REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Supetru

Posl. broj: P-2130/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sucu Jadranku Basiću, u pravnoj stvari tužitelja SĐ, pok. SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Josipu Anzuloviću-Miroševiću, odvjetniku u Supetru, protiv tuženika ad. 1. BĐ, žena S, rođ. DĐ iz [adresa], ad. 2. DĐ, pok. B, ad. 3. HĐ, pok. B iz [adresa] i ad. 4. ČĐ, pok. B iz [adresa], svi zastupani po privremenom zastupniku Gordanu Loliću, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Mira Boban i Gordan Lolić iz Splita, nakon provedene glavne i javne rasprave u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Stjepana Eterovića, odvjetnika u Supetru, a u odsutnosti uredno pozvanog privremenog zastupnika tuženika Gordana Lolića, odvjetnika u Splitu, na ročištu za objavu presude održanom 30. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj SĐ, pok. SĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], dosjelošću postao vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], za 1/1 idealnih dijelova, pa je ovlašten temeljem ove presude postići uknjižbu prava vlasništva na toj nekretnini u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, na svoje ime, za 1/1 idealnih dijelova, uz istodobno brisanje svih upisanih suvlasničkih prava sa imena tuženika, ad. 1. - 4. i to: ad.1. BĐ žena S, rođena ČĐ, za 1/4 idealnih dijelova, ad.2. DĐ, pok. B, za 1/4 idealnih dijelova, ad. 3. HĐ, pok. B, za 1/4 idealnih dijelova, ad.4. ČĐ, pok. B, za 1/4 idealnih dijelova.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je u zemljišnim knjigama Naslovnog suda upisano pravo vlasništva čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] uknjiženo u korist tuženika ad. 1. do ad.

4. u suvlasničkim dijelovima naznačenim u izvatku iz zemljišne knjige.

2. Tužitelj navodi da je navedena uknjižba pogrešna, da je stvarni vlasnik predmetne nekretnine tužitelj, da je tu nekretninu posjedovao zajedno s sa svojim roditeljima, a poslije njihove smrti da je istu nastavio samostalno posjedovati više od dvadeset godina, da za života tužiteljevih roditelja predmetna nekretnina se gospodarski iskorištavala kao vinograd, a propašću vinograda da je pretvorena u pašnjak, da je tužitelj na pisanje ove tužbe potaknut oglasima „o uređenoj zemlji“, kojima se građani potiču na sređivanje svojeg z.k. stanja, da se u katastru zemljišta u P.L. 126, posjed čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], vodi na ime ŠĐ, " D", [adresa], koji ovu nekretninu nikada nije posjedovao.

3. Tužitelj dalje navodi da se slijedom prije navedenog, računajući i posjed svojih roditelja, nalazi u poštenom i nesamostalnom posjedu predmetne nekretnine već više od sedamdeset godina.

4. S obzirom da su tuženici kako su označeni u tužbi, nepoznata boravišta na području [adresa], to je izvršena provjera kroz evidencije Ministarstva unutanjih poslova Republike Hrvatske, te je ova činjenica potvrđena, odnosno, utvrđeno je kako isti nemaju aktivno prijavljenu adresu prebivališta ili boravišta na području [adresa] (niti postoje drugi podaci za iste).

5. Nakon ovih utvrđenja, sud je rješenjem, temeljem odredbe 84. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 , 70/19, 80/22, 144/22 i 155/23) istima postavio privremenog zastupnika u osobi Gordana Lolića, odvjetnika u Splitu. O postavljaju privremenog zastupnika objavljen je oglas u Narodnim novinama.

6. Tuženicima je po privremenom zastupniku dostavljena tužba na davanje pisanog odgovora. Privremeni zastupnik tuženika je dao odgovor na tužbu, te je naveo da nema nikakvih saznanja, kao o osobi, tako niti o prebivalištu, odnosno boravištu istih, opreza radi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te predlaže da se izvedu svi dokazi predloženi u tužbi.

7. U dokazne svrhe sud je pregledao i pročitao: zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu na dan 06.06.2024. (list 4-5 spisa), izvod iz posjedovnog lista za predmetnu nekretninu za dan 06.06.2024. (list 3 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Petra Garmaza dipl. ing. geod. od 12. srpnja 2025. (list 40-46 spisa), iskaz svjedoka TĐ, ĐĐ i OĐ (list 54-55 spisa).

8. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu proizlazi da tuženici u ovom predmetu imaju upisano pravo korištenja, dok je kao vlasnik upisano društveno vlasništvo.

9. Iz izvoda iz posjedovnog lista za predmetne nekretnine proizlazi da je kao posjednik istih upisan ŠĐ, " [adresa].

10. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Petra Garmaza dipl. ing. geod. od 12. srpnja 2025. proizlazi da predmetna čestica k. č. [katastarska čestica]. u k. o. [katastarska općina] predstavlja maslinik u obliku trokuta, da sjevernu granicu predmetne čestice predstavlja suhozid, dok da ostale granice nisu vidljive, da je gore navedeno vidljivo u skici mjesta spora i priloženim fotografijama koje prileže vještvu.

11. Iz iskaza svjedoka TĐ proizlazi da ima polje u blizini predmetne nekretnine od 1972.god., da je na predmetnoj nekretnini viđao oca od tužitelja koji se isto zvao SĐ, da je isti obrađivao masline i da je bilo nešto malo vinograda, dalje navodi da mu je poznato da je SĐ imao još dva sina i dvije kćerke, da je otac tužitelja uvijek govorio da bi to pripalo upravo tužitelju u ovom predmetu, da tužitelja i njegovog oca nikad nitko nije ometao u posjedu predmetne nekretnine, da mu nisu poznati tuženici u ovom predmetu, da se sada tu nalaze masline te da iste po nalogu tužitelja obrađuje FĐ.

12. Iz iskaza svjedoka ĐĐ proizlazi da od 1966.godine živi u [adresa] ali da je periodično svakih nekoliko godina dolazio na Brač, kad je put kraj čestice bio jedini put da je istim prolazio, te da je na predmetnoj čestici viđao tužitelja i njegovog oca, da su isti obrađivali masline i da misli da je bio i manji vinograd, da mu nije poznato da bi bilo tko ometao tužitelja i njegovog oca u posjedu predmetnog spora, da ne zna na koji je način otac tužitelja stekao predmetnu česticu, da mu nisu poznati imena tuženika, da prema priči iz mjesta iako je otac tužitelja imao više djece, predmet spora je pripao upravo tužitelju, da se ne može izjasniti kolika bi bila površina predmetne čestice, ali da se ista u cijelosti vidi sa puta.

13. Iz iskaza svjedoka OĐ proizlazi da je prolazio otkad je bio dijete cestom koja je bila jedini put koja se nalazi uz predmetnu česticu, da je viđao otkad je bio dijete oca tužitelja na predmetnoj nekretnini kojoj je obrađivao masline na istoj, da bi kasnije to isto radio i tužitelj, da je sada predmetna čestica od strane tužitelja dana FĐ na obrađivanje te da se FĐ bavi poljoprivredom na istoj, da se radi o zakupu, da mu nisu poznata imena tuženika, da po njegovoj procjeni je površina predmetne čestice nekih 1200m2, da mu je poznato da bi predmetna čestica pripala upravo tužitelju iza njegovog pok. oca, iako je isti imao više djece, da su se unutar obitelji tako podijelili.

14. Nakon provedenog postupka, sud je odlučio kao u izreci iz slijedećih razloga.

15. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva.

16. Odredbom članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) pravo vlasništva se može steći, između ostalog, na temelju zakona. Pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

17. Odredbom članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i to stavkom 1. propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj posjed ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari. Tako je stavkom 2. istog članka propisan rok od 10 godina za kvalificiranog posjednika (poštenog, istinitog i zakonitog), dok je stavkom 3. istog članka propisan rok od 20 godina za poštenog posjednika.

Odredbom članka 362. stavak 1. ZVDSP-a propisano je da se smatra da je vlasnik nekretnine u društvenom vlasništvu osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

18. Iz iskaza svjedoka u ovom predmetu od kojih svi žive u blizini predmeta spora i dobro su upoznati sa zbivanjima na predmetu spora zadnjih preko 50 godina, proizlazi da bi predmetna nekretnina bila upravo od obitelji tužitelja i njegovog oca te da nikoga osim njih nisu viđali na predmetu spora. Svjedoci su opisali predmet spora te se kasnije i uvjerili u predmetnom vještvu da bi se radilo upravo o tome o čemu su govorili.

19. Svjedoci nemaju nikakvih spoznaja da bi tuženicima pripalo bilo kakvo pravo na posjed i vlasništvo predmeta spora. Svjedoci su jasno iskazali da bi upravo podjelom unutar obitelji baš tužitelju pripalo pravo vlasništva predmeta spora, isto tako svjedoci su naveli osobu koja sada obrađuje predmet spora i to po nalogu isključivo tužitelja u ovom predmetu.

20. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka u ovom predmetu razvidno je što u naravi jeste predmet spora, te su iste stručno locirane na skici mjesta spora te postoje i fotografije predmeta spora.

21. U ovoj parnici nema nikakvih dokaza, niti naznaka, da tužitelju ne bi pripao predmet spora, odnosno da bi bilo tko drugi istog svojatao.

22. Osnovanost tužbenog zahtjeva utvrđena je pregledom priloženih isprava, te je potvrđena iskazima svjedoka, kako je gore detaljnije navedeno. Nadalje, iz svega proizlazi da je posljednji neometani posjednik predmetne nekretnine upravo ovdje tužitelj i njegovi prednici, odnosno, da i danas tužitelj posjeduje i koristi neometano utužene nekretnine bez upliva ikoga trećega desetljećima, odnosno da je baš tužitelj dao FĐ u neki oblik zakupa predmet spora da isti obrađuje masline i brine o istome.

U Supetru, 30. listopada 2025.

SUDAC:

Jadranko Basić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

- tužitelju po punomoćniku Josipu Anzuloviću Miroševiću, odvjetniku u Supetru,

-tuženicima po privremenom zastupniku Gordanu Loliću, odvjetniku u Splitu

-u spis