Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Poslovni broj: P-596/2022-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji toga suda Heleni Topić Vuković, u pravnoj stvari tužiteljice NE, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Tihani Ranđelović, odvjetnici u Osijeku, protiv I-tuženika SE, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i II-tužene ME, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po punomoćnicima Ivi Volarić Meter i Darku Šuperu, odvjetnicima u Osijeku, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 25. rujna 2025., u nazočnosti punomoćnika parničnih stranaka, te uz javnu objavu presude, 30. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Utvrđuje se da je tužiteljica NE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekla pravo vlasništva dosjelošću na dijelu čestice koja je skicom mjerenja označena točkama A, B, C, D kao prilog nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka dipl.ing.geod. Ilije Romića iz veljače 2025. u postupku koji se vodio pred Općinskim sudom u Osijeku, poslovni broj: P-596/2022, te čini geometrijski određen i omeđen dio nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Osijeku, Zemljišnoknjižni odjel Osijek, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], u naravi dvije poslovne zgrade, dvije nadstrešnice i dvorište, [adresa], površine 1270 m2, a koja skica je zajedno s predmetnim nalazom i mišljenjem imenovanog vještaka sastavni dio ove presude.

II/ Ovlašćuje se tužiteljica NE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da po pravomoćnosti ove presude izvrši uknjižbu prava vlasništva u dijelu nekretnine iz točke I. ove presude s imena I-tuženog SE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u ½ dijela i II-tužene ME iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u ½ dijela, na ime tužiteljice NE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/1 dijela nekretnine iz točke I. ove presude.

III/ Nalaže se I. tuženiku UE, OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tuženici ME, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici NE, OIB: [osobni identifikacijski broj] plate trošak postupka u iznosu od 2.907,83 EUR-a (dvije-tisuće-devetsto-sedam-eura i osamdeset-tri-centa) sa zateznim kamatama koje teku od 30. listopada 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je u tužbi navela da su tuženici su upisani kao knjižni vlasnici nekretnine koja se u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Osijeku vodi kao k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], u naravi dvije poslovne zgrade, dvije nadstrešnice i dvorište, [adresa], površine 1270 m2. Tužiteljica je vlasnica nekretnine koja se u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Osijeku vodi kao k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], dvorište, stambena zgrada, kuća, [adresa], ukupne površine 241 m2, koja dijelom s dvorišne strane graniči s nekretninom tuženika. Tužiteljica je svoju nekretninu stekla ugovorom o darovanju od svoje majke RE, sklopljen dana 29.12.1974.g., a koja je navedenu nekretninu stekla na temelju Kupoprodajnog ugovora sklopljenog s LE i ĆE dana 28.01.1965.g. Kupoprodajnim ugovorom pravna prednica tužiteljice kupila je dvije građevine i to kuća i dvorišni stan, dvorište, te mali vrt, u ugovoru navedeno: „od susjeda GE kupljene male čestice“. Navedena „mala čestica“ je vrt veličine cca 60 m2, koji se nalazi na dijelu čestice broj 6356, pravokutnog oblika, te se prostire cijelom dužinom međe čestica kč. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], uz dvorišnu zgradu tužiteljice , širine cca 6 metara, a duljine cca 10 m2, sve do zida izgrađenog u dvorištu čestice br. 6356. U vrt se pristupalo kroz metalna vrata u dvorišnoj zgradi i takvu je nekretninu kupila majka tužiteljice. Navedeni vrt je bio ograđen žicom, te ga je od kupovine nekretnine obrađivala majka tužiteljice, a nakon toga tužiteljica u neprekinutom nizu posjedovanja sve od 1965.g. Tužiteljica je u vrtu imala voćnjak koji se sastojao od stabala višnje, kruške, tri jabuke i breskve, te je usto i sadila povrće. Ista boravi u [adresa], ali najmanje tri puta godišnje dolazi u Hrvatsku i to na proljeće po dva tjedna, ljeti u srpnju i kolovozu po šest tjedana te za zimi po tri tjedna. U vrijeme kad bi boravila u [adresa] održavala bi vrt, sadila povrće, te ubirala plodove. Tužiteljicu nitko nije smetao u posjedu, niti je ikada imala razloga pomisliti da joj ne pripada pravo na posjed vrta. Uslijed pandemije korona virusa, tužiteljica nije bila u mogućnosti posjetiti Hrvatsku u 2020. godini, tako da ista od Nove godine 2019.g. na 2020.g. pa sve do srpnja 2021.g. nije obišla svoju nekretninu. Kada je u ljeto 2021.g. došla u RH i htjela ući kroz vrata dvorišne zgrade, naišla je na sazidana vrata i prozore, te od tada ne može pristupiti svome vrtu. Zbog toga je pred naslovnim sudom pokrenula postupak za smetanje posjeda koji se vodio pod poslovnim brojem Psp-7/2021, te je doneseno nepravomoćno rješenje od 6. lipnja 2022.g. posl. br. Psp-7/2021-20 kojim je utvrđeno da su tuženici smetali tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu vrta. Slijedom navedenog, posjed tužiteljice i njezine prednice na navedenoj nekretnini je pošten, neprekidno traje dulje od 20 godina, pa predlaže da sud utvrdi da je tužiteljica dosjelošću stekla pravo vlasništva na predmetnom dijelu nekretnine.

1.2. Tijekom postupka, a nakon izrade Dopune nalaza i mišljenja vještaka, tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev podneskom od 25. lipnja 2025. na način da je označila na kojem dijelu predmetne nekretnine je tužiteljica stekla pravo vlasništva.

2. U odgovoru na tužbu tuženici su naveli da se u cijelosti protive tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice, jer je pravno i činjenično neutemeljen i u cijelosti neosnovan. Nesporno je da su tuženici vlasnici odnosno suvlasnici nekretnine upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br [katastarska čestica]. u naravi dvije poslovne zgrade, dvije nadstrešnice i dvorište, [adresa]., kao i da je tužiteljica vlasnica nekretnine, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], u naravi dvorište, stambena zgrada i kuća, ukupne površine 241m2. Tuženici ne spore da je tužiteljica svoju nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], u naravi dvorište, stambena zgrada i kuća, ukupne površine 241m2 stekla od svoje majke RE ugovorom sklopljenim dana 29.12.1974. godine, kao i da je majka tužiteljice navedenu nekretninu stekla na temelju Kupoprodajnog ugovora sklopljenog s LE i ĆE dana 28.01.1965. g. Međutim, I. i II. tuženici osporavaju, da bi nekretnina tužiteljica kakva je danas bila i u vrijeme kada je majka tužiteljice predmetnu nekretninu stekla. Također, tuženici ističu kako navedenim ugovorima tužiteljica nije stekla „vrt“ koji se nalazi da dijelu čestice tuženika upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br [katastarska čestica]. u naravi dvije poslovne zgrade, dvije nadstrešnice i dvorište, [adresa]. Naime, iz niti jednog dijela ugovora o kupoprodaji od 28. siječnja 1965. ne proizlazi da bi prednica tužiteljice kupila upravo „vrt“ opisan u tužbi, a obzirom se u ugovoru navodi „ te zajedno i sa korištenjem od susjeda GE kupljene male čestice“, a bez identifikacije ( niti opisno niti brojem čestice) o kojim se to malim česticama radi. U prilog činjenici da “male čestice“ koje su uzgredno spominju u ugovoru od 28. siječnja 1965. ne mogu predstavljati česticu tuženih ističemo kako u navedeno vrijeme ta čestica nije bila u vlasništvu niti posjedu susjeda GE. Naime, prednik tuženika CE je nekretninu na kojoj se nalazi i sporni „vrt“ stekao od GE, BE, KE, PE, ĐE i OE i to kupoprodajnim ugovorom od 18. prosinca 1962. Štoviše, prednici I. i II. tuženika imali su prvo kroz ugovor o najmu pravo korištenja nekretnine koja je obuhvaćala i vrt na koji se poziva tužiteljica, a potom je i prednik I. i II. tuženika 1962. i postao vlasnik navedenih nekretnina. U ugovoru o kupoprodaji iz 1962. godine se navodi nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica], te u Izvatku iz zemljišne knjige i nekretnina kč. br. [katastarska čestica] dok je iz Dopisa Republike Hrvatske, Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Osijek, od 6. listopada 2022. godine vidljivo da je k. č. br. [katastarska čestica], po prethodnoj katastarskoj izmjeri nosila oznaku k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Također, tuženik navodi da je tužiteljica iz stanja upisa u zemljišnoj knjizi, evidenciji posjeda i kvadraturi kupljene površine znala odnosno mogla posumnjati da joj ne pripada pravo na posjed. Prednici I. i II. tuženika 2003. su zatražili dozvole nadležnih tijela za dogradnju postojeće poslovne građevine – pekarne, te su im izdane Lokacijske dozvole, Građevne dozvola i Uporabne dozvola. Poznato je da se u navedenim postupcima zainteresiranim osobama, a naročito vlasnicima susjednih nekretnina pruža mogućnost uvida u glavni projekt radi izjašnjenja, a s kojim pravom se tužiteljica nije koristila. Naime, nedvojbeno je da bi tužiteljica, da joj uistinu pripada pravo na posjed dijela nekretnine na kojoj se izvršavaju građevinski radovi dozvoljenost kojih ovisi i o površini nekretnine, izjavila prigovor na projekt, a koji obuhvaća i dio čestice na koji ona polaže pravo.

