REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-7033/2025-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Ivani Šurjak, uz sudjelovanje zapisničarke Ane Pavlek, u prekršajnom predmetu protiv I okrivljene pravne osobe TPK-EPO PROIZVODNJA d.o.o. i II okrivljene odgovorne osobe NI, koje u postupku brani odvjetnik Vladimir Modrić, zbog prekršaja iz članka 228. stavka 1. točke 1. i stavka. 2. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23) i zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22), povodom optužnog prijedloga RH, Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor radnih odnosa, Klasa: UP/I-116-02/25-01/159, Ur.br.: 443-02-05-10-25-4 od 21. svibnja 2025., nakon provedene glavne rasprave, 30. listopada 2025., javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I) Temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),
I okrivljena pravna osoba: TPK-EPO PROIZVODNJA d.o.o., MBS: 080436362, OIB: 82752052701, zastupana po direktoru NI, OIB: [osobni identifikacijski broj], prekršajno nekažnjavana, sa sjedištem na adresi [adresa] Zagreb,
i
II okrivljena odgovorna osoba: NI, sin N, rođen **.**.1959. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, prekršajno nekažnjavan, s prebivalištem na adresi [adresa] Zagreb,
k r i v i s u
1. što su kao pravna osoba poslodavac i odgovorna osoba u pravnoj osobi u Zagrebu na adresi sjedišta [adresa]:
- s radnikom HI **.**.2024. sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno jer u tom ugovoru nisu naveli objektivan razlog, te što su 16. prosinca 2024. s radnikom HI sklopili aneks ugovoru o radu za određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno jer u tom aneksu ugovoru nisu naveli objektivan razlog,
- s radnikom BI **.**.2024. sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno jer u tom ugovoru nisu naveli objektivan razlog te što su dana 25. svibnja 2024. s radnikom BI sklopili aneks ugovoru o radu za određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno jer u tom aneksu ugovoru nisu naveli objektivan razlog,
- s radnikom MI **.**.2024. sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno jer u tom ugovoru nisu naveli objektivan razlog, što su 9. studenoga 2024. s radnikom MI sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno jer u tom ugovoru nisu naveli objektivan razlog, što su dana 9. siječnja 2025. s radnikom MI sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno jer u tom ugovoru nisu naveli objektivan razlog,
- s radnikom ZI **.**.2024. sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno jer u tom ugovoru nisu naveli objektivan razlog, što su 9. studenoga 2024. s radnikom ZI sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno jer u tom ugovoru nisu naveli objektivan razlog, te što su 16. rujna 2024. s radnikom ZI sklopili aneks ugovoru o radu za određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno jer u tom aneksu ugovoru nisu naveli objektivan razlog,
- s radnikom ĆI **.**.2024. sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno jer u tom ugovoru nisu naveli objektivan razlog,
a što je utvrđeno inspekcijskim postupkom provedenim dana 4. veljače 2025. i dana 1. travnja 2025. godine u prostorijama Državnog inspektorata u Zagrebu, Šubićeva 29, na temelju uvida u radno-pravnu dokumentaciju za radnike HI, OlB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], BI, OlB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], OlB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]; ZI, OlB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], ĆI, OlB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa],
čime su počinili prekršaj iz članka 228. stavka 1. točke 1. i stavka. 2. Zakona o radu,
2. što kao pravna osoba poslodavac i odgovorna osoba u pravnoj osobi u Zagrebu na adresi sjedišta [adresa]:
- radniku BI, koji je kod poslodavca počeo s radom 25. ožujka 2024. i obavljao poslove bravara, a kojemu je podnesena prijava kod tijela mirovinskog osiguranja 28. ožujka 2024. s datumom stjecanja svojstva osiguranika 25. ožujka 2024., nisu tijelu mirovinskog osiguranja dostavili podatke o početku osiguranja, najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, nego su prijavu podnijeli 28. ožujka 2024. s danom stjecanja svojstva osiguranika 25. ožujka 2024.
- radniku ZI, koji je kod poslodavca počeo s radom 15. prosinca 2024. i obavljao poslove pomoćnog radnika, a kojemu je podnesena prijava kod tijela mirovinskog osiguranja 17. prosinca 2024. s datumom stjecanja svojstva osiguranika 15. prosinca 2024., nisu tijelu mirovinskog osiguranja dostavili podatke o početku osiguranja, najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, nego su prijavu podnijeli 17. prosinca 2024. s danom stjecanja svojstva osiguranika 15. prosinca 2024.
- radniku ĆI, koji je kod poslodavca počeo s radom 21. lipnja 2024. i obavljao poslove inženjera tehničke pripreme, a kojemu je podnesena prijava kod tijela mirovinskog osiguranja dana 25. lipnja 2024. s datumom stjecanja svojstva osiguranika određen dan 21. lipnja 2024., nisu tijelu mirovinskog osiguranja dostavili podatke o početku osiguranja, najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, nego su prijavu podnijeli 25. lipnja 2024. s danom stjecanja svojstva osiguranika 21. lipnja 2024.
- radniku BI, koji je kod poslodavca počeo s radom na određeno puno radno vrijeme 25. ožujka 2024., a kojemu je podnesena prijava promjene na tijelo mirovinskog osiguranja 30. srpnja 2024. s datumom promjene svojstva osiguranika na neodređeno vrijeme 25. srpnja 2024., nisu tijelu mirovinskog osiguranja dostavili podatke o promjeni osiguranja, u roku od 24 sata od nastale promjene, nego su prijavu promjene podnijeli 30. srpnja 2024. s danom promjene svojstva osiguranika 25. srpnja 2024.,
- radniku ZI, koji je kod poslodavca obavljao poslove pomoćnog radnika od 17. srpnja 2024. do 15. prosinca 2024., nisu u roku od 24 sata od prestanka rada, odnosno od prestanka radnog odnosa, podnijeli prijavu o prestanku osiguranja, nego su prijavu o prestanku osiguranja podnijeli 17. prosinca 2025. s danom prestanka svojstva osiguranika 15. prosinca 2024.,
čime su počinili prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju,
pa se na temelju citiranih propisa i primjenom čl. 37. Prekršajnog za djelo iz točke 1. izreke
I-okrivljenoj pravnoj osobi TPK-EPO PROIZVODNJA d.o.o. izriče
NOVČANA KAZNA u iznosu 1.040,00 eura (tisućučetrdeset eura)
i
II-okrivljenoj odgovornoj osobi NI izriče
NOVČANA KAZNA u iznosu od 270,00 eura (dvjestosedamdeset eura)
Temeljem čl. 33. st.11. Prekršajnog zakona, okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun broj naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.
Ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena temeljem čl. 183. st. 2. u vezi s čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona.
Na temelju čl. . 2. t. 2. Prekršajnog zakona, I okrivljena pravna osoba TPK-EPO PROIZVODNJA d.o.o. i II okrivljena odgovorna osoba NI, se u cijelosti,
o s l o b a đ a j u o d k a z n e
za opisano djelo prekršaja pod točkom 2.
II) Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 25,00 eura (dvadesetpeteura) svaki, u korist Državnog proračuna na račun broj naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. RH, Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor radnih odnosa, pod oznakom: Klasa: UP/I-116-02/25-01/159, Ur.br.: 443-02-05-10-25-4 od 21. svibnja 2025., podnijela je 23. svibnja 2025. optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude, te je provedena glavna rasprava u nazočnosti branitelja okrivljenika, a bez nazočnosti uredno pozvanih okrivljenika i tužitelja.
2. Okrivljenici su po branitelju dostavili pojedinačne, ali istovrsne pisane obrane,
u kojima su izjavili da priznaju počinjenje navedenih prekršaja i smatraju se krivima za počinjenje istih. I okrivljena pravna osoba i II okrivljena odgovorna osoba navode niz olakotnih i drugih činjeničnih okolnosti koje upućuju da se radi o minornim prekršajima gdje nije bilo namjere zloupotrebe ugovora o radu na određeno vrijeme, nema nikakvih štetnih posljedica tako da ima mjesta najblažem sankcioniranju i oslobođenju od kazne. Vezano uz prekršaj iz Zakon o radu navode da u samom optužnom prijedlogu nije navedeno o kojem zakonu se radi. U opisu prekršaja se navodi da I. okr. nije imao opravdani razlog za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme, odnosno da opravdani razlog nije naveden u ugovoru, dok odredba članka 12. stavak 2. Zakona o radu kaže da se ugovor o radu na određeno vrijeme može sklopiti u najdužem trajanju od tri godine. Nijedan od ugovora koji se navode u optužnom prijedlogu nije sklopljen na razdoblje duže od tri godine. S radnikom HI sklopljen je 16.07.2024. ugovor na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci (do 15.12.2024.), odnosno radi stručnog usavršavanja u inozemstvu, jer se pretpostavljalo da će se u tom periodu završiti. Kako posao nije bio završen u tom roku, s radnikom je sklopljen novi ugovor na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, do 15.06.2025. Dakle, radnik je radio na određeno vrijeme godinu dana, na temelju dva ugovora o radu, za koje vrijeme je bio uredno prijavljen HZMO-u i HZZO-u, a završetkom predmetnog posla radniku je prestao radni odnos. S radnikom ĆI sklopljen je 21.06.2024. ugovor na određeno vrijeme od 60 dana, odnosno do 20.08.2024., zbog povećanog opsega posla, odnosno radi završetka