Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 27

Poslovni broj: P-275/2019-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, sutkinja Antonia Škaričić Majić, u pravnoj stvari prvotužitelja VŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], drugotužitelja ŽŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i trećetužiteljice LŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćniku, Ivanu Močiću, odvjetniku u Splitu, protiv prvotuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, i drugotuženika Grad Split, OIB: 78755598868, radi prava vlasništva nekretnine, izvan ročišta, 22. listopada 2025., nakon održane glavne rasprave zaključene 11. rujna 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Vedrana Milića, odvjetnika u Splitu, zastupnika po zakonu prvotužene ĆŠ i generalne punomoćnice drugotuženika ĐŠ, na ročištu za objavu presude, 30. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da su tužitelji UŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]), ŽŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]) i LŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]), suvlasnici svaki za po 1/3 dijela fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], i to onog dijela te nekretnine koji je u Skici izmjere sa podacima zemljišnoknjižnog operata, sadržanoj u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Ante Bošnjaka, ing.geod., od 6. lipnja 2023. godine, broj: 10/21-246, a koji nalaz i mišljenje čini sastavni dio ove presude, u površini od ukupno 240 m2 označen tijelom omeđenim brojevima 1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-1, pa su imenovani tužitelji ovlašteni na temelju ove presude izvršiti parcelaciju navedene nekretnine na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni naprijed navedeni i opisani realni dio iste, da se navedeni izdvojeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim katastarskim brojem, te su tužitelji UŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]), ŽŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]) i LŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] ovlašteni provesti navedenu parcelaciju u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi za K. O. [katastarska općina].

II Dužan je tuženik pod 1) Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, trpjeti parcelaciju nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio nekretnine, pobliže označen i preciziran u točki I. izreke ove presude, te da se navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim brojem i provede parcelacija predmetne nekretnine u katastru zemljišta i u zemljišnoj knjizi za K. O. [katastarska općina].

III Tužitelji UŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]), ŽŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]) i LŠ(OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]) su ovlašteni na temelju ove presude i prijavnog lista, kojim će se izvršiti parcelacija nekretnine označene

kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], opisana u točkama I i II izreke ove presude, u zemljišnoj knjizi za K. O. [katastarska općina] zatražiti i postići upis uknjižbe prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta, nastaloj tom parcelacijom i prijavnim listom, na svoje ime i za svoju korist, svaki za po 1/3 dijela, uz istodobno brisanje prava vlasništva s „DRUŠTVENO VLASNIŠTVO“, za cijelo.

IV Utvrđuje se da su tužitelji UŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]), ŽŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]) i LŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]), suvlasnici svaki za po 1/3 dijela nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], koja je u Skici izmjere sa podacima zemljišnoknjižnog operata, sadržanoj u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Ante Bošnjaka, ing. geod., od 6. lipnja 2023. godine, broj: 10/21-246, a koji nalaz i mišljenje čini sastavni dio ove presude, u ukupnoj površini od 36 m2 označena tijelom omeđenim brojevima 23-24-25-26-23, pa su imenovani tužitelji ovlašteni na temelju ove presude zatražiti i ishoditi u zemljišnoj knjizi za K. O. [katastarska općina] upis uknjižbe prava vlasništva navedene nekretnine, na svoje ime i za svoju korist, svaki za po 1/3 dijela, uz istodobno brisanje tog prava s „DRUŠTVENO VLASNIŠTVO“, za cijelo.

V Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" I Utvrđuje se da su tužitelji UŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]), ŽŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]) i LŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]), suvlasnici svaki za po 1/3 dijela fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], i to onog dijela te nekretnine koji je u Skici izmjere sa podacima zemljišnoknjižnog operata, sadržanoj u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Ante Bošnjaka, ing.geod., od 6. lipnja 2023. godine, broj: 10/21-246, a koji nalaz i mišljenje čini sastavni dio ove presude, u površini od ukupno 186 m2 označen tijelom omeđenim brojevima 1-12-13-14-15-16-17-18-19-20-21-22- 1, pa su imenovani tužitelji ovlašteni na temelju ove presude izvršiti parcelaciju navedene nekretnine na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni naprijed navedeni i opisani realni dio iste, da se navedeni izdvojeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim katastarskim brojem, te su tužitelji UŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]), ŽŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]) i LŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]) ovlašteni provesti navedenu parcelaciju u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi za K. O. [katastarska općina].

II Utvrđuje se da su tužitelji UŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]), ŽŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]) i LŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]), suvlasnici svaki za po 1/3 dijela fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], i to onog dijela te nekretnine koji je u Skici izmjere, sadržanoj u nadopuni nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Ante Bošnjaka, ing. geod., od 22. siječnja 2024. godine, a koja nadopuna čini sastavni dio ove presude, u površini od ukupno 43 m2 označen tijelom omeđenim slovima A-B-C- D-A, pa su imenovani tužitelji ovlašteni na temelju ove presude izvršiti parcelaciju navedene nekretnine na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni naprijed navedeni i opisani realni dio iste, da se navedeni izdvojeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim katastarskim brojem, te su UŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]), ŽŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]) i LŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]) ovlašteni provesti navedenu parcelaciju u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi za K. O. [katastarska općina].

III Dužan je tuženik pod 2) Grad Split, OIB: 78755598868, Split, Obala kneza Branimira 17, trpjeti parcelaciju nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio nekretnine, pobliže označen i preciziran u točki II. izreke ove presude, te da se navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim brojem i provede parcelacija predmetne nekretnine u

katastru zemljišta i u zemljišnoj knjizi za K. O. [katastarska općina].

IV Dužan je tuženik pod 2) Grad Split, OIB: 78755598868, Split, Obala kneza Branimira 17, trpjeti parcelaciju nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio nekretnine, pobliže označen i preciziran u točki III. izreke ove presude, te da se navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim brojem i provede parcelacija predmetne nekretnine u katastru zemljišta i u zemljišnoj knjizi za K. O. [katastarska općina].

V Tužitelji UŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]), V (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]) i LŠ(OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]) su ovlašteni na temelju ove presude i prijavnog lista, kojim će se izvršiti parcelacija nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], opisana u točkama II. i V. izreke ove presude, u zemljišnoj knjizi za K. O. [katastarska općina] zatražiti i postići upis uknjižbe prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta, nastaloj tom parcelacijom i prijavnim listom, na svoje ime i za svoju korist, svaki za po 1/3 dijela, uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena tuženika pod 2) Grada Splita, za cijelo.

VI Tužitelji UŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]), ŽŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]) i LŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]) su ovlašteni na temelju ove presude i prijavnog lista, kojim će se izvršiti parcelacija nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], opisana u točkama III. i VI. izreke ove presude, u zemljišnoj knjizi za K. O. [katastarska općina] zatražiti i postići upis uknjižbe prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta, nastaloj tom parcelacijom i prijavnim listom, na svoje ime i za svoju korist, svaki za po 1/3 dijela, uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena tuženika pod 2) Grada Splita, za cijelo."

VI Nalaže se prvotuženiku Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, u roku od 15 dana, naknaditi tužiteljima troškove parničnog postupka u iznosu od 8.264,85 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se za više zatraženi trošak postupka zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelji su podnijeli tužbu sudu 11. svibnja 2016. u kojoj navode kako je na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica]-vrtal i čest. zgr. [katastarska čestica]-zemljište bez zgrade upisano Društveno vlasništvo u III zk tijelu vlastovnice, a na zgradi bez zemljišta sagrađenoj na čest. zgr. [katastarska čestica] da je upisan nepoznati vlasnik pa da je prvotužena u odnosu na te nekretnine pasivno legitimirana. Nadalje, da je na nekretninama oznake čest. zem. [katastarska čestica]-neplodno upisana u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i na čest. zem. [katastarska čestica]- prolaz, neplodno, Z. U. [broj ZK uloška], upisan kao vlasnik drugotuženik. Tužitelj i tvrde da su oni stvarni vlasnici i posjednici navedenih nekretnina te su kao takvi u katastru upisani osobno i putem prednika od 1918. godine, koje godine da je njihov prednik UŠ kupio nekretnine Kupoprodajnom pogodbom. Ističu kako od tada pa i prije samostalno posjeduju predmetne nekretnine, i da ih nitko u posjedovanju nije ometao. U naravi da nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] predstavljaju prizemnu kuću s vrtom i okućnicom anagrafske oznake [adresa], a čestica zem. [katastarska čestica] da u naravi predstavlja pristupni put do kuće anagrafske oznake [adresa]. Tužbom traže da se utvrde suvlasnicima svaki za 1/3 dijela predmetnih nekretnina i to na temelju zakona putem dosjelosti.

2. U odgovoru na tužbu prvotužena se usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu te ga je predložila odbiti, istaknula je da je predmetna nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] sukladno odredbama Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta (Službeni list 52/58, 3/59, 24/59) postalo društveno vlasništvo građevinsko zemljište unutar naselja, pa da su glede te čestice tužitelji trebali u roku propisanom Zakonom o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ("Narodne novine" broj 92/96, 39/99, 42/99, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01,80/02 i 81/02) podnijeti zahtjev za povrat odnosno utvrđivanje naknade za oduzetu imovinu pa da je podnošenje ove tužbe krivi put ostvarivanja prava vlasništva. Jednako je istaknula da tužitelji trebaju u spis dostaviti stanje predmetnih nekretnina do 6. travnja 1941. godine.

3. U odgovoru na tužbu drugotuženik je istaknuo kako je protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, istaknuo je da je vlasništvo predmetnih nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica], Grad Split stekao na temelju Ugovora od 22. srpnja 1932. kojeg je sklopio prednik tužitelja i tadašnji Odlomak porezne Općine Split, prednik tuženika. Nadalje je u spis dostavio pravomoćnu presudu Općinskog suda u Splitu poslovni broj IP-678/00 od 28. studenoga 2014. iz koje da je razvidno da su tužitelji već vodili postupak protiv tuženika radi ispravka uknjižbe i utvrđenja prava vlasništva na predmetnim nekretninama te je istaknu prigovor pravomoćno presuđene stvari.

4. Rješenjem ovog suda poslovni broj P-2442/2016-17 od 14. srpnja 2017., odbačena je tužba u dijelu kojim se traži utvrđenje prava suvlasništva na nekretninama oznake čest. zem. [katastarska čestica] koje su upisane na Grad Split , s obrazloženjem da je sud uspoređujući dio postavljenog tužbenog zahtjeva u predmetnoj tužbi te onog o čemu je odlučeno u presudi Općinskog suda u Splitu poslovni broj IP-678/00 sud zaključio da se radi o već presuđenoj stvari.

5. Rješenjem Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-2210/2017-2 od 7. siječnja 2019. ukinuto je gore navedeno rješenje te je predmet vraćen na ponovni postupak. U tom rješenju se navodi kako se ne radi o sadržajno istovjetnim i identičnim tužbenim zahtjevima budući da je u postupku IP-678/00 odbijen zahtjev tužitelja u odnosu na tuženika Grad Split radi trpljenja uknjižbe prava vlasništva na predmetnim nekretninama kao i zahtjev radi izdavanja ovlaštenja da na temelju takve presude tužitelji zatraže i postignu uknjižbu prava vlasništva, a da se u ovoj parnici traži donošenje presude radi utvrđenja suvlasništva na predmetnim čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Istaknuto je da što se tiče tužbenog zahtjeva kojim se traži ovlaštenje da na temelju presude se zatraži i postigne uknjižba prava suvlasništva, uz istovremeno brisanje tuženika Grada Splita, takav zahtjev da bi po svom sadržaju bio identičan sa zahtjevom o kojem je već odlučeno. Međutim takva okolnost da nije sama po sebi dovoljna da bi se moglo govoriti o pravomoćno presuđenoj stvari jer je za to potrebno i da se tužbeni zahtjevi temelje na identičnoj činjeničnoj osnovi. Županijski sud je istaknuo kako je potrebno u nastavku postupka u dijelu koji se odnosi na utvrđenje prava suvlasništva na česticama 8413/4 i 8414/3 meritorno odlučiti, a što se tiče zahtjeva za brisanje tuženika Grada Splita sa tih nekretnina da je potrebno utvrditi radi li se o identičnoj činjeničnoj osnovi kao i u postupku koji je već pravomoćno okončan.

6. Tijekom postupka sud je izveo dokaz pregledom i čitanjem isprava i dokumentacije sadržane u spisu i to: zemljišno knjižnog izvatka za nekretninu oznake zgr. 3014 i čest. zem. [katastarska čestica], upisane u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zemljišno knjižnog izvatka za nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] upisane u z. u. [broj ZK uloška], zemljišno knjižnog izvatka za nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica], prijepis posjedovnog lista od 9. svibnja 2016., preslik posjedovnog lista 5174 i 1740 k. o. [katastarska općina], bilježničkog spisa broj 23872 od 22. svibnja 1918., rješenja o nasljeđivanju iza pok. EŠ, rješenja o nasljeđivanju iza pok. DŠ, sudske nagodbe poslovni broj IR-3/96 od 20. svibnja 1999., rješenje Grada Splita, Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo, Klasa: UP/I-363-03/15-02/012870, ur. broj 2181/01-11-03-15-01 od 1. siječnja 2015., rješenja Hrvatskih voda ur. broj 374-3404-2-15-01 od 1. siječnja 2015., povijesnog prikaza izvatka iz zemljišnih knjiga za čest. zem. [katastarska čestica], rješenja Područnog ureda za katastar Split ur. broj 541-26-02/5-16-7 od 27. rujna 2016., spisa Općinskog suda u Splitu poslovni broj IP-678/00, rješenja o nasljeđivanju iza pok. VŠ, rješenja Narodnog odbora Općine Split, Sekretarijata za financije, Imovinsko – pravni odsjek broj NZ-917-3-1959 od 25. studenoga 1959.

7. U postupku je izveden dokaz uviđajem na licu mjesta na kojem je provedeno geodetsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Anti Bošnjaku, koji je ovom sudu dostavio pisani nalaz i mišljenje 6. lipnja 2023., kao i dopunu nalaza i mišljenja 5. veljače 2024.

8. U postupku je izveden dokaz saslušanjem svjedoka NŠ, IŠ i BŠ, kao i dokaz saslušanjem prvotužitelja i drugotužitelja.

9. Među strankama nije bilo sporno da je nekretnina upisana u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označe č. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] upisana kao Društveno vlasništvo/nepoznati vlasnik, kao i to da je na nekretninama oznake čest. zem. [katastarska čestica] upisan drugotuženik, nije bilo sporno što u naravi predstavljaju predmetne nekretnine.

10. Kao sporno, u postupku je trebalo utvrditi jesu li tužitelji stekli pravo vlasništva na utuženim nekretninama na temelju zakona, pa jesu li, posljedično tome, ovlašteni na upis prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini u zemljišnim knjigama na svoje ime.

11. Čitanjem zemljišno knjižnog izvatka za čest. zem. [katastarska čestica] i zgr. 3014 utvrđeno je da je na istoj uknjižena u zk tijelo III kao društveno vlasništvo, a zk tijeku V kao nepoznat vlasnik.

12. Čitanjem zemljišno knjižnog izvatka za čest. zem. [katastarska čestica] utvrđeno je da je na istoj uknjižen kao vlasnik Grad Split, a jednako i na čest. zem. [katastarska čestica], a što proizlazi iz zemljišno knjižnog izvatka za tu nekretninu.

13. Čitanjem prijepisa posjedovnog lista broj 9482 utvrđeno je da su na česticama 11933, 11934/1, 11934/2 i 11934/3 upisani između ostalog tužitelji.

14. Čitanjem bilježničkog spisa broj 23872 utvrđeno je da je **.**.1918. UŠ, prednik tužitelja sklopio kupoprodajnu pogodbu s MŠ, a predmet koje su bile nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] te je tog dana prodavateljica uvela u stvarni posjed predmetnih nekretnina prednika tužitelja.

15. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu poslovni broj O- 1540/73 od 3. travnja 1975. utvrđeno je da je prednik tuženika UŠ ostavio svome sinu ŠŠ čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem [katastarska čestica]. Dakle čitanjem ovog rješenja utvrđeno je da u sastav ostavine nisu unesene nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica].

16. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju iza pok. EŠ, oca tužitelja poslovni broj O-1329/88 od 13. lipnja 1995. utvrđeno je da kao njegova ostavina nisu navedene nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica].

17. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju iza pok. DŠ poslovni broj O-3404/10 utvrđeno je da je ona supruga pok. EŠ, da njezinu imovinu čine nekretnine izvanknjižno vlasništvo i to čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] a njezinim nasljednicima utvrđeni su ovdje tužitelji.

18. Čitanjem nagodbe sklopljene pred Općinskim sudom u Splitu poslovni broj IR- 3/96 utvrđeno je da je ista sklopljena između KŠ i GŠ s jedne strane te ŽŠ, DŠ, VŠ i ČŠ s druge strane, a kojom su stranke utvrdile da u ostavinsku masu iza smrti EŠ spadaju nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], iako nisu obuhvaćene bile rješenjem o nasljeđivanju O-354/90, pa da predstavljaju naknadno pronađenu imovinu.

19. Čitanjem rješenja Hrvatskih voda kao i rješenja Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo Split utvrđen je ŽŠ obveznik komunalne naknade za stambeni prostor koji se nalazi u Gortanovoj 4, površine 25,37 m2; radi se o objektu izgrađenom na čest. zem. [katastarska čestica].

20. Čitanjem povijesno zemljišno knjižnog izvatka za nekretninu čest. zem. [katastarska čestica] utvrđeno je da je od 1948. na predmetnoj nekretnini bila uknjižena Općenarodna imovina, naknadno Gradska uprava državnih stambenih zgrada u Splitu, 1969. Narodni odbor grada Splita a od 1997. Grad Split.

21. Čitanjem povijesnog zemljišno knjižnog izvatka za čest. zem. [katastarska čestica] utvrđeno je da utvrđeno je da je od 1948. na predmetnoj nekretnini bila uknjižena Općenarodna imovina, naknadno Gradska uprava državnih stambenih zgrada u Splitu, 1969. Narodni odbor grada Splita a od 1997. Grad Split.

22. Čitanjem Upisa zemljišne knjige za nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] utvrđeno je da je na istima na temelju pogodbe od 25. srpnja 1932. uknjižio se prednik tužitelja UŠ.

23. Čitanjem povijesti upisa za nekretninu oznake 8413/2 utvrđeno je da je na temelju rješenja Narodnog odbora općine Split od 1961. uknjiženo na predmetnu nekretninu društveno vlasništvo.

24. Čitanjem Ugovora naslovljenog kao Split 20. srpnja 1932. koji prileži spisu Općinskog suda u Splitu poslovni broj IP-678/2000 (list spisa 69-71) utvrđeno je da je ugovor zaključen između Odlomka porezne Općine [adresa] i VŠ prednika tužitelja da je tim ugovorom Odlomak porezne Općine Split ustupio UŠ čest. zem. [katastarska čestica] biće 296 Z. U. [broj ZK uloška] i čest. zem. [katastarska čestica] biće 48 Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a da UŠ u navedenu svrhu daje i ustupa Odlomku porezne Općine Split čest. zem. [katastarska čestica] kao i čest. zgr. [katastarska čestica] biće 3 Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. da se stranke postavljaju u materijalni posjed ustupljenih i izmijenjenih nekretnina te se ovlašćuju bez učestvovanja druge strane postići uknjižbu ugovora u zemljišnim knjigama.

25. Iz iskaza prvotužitelja VŠ proizlazi da je on u Gortanovoj 2 živio od 1966. do 1995. kada je odselio jer se oženio, od ranog djetinjstva dobro mu je poznato što je njihovo, a o tome da mu je govorio pok. otac koji mu je govorio što je djed kupio, a predmet spora da je kupljen od strane njegovog djeda prije više od 100 godina. Nadalje navodi a kada mu je pokazana skica mjesta priložena spisu da je oduvijek njihova bila kućica u kojoj je živio FŠ. Istaknuo je da glavni put koji su koristili bio je put od [adresa] koji je na skici prikazan omeđen suhozidom, uvijek da su se koristili tim putem, a da je postojao i put preko čest. 8414/3 (prikazan na skici), koji je bio zatvoren sa žicom a on da bi kao dijete da bi skratio sebi put nekada znao preskočiti i proći tim putem, na vrhu puta da su napravljene ručno od kamenja stepenice i tu se nalazi šahta njihova od vode. Nadalje navodi da je postojao put i od Šenoine ulice ali njime da se nisu koristili, ne može se izjasniti sa sigurnošću da ga baš nikada nije netko od njegovih ukućana koristio, nikada nikoga drugog nije vidio da pristupa nekretnini osim putem koji vodi od [adresa], jednako tako da bi i poštar dolazio preko [adresa]. Napominje da su njegov otac i brat postavili žičanu ogradu na putu prikazanu na skici čest. zem. [katastarska čestica]. Nadalje navodi da kada je djed kupio 1918. zemlju da se on ne može sa sigurnošću izjasniti što je tu bilo, pretpostavlja objekt koji je srušen i sada je tu vrt koji koristi njegov brat. Jednako tako navodi da je njegov otac dao podstanaru FŠ kućicu na korištenje, prvotno da je dao njegovoj pomajci. 1980.ih godina da su saznali da je dio kućice i dio zemljišta plombiran od strane grada i da ne mogu tu tražiti da je sve njihovo vlasništvo i onda da su krenuli u postupke, ne može se sjetiti koje godine. Nadalje navodi da nikada nisu imali probleme sa susjedima niti ikim trećim, ni svađe vezano za posjedovanje i granice. Jednako tako navodi da mu nije poznato da bi predmetno zemljište bilo nacionalizirano, a isto tako se ne može sjetiti je li ovo prvi postupak koji su vodili protiv grada a vezano za zemljište. Nadalje navodi da se ne sjeća je li mu poznata presuda kojom je odbijen njihov zahtjev poslovni broj IP-678/00.

26. Iz iskaza svjedoka BŠ proizlazi da su mu poznati tužitelji preko 50 godina. Navodi da je njegov pok. otac kupio stan od njihove tetke, očeve sestre, u Gortanovoj 2 i oni da su tu došli 1973. i živjeli tu do kraja 1997. Jednako tako navodi da su Tudori stara splitska obitelj, da su dobili parcelu u nasljedstvo i tu je njihov otac napravio kuću. Stan na vrhu da su ostavili sebi, vrt južni do zida parcele njihove tetke (sada su tu napravljene stambene kuće), zapadno do Mardešića je njihovo bilo i istočno prema parceli Stipica i sjeveroistočno prema Kovačima i Vrgočima. Tu da je bila još jedna manja kućica koja je bila također njihova koju je vjerojatno napravio njihov djed i tu da su stanovali podstanari Ž, NŠ i njegova tetka L koji su od tu odselili jer da su dobili stan u [adresa]. Nadalje navodi da je [adresa] slijepa ulica i da postoje anagrafske oznake [adresa] i / ili 1A s obzirom da su dvojne kuće, oni da su bili [adresa] i da su imali stan u prizemlju koji da su kupili kako je prethodno naveo, Ć da su bili na vrhu a u sredini da je bio pok. OŠ i njegova obitelj, to je otac od OŠ kupio od VŠ te je još postojala [adresa] koja je bila mala kućica u kojoj su živjeli Ž i oni da su svi pristupali nekretninama [adresa] koja je slijepa. Jednako tako navodi da bi oni pristupali sa istočne strane, a isto tako i Ć, a OŠ da je pristupao s druge strane kuće istim putem više sa zapadne strane. Ć da su isključivo imali i mali puteljak koji je izlazio na Šenoinu ulicu koji da su koristili isključivo oni. Nadalje navodi da ne zna jesu li podstanari ili netko drugi koristio taj puteljak, isto tako ne zna jesu li ga koristili poštari ili netko drugi. Jednako tako navodi da ovaj put kojim su prolazili je javni put do granice njihove parcele a unutra dalje unutar njihove parcele samo isključivo suvlasnika zgrade. Napominje da je sjeverno nekih 100 m2 kada je OŠ kupio stan kupio i taj dio dvorišta odnosno okućnice. Nadalje navodi da koliko mu je poznato Ć nikada nije nitko smetao u ostvarivanju vlasničkih prava niti im je smetao posjed. Istaknuo je da oni kada su kupovali kuću da je sva dokumentacija bila uredna inače da je ne bi ni kupili. Nadalje navodi, a nakon što mu je predočena skica lica mjesta da je preris priložen spisu jako loš ali onako što može kazati da se do male kućice koja je obojana žutom bojom na skici dolazi od [adresa] preko Tudorove parcele, glede puta koji je prikazan na skici na parceli oznake 8414/3 svjedok navodi da ne zna što je tu, da je to bio uvijek zarastao dio a oni su uvijek komunicirali do svojih nekretnina preko [adresa] i nije mu poznato jesu li Tudori na kraju parcele oznake 8414/3 radili žičanu ogradu a upitan što je na skici posjed VŠ iskazuje da je sve na skici prikazano ocrtanih ogradnih zidova posjed VŠ izuzev dijela koji je kupio OŠ i njegove bivše nekretnine. Nadalje navodi da mu nije poznato da bi predmetno zemljište bilo nacionalizirano. Jednako tako navodi da je maloj kućici pristup jedan jedini koji je uvijek postojao iz [adresa].

27. Iz iskaza svjedoka NŠ proizlazi da je on u predmetnoj nekretnini na adresi [adresa] stanovao još od 1959., a sve do 2023. Tu da su živjeli njegovi poroditelji kod kojih je stigao 1959., on zna da je to oduvijek bilo vlasništvo VŠ i poznato mu je da ih nitko nije ometao u posjedovanju nekretnine. Nadalje navodi da se ne može reći i da mu nije poznato o tome tko je u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik. Jednako tako navodi da mu nije poznato da je netko od tuženika dok je on tu boravio sporio Đ vlasništvo. Nadalje navodi, a o putu koji je predmet postupka, da mu je poznato da je to oduvijek bio javni put gdje su dolazili pošta i svi službenici i koristili se tim putem, otkada je on tamo. Jednako tako navodi, a na okolnost njegovoj stanovanja u toj nekretnini, da je to bilo otprije i da mu nisu poznate te okolnosti, to je bilo otprije između njegovih roditelja, oni da su napustili tu nekretninu 2023. i da je otišao u [adresa] u stan koji im je dodijelio grad.

28. Iz iskaza svjedoka PŠ proizlazi da on ima kuću koja graniči s predmetnom nekretninom, tu da živi od 1990. Nadalje navodi da kada su počeli svoju kuću 1975. - 1976. izgrađivati tada da je već na terenu bila nekretnina prednika tužitelja, oni da nikada nisu imali sumnje da to nije njihovo jer se od davnina pričalo da su tu Ć. Jednako tako navodi da mu nije poznato da ih je itko ometao u posjedovanju iste i čudno mu je da je došlo do predmetnog postupka. Nakon što je sud pokazao svjedoku skicu, svjedok navodi o putu koji je predmet spora da on tim putem ne pristupa, a tužitelji jednako tako pristupaju svojim nekretninama istim putem gdje i on, iz [adresa] koja je slijepa ulica gdje imaju 4 kuće. Nadalje, a vezano za dovođenje u pitanje vlasništva obitelji VŠ i na temelju čega su oni to stekli, navodi da kako je i kazao prethodno, oduvijek se znalo da su tu Ć, on da ne zna na temelju čega su to stekli, a bili su to starosjedioci. Jednako tako navodi da poznaje tko je svjedok koji je svjedočio prije njega, on da je stanovao u toj kućici na predmetnoj nekretnini, bio je tu koliko mu je poznato podstanar, on da ga je tu zatekao kada je došao. Jednako tako, a na pitanje postoje li nekakvi sukobi između U i VŠ, navodi da su međuljudski odnosi između susjeda više – manje uredni, dok se ne takne u međe, a tako da je uvijek bilo.

29. Iz iskaza drugotužitelja ŽŠ proizlazi da je on u predmetnoj nekretnini od rođenja, njegov pok djed VŠ da je kupio predmetnu nekretninu 1918. od MŠ kupoprodajnim ugovorom, njegovi prednici da su uživali predmetnu nekretninu i bavili se voćarstvom i povrtlarstvom, sve do današnjeg dana da se koriste predmetnom nekretninom kako prednici prije njih tako i oni sada. Istaknuo je da ih nitko nije ometao u njihovom posjedovanju, da su imali svoj mir, da nije provjeravao zk stanje. Nadalje navodi da je gledao upis u katastru i računao da je tako i na zemljišniku sve dok nije došao spor sa gradom i državom. Jednako tako navodi da nije ni znao da je država uknjižena na drugu nekretninu do kuće, za česticu 8414/3 navodi da je to oduvijek bio put koji su splitski težaci stvorili na način da su otkidali od svojih parcela a sve u cilju da bi napravili put. Nadalje navodi da on svojoj nekretnini pristupa na način da za [adresa] pristupa [adresa], a za [adresa] da pristupa upravo ovom česticom koju je prethodno opisivao kako je napravljen put i ta čestica da nikada nije imala svoj broj tek je osvanuo nedavno kada su se počele graditi kuće i počeo se uzurpirati put. Nadalje navodi da mu nije poznato je li pok. VŠ zaključio ugovor sa Općinom Split vezano za predmetno. Jednako tako navodi da nije zatražio postupak povrata, a vezano za presudu u sporu koji je vodio protiv grada navodi da zna njen sadržaj i da mu nije bila po volji. Nadalje navodi da što se tiče sukoba sa susjedima, a u pogledu predmetnog zemljišta, da u zadnje vrijeme ne razgovara sa U zbog suhozida jer da se dirao u njega i sada im fali na toj nekretnini 12 kvadrata, a njegov pok djed je radio suhozide u ravno i u koso a svi ti kosi da su nestali, svi da stoje ravno. Jednako tako navodi, a na upit je li radio neke građevinske radove u zadnje vrijeme u pogledu zidića i slično, da nije ništa radio i da se ne dira u nikoga. Navodi da poznaje gospodina koji je stanovao u kućici, a koji je prethodno svjedočio, te navodi da je s njime uvijek bio u dobrim odnosima a ako bi se djeca malo zaigrala sa balunom on da bi ih malo opomenuo. Sud pokazuje tužitelju skicu predmetnoga i punomoćnica tuženika pod 2 vezano za nekretninu 8414/3 pita tužitelja da pojasni o kakvom se to putu radi, tužitelj pojašnjava da tim putem nitko nije osim njih pristupao, drugi da su pristupali preko [adresa] i [adresa], da se na put ulazi s Nazorove i gdje se nalaze nekoliko primitivnih stepenica, a da su oni na kraju puta prema svojoj kući stavili željeznu ogradu koja je s vremenom zbog okolnosti srušena pa da je on naknadno stavio žicu. Pojašnjava da kada je svjedok NŠ iskazivao o putu kojim su dolazili poštari da nije mislio na predmetno.

30. Nakon obavljenog uviđaja na licu mjesta, sudski vještak za geodeziju Ante Bošnjak je u svom nalazu i mišljenju istaknuo da je predmet raspravljanja (na skici predmeta raspravljanja je označen crvenom, plavom i žutom šrafurom, te brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22) ima ukupnu površinu od 462 m2 , i u naravi se sastoji od zgrade površine 44 m2 i dvorišta / vrta površine 418 m2 . Predmet raspravljanja, unutar granica dozvoljenog odstupanja, odgovara zemljišnoknjižnim česticama zemljišta 8413/2 (na skici dio predmeta raspravljanja označen crvenom šrafurom i brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 1, bez dijela označenog žutom šrafurom i brojevima 23, 24, 25, 26, 23, površine od 240 m2), 8413/3 (na skici dio predmeta raspravljanja označen plavom šrafurom i brojevima 1, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 1, površine od 186 m2) i čestice zgrade [katastarska čestica] (na skici dio predmeta raspravljanja označen žutom šrafurom i brojevima 23, 24, 25, 26, 23, površine od 36 m2), sve k. o. [katastarska općina]. Čestica zemljišta 8413/2 k. o. [katastarska općina] vodi se u zemljišnoknjižnom ulošku br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vrtal bez upisane površine, te, prema stručnom mišljenju, odgovara po katastarskoj numeraciji dijelu čestice 11934/1 k. o. [katastarska općina]. Čestica zgrade [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vodi se u zemljišnoknjižnom ulošku br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao zemljište bez zgrade bez upisane površine, te, prema stručnom mišljenju, odgovara po katastarskoj numeraciji dijelu čestice 11934/1 k. o. [katastarska općina]. Katastarska čestica zemljišta 11934/1 k. o. [katastarska općina] vodi se u posjedovnom listu br. 9482 k. o. [katastarska općina] kao zgrada površine 22 m2 i dvor površine 239 m2 . Čestica zemljišta 8413/3 k. o. [katastarska općina] vodi se u zemljišnoknjižnom ulošku br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao neplodno zemljište površine 198 m2 , te odgovara katastarskoj čestici zemljišta 11934/3 k. o. [katastarska općina]. Katastarska čestica zemljišta 11934/3 k. o. [katastarska općina] vodi se u posjedovnom listu br. 9482 k. o. [katastarska općina] kao zgrada površine 22 m2 i dvor površine 176 m2 . Podaci terenske geodetske izmjere sa podacima katastarskog plana su prikazani na Skici lica mjesta br. 1 - skica izmjere s podacima katastarskog operata i na Skici lica mjesta br. 2 - skica izmjere s podacima zemljišnoknjižnog operata. Napominje da službena katastarska granica prema jugozapadnoj strani tj čestici zemljišta 8409/1 (k. č. zem [katastarska čestica]) određena je geodetskim elaboratom iz 2011. godine te je na priloženim skicama označena točkama A-B-C-D. Budući da je ista određena 2011. godine na zastarjeli način bez prilagodbe na stvarno snimljeno stanje na terenu (postojeći betonski zidovi) mišljenja sam da istu trebaju predstavljati točke 21-22 tj. stari betonski zid kako je i napravljeno u ovom nalazu i mišljenju.

31. U dopuni svog nalaza i mišljenja sudski je vještak je sukladno podnesku tužitelja na priloženoj skici lica mjesta prikazana je čestica 8414/3 koja je usklađena s katastarskom česticom [katastarska čestica]. Navedena čestica ima površinu od 42 m2 ,a kao način uporabe (kultura) u katastru se vodi kao PUT dok se u zemljišniku kao način uporabi vodi kao PROLAZ. U naravi čestica je većim dijelom smještena u okviru ograđenog dvorišta zgrade anagrafske oznake Prilaz Vladimira Nazora 4 koji na priloženoj skici označen je točkama A-B-C-E-A u površini od 31 m2 . Navedeni dio u naravi je gotovo u potpunosti zapušten i ne koristi se. Drugi (manji) dio čestice nalazi se u okviru ograđenog dvorišta zgrade anagrafske oznake Prilaz Vladimira Nazora 6 koji je na priloženoj skici označen točkama C-D-E-C u površini od 12 m2 . Betonski zid između dva navedena dvorišta debljine je 30 cm i duljine 23.20 m i nije usklađen s katastarskim granicama.

32. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22.; dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni djelomično osnovan.

33. Člankom 30. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14. i 81/15.; dalje: ZV) propisano je da je pravo vlasništva stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima.

34. Člankom 114. stavkom 1. ZV-a propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok iz stavka 2. istog članka proizlazi da je na temelju stavka 1. tog članka stečeno pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

35. Tužitelji su tijekom postupka isticali kako su oni i njihovi prednici u posjedu predmetnih nekretnina od 1918., da ih nitko nikada nije smetao u posjedu istih niti im branio, dakle, da su vlasništvo istih stekli na temelju zakona, odnosno dosjelošću.

36. Člankom 159. stavkom 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Iz stavka 2. istog članka proizlazi da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, dok iz stavka 3. istog članka proizlazi da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

37. Člankom 160. stavkom 1. ZV-a propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost, dok iz stavka 2. istog članka proizlazi da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali stvar kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

38. Dakle, da bi se utvrdilo je li tužitelj stekao pravo vlasništva predmetnih nekretnina dosjelošću, trebalo je najprije utvrditi jesu li tužitelj i njegovi prednici u samostalnom posjedu tih nekretnina, kakav je po kakvoći bio njihov posjed i koliko je dugo trajao.

39. Posjed je faktička vlast nad određenom stvari. Posjednik je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, a samostalni posjednik je onaj koji tu stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik tj. na takav način da ne priznaje ničiju višu posrednu vlast na stvari. Što se tiče kakvoće, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću zahtijeva se zakonitost, istinitost i poštenje ili barem poštenje. Posjed je zakonit ako posjednik ima pravo na posjed tj. ako ima valjani pravni temelj toga posjedovanja. Posjed je istinit ako nije pribavljen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Posjed je pošten ako posjednik koji ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, pri čemu je člankom 18. stavkom 5. ZV propisano da se poštenje posjeda pretpostavlja.

40. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnom pravima kada predviđa dosjelost kao način stjecanja prava vlasništva, ovisno o kakvoći posjeda koju je posjednik određene stvari imao, razlikuje tzv. redovitu i izvanrednu dosjelost. Tzv. redovita dosjelost propisana je člankom 159. stavkom 2. ZV-a, dok je tzv. izvanredna dosjelost propisana člankom 159. stavkom 3. ZV-a. Razlika između redovne i izvanredne dosjelosti sastoji se u kakvoći posjeda koju je posjednik neke stvari imao, pa tako samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten (dakle, kvalificirani) stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (tzv. redovita dosjelost), dok samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (tzv. izvanredna dosjelost), a ako je samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne i područne samouprave stječe je ako je samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onog iz stavka 2. i 3. ovog članka.

41. Iz ovog razlikovanja vidljivo je da se za redovitu dosjelost zahtijeva kvalificirani posjed (posjed koji je zakonit, istinit i pošten), a za izvanrednu samo da je pošten.

42. S obzirom na to da su utužene nekretnine u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske i Grada Splita, rokovi propisani za stjecanje prava vlasništva dosjelošću su dvostruko duži od onih propisanih člankom 159. stavkom 2. i 3. ZV-a, sve sukladno članku 159. stavku 4. ZV-a.

43. Nadalje, za navesti je kako je člankom 388. stavkom 2. ZV propisano da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga Zakona (dakle do 1. siječnja 1997.) prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

44. U tom smislu, za navesti je kako je i odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (objavljenim u "Službenom listu SFRJ" broj 6/80), koji je na snagu stupio 1. rujna 1980. i koji je bio na snazi do 31. prosinca 1996., a koji je preuzet Zakonom o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91) kao zakon Republike Hrvatske, bilo propisano stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Tako je člankom 28. stavkom 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima bilo propisano da savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari, na kojoj drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, a stavkom 4. istog članka da savjesni posjednik nepokretne stvari, na kojoj drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina, ukoliko se radi o stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne i područne samouprave stječe je ako je samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme.

45. Nadalje, za navesti je da je prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzetom na sjednici Građanskog odjela koja je održana 14. veljače 2019. prihvaćeno pravno shvaćanje prema kojem pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom stvari, te sposobnost stvari da bude u vlasništvu) moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe.

46. Prema tome, trebalo je utvrditi jesu li u trenutku podnošenja tužbe 11. svibnja 2016. bile ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva tužitelja dosjelošću na utuženim nekretninama.

47. Prvenstveno je za utvrditi jesu li u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica], č. zgr. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tužitelji kako osobno tako i putem svojih prednika u neprekidnom neometanom posjedu tužitelja i njegovih prednika dulje od 40 godina, da ih nitko nije ometao u posjedovanju kao i osporavao im pravo vlasništva.

48. Iz iskaza svih saslušanih svjedoka, a koje ovaj sud ocjenjuje kao vjerodostojne jer su neproturječni, životni, logični i skladu sa preostalim dokazima u spisu, kao i iz iskaza tužitelja, a i samim uviđajem na licu mjesta, a tuženik tijekom postupka nije ničime osporio činjenice iznesene u tim iskazima, proizlazi da su prednici tužitelja (od 1918.) kao i sami tužitelji (od rođenja 1950.-ih godina na dalje), bili u neprekidnom, samostalnom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina dulje od potrebnih 40 godina prije podnošenja tužbe, a koje vrijeme se sukladno članku 160. stavku 2. ZV uračunava tužitelju u vrijeme potrebno za dosjelost.

49. Pritom je za istaknuti kako se, sukladno pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u ranije navedenoj odluci poslovni broj Rev 494/2021 od 11. svibnja 2021., u konkretnom slučaju, u vrijeme posjedovanja potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću računa i vrijeme posjedovanja nekretnina prije 8. listopada 1991. ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba.

50. Prema tome, kako je do podnošenja tužbe, a koja je protiv tuženika podnesena 24. lipnja 2016., tužitelj predmetne nekretnine posjedovao neprekidno kao samostalni i pošteni posjednik više od 40 godina, po ocjeni ovog suda, ispunjene su pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na istima.

51. Pritom je za odgovoriti prvotuženiku da svoja prava utvrđenja prava vlasništva na temelju dosjelosti tužitelji nisu mogli niti jednim drugim putem zahtijevati osim podnošenjem vlansičke tužbe u parničnom postupku, a sama činjenica što tužitelji nisu u roku podnijeli zahtjev za povrat imovine, odnosno zahtjev za utvrđivanje naknade za oduzetu imovinu, ne sprječava tužitelje tražiti utvrđenje prava vlasništva, koje ne zastarijeva, sudskim putem.

52. Člankom 130. stavkom 1. ZV-a propisano je da tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi. S obzirom na to da je tužitelj u postupku dokazao da je stekao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama na temelju zakona (dosjelošću), to je na temelju članka 130. stavka 1. ZV-a trebalo odrediti da je ovlašten ishoditi i upis toga prava u zemljišnim knjigama.

53. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci pod točkama I, II, III i IV izreke.

54. U odnosu na utvrđenje jesu li tužitelji na temelju zakona, putem dosjelosti stekli pravo vlasništva na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica], koje su u ovome trenutku upisane na Grad Split za navesti je slijedeće.

55. Pretpostavka savjesnosti posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz cijelo vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova. Poštenje se predmnjeva, a na tuženiku je teret dokaza da tužitelji nisu bili pošteni posjednici. Prema shvaćanju ovog suda u ovom postupku su tuženici oborili presumpciju poštenja.

56. U ovom postupku, kao i u postupku vođenom po tužbi tužitelja poslovni broj IP- 678/200 je nedvojbeno utvrđeno da je prednik tužitelja, djed UŠ, ugovorom iz 1932. ustupio predniku tuženika predmetne nekretnine, a da mu je prednik tuženika za uzvrat ustupio nekretnine oznake č. zem. [katastarska čestica], da su na temelju tog ugovora i prednik tužitelja i prednik tuženika uknjižili pravo vlasništva na nekretninama koje su im ustupljene. Dakle u trenutku smrti VŠ, on nije bio pošteni posjednik nekretnina, a nasljednici, kao sveopći pravni sljednici ostaviteljevih prava i obveza, prilikom smrti ostavitelja očituju se u posjedu „onakvom kakav je bio u trenutku smrti“ i preuzimaju i eventualne nedostatke njegova posjeda. Drugim riječima, ako je ostavitelj bio nepošteni posjednik, njegovi nasljednici po sili zakona nasljeđuju taj nepošteni posjed, sve do trenutka kad stjecanjem u dobroj vjeri – promijene svoj status. Međutim prema shvaćanju ovog suda, oni nisu mogli steći predmetne nekretnine u dobroj vjeri.

57. Naime, ovaj sud zaključuje i to da tužitelji nisu bili pošteni na temelju činjenice što u rješenju o nasljeđivanju broj O-354/90 od 13. lipnja 1995., koje je doneseno iza smrti oca tužitelja EŠ, predmetne nekretnine nisu činile ostavinsku masu, odnosno nisu prijavili nekretnine u ostavinsku masu iza smrti oca, očigledno znajući da se radilo o zamijenjenim nekretninama, a tek su naknadno, zaključili izvansudsku nagodbu o naknadno pronađenoj imovini, te su iste unesene kao ostavina izvanknjižno vlasništvo u rješenju o nasljeđivanju iza smrti njihove majke DŠ.

58. Prema tome, zaključak je ovog suda da su tužitelji znali, odnosno morali znati za nepoštenje njihovih prednika u odnosu na posjedovanje predmetnih nekretnina, tim više i što su tužitelji činjenicu nepoštenja, ako nikako prije, saznali u vrijeme sklapanja izvansudske nagodbe-diobe predmetnih nekretnina u postupku IR-3/96.

59. Ovdje je posebno za primijetiti kako na predmetnim nekretninama, koje se nalaze na atraktivnoj lokaciji grada Splita, tijekom dugi niz godina, za koje tužitelji tvrde da su u neometanom posjedu, tužitelji nisu ništa izgradili, dok je na čestici č. zem. [katastarska čestica] izgrađena stambena zgrada, a tužitelji su očigledno znajući da im ne pripadaju predmetne nekretnine upisane na Grad Split izbjegavali izvođenje bilo kakvih radova na istoj, očigledno znajući da su u zamjenu za predmetne nekretnine dobili nekre druge nekretnine, na koje se njihov prednik i uknjižio.

60. Pritom dobra vjera ne znači da je posjednik doista i stekao pravo na osnovi kojeg drži stvar, već je za dobru vjeru dovoljno da je posjednik uvjeren da stvar drži na temelju valjanog naslova. Nepošteni posjednik već je i onaj koji samo sumnja u zakonitost svoga posjeda, a tužitelji su prema utvrđenom stanju zasigurno sumnjali u zakonitost posjeda kada se uzme u obzir postupak izvansudske diobe poslovni broj IR-3/96 i parnični postupak vođen pred ovim sudom poslovni broj IP-678/2000 pa samim time sud smatra da tužitelji nisu ispunili pretpostavke propisane odredbama članka 159. i 160. ZV-a, te je u dijelu kojim se traži utvrđenje prava vlasništva nekretnina oznake kao čest. zem. [katastarska čestica] valjalo odbiti kao neosnovan, odnosno odlučiti kao u izreci pod točkom V.

60.1. Sud nije odlučivao o eventualno presuđenoj stvari u odnosu na brisanje prava vlasništva grada Splita s predmetnih nekretnina, budući je u tom dijelu obijen meritorno zahtjev tužitelja.

61. Odluka o zahtjevima stranka na naknadu troškova postupka osniva se na članku 154. stavak 1., članku 155. i članku 164. ZPP-a. Imajući na umu navedene zakonske odredbe, budući da su tužitelji u odnosu na Republiku Hrvatsku u cijelosti uspjeli u sporu, a u odnosu na drugotuženika u cijelosti izgubili u cijelosti, budući drugotuženik nije popisao trošak postupka, to je valjalo naložiti Republici Hrvatskoj naknaditi tužiteljima troškove parničnog postupka.

62. S obzirom na označenu vrijednost predmeta spora od strane tužitelja od 26.544,69 eura, odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23; dalje: Tarifa) i postavljeni zahtjev za naknadu troškova tužiteljima su, kao potrebni za svrhovito vođenje parnice, priznati troškovi po osnovi odvjetničkog zastupanja i to za:

- sastav tužbe u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 7/1 Tarife),

- sastav obrazloženog podneska od 31. ožujka 2017. u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 8/1 Tarife),

- zastupanje na ročištu od 3. travnja 2017., na kojem se raspravljalo o procesnim pitanjima u iznosu od 250,00 eura (Tbr. 9/2 Tarife),

- zastupanje na ročištu od 17. svibnja 2017. u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),

- sastav ostalog podneska od 13. lipnja 2017. u iznosu od 125,00 eura (Tbr. 8/4 Tarife),

- sastav žalbe od 31. srpnja 2017. u iznosu od 625,00 eura (Tbr. 10/1 Tarife),

- zastupanje na ročištu od 10. ožujka 2021., koje je bilo odgođeno prije raspravljanja, u iznosu od 125,00 eura (Tbr. 9/5 Tarife),

- zastupanje na ročištu od 7. lipnja 2021. koje je bilo odgođeno prije početka raspravljanja u iznosu od 125,00 eura (Tbr. 9/5 Tarife),

- zastupanje na ročištu od 8. ožujka 2022. u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),

- zastupanje na ročištu od 31. listopada 2023., na kojem se raspravljalo o procesnim pitanjima, u iznosu od 250,00 eura (Tbr. 9/2 Tarife),

- zastupanje na ročištu od 16. listopada 2024. u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),

- sastav ostalog podneska od 18. prosinca 2024., kojim uređuje tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka u iznosu od 125,00 eura (Tbr. 8/4 Tarife),

- zastupanje na ročištu od 15. srpnja 2025. u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),

- zastupanje na ročištu od 11. rujna 2025. u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife).

63. Ovako priznate troškove po osnovi odvjetničkog zastupanja u ukupnom iznosu od 5.125,00 eura, valjalo je uvećati za 20% po osnovi zastupanja troje tužitelja sukladno Tbr. 40 Tarife u iznosu od 1.025,00 eura. Dakle tužiteljima po osnovi odvjetničkog zastupanja pripada iznos od 6.150,00 eura uvećan za PDV od 25% (1.537,50 eura), dakle ukupno 7.687,50 eura.

64. Tako dosuđenom trošku po osnovi odvjetničkog zastupanja, tužiteljima je valjalo priznati i troškove predujma vještačenja u iznosu od 265,45 eura kao i trošak sudske pristojbe presude u iznosu od 311,90 eura sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18., 51/23.) i Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23.)

65. Dakle, tužiteljima je trebalo priznati troškove postupka u ukupnom iznosu od 8.264,85 eura, dok je u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka valjalo odbiti kao neosnovan.

66. Tužitelju nije priznat preostali zatraženi trošak sastava podnesaka od 5. lipnja 2017., budući mu isti nije bio potreban za vođenje postupka, kao ni trošak sudske pristojbe tužbe i žalbe budući da iz spisa ne proizlazi da je isti plaćen.

67. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom III. izreke ove presude.

U Splitu 30. listopada 2025.

Sutkinja

Antonia Škaričić Majić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužiteljima po punomoćniku,

- prvotuženiku po zastupniku po zakonu

- drugotuženiku po generalnoj punomoćnici

- u spis.