2.1. Nadalje, navode da su I. i II. tuženik su pri kupnji navedene nekretnine postupali s povjerenjem u javne knjige – Zemljišne knjige Općinskog suda u Osijeku te podatke Područnog ureda za katastar Osijek, a prema kojima je prednik tuženika isključivi vlasnik i posjednik predmetne nekretnine, te isti zbog toga ne mogu snositi štetne posljedice. I. i II. tuženik nisu nikada napustili predmetne nekretnine niti njihov dio, a bez namjere vršenja vlasničkih prava. Štoviše, I. i II. tuženici su od dana stjecanja predmetne nekretnine cjelokupnu predmetnu nekretninu pa i vrt kojim se koristila tužiteljica koristili i to dio na koji se poziva tužiteljica i dijelove koje su ranije koristili susjedi na način da su istoga uklanjali nepropisno izgrađene građevine, uklanjali ograde, voćke i sl.

2.2. Nadalje, tijekom postupka tuženici osporavaju da bi tužiteljica bila pošteni posjednik dijela njihove čestice sada kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s obzirom da niti u jednom trenutku, niti darovanjem niti kupoprodajom tužiteljica nije stekla vlasništvo tog neidentificiranog dijela nekretnine, a niti je njezina prednica RE uknjižbom stekla pravo vlasništva na spornoj čestici od LE i ĆE. Čak što više, vidljivo je da je AE svoje vlasništvo predmetne kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prodala predniku tužitelja znatno prije, odnosno čak 2,5 god. prije nego što je uopće došlo do kupoprodaje između ĆE i RE. Nadalje, navodi da u trenutku kada je provodila predmetni kupoprodajni ugovor od 28. siječnja 1965. u zemljišnoj knjizi odnosno od 10. prosinca 1974. kada je doneseno rješenje o uknjižbi prava vlasništva, tužiteljica odnosno njezina prednica da je znala da nije postala vlasnik nikakvog dijela čestice od susjeda AE odnosno kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tuženika. Tuženici stoga osporavaju da bi tužiteljica bila pošteni posjednik predmetne nekretnine čije vlasništvo u tužbi tužiteljica potražuje te se protive tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Također ističu da posjed nije niti istinit niti zakonit jer iz predmetnog kupoprodajnog ugovora sa N na koji se tužiteljica poziva, vidljivo je da S nisu nikada bili vlasnici predmetne nekretnine, pa ugovor koji je tužiteljica po majci sklopila sa ne vlasnicima (sporni dio čestice), a pri čemu je nesporna činjenica da je AE svoj dio vlasništva prethodno prodala upravo predniku tužitelja ZE, ukazuje da navedeni ugovor između tužiteljice i nevlasnika ne može biti istinit niti zakonita pravna osnova za posjedovanje navedenog dijela čestice.

2.3. Nakon što je tužiteljica uredila tužbeni zahtjev, tuženici su u podnesku od 30. lipnja 2025. naveli da ostaju kod navoda odgovora na tužbu, protive se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti.

3. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u cjelokupan spis i svu priliježeću dokumentaciju te je pročitao zk. ul.: [broj ZK uloška] (list spisa 6- 7), izvod iz katastarskog plana (list spisa 8), Kupoprodajni ugovor od 28.1.1965. (list spisa 9-11), dokaz o identifikaciji katastarske čestice od 4.3.2022. (list spisa 12-13), Ugovor o darovanju od 29.12.1974. (list spisa 14-16), rješenje ovog suda posl.br. Psp-7/2021-20 od 6.6.2022. (list spisa 17-29), Najamni ugovor (list spisa 47-48), Kupoprodajni ugovor (list spisa 49-50), izvadak iz zemljišne knjige, zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 51-53), identifikacija čestica od 6.10.2022. (lis spisa 54-55), rješenje od 27.3.2003. (list spisa 56), zk. uložak br. [broj ZK uloška] od 31.3.2003. (list spisa 57), lokacijska dozvola (list spisa 58-61), građevinska dozvola (list spisa 62-64), uporabna dozvola (list spisa 65-66), geodetski elaborat (list spisa 67-68), Kupoprodajni ugovor (list spisa 69-72), povijesni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] (lis spisa 73-75), izvod iz katastarskog plana (list spisa 76), prijepis posjedovnog lista 5290 (list spisa 77), izjava NE (list spisa 78), Darovni ugovor (list spisa 92), Kupoprodajni ugovor (list spisa 93), rješenje br. Z-3470/64 od 9. srpnja 1964. (list spisa 94), popisni list za zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 94-96), Nalaz KBC Osijek za CE (list spisa 116-117), Izjavu CE (list spisa 119-121), dopis Općinskog suda u Zadru, SS u Biogradu na Moru od 10. veljače 2025. sa zapisnikom od 7. veljače 2025. sačinjenim na ročištu na kojem se saslušavala svjedokinja EE (list spisa 143-148), Nalaz i mišljenje vještaka (list spisa 149-155), Dopuna nalaza i mišljenja vještaka (list spisa 166-167), te je saslušao svjedoke, vještaka, tužiteljicu i I. i II. tuženike. Sud je izvršio očevid na licu mjesta 22. siječnja 2025., o čemu je sačinio zapisnik. (list spisa 137-140). Sud je izvršio uvid u priklopljeni spis ovog suda Psp-7/2021.

3.1. Ovaj sud izjavu CE od 10. listopada 2022. (list spisa 119-121) nije uzeo u obzir prilikom utvrđenja činjeničnog stanja. Naime, navedena izjava dostavljena je nakon zaključenja prethodnog postupka, te ista ne može biti zamjena za predloženi dokaz saslušanjem svjedoka CE, jer tužiteljica nije mogla neposredno postavljati pitanja navedenom svjedoku. Ovdje se ističe, da je umjesto saslušanja navedenog svjedoka, a koji je tijekom postupka bilo lošeg zdravstvenog stanja i nije mogao biti saslušan, na prijedlog tuženika sud saslušao svjedokinju ŽE.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću na dijelu nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

6. Među parničnim strankama nije sporno da su tuženici u zemljišnim knjigama upisani kao suvlasnici nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], kao i da je tužiteljica vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica].

7. Među parničnim strankama je sporno da je li tužiteljica imala posjed na predmetnom dijelu nekretnine, te je li posjed bio zakonit, istinit i pošten i ako je koliko je trajao posjed.

8. Iz zk. ul. broj [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi da su tuženici vlasnici predmetne nekretnine na kojoj se nalaze dvije poslovne zgrade, dvije nadstrešnice i dvorište, na adresi [adresa], 1270 m2. Iz zk. ul. broj [broj ZK uloška] kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je tužiteljica vlasnica nekretnine u [adresa], a na kojoj se nalazi kuća površine 129 m2, stambena zgrada površine 56 m2 i dvorište površine 56 m2.

9. Iz Kupoprodajnog ugovora od 28. siječnja 1965. (list spisa 9-11) proizlazi da je sklopljen između HE kao kupca i ĆE i Milana kao prodavatelja. Predmet kupoprodajnog ugovora je novogradnja u dva zdanja podignuta na kč. br. [katastarska čestica], površine 60 č.hv. upisana kao društveno vlasništvo s pravom korištenja u korist prodavatelja, te zajedno s korištenjem od susjeda GE kupljene male čestice.

10. Iz potvrde o identifikaciji katastarske čestice od 4.3.2022. (list spisa 12-13) proizlazi da je uvidom u katastarski operat k. o. [katastarska općina] utvrđeno da je kč. br. [katastarska čestica] po prethodnoj katastarskoj izmjeri nosila oznaku kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11. Iz Ugovora o darovanju od 29. prosinca 1974. (list spisa 14-16) proizlazi da je sklopljen između HE kao darovatelja i IE kao daroprimke, te da je predmet ugovora o darovanju kuća u [adresa], sagrađenu na kč. br. [katastarska čestica] sa 217 m2, upisanoj u zk. uložak br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

12. Iz rješenja ovog suda posl.br. Psp-7/2021-20 od 6. lipnja 2022. kao i iz priklopljenog spisa broj Psp-7/2021 (list spisa 17-29) proizlazi da su tuženici smetali tužiteljicu u posjedu vrta koji se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da su tužiteljici onemogućili izlazak u isti tako što su zazidali vrata na stražnjem dijelu dvorišne zgrade pa im se zabranjuje takvo ili slično smetanje ubuduće. Navedeno rješenje pravomoćno je 28. veljače 2023.

13. Iz Najamnog ugovor iz 1960. (list spisa 47-48) proizlazi da je sastavljen između GE i ČE, TE, ŠE i DE , JE kao najmodavaca i VE kao najmoprimca, a radi najma poslovne prostorije – pekarska radnjalaža kao najmoprimca, a radi najma poslovne prostorije – pekarska radnja u dvorišnoj zgradi u [adresa].

14. Iz Kupoprodajnog ugovora od 18. prosinca 1962. (list spisa 49-50) proizlazi da je sastavljen između GE iz [adresa], i ČE, TE, ŠE i DE , FE, ĐE, kao prodavatelja i CE kao kupca. Predmet navedenog ugovora je kuća u [adresa], koja je sagrađena na kč. br. [katastarska čestica] i upisana je u zk. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] i pravo trajnog korištenja kč. br. [katastarska čestica].

15. Iz izvatka iz zemljišne knjige, zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 51-53) proizlazi da je u zk. ul. broj [broj ZK uloška] kčbr. broj [katastarska čestica], upisano gradilište br. 45 i dvorište u [adresa] i kuća, te da je isto od 1960. upisano kao društveno vlasništvo.

16. Iz identifikacije čestica od 6. listopada 2022. (lis spisa 54-55) proizlazi da je uvidom u katastarski operat k. o. [katastarska općina] vidljivo da je kč. br. [katastarska čestica] po prethodnoj katastarskoj izmjeri nosila oznaku kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

17. Iz rješenja od 27. ožujka 2003. (list spisa 56) proizlazi da je dozvoljena uknjižba prava vlasništva na nekretnine CE upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a sastoje se od kč. br. [katastarska čestica] oranica sa 88m2, kč. br. [katastarska čestica] oranica sa 84 m2, kč. br. [katastarska čestica] kuća broj 116 sa poslovnim prostorom, poslovna zgrada, dvije nadstrešnice i dvor NG sa 1098 m2 za korist Pekarne Arbanas d.o.o. Osijek.

18. Iz zk. uložak br. [broj ZK uloška] od 31. ožujka 2003. (list spisa 57) proizlazi da su Pekarne Arbanas d.o.o. vlasnici kč. br. [katastarska čestica] oranica sa 88m2, kč. br. [katastarska čestica] oranica sa 84 m2, kč. br. [katastarska čestica] kuća broj 116 sa poslovnim prostorom, poslovna zgrada, dvije nadstrešnice i dvor NG sa 1098 m2.

19. Iz lokacijske dozvole (list spisa 58-61) proizlazi da je izdana za dogradnju postojeće građevine na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz građevinske dozvole (list spisa 62- 64) proizlazi da je odobrena dogradnja postojeće poslovne zgrade –pekarne, bruto razvijene površine dograđenog dijela, koja se nalazi u [adresa]. Iz uporabne dozvole (list spisa 65-66) proizlazi da se dozvoljava uporaba dogradnje postojeće poslovne građevine-pekarne, bruto razvijene površine dograđenog dijela 568,50 m2 na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

20. Iz Kupoprodajnog ugovora od 30. prosinca 2011. (list spisa 69-72) proizlazi da je sklopljen između Pekarne Arbanas d.o.o. zastupane po SE kao prodavatelju, i SE i ME kao kupcima, a predmet ugovora je kupnja nekretnine kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 1270 m2.

21. Iz povijesnog izvatka za zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (lis spisa 73-75) proizlazi da su vlasnici predmetne nekretnine, temeljem ugovora o kupoprodaji od **.**.2011. SE i ME.

22. Iz prijepisa posjedovnog lista 5290 (list spisa 77) od 9. listopada 2022. proizlazi da SE i ME upisani kao posjednici kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

23. Iz izjave NE (list spisa 78) proizlazi da je ista dana za potrebe postupka koji se vodio pred ovim sudom broj Psp-7/2021, a iz koje izjave proizlazi kada i koliko često je dolazila na svoju nekretninu.

24. Iz rješenja br. Z-3470/64 od 9. srpnja 1964. (list spisa 94) da je dozvoljena uknjižba prava vlasništva na kč. br. [katastarska čestica]. a koja ima površinu 183 čhv za korist ZE.

25. Sud je izvršio očevid na licu mjesta 22. siječnja 2025., a na kojemu je bio prisutan i vještak, te je sud vještaku dao zadatak, na očevidu je tužiteljica pokazala, a potom je vještak označio, koju površinu vrta je koristila, a što je tuženik osporio.

26. Iz Nalaza i mišljenje vještaka Ilije Romića, dipl. ing. geod. (list spisa 149-155) proizlazi da na predmetnoj kčbr. [katastarska čestica], u naravi, kuća s poslovnim prostorom, poslovna zgrada, [adresa], dvorište i nadstrešnica površine 1270m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina], uređenoj elaboratom iz 2006., RN 13561/2006 za k. o. [katastarska općina] evidentirano je postojeće stanje i uživanje. Nakon izvršenog mjerenja na terenu GPS/GNSS uređajem Trimble R8/5800 sporne površine označene na terenu i pokazane na uviđaju koja je predmet tužbe na predmetnoj kčbr. [katastarska čestica], u naravi, poslovna zgrada, [adresa], kuća s poslovnim prostorom, dvorište i nadstrešnica površine 1270m2, došao je do slijedećeg nalaza: Sporni dio predmetne čestice označen je na terenu crvenim sprejom na zidovima i metalnim panelima, a na skici mjerenja slovima A,B,C i D i dio je čestice tuženika (kčbr. [katastarska čestica], u naravi, poslovna zgrada, [adresa], kuća s poslovnim prostorom, dvorište i nadstrešnica površine 1270m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina]) u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi. Na predmetnoj čestici obilježen je dio koji je koristila tužiteljica kao vrt dok ostatak čestice, kčbr. [katastarska čestica], u naravi, kuća s poslovnim prostorom, poslovna zgrada, [adresa], dvorište i nadstrešnica površine 1270m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina], koriste tuženici, za koji sam izvršio potrebna mjerenja GPS/GNSS uređajem Trimble R8/5800. Nakon toga sam izradio skicu mjerenja na kojoj sam izračunao spornu površinu. Izračunata sporna površina od cca 60m2 u naravi vrt, nalazi se na južnom dijelu čestice tuženika (kčbr. [katastarska čestica]), koji je omeđen na terenu u pravcu između točaka A i točke B ( u naravi zid zgrade tužiteljice na kčbr. [katastarska čestica]) u dužini od cca 5,80m, dalje u pravcu do točke C,( u naravi postavljeni paneli) u dužini od cca 10,20m do zida zidane ograde tuženika (na zidu označeno crvenom bojom), dalje po zidu u dužini od cca 5,80m do točke D (obilježeno crvenom bojom na zidu) i dalje u pravcu do točke A u dužini od cca 10,20m ( u naravi postavljeno više metalnih stupova do zida zgrade tužiteljice na njenoj čestici). U svom iskazu na ročištu održanom 25. rujna 2025. vještak je iskazao da ostaje kod svog Nalaza i mišljenja, kao i kod Dopune nalaza i mišljenja. U vezi primjedbi pun. tužiteljice naveo je da je omaškom napisao adresu [adresa], te da ispravno treba ispravno stajati [adresa].

26.1. Nalaz i mišljenje vještaka Ilije Romić, sud je ocijenio vjerodostojnim, jer je izrađen u skladu s pravilima struke, a vještak na ročištu održanom 25. rujna 2025. otklonio sve primjedbe stranaka na Nalaz i mišljenje.

27. Iz iskaza svjedoka SG, proizlazi da je želi istaknuti da je oslijepio prije 2 godine. Prvi put je u kući tužiteljice bio 1971., kada je u tu kuću ušao sa suprugom, tada djevojkom, kada su išli kod tužiteljice. Sjeća se da je u tu kuću i bašču iza vodio majku tužiteljice, odnosno, svoju punicu, dovezao bi ju i ostavio da radi. Ta bašča je imala par voćaka (jabuka, krušaka i višnju) i postojala je žica između bašče lijevo nekretnine EE i desno nekretnine MG, a prema nekretnini tada ZE bila je žica, a poslije je na međi izgrađen zid. ZE je izradio zid od cigle mislim 1990. -tih. Površina te bašče, koju je obrađivala njegova punica, bila je 10 metara u dubinu i 6-7 metara u širinu. Godine 1978. njegova supruga i on prešli u tu kuću stanovati. Supruga i on živjeli su u kući od ulice, a u produžetku dvorišta na nekih 10 metara izgrađena je 1979. ili 1980. druga kuća, koja je izgrađena na temeljima stare kuće. Odselili su se 7 godina nakon, kada im je kćerka krenula u prvi razred, ali su zadržali ključeve jer je tužiteljica živjela u [adresa], pa su oni održavali kuću. Održavali su i kuću u dvorištu i bašču iza dvorišne kuće. Dvorište su održavali da bi u proljeće dolazili kositi, žena je dolazila saditi male rajčice. Iz dvorišne kuće postojao je mali haustor, odnosno, prolaz koji je vodio u bašču. Tamo su bila metalna vrata, koja su se otvarala prema van. Može reći da je i stara kuća, koja je postojala prije te, bila istih dimenzija kao i nova, te je isto imala prolaz u dvorište iza. Njegov sin i zet sada tamo dolaze i obrađuju taj dio po potrebi, on više nije u mogućnosti tamo dolazili jer je slijep. Zna da su tuženici nedavno, odnosno, prije par godina zatvorili vrata, tj. zavarili vrata te zna da je skinut željezni plot (žičana ograda) između nekretnine tužiteljice i EE i MG. Ali zid koji su M zidali postoji još uvijek, ali ne cijeli dio jer je srušen dio koji je graničio s nekretninom EE i MG, ali dio zida na dijelu tužiteljice još stoji. Zna da je prednik tuženika živio na drugoj adresi, a ne na adresi [adresa], te da je na toj adresi ([adresa]) živio CE, te su imali dobre odnose s njima i nikada nisu raspravljali u vezi navedene bašče i svako je uživao unutar svog omeđenog dijela. Nadalje, navodi da je IE, tužiteljica, minimum dva do tri puta godišnje dolazila u Hrvatsku, za Uskrs i Božić i na godišnji odmor. Zadnji put je bila oko 3 mjeseca, kada je dolazila koristila je uz kući i taj dio bašče. Po njegovim saznanjima tužiteljici nitko nije osporavao da koristi taj dio. Nadalje, naveo je da kada je on živio tamo koristio je taj dio bašče, nije ni njemu nitko osporavao korištenje bašče. S CE do danas je bio u dobrim odnosima. Nadalje, naveo je da su susjedi EE i MG koristili čestice, koje se su se nalazile sa lijeve i desne strane od nekretnine tužiteljice, do početka spora za smetanje posjeda. Susjed MG je koristio česticu do prije skoro samog spora, sjeća se da je bio kod njega te ga je upitao zašto ne tuži ovdje tuženike zbog tog dijela, a on je odgovorio da nema novaca i da ga to ne zanima. Naveo je da je majka tužiteljice kupila dio bašče zajedno s kućama. Prije tužiteljičine majke vlasnik bašče i kuće je bio onaj koji je tužiteljičinoj majci prodao kuću. Nitko nije odobravao niti ne odobravao tužiteljici korištenje toga dijela bašče. Kuća koju je kupila majka od tužiteljice, bila je sagrađena i završena. 1971. kada je prvi put došao u dvorištu je bila sagrađena kuća.

28. Iz iskaza svjedok SG (ml.) OI: 105108800, proizlazi da je od 1980. do 1986. živio na navedenoj nekretnini (tužiteljicinoj nekretnini), sjeća se da kada je tamo živo da je taj dio dvorišta – iza dvorišne kuće izgledao tako što je s lijeve i desne strane bio omeđen žicom, a ravno je bio podignuti zid na visini od 2,5 metra. Taj dio dvorišta bio je 10-12 metara do zida, a između zida širina je bila jedno možda 8-10 metara. Kada je sa svojim roditeljima tamo stanovao taj dio bašče su oni koristili. Od 1986.-1995., otprilike, nije tamo dolazio, kasnije je dolazio tamo kositi. Može reći da su se tamo nalazile voćke kruške, jabuke i višnje, da su bile zasađene rajčice, koje je zasadila tetka. Tužiteljica je dolazila dva do tri puta godišnje, u pravilu je to bilo za Božić i godišnji odmor. Sjeća se da je tamo bila i dvorišna kuća, u kojoj je živio. Iz dvorišne kuće se dolazilo u to dvorište kroz haustor, te su bila vrata prema dvorištu. Nakon što je ponovno počeo dolazili i kositi navedeno dvorište znao sam ponekad sresti susjeda koji je bio u svojoj nekretnini, ali bi ga vidio preko žice. Ne zna tko je sazidao zid prema tuženicima, od kad zna za sebe taj zid je tamo. Iz nekretnine tuženika nije se moglo pristupiti u bašču, u to dvorište se moglo pristupiti samo iz kuće. Nema informacije kakvi su bili odnosi između tužiteljice i prednika tuženika. Tuženika nikada nije zatekao tamo. Tužiteljici, je ponuđeno da otkupi svoju bašču po cijeni od 100,00 EUR-a po metru kvadratnom, isto je bilo ponuđeno EE i g. MG. To je bilo ponuđeno prije početaka sudskih postupaka. Tužiteljici, a niti njemu, nitko nikada nije branio korištenje zemljišta. Zadnji put je bio u bašči prije nego što je zatvoreno, tj. prije nego što je netko sazidao zid na vratima dvorišne kuće. Kada je zadnji put bio u bašči postojale su žičane ograde s lijeve i desne strane. Ne može se sjetiti koje je to godine bilo. Poznato mu je da je to zemljište tužiteljica stekla kupoprodajnim ugovorom, nema informacije tko je tužiteljici predao posjed tog zemljišta. Bio je dijete, pa mu nisu poznati odnosi CE i HE, vezano za korištenje zemljišta. U bašči je bio je zasađen trajni nasad: višnja, jabuka i kruška.

29. Iz iskaza svjedokinje EE proizlazi da iz izvoda iz katastarskog plana koji joj je predočen u prvoj susjednoj kući na kbr. 36 te 2022. živjela je NE, a prema sjeveru, također sa istočne strane gledajući u odnosu na moju bašču nalazi se nekretnine SE koja je u naravi pekara i na toj nekretnini na onom izvodu iz katastarskog plana piše kat. oznaka 6356. Nadalje, navodi da ima saznanja da je NE koristila dio svog vrta iza njezine kuće koja ima onu kat. oznaku 6356, s tim da ona nije koristila cijelu širinu njene bašče kako je to prikazano na izvodu već je ona koristila svoju bašču do Talasa, to je susjed na kbr. 38. Obitelj NE je taj dio dvorišta koristila od 1964., odnosno tada je to koristio njen djed, kojem se sada ne može sjetiti imena, nakon djeda je taj dio dvorišta koristila majka od tužiteljice, kojoj se sada isto ne može sjetiti imena, a nakon majke taj dio dvorišta koristi NE, ne može se sada točno sjetiti kada je umrla tužiteljičina majka, čak misli poslije Domovinskog rata. Dio te bašče koju je opisala da ju je koristila NE bio je vrt gdje je bilo posađeno povrće, luk, salata, a bile su i četiri voćke. Između nje i UG bila je žičana ograda, a ostatak te bašče gledajući prema Talasu tj. kbr. 38 bio je isto tako ograđen žicom, misli da je bila žica, ne sjeća se baš točno, dio žice koju ograđuje njezinu parcelu postavili su njezini roditelji, a žicu kao među prema Talasu misli da ju je postavio još djed od NE, on je bio prvi stanar te kuće. Na sjevernoj strani toga vrta nalazi se zid od

1 0

cigle kojeg je još sagradio otac od ME, zvali smo ga „ U“, misli prije Domovinskog rata, puno prije. Svoj plac je očistila jer ju je to zamolio SE, te smatra da bi vlasnik toga dijela bašče na kojem je bila ta njezina šupa bili SE i ME. Nadalje, navodi da po njenim saznanjima tužiteljici NE nitko nije branio koristiti onaj njezin dio vrta i to sve dok SE nije napravio onaj zid 2021. ili 2022. Dok je NE bila u Njemačkoj njen vrt je obrađivala njena sestra R i njen muž SG, ne može se sjetiti njihovog prezimena. Ne zna ja da li je gosp. NE znala da li se njena bašča nalazi baš na čestici 6356. Gosp. NE živi za stalno u svojoj kući na adresi [adresa]. negdje od prije Domovinskog rata, ona je do tada živjela i radila u Njemačkoj, ne može reći je li to bilo prije 10, 15 ili više godina, misli da je ona u Njemačkoj radila nekih 20 godina, ona je kroz taj period dok je radila u Njemačkoj dva puta dolazila u tu svoju kuću sa mužem. Gosp. MG je imao bašču pored bašče gosp. NE. Susjed MG je imao dio bašče koju je koristio i na dijelu čestice koja na onom izvodu iz kat. plana ima broj 6356. Nije joj poznato da bi SE nudio MG da otkupi dio bašče.

30. Iz iskaza svjedoka RG proizlazi da se [adresa] nalazi se kuća koja ima ajnfort, kada se prođe ajnfort uđe se u dvorište te u produžetku dvorišta se nalazi dvorišna kuća kroz koju se može doći u predmetno dvorište tj. bašču. Dvorišna kuća imala je prema toj bašči metalna vrata. Bašča iza dvorišne kuće je široka oko 7 metara, a dugačka oko 10 metara sa desne strane je bila omeđena žicom prema susjedu MG, te se s te strane nalazio kompost i drvo višnje. S lijeve strane je bila žica prema susjedi EE, a ravno je bio zid visine 2,5 metara i širine otprilike 25 metara koji je obuhvaćao i graničio sa susjednim nekretninama EE i LG. U bašči su bile zasađene voćke, cvijeće. Rođen je i živi u [adresa], a na navedenu kuću u [adresa] je dolazio otprilike tri puta godišnje. Kada bih bio u navedenoj kući koristili bi i bašču iza dvorišne zgrade, u toj bašči bi kuhali fiš i čobanac te se na drugi način koristili s njom. Kada su bili u Njemačkoj majka i on, u kuću u [adresa] i u dvorište dolazio je njegov tetak SG. Kada je dolazio sretao je susjede LG i njegova oca. Voćke su prije zasadili njegovi roditelji, a neke je zasadio njegov tetak koji je jedno vrijeme tamo i živio. Otac mu je rekao da je zid prema susjedima CE u dužini 25 metara zazidao CE, on je zazidao i time označio svoje. Zid je zidan početkom 1990. ili krajem 80.-tih. Nikada mu nitko nije rekao da smeta, niti je njemu netko smetao. Takav zid dužine od 25 metara, a s obzirom na česticu, mogao je napraviti samo CE. Njegova majka je navedenu kuću dobila ili kupila od svoje majke- bake, a baka je kupila kuću i bašču. Dvorišna kuća je sagrađena oko 1979., ali na istom mjestu je bila neka stara dvorišna kuća, ali se ne sjeća točno jer je rođen 1975. Ni on ni njegova majka nisu komunicirali sa susjedima CE u vezi korištenja bašče. Osim tetka SG, ponekad je dolazio i MG radi održavanja kuće i dvorišta. Ne zna kako je direktno dolazio, jer je bio Njemačkoj, a fizički je mogao doći na način da mu netko otvori vrata, možda je ključ imao SG. MG nije imao ključ. Po obliku zida je zaključio da je CE podizanjem zida ozidao svoje. Nije osobno razgovarao sa svojom bakom o toj bašči i korištenju bašče, jer je baka je umrla 1988. ili 1989. prije rata. Mogao je vidjeti dvorište ĆG, a iza njegovog se ne sjeća što je bilo. Kod ĆG je postojao neki zid između nekretnine ĆG i nekretnine CE.

31. Iz iskaza tužiteljice NE proizlazi da je njezina mama kupila kuću u [adresa], do ulice je bila kuća koja je bila dovršena, a u dvorištu je bila dvorišna,

1 1

isto dovršena, kuća, a iza nje je bio mali komad bašče, to je sve njezina majka kupila. Ona je to kupila od LE i ĆE, a koliko zna GG je kupio taj komadić bašče od AE, ali nije sigurna koja je bila čestica od AE. Zna da su S taj komad bašče platili L i to su prodali njezinoj mami. Ne zna jesu li S živjeli tamo, ali misli da nisu jer je sve bilo novo, a prije GG su to sve bile njive, odnosno cijela [adresa] je nastala naknadno, a [adresa] je postojala i prije. Njezina majka je od prvog dana koristila bašču, sadila je voće i povrće i nitko joj ništa nije govorio. Zid prema Arbanasima je dugo, ali ne zna od kada, otprilike 1990., prije je na tom mjestu bila žica, samo je bila niža i u vrijeme kada je njezina mama kupila navedenu česticu, a kasnije je CE stavio višu žicu. Kada je bila u bašči preko žice znala je susretati CE u njegovoj bašči, kako je sadio neko povrće, a njegovu ženu nije sretala u bašči, ali ju je vidjela u daljini u dvorištu. Navedenu nekretninu mama joj je prepisala te ju je na taj način stekla, a kada joj je prepisala tu nekretninu već je živjela u [adresa]. Otišla je u Njemačku 1970. i iste te godine se iselila iz kuće u [adresa]. Dolazi otprilike tri puta godišnje u Hrvatsku, a kada joj je muž bio živ dolazili su i po četiri puta godišnje. Kada je dolazila sadila je cvijeće i povrće. Nitko joj nije ništa govorio što koristi tu bašču. Na mjestu gdje je dvorišna kuća sagrađena 1979. postojala je stara dvorišna kuća koja je bila iste površine i istog oblika kao nova. Nakon što je sutkinja tužiteljici pročitala dio njezina iskaza iz priklopljenog predmeta Psp-7/2021 u dijelu u kojem je tužiteljica rekla da su htjeli napraviti veću dvorišnu kuću i proširiti gabarite na mjesto gdje se nalazio vrt, ali im je odgovoreno da to ne mogu jer je tamo društveno vlasništvo, te joj nakon toga postavila upit jeste li htjeli proširiti gabarite ili ne, odgovara: da, tako je bilo kao što je rekla na ročištu u predmetu Psp-7/2021 da je njezin muž htio 1 metar širu dvorišnu kuću napraviti da uđu u sporni vrt, ali su im u općini li sudu rekli da ne može jer je to društveno vlasništvo. Tada se govorili da je to zemljište državno i da se zato treba pitati. Ne zna zašto je Ugovor sa mojom majkom stavljeno da se prodaje taj dio bašče, a koji su S kupili od GE. Nadalje, navela je da je 2021. kada je došla na godišnji odmor nije mogla ući u bašču jer su bila zazidana vrata. Da su vrata zazidana vidjela je iz dvorišta susjeda ĆG. Prije nego što su zazidana vrata nitko joj nije ništa govorio u vezi sporne bašče, niti joj je govorio da preda posjed bašče, stoga je bila iznenađena kada je vidjela zazidana vrata i prozore. Nitko joj nije ponudio ništa u vezi otkupa navedenog dijela, niti je ikoga vidjela. ĆG joj je rekao da je njemu ponuđeno da otkupi ili drugim susjedima npr. EE, ali nije bila prisutna kada je to LG ponuđeno. 2020. je dolazila u Hrvatsku u srpnju i kolovozu 2020, i tada je stanje bilo normalno, kako je bilo i prije, bile su žice i zid. Da je ta bašča na drugoj čestici, odnosno da nije na istoj čestici kao i kuća, saznala je kada se počeo voditi spor za smetanje posjeda. Mislili su da se bašča nalazi na istoj-jednoj čestici, nisu znali ništa, nisu vodili računa, nije razmišljala o česticama, nije vodila računa da čestice imaju svoje brojeve. Nadalje, navodi da dok se nije počeo voditi spor nije znala ništa u vezi čestica, nije specijalist za to. Kada je sklapala darovni ugovor s majkom išle su kod pravnika, a pravnik valjda nije smatrao da to treba da se u tom ugovoru spomene bašča, nije pravnik pa ne znam, da je to znala sama napraviti ne bi joj trebao pravnik. U općinu tražiti proširenje su išli 1978.,odnosno prije gradnje kuće, a kuća je napravljena 1979. Kada je njezina majka kupila kuću, u to vrijeme je CE bio na svojoj čestici. Ne zna je li postojao dogovor između njezine majke i CE oko korištenja bašče. Nadalje, navodi da je 1965. kuća bila završena, ali su se tavani morali betonirati, zbog zakona o požarima, onda je potom izašla komisija koja je

1 2

navela da je sve uredu. Tavane su oni betonirali, ali ne zna točno koje godine jer sam imala oko 15 godina tada. Mislim da se betonirao tavan u proljeće 1965.

32. Iz iskaza svjedoka ĆG proizlazi da stanuje cijeli život na adresi [adresa] i tužiteljici je prvi susjed. Zna za problem tužiteljice i njezina dvorišta, može reći da zna da je cijelo vrijeme to dvorište sporni dio bio uredno održavan. Tužiteljica je dolazila svake godine za Božić i Novu Godinu, a preko ljeta bi bila mjesec i pol dana, i to bi održavala. Bile su zasađene voćke, sadila je povrće, odlagali su lišće za kompost. Dok je u Njemačkoj bila, dolazio je netko kontrolirati kuću i dvorište, ali se ne može se sjetiti da li je dolazio kontrolirati taj sporni dio dvorišta. Sjeća se da je to dvorište bilo ograđeno žičanom ogradom i to prema nekretnini tuženika, i to žičanom ogradom koju je postavio otac tuženice, sa bočnih strana dvorišta tužiteljice isto se nalazila žičana ograda, nešto niža. Nitko osim tužiteljice nije mogao pristupiti u to dvorište. Tuženik je sazidao zid tako što je pomaknuo žičanu ogradu i povukao se prema susjedima u [adresa]. i na taj način sebi pribavio više mjesta. Dok je njegov otac bio živ i njegova obitelj je obrađivala njihov dio, a kada je otac umro on je nastavio, tamo je sadio povrće. Onda je jednog dana tuženik rekao da je to njegovo i sazidao zid. Ne zna je li njegovo ili nije, ne zanima ga. Ni njima, ni tužiteljici cijelo to vrijeme, do tog trenutka, nitko nije osporavao posjed, niti govorio da je to njihovo. Nije odlagao nikakve građevinske stvari u svoj dijelu dvorišta, niti u tuđem dijelu dvorišta.

33. Iz iskaza tuženice ME proizlazi da je na navedenoj nekretnini rođena i cijelo vrijeme stanuje na istoj toj nekretnini. Od kada je rođena zna da joj je tata govorio da je sve to njihovo i da je to rekao i susjedima, ali da im je dopustio da koriste određene dijelove jer njima nije trebalo. Talas je jedan dio koristio da bi odlagao svoj građ. materijal, a g. EE je sazidala nekretninu kojim je jednim dijelu ušla u njihovu nekretninu. Kada su željeli da se maknu iz njihovog dijela, što im je trebalo jer su htjeli nešto napraviti, neko skladište, pozvali su susjede EE i ĆG da napuste dijelove koje su koristili. Susjeda EE je ušla dijelom u njihovu nekretninu pa je ona kupila 7 metara kvadratnih od nas, a bašču koju je koristila je vratila tj. napustila posjed. Gospodin ĆG nije od njih htio kupiti dio koji je koristio pa je i on napustio posjed. Pokušala je stupiti u kontakt s tužiteljicom NE, ali nitko nije imao njezin kontakt. Kao dijete se igrala u dvorištu iza njihove kuće, koje su koristili kao njihovu bašču, tamo je bilo raznog voća poput bresaka i šljiva. Dvorište je bilo ograđeno žičanom ogradom, ne zna tko je postavio vjerojatno njezin tata. Misli da se poslije rata zazidao zid na istom mjestu gdje je bila žica, a zid su zazidali tata i njezin suprug, ovdje I. tuženik. Ne zna razloge zašto su njezin tata i suprug zazidali taj zid u dvorištu, nije ulazila previše u to. Misli da su njezini roditelji bili do 1998. na adresi u [adresa]. Na komad bašče od tužiteljice nisu mogli fizički pristupiti. Na upit sutkinje zašto su njezin otac i suprug zazidali trajnu ogradu – zid od cigle, ako su susjedima dopustili samo da se koriste s predmetnim dijelom i napuste po potrebi, odgovara: tata je dozvolio da se koristi time, ali im rečeno da kada bude trebalo da će morati napustiti. Nadalje, navela je da se preko zidane ograde ne vidi u dvorište tužiteljice, osim ako se na nešto ne popne pa se pogleda preko ograde. Nije obraćala pažnju niti je išla za tim da vidi i provjeri je li se netko iza zida koristi tim dvorištem, a koje je koristila tužiteljica. Nije imala nikakve odnose sa susjedima ĆG, EE i tužiteljicom. Nema saznanja da su ikad od susjeda tražili, prije ovoga, da napuste posjed. Oko epidemije CORONE su tražili od susjeda EE i ĆG da napuste posjed jer su nešto htjeli na tom mjestu zidati, to im je bio razlog, a budući

1 3

da s tužiteljicom nisu mogli stupiti u kontakt, pa ne zna što se događalo. Ne zna tko je zazidao vrata na dvorišnoj kući tužiteljice, kako ne bi imala pristup u sporni dio dvorišta.

34. Iz iskaza tuženika SE proizlazi da se doselio u [adresa], ali je bio i u [adresa] jer su mu tamo bili punac i punica i tamo je radio. Tada se nalazila stara njemačka kuća na kraju dvorišta u [adresa], u produžetku je bila katnica i od ulice je bio pogon. Njegov punac CE mu je pričao da je svim susjedima dopustio da se koriste sa njegovim dijelom dvorišta. Na tom dijelu gdje se nalazi sporno dvorište od tužiteljice, njegov punac prije nego joj dao na korištenje bacao je tamo šutu, tada nije bilo žičane ograde, tako mu je on rekao, a kada je on došao bila je žičana ograda. Ne zna kada je postavljena žičana ograda, ali mu je punac CE rekao da je istu postavio nakon što je pokušana provala u njegov objekt, pa je bilo čak i pucnjave, nakon čega je postavio ogradu. Ne zna zašto je baš na to mjesto stavio žičanu ogradu. Kada je došao 1987. u dvorište koje je koristila tužiteljica nalazilo se par voćaka i malo ruža, fizički se nije moglo pristupiti iz njihovog dvorišta u sporni dio bašče koji je koristila tužiteljica. U žici nije postojala rupa, prolaz, neka vrata i sl. Zid nije nikakva međa, to je zid koji je morao biti napravljen jer je tamo stajao otpad od kruha da ne dolaze glodavci i bili su to po zakonu dužni napraviti. To je samo zid i nije bio zatvoren sa stranom od Talasa. Da nisu postavljene žičane ograde bočno s lijeve i desene strane tužiteljičine nekretnine moglo bi se pristupiti preko dvorišta koje je koristio Talas do dvorišta koje je koristila tužiteljica. Zid su dali sazidati CE i on, a zidali su ga majstori. Nikada prije CORONE nisu susjedima rekli da napuste posjed jer nam nije trebalo, imali su zakonsku izgrađenost čestice (65% čestice je bilo izgrađeno). Godine 2013. žena i on su kupoprodajnim ugovorom od Pekare Arbanas kupili navedenu česticu. Nakon što su zatvorili pekaru odlučili smo isto prenamijeniti u skladišne prostore i odlučio je povećati za još jedan skladišni prostor. 2015. sam prvi put pričao sa susjedom CG da isprazni dvorište koje je koristio, a on ga je pitao može li mu prodati za tu veličinu koju je koristio. Htio sam mu je prodati. Gospođa EE se javila 2017. sama da želi prodati svoju kuću, ali da je ne može prodati jer je 7 ili 9 metara kvadratnih u njegovom posjedu, pa su se dogovorili i taj dio joj je prodao, a za ostali dio je napustila posjed. Do tužiteljice nisu mogli doći, nismo imali njezin kontakt, niti susjedi nisu imali njezin kontakt te je g. BG rekla da sa tužiteljicom nitko ne komunicira i da nitko nema njezin kontakt. Dolazio je neki čovjek na tužiteljičinu nekretninu kositi travu, a tom čovjeku ne zna ime, rekao je da više ne dolazi kositi, a da može reći tetki ako želi kupiti da mu se javi, a on mi je rekao da mu je tužiteljica tetka i onda je on rekao super, reći ću tetki da više ne mora dolaziti kositi. Misli da je to bilo 2019. godine. Zid je zatvoren sa sve četiri strane, a kako bi zadovolji propise o glodavcima.

35. Iz iskaza svjedokinje KG proizlazi da se 1966. udala tamo ([adresa]) i tada je došla kod svekrve i svekra. Znala je da su ta kuća i ta bašča iza kuće od svekra i svekrve. Bašču iza kuće obrađivala je svekrva, a to pamti po tome što je njezin muž znao u tu bašču istresti pepeo, a ona se znala ljutiti. Ona je tamo samo radila u pekari i trgovini, nije išla u vrt pa nema informacije o stanju iza kuće u dvorištu. Zna da je vrt graničio s nekretninom g. EE, a tužiteljicu NE ne poznaje, nije ju znala niti je vidjela. Živjela je na navedenoj nekretnini do 1998. i nema informaciju je li sagrađen i tko je sagradio zid prema susjedima s kojima graniče, a koje imaju svoje nekretnine u [adresa]. Tužiteljicu nije nikada upoznala, koliko se sjeća 1996. kada je došla tužiteljicina kuća i dvorište su izgledali

1 4

na način da je od [adresa]. bila kuća, u produžetku je bilo dvorište, ne zna je li bila dvorišna zgrada jer nije zagledala. Ne može reći kako je to točno izgledalo, ali da bi došla do njihovog vrta morala je prijeći preko vrta, nije imala drugog pristupa. Misli da kada je tamo živjela da prema susjedima u [adresa] nije bilo zida. Nadalje, navodi da su 1966. kuće u [adresa] bile samo u pravcu [adresa], a to znači nisu imali dvorište, jedino baka EE je imala malo dvorište.

36. Iz iskaza svjedokinje ŽE proizlazi da joj je otac tuženice brat, te da se sjeća da je njihov (bratov) vrt bio skroz do kuća u [adresa]., imali su tamo vrt, voćnjak i tamo su se igrali, njezina djeca su se isto igrala, a njezina majka je obrađivala vrt. Ne sjeća se susjeda iz [adresa]., sjeća se da su na kraju njihovog dvorišta bile kuće iz [adresa]. Nisu imali ogradu, a kuće iz [adresa] su bile granica sa njihovim dvorištem. Sjeća se zida od kuće u [adresa], sjeća se da nije bilo vrata i prozora prema nama. Kuće u [adresa] nisu imale dvorišta niti dvorišne kuće. Poslije 1978. je otišla s te adrese i vodila svoj život, a kada bi došla nije išla vidjeti kako je izgledalo to dvorište i više se ničega ne sjeća. Ne sjeća se je li bilo žičane ograde, je li bilo kakve druge ograde, vodila je svoj život i nije išla na kraj bašče. Došli smo na tu adresu kada sam je bila sedmi razred osnovne škole i ne sjeća se kako je to dvorište izgledalo kada su se doselili.

37. Iskaze svjedoka SG, SG (ml.), EE, ĆG, RG i tužiteljice sud je ocijenio vjerodostojnim jer su jasni, detaljni, bez proturječnosti. Iskazi navedenih svjedoka i tužiteljice međusobno su suglasni u vezi odlučnih činjenica, i to u vezi činjenice da su tužiteljica, kao i njezina prednica-majka, koristile sporni dio - bašču, od kada je majka tužiteljice kupila kuću u [adresa], te da cijelo to vrijeme od 1964. pa do 2021. nitko nikada nije tužiteljicu, niti njezinu majku, ometao, osporavao ili se protivio u posjedovanju spornog dijela – bašče. Nadalje, da je sporni dio bio ograđen žicom koju je postavio prednik tuženika, te da je potom žica zamijenjena zidanom ogradom koju je isto postavio prednik tuženika. Isto tako, iskazi navedenih svjedoka i tužiteljice suglasni su u dijelu u kojem navode koliko često je tužiteljica dolazila na svoju nekretninu u [adresa] i koliko često je koristila predmetnu bašču, kao i da su dok je tužiteljica bila u Njemačkoj, dolazili, po odobrenju tužiteljice, u predmetnu bašču kositi travu i održavati ju, te što je se sve nalazilo u bašči.

37.1. Iskaz tužiteljice sud je ocijenio vjerodostojnim i u dijelu u kojem je navela da je mislila da se bašča i kuća u [adresa] nalaze na istoj čestici jer je iskaz tužiteljice u tom dijelu uvjerljiv i logičan. Naime, s obzirom da je prije tužiteljice predmetnu bašču koristila njezina majka, da je bašča bila ograđena žicom, pa potom zidanom ogradom, te da se u navedenu bašču moglo pristupiti jedino iz nekretnine tužiteljice, kao i da nitko nije osporavao tužiteljicin posjed (i posjed njezine majke) predmetne bašče, tužiteljica je mogla opravdano smatrati da se kuća s dvorištem i baščom nalazi na istoj čestici.

38. Iskaz I. tuženika SE i II. tuženice ME sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem su naveli da je žičanu ogradu napravio prednik tuženika, te da je tom žičanom ogradom bilo onemogućeno da se fizički pristupi s njihove nekretnine na sporni dio bašče, kao i da je zidanu ogradu sazidao prednik tuženika CE i I. tuženik, te da nisu tužiteljici osporavali posjed predmetne bašče, kao i da nisu mogli stupiti u kontakt s tužiteljicom jer se nalazila u Njemačkoj.

1 5

U navedenom dijelu iskazi tuženika sukladni su iskazima svjedoka SG, SG (ml.), EE, ĆG, RG i tužiteljice.

38.1. Iskaz I. tuženika SE i II. tuženice ME sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem im je prednik tuženika CE rekao da je sporna bašča njihova jer suprotno proizlazi iz radnji koje poduzima, a osobito postavljanje žičane ograde kojom je prednik tuženika sam sebi onemogućio pristup na predmetni dio bašče, a potom nakon niza godina na istom mjestu na kojem je bila žičana ograda se postavlja trajni zid kojim se onemogućava i mogućnost vidjeti što se nalazi na spornoj bašči. Osim toga, iskaz I. tuženika SE sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem navodi da zid sazidan kako bi se spriječili glodavci, jer nije jasno zašto bi se zid kojim bi se spriječili glodavci bio sazidan na mjestu stare žičane ograde a ne na mjestu koja bi predstavljala među između tužiteljicine nekretnine i tuženikove nekretnine.

39. Iskaz svjedokinje KG i ŽE sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem proizlazi da je svekrva KG i majka ŽE obrađivala vrt na mjestu predmetne bašče, jer je u tom dijelu iskaz navedenih svjedokinja suprotan iskazu svjedokinje EE koja je navela da je prednica tužiteljice od 1964. koristila navedenu bašču, kao i iskaz svjedoka SG i tužiteljice iz kojih proizlazi da su prednica tužiteljice i tužiteljica koristile predmetnu bašču. Osim toga, navedena bašča je bila ograđena žičanom ogradom i fizički je bilo nemoguće istoj pristupiti s nekretnine tuženika (i iz iskaza I. i II. tuženika proizlazi da je fizički bilo nemoguće pristupiti navedenoj bašči).

40. Ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, ovaj sud je utvrdio:

- da je 1964. majka tužiteljice, RE kupila kuću i dvorište u [adresa], te zajedno sa korištenjem od susjeda GE kupljene male čestice,

- da je majka tužiteljice RE, stupila u posjed kupljene nekretnine u [adresa], te predmetne bašče (vrta) u kojoj je sadila voće i povrće,

- da je majka tužiteljice RE koristila predmetnu bašču od 1964.,

- da je 1974. RE darovala nekretninu u [adresa] tužiteljici, te da je tužiteljica koristila i predmetnu bašču,

- da je tužiteljica smatrala da je njezina majka kupila i predmetnu bašču, te da joj je istu i darovala,

- da su prednica tužiteljice, RE i tužiteljica cijelo vrijeme, sve dok tuženici nisu smetali posjed tužiteljice 2021., obrađivale predmetnu bašču, ta da im nitko nikada nije osporavao pravo na posjed, niti ih je ometao u posjedovanju,

- da je prednik tuženika napravio prvo žičanu ogradu a koja je tamo bila 1971. (što proizlazi iz iskaza svjedoka SG), a potom i zidanu ogradu, a kojom je fizički odvojio nekretninu tuženika od predmetne bašče, te je bio onemogućen fizički pristup na predmetnu bašču s nekretnine tuženika,

- da predmetna bašča čini dio čestice tuženika a prema izvatku iz zemljišnih knjiga za česticu kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina],

1 6

- da je prednik tuženika CE od 1964. bio vlasnik predmetne čestice (utvrđeno na temelju rješenja rješenja br. Z-3470/64 od 9. srpnja 1964. (list spisa 94).

41. Odredbom čl. 28. st. 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91., 91/1996., u nastavku: ZOVO) a koji je bio na snazi do 1.siječnja 1997. propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina.

42. Odredbom čl. 72. ZOV-a propisano je da je posjed zakonit ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zloupotrebom povjerenja. Posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Savjesnost posjeda se pretpostavlja.

42.1. Savjesnost je sadržajno jednaka poštenju iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

42.2. Ovdje je potrebno reći da je tužiteljica posjed stekla 1974. za vrijeme važenja Općeg građanskog zakonika, te da je tada za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bilo potrebno da je posjed zakonit, istinit i pošten. Međutim, tijekom vremena posjedovanja od strane tužiteljice donesen je ZOV-o, a koji je bio na snazi cijelo vrijeme dosjedanja, i kojim je bilo propisano da se da se pravo vlasništva dosjelošću može steći iako je posjed savjestan (pošten), te ako je trajao 20 godina. Dakle, budući da su se pretpostavke za stjecanje prava vlasništva izmijenile tijekom posjedovanja, ovaj sud je primijenio odredbe ZOV-a.

43. Tijekom postupka tužiteljica je dokazala da je predmetnu bašču koristila kao samostalni posjednik. Naime, posjedovala je istu kao njezin vlasnik, na navedenu bašču moglo se pristupiti jedino s nekretnine tužiteljice, te su u bašču mogle dolaziti jedino osobe kojima je isto tužiteljica odobrila (kao što je svjedoku SG). Tuženik tijekom postupka nije dokazao suprotno, odnosno da su tužiteljica ili njezina prednica priznavale višu vlast posrednog posjednika, te da bi posjed predmetne bašče predale trećoj osobi da je posredni posjednik od njih isto zatražio. Ovdje je još jednom ističe, da sud nije ocjenjivao i prilikom ocjene dokaza nije uzeo u obzir pisanu Izjavu CE od 10. listopada 2022. jer je ista dostavljena nakon zaključenja prethodnog postupka (a kako je to obrazloženo u toč. 3.1. obrazloženja ove presude).

44. S obzirom na to da se pravo vlasništva dosjelošću ne može steći ako posjed nije barem savjestan - pošten, te imajući na umu da se isto predmnijeva, ovaj sud je prvo utvrđivao tu kakvoću posjeda odnosno savjesnost - poštenje. Dakle, nesavjestan (nepošten) posjednik ne može steći vlasništvo nekretnine dosjelošću-ni redovnom ni izvanrednom.

44.1. Ovaj sud je utvrdio da je tužiteljicina majka RE posjedovala predmetnu bašču od 1964. (proizlazi iz iskaza svjedoka EE) a za koju je smatrala da ju je kupila zajedno s kućom od LE i ĆE, jer je u Ugovoru o kupoprodaji iz 1964. bilo navedeno da kupuje kuću i dvorište "zajedno s korištenjem od susjeda GE kupljene male čestice". Imajući na u umu

1 7

prednje navedeno, kao i da je prednik tuženika žicom ogradio svoju nekretninu od predmetne bašče, da je predniku tuženika bio fizički onemogućen pristup navedenoj čestici, te da se na navedenu bašču moglo pristupiti jedino s nekretnine tužiteljice, prema ocjeni ovoga suda tužiteljica u trenutku kada je Ugovorom o darovanju 1974. stekla od RE kuću i dvorište u [adresa], nije imala razloga posumnjati da joj ne pripada pravo na posjed predmetne bašče, pa je tužiteljicin posjed bio savjestan, odnosno pošten.

44.2. Isto tako, prema ocjeni ovoga suda tužiteljicin posjed je bio istinit, jer tužiteljica posjed nije stekla silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja.

44.3. Nadalje, iako u navedenom Ugovoru o darovanju iz 1974. nije bilo navedeno da je tužiteljica stekla predmetnu bašču na temelju toga ugovora, isto nije od utjecaja na tužiteljicinu savjesnost odnosno poštenje, jer tužiteljica nije znala da se predmetna bašča nalazi na drugoj čestici pa nije smatrala niti da isto treba provjeravati. Nadalje, činjenica da navedena bašča nije bila predmetnom Ugovora o darovanju je od utjecaja na zakonitost posjeda (posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj posjedovanja (pravo na posjed)), pa prema ocjeni ovoga suda tužiteljica nije imala valjani pravni temelj, odnosno tužiteljicin posjed nije bio zakonit.

45. Dakle, ovaj sud je utvrdio da je tužiteljicin posjed bio samostalan, savjestan (pošten) i istinit, ali ne i zakonit.

46. Budući da je tužiteljicin posjed samostalan, savjestan (pošten) i istinit, ali ne i zakonit, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bilo je potrebno da protekne rok od dvadeset godina neprekidnog posjedovanja sukladno čl. 28. st. 4. ZOV-a.

47. Budući da je tužiteljica posjed predmetne bašče stekla 29. prosinca 1974., tužiteljica je istekom roka od 20 godina, odnosno 29. prosinca 1994. stekla pravo vlasništva dosjelošću na predmetnom dijelu čestice, i to djelu čestice kako je to označeno u Nalazu i mišljenju vještaka Ilije Romića, dip. ing. geod. Nadalje, s obzirom da je utvrđeno da je tužiteljica dosjelošću stekla vlasništvo predmetnog dijela čestice- bašče, ova sud je odlučio kao pod pod toč. I/ i II/ izreke.

48. U vezi tuženikovih navoda tijekom postupka da tužiteljica nije isticala prigovore na projekt o izvršavanju građevinskih radova na nekretnini tuženice, a koji obuhvaća i dio čestice na koji ona polaže pravo, ovaj sud navodi da istoj navedeni projekt kao niti popratna dokumentacija, građevinska i uporabna dozvola, nisu dostavljani, a što proizlazi iz dostavne naredbe na navedenoj dokumentaciji. Stoga tužiteljica nije niti morala znati za navedene planirane građevinske radove.

49. Nadalje, tuženici su tijekom postupka navodili da su postupali s povjerenjem u zemljišne knjige kada su kupovali predmetnu nekretninu. Ovdje je potrebno reći da zakon pruža pravnu zaštitu stjecatelju koji je postupao s povjerenjem u zemljišnu knjigu, ako isti nije znao, niti je s obzirom na okolnost imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano nije potpuno ili je različito od izvanknjižnog stanja, kao i da se nedostatak dobre vjere ne može prigovarati nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje. Dakle, zaštitu svog povjerenja u zemljišne knjige može uživati isključivo onaj tko je prigodom stjecanja prava na nekretnini u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige. Dobra vjera je neskrivljeno neznanje

1 8

da se izvanknjižno stanje razlikuje od zemljišnoknjižnog. Prema tome valja reći da je stjecatelj postupao u dobroj vjeri ako ni u trenutku sklapanja pravnog posla, a ni u trenutku kada je stavio prijedlog za upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano u zemljišnim knjigama nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnog stanja (tako i u odluci VSRH broj Rev 732/2021 od 20. prosinca 2023.). Ovaj sud ističe da je I. tuženica ME rođena na nekretnini na kojoj se nalazi predmetna bašča, a II. tuženik SE je radio na nekretnini na kojoj se nalazi predmetna bašča od 1987., te su znali i mogli znati kako u stvarnosti izgleda čestica koju koriste, tim više jer je II. tuženik SE, sudjelovao u izgradnji zida kojom se fizički odvojila predmetna bašča od tuženikove nekretnine, imajući na umu sve navedeno tuženicima se ne pruža zaštita povjerenja u zemljišne knjige.

50. Tužiteljica je u cijelosti uspjela u sporu pa joj pripada naknada troška postupka sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a. Tužiteljici pripada naknada troška sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR-a sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023., u nastavku : Tarifa), trošak zastupanja na ročištima 11. lipnja 2024., 17. rujna 2024., 18. rujna 2024. , 22. siječnja 2025., 10. srpnja 2025., 25. rujna 2025., za svako ročište 200,00 EUR-a sukladno Tbr. 9. toč.1. Tarife, te trošak sastava podneska od 28. listopada 2025., 31. ožujka 2025. i 25. lipnja 2025., svaki u iznosu od 200,00 EUR-a sukladno Tbr. 8. toč.1 . Tarife, što sveukupno iznosi 2.000,00 EUR-a, uvećao za 25% PDV-a iznosi 2.500,00 EUR-a. Navedenom trošku pridodan je trošak predujma za vještačenje u iznosu od 331,81 EUR-a, predujma za očevid u iznosu od 49,48 EUR-a, te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 EUR-a što sveukupno iznosi 2.907,83 EUR-a sa zateznim kamatama koje teku od 30. listopada 2025. pa do isplate sukladno čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a. Slijedom navedeno odlučeno je kao pod toč. III/ izreke.

51. Tuženici su spor u cijelosti izgubili, pa im ne pripada pravo na naknadu troška postupka.

Osijek, 30. listopada 2025.

Sutkinja

Helena Topić Vuković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se predaje putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

1 9

DOSTAVITI:

1. Pun. tužiteljice

2. Pun. tuženika