica, odnosno poljoprivredno zemljište. Predmetne nekretnine da su prije stupanja na snagu Zakona bile uknjižene kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Poreč, i po kulturi da su bile knjižene kao oranica, odnosno pašnjak, a koju kulturu da imaju i danas.

2.3. Naprijed navedene nekretnine da su oduvijek, od osnivanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], bile upisane kao poljoprivredno zemljište, odnosno po kulturi oranica i pašnjak, te da stoga predstavljaju poljoprivredno zemljište na kome da je tužiteljica stekla pravo vlasništva temeljem članka 3. stavak 1. Zakona. Naime, navedenom odredbom da je propisano da je na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike Hrvatske nositelj vlasničkih prava Republika Hrvatska, te da je tužiteljica stekla pravo vlasništva na dan stupanja na snagu Zakona, 24. srpnja 1991., na predmetnim nekretninama koje su imale status poljoprivrednog zemljišta u društvenom vlasništvu. Što se smatralo poljoprivrednim zemljištem na dan 24. srpnja 1991. da je određivala odredba čl. 2. ZPZ, a to da su bile: oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici, močvare, drugo zemljište koje se koristi ili može koristiti za poljoprivrednu proizvodnju, zatim neizgrađeno građevinsko zemljište, osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih jezgri koje odredi županijska, odnosno gradska skupština. Da su predmetne nekretnine vlasništvo tužiteljice da je izraženo u pravnim shvaćanjima Visokog Trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž-557/2017-2 od 06. svibnja 2020., Pž-3779/2018-2 od 30. listopada 2020. i Pž-2424/2017-2 od 25. veljače 2020. Protiv presude Visokog trgovačkog suda poslovni broj Pž-2424/2017-2 od 25. veljače 2020. da je podnesen prijedlog za dopuštenje revizije koji da je odbačen rješenjem Vrhovnog suda, poslovni broj Revd-2066/2020-2 od 13. siječnja 2021., i da su prihvaćena sva pravna shvaćanja Visokog trgovačkog suda glede stjecanja prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu temeljem Zakona.

2.4. Temeljem naprijed izloženog, provedena uknjižba prava vlasništva za korist tuženice na predmetnim nekretninama da je pravno neutemeljena pa tužiteljica predlaže naslovljenom sudu da donese presudu kojom će se utvrditi da je tužiteljica vlasnica nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 988 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 1229 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 1220 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 924 m2, upisana u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak površine 292 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je tuženica dužna trpjeti brisanje prava vlasništva uz istovremenu uknjižbu vlasništva tužiteljice na nekretninama označenim kao k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 988 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 1229 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 1220 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 924 m2, upisana u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak površine 292 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz naknadu parničnog troška i to u roku od 15 dana.

2.5. Podnoseći ovu tužbu, tužiteljica je predložila da sud donese rješenje kojim se određuje zabilježba spora u zemljišnoj knjizi na temelju članka 86. i 87. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj 63/19) na nekretninama označenim kao k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 988 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 1229 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 1220 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 924 m2, upisana u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak površine 292 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

3. U svom odgovoru na tužbu tuženica se usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Prigovorila je naznačenoj vrijednosti predmeta spora kao visokoj, i neodgovarajućoj, smatrajući da bi, budući se radi o utvrđenju prava vlasništva, vrijednost predmeta spora trebala biti određena u iznosu od 1.327,22 eura, sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama.

3.1. Ističe da tužiteljica zahtjeva utvrđenje prava vlasništva k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. na temelju čl. 2. i čl. 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 34/91), jer da su na dan stupanja navedenog zakona činile poljoprivredno zemljište. Tuženica osporava da bi predmetne, utužene ili osnovne k.č. na dan 24. srpnja 1991. činile poljoprivredno zemljište, jer da su katastarske čestice iz kojih su nastale utužene novonastale k.č. nesporno bile unutar GUP-a i kao takve privedene namjeni (Obvezatni naputak Ministarstva pravosuđa), i da su sukladno odredbama Zakona o građevinskom zemljištu (NN 54/82 do 91/96) i Zakona o prostornom planiranju i uređivanju prostora, važećim na dan stupanja na snagu ZPZ- a, činile građevinsko zemljište. Nadalje osporava činjenične navode iz toč. III. tužbe, jer da su u protivnosti s dokazima priloženim uz tužbu. Iz uvida u povijesne izvatke iz zemljišnih knjiga da ne proizlazi da bi se osnovne k.č. za koje u toč. II. tužbe tužiteljica tvrdi da su cijepane nakon 24. srpnja 1991., bile od osnivanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] u društvenom vlasništvu. Slijedom svega navedenog tužena predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev u cijelosti i naloži tužiteljici da tuženoj naknadi prouzročeni parnični trošak.

4. Proveden je dokazni postupak uvidom u dokumentaciju u spisu i to dokumentaciju priloženu uz tužbu (str. 5-70 spisa), dokumentaciju priloženu uz odgovor na tužbu (str. 78-79 spisa), dokumentaciju priloženu uz podnesak tuženice od 8. travnja 2024. (str. 83-97 spisa), dokumentaciju predanu na ročištu održanom 10. travnja 2024. (str. 104-107 spisa), dokumentaciju Općinskog suda u Pazinu, ZK odjela Poreč – predmet Z-603/04 (str. 114-175 spisa), dokumentaciju Predanu na uviđaju održanom 27. lipnja 2024. (str.181-186 spisa), te nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke ĆĐ od 8. rujna 2025. (str. 247-271 spisa).

5. S obzirom na prigovor previsoko označene vrijednosti predmeta spora na pripremnom ročištu održanom 10. travnja 2024. određena je vrijednost predmeta spora u visini od 1.327,22 eur, na temelju čl. 19. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine br. 118/2018, 51/2023).

6. Tužiteljica je predložila i donošenje rješenja o zabilježbi spora na nekretninama koje su predmetom ovoga postupka, što je sud prihvatio donošenjem rješenja posl. br. P-220/2023-2 od 14. kolovoza 2023.

7. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

8. Stranke su navele kako čine spornim sve činjenice istaknute u ovome postupku.

9. Predmet postupka je zahtjev za utvrđenje da je tužiteljica vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 988 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 1229 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 1220 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 924 m2, upisana u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak površine 292 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, broj 34/91, dalje: ZPZ/91) koje je pravo stekla prije nego što je tuženica upisala svoje pravo vlasništva.

10. Prema odredbi čl. 2. st. 1. ZPZ/91, poljoprivrednim zemljištem se smatraju oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i močvare koje nisu posebno vrijedni biotopi, kao i drugo zemljište koje se koristi ili ne koristi, a može se privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivrednim zemljištem u smislu Zakona smatra se i neizgrađeno građevinsko zemljište osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih gradskih jezgri koje će utvrditi skupština općine. Na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike postaje nositelj vlasničkih prava Republika Hrvatska (čl. 3. st. 1. ZPZ-a). Sukladno st. 4. istog članka kultura poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se prema podacima iz katastra zemljišta, dok se ne dokaže suprotno.

11. Iz citiranih odredbi proizlazi da moraju biti ispunjena dva uvjeta za izvorno stjecanje prava vlasništva Republike Hrvatske na temelju Zakona na nekretninama iz čl. 2. st. 1. ZPZ-a, a to su: da su navedene nekretnine na dan stupanja na snagu ZPZ/91 predstavljale poljoprivredno zemljište i da su te nekretnine na dan stupanja na snagu navedenog Zakona bile u društvenom vlasništvu.

12. Dakle, postojanje svog vlasničkog prava na predmetnim nekretninama tužiteljica temelji na tvrdnji da je riječ o poljoprivrednom zemljištu na kojem je Republika Hrvatska stekla pravo vlasništva po samom Zakonu 24. srpnja 1991. i to na temelju odredbe čl. 3. ZPZ-a.

13. Iz Izvatka iz zemljišne knjige proizlazi da je k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] upisana kao oranica površine 988 m2, k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] je upisana kao oranica površine 1229 m2, k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] je upisana kao oranica površine 1220 m2, k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] je upisana kao oranica površine 924 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] je upisana kao pašnjak površine 292 m2, te da su sve navedene nekretnine upisne kao vlasništvo Općine Tar u cijelosti.

14. Iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da su predmetne nekretnine bile knjižene kao oranica, odnosno pašnjak, a koju kulturu imaju i danas. Također je utvrđeno da su k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 988 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 1229 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 1220 m2, sve k. o. [katastarska općina] nastale parcelacijom od nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. o. [katastarska općina], da je k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 924 m2, nastala parcelacijom od k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. o. [katastarska općina], dok je k. č. br. [katastarska čestica] nastala od k. č. br. [katastarska čestica], i to na temelju rješenja posl. br. Z-5747/2022 od 25. ožujka 2022.

15. U vrijeme stupanja na snagu ZPZ/91 u zemljišnoj knjizi naprijed navedene nekretnine su bile uknjižene po kulturi kao pašnjak i oranica, i to kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Poreč.

16. U postupku je proveden uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernične i građevinske struke. Vještakom mjernične struke imenovan je RĐ čiji zadatak je bio identificirati k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 988 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 1229 m2, k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 1220 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 924 m2, upisana u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak površine 292 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je vještakom građevinske struke prvotno imenovan ŽĐ, koji je zamijenjen vještakom ĆĐ čiji je zadatak bio utvrditi jesu li osnovne k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] od kojih su nastale utužene k.č., činile građevinsko zemljišta na dan 24. srpnja 1991.

17. Na izvršenu identifikaciju vještaka mjernične struke HĐ nije bilo primjedbi od strane stranaka, te je ista prihvaćena kao objektivna i provedena u skladu s pravilima struke, radi čega vještak nije pozvan radi usmenog saslušanja.

18. Vještak ĆĐ je u svom nalazu ustvrdio da je iz dostavljene dokumentacije Grada Poreča, temeljene na arhivskoj građi, utvrđeno da je na dan 24. srpnja 1991. važeći prostorni plan bio „Izmjena i dopuna prostornog plana Općine Poreč“ (Službene novine br. 37/89 od 12. listopada 1989.). Taj plan da predstavlja dopunu ranijeg Prostornog plana uređenja Općine Poreč, donesenog kroz više službenih novina (14/83, 32/84, 61/86, 48/87, 6/88 i 37/89), kao i kroz službeni glasnik Općine Poreč (brojevi 2/90 i 6/90). Ovaj prostorni plan da je uredio i definirao namjenu i uvjete uporabe prostora na području koje je tada obuhvaćala Općina Poreč, a koje je uključivalo i područje današnje Općine Tar-Vabriga, tada kao dio bivše Općine Poreč. Prema tom planu, da se mogu utvrditi statusi zemljišta i njegova pripadnost građevinskom ili poljoprivrednom prostoru na referentni datum 24. srpnja 1991. godine, što da je ključno za izradu nalaza i mišljenja u ovom predmetu vještačenja (arhivska građa Grada Poreča dostavljena 5. rujna 2025.).

18.1. Osnovna k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da se većim južnim dijelom nalazila unutar građevinskog područja naselja Tar (označeno u PRILOGU A žutom šrafurom), dok manji sjeverni dio trokutnog oblika (označeno u PRILOGU A zelenom šrafurom) da se nalazio izvan građevinskog područja naselja Tar na dan 24. srpnja 1991. godine.

18.2. Osnovna k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja danas ima izmijenjeni oblik, u cijelosti da se nalazila unutar građevinskog područja naselja Tar na dan 24. srpnja 1991. godine.

19. Na nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke ĆĐ tužiteljica se očitovala navodeći da je navedeni nalaz potpuno irelevantan za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari, jer da vještak samo navodi podatke koji su sadržani u prostornim planovima, a koji nisu bitni za odlučivanje o tužbenom zahtjevu. Sam položaj nekretnine i njegova namjena u prostorno-planskoj dokumentaciji, odnosno u prostornim planovima općine Poreč da nije bitna za odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva, jer da se pravo vlasništva na predmetnim nekretninama stječe samo na temelju zakona, a u ovoj pravnoj stvari na temelju članku 2. stavak 1. i 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine" broj 34/91, dalje: Zakon), odnosno kada su ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva temeljem Zakona. Prema odredbi članka 2. stavak 1. Zakona, poljoprivrednim zemljištem da se smatraju oranice, vrtovi, voćnjaci, livade, pašnjaci i močvare koje nisu posebno vrijedni biotopi, kao i drugo zemljište koje se koristi ili ne koristi, a može se privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Prema stavku drugom, poljoprivrednim zemljištem da se smatra i neizgrađeno građevinsko zemljište osim uređenog građevinskog zemljišta, užih dijelova starih gradskih jezgri koje će utvrditi skupština općine. Prema članku 3. stavku 1. Zakona, na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na području Republike Hrvatske nositelj vlasničkih prava da postaje Republika Hrvatska pod uvjetom da je ono neizgrađeno, bez obzira na činjenicu da je ono istodobno i građevinsko zemljište u smislu članka 94. Zakona o prostornom uređenju i korištenju građevinskog zemljišta ("Narodne novine" broj 14/73. i 15/79.). Naime, prema članku 2. stavku 2. Zakona poljoprivrednim zemljištem da se smatra i neizgrađeno građevinsko zemljište, pa prema tome je li neko zemljište koje se nalazi unutar granice određene dokumentom prostornog uređenja, poljoprivredno zemljište u smislu članka 2. stavak 2. Zakona da jest stanje zemljišta, odnosno da li je ono u trenutku stupanja na snagu Zakona, 24. srpnja 1991., bilo izgrađeno ili neizgrađeno. Iz nalaza i mišljenja vještaka da se ne može zaključiti da se radi o izgrađenom građevinskom zemljištu, a iz upisane kulture zemljišta da je razvidno da se radi o poljoprivrednom zemljištu (članak 2. stavak. 4. Zakona). S tim u svezi tužiteljica je ukazala na pravna shvaćanja i odluke Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4315/2024-2 od 19. studenog 2024., i Pž-2327/2021-2 od 27. travnja 2022., kao i odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Revd-4350/2022-2 od 1. ožujka 2023., Rev- 77/2007 od 4. studenog 2008., Rev-901/2010 od 26. siječnja 2011., Rev-474/1993 od 9. ožujka 1994., Rev-1075/2012 od 21. listopada 2015. i Rev-704/2016 od 18. travnja 2018. Tužiteljica je navela da ne predlaže da se vještak građevinske struke ĆĐ pozove i ispita na ročištu za glavnu raspravu.

20. Tuženica je u očitovanju na nalaz i mišljenje vještaka navela da je suglasna s navedenim nalazom i mišljenjem i da ne predlaže da se vještak usmeno saslušava. Iz nalaza vještaka da proizlazi da se osnovna k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] većim južnim dijelom nalazila unutar građevinskog područja naselja Tar, dok da se manji sjeverni dio trokutastog oblika nalazio izvan građevinskog područja naselja Tar na dan 24.srpnja 1991. Predmetna k.č. da se nalazi na području mješovite namjene, što da podrazumijeva mogućnost izgradnje tržnog centra i višestambenih građevina do 13 funkcionalnih jedinica. Od osnovne k.č. da je nastalo više novih k.č. koje su opisane u nalazu vještaka, od čega da su predmetom tužbenog zahtjeva samo k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], s time da je k. č. [katastarska čestica] nastala dijelom i od k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja nije predmet tužbenog zahtjeva, ali iz prikaza izvoda iz prostornog plana da je razvidno da se i ta k.č. nalazila na dan 24. srpnja 1991. unutar područja građevinskog područja. Slijedom navedenog, budući da se osnovna k.č. na dan 24. srpnja 1991. samo manjim dijelom nalazila izvan granica građevinskog područja, a u preostalom većem dijelu unutar granica građevinskog područja, tužbeni zahtjev da je neosnovan u odnosu stjecanje prava vlasništva k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Iz nalaza vještaka da nadalje proizlazi da se osnovna k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti nalazila unutar granica građevinskog područja naselja Tar na dan 24.srpnja 1991. Predmetna k.č. da se nalazi na području mješovite namjene oznake „M-VS“ što da podrazumijeva mogućnost izgradnje višestambenih građevina do 13 funkcionalnih jedinica. Slijedom navedenog, budući se osnovna k.č. na dan 24. srpnja 1991. nalazila unutar granica građevinskog područja, tužbeni zahtjev da je u cijelosti neosnovan. Tužiteljica da smatra da je ex lege, temeljem ZPZ-a stekla vlasništvo i na zemljištu koje se 24. srpnja 1991. nalazilo unutar građevinskog područja odnosno na takvoj tvrdnji temelji i tužbu odnosno tužbeni zahtjev. Ova tvrdnja, odnosno pravni stav da je protivan pravnom shvaćanju Vrhovnog suda RH-a, izraženom u odlukama, npr. Rev 597/2021- 4 od 7. veljače 2023., Rev-901/10-2 od 26. siječnja 2011., Rev-1075/2012-3 od 21. listopada 2015., Revd 3954/2020-2 od 12. siječnja 2021. i Rev-597/2021-4 od 07. veljače 2023., Rev-2272/2018-2 od 1. srpnja 2020., kao i stavu ovog suda zauzetog u nepravomoćnoj Presudi posl.br. P-238/2024-12 od 13.veljače 2025.g. Da bi se izvršila uknjižba na Republiku Hrvatsku da je potrebno dokazati da se radilo o zemljištu u društvenom vlasništvu i da je isto na dan stupanja na snagu ZPZ-a bilo izvan zone građevinskog područja. Ova pretpostavke da u ovom predmetu nisu ispunjene. Razgraničenje poljoprivrednog zemljišta od građevinskog, da je moguće prema čl. 3. Zakona o građevinskom zemljištu (NN 54/80 do 53/90), gdje je definirano građevinsko zemljište kao ono koje se nalazi u gradovima i naseljima gradskog karaktera kao i ono koje je izgrađeno ili je prostornim planom određeno za izgradnju građevinskih objekata ili za javne površine. Iz navedene odredbe ZGZ da proizlazi da zemljište obuhvaćeno prostornim planom određeno za izgradnju gradova i naselja, koje se nalazi unutar granica građevinskog područja više nije poljoprivredno, već građevinsko zemljište. Stoga, kraj utvrđenja činjenice da su se predmetne nekretnine na dan 24. srpnja 1991. nalazile unutar građevinskog područja općine, da ne radi se o poljoprivrednom zemljištu već o građevinskom zemljištu kojeg je vlasnik tuženica. Slijedom svega navedenog i provedenih dokaza, tuženica predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužiteljice i naloži joj da naknadi tuženici parnične troškove.

21. Sud je ocijenio da je nalaz vještaka ĆĐ sačinjen objektivno i u skladu s pravilima struke, a budući niti jedna od stranaka nije zatražila da se vještak građevinske struke pozove na sud, isti nije pozvan radi usmenog obrazlaganja nalaza.

22. Iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka proizlazi da su se osnovne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (osim manjeg sjevernog dijela, koji se nalazio izvan građevinskog područja naselja Tar) i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na dan 24. srpnja 1991. nalazile unutar granica građevinskog područja naselja Tar.

23. Prema odredbi čl. 2. st. 1. ZPZ/91, poljoprivrednim zemljištem se smatraju oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i močvare koje nisu posebno vrijedni biotopi, kao i drugo zemljište koje se koristi ili ne koristi, a može se privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivrednim zemljištem u smislu Zakona smatra se i neizgrađeno građevinsko zemljište osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih gradskih jezgri koje će utvrditi skupština općine.

24. Prema pravnom shvaćanju Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske koje je izraženo u odluci Pž-602/15 za razlučivanje što se smatra poljoprivrednim zemljištem, bitno je stanje zemljišta, tj. je li ono u trenutku stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine broj 34/91, u daljnjem tekstu Zakon) bilo izgrađeno ili neizgrađeno, a ako je u trenutku stupanja na snagu Zakona to zemljište bilo neizgrađeno, ono se smatra poljoprivrednim zemljištem u smislu odredbe čl. 2. st. 2. Zakona, a prema čl. 3. st. 1. Zakona, neovisno o tome što se nalazi unutar granica građevinskog zemljišta koje je određeno dokumentima prostornog uređenja.

25. Na temelju takvog pravnog shvaćanja, predmetne nekretnine, koje se nalaze unutar granica građevinskog zemljišta su po kulturi oranice odnosno pašnjaci, te nisu izgrađene, što je utvrđeno i uviđajem na licu mjesta, te ortofoto snimkom, pa se smatraju poljoprivrednim zemljištem, što znači da su na temelju odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu postale vlasništvo Republike Hrvatske na dan 24. srpnja 1991. na temelju samog Zakona. Iz navedenog slijedi da je upis prava vlasništva tuženice kao nositelja prava korištenja, odnosno pravnog slijednika nositelja prava korištenja, koji je izvršen nakon toga, nevaljan. To iz razloga što tuženica nije mogla steći pravo vlasništva predmetne nekretnine prema odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (Narodne novine, broj 90/92., 94/93. i 117/97.), koji je stupio na snagu 30. prosinca 1992., jer je tužiteljica postala vlasnikom predmetnih nekretnina prije stupanja na snagu toga Zakona. Osim toga, taj Zakon u svom čl. 87. st. 1. propisuje da će općine, gradovi i županije utemeljene Zakonom o područjima županija gradova i općina u Republici Hrvatskoj preuzeti nekretnine, pokretnine, financijska sredstva te prava i obveze dosadašnjih općina čiji su slijednici najkasnije do 31. ožujka 1994. Dakle, razvidno je da taj Zakon govori o preuzimanju, a ne o stjecanju prava vlasništva (tako i sudska praksa VTS Pž-3283/15 od 13. lipnja 20188. i VTS Pž- 3480/19 od 5. veljače 2021.).

26. Odluka o troškovima postupka temelji se na čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 91/92 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23), pa su tuženici dužni tužiteljici naknaditi troškove postupka.

27. Na ime troškova postupka tužiteljici je priznat trošak u visini od 1.200,00 EUR i to za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora, za zastupanje na ročištima od 10. travnja 2024., 27. lipnja 2024. i 25. rujna 2025., i sa sastav podneska od 12. rujna 2025. za svaku radnju po 200,00 eur, odnosno ukupno 1.200,00 eur, na temelju Tbr. 7. t. 1., 8. t. 1. i 9. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023).

28. Na temelju čl. 151. st. 3. ZPP-a propisano je da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka. O zateznim kamatama na iznos parničnih troškova sud odlučuje na zahtjev stranke. Budući je tužiteljica postavila takav zahtjev, to joj je na priznati trošak postupka dosuđena i zatezna kamata od dana presuđenja do isplate, kako je to odlučeno u t. II. izreke presude. Visina stope zateznih kamata određena je na temelju čl. 2. Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 114/2022).

29. Na temelju svega izloženog, odlučeno je kao u izreci odluke.

U Pazinu 30. listopada 2025.

Sutkinja

Tamara Lakoseljac Benčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana računajući od dana objave presude, ako je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude.

DNA:

- ŽDO Pula-Pola,

- Pun. tuženice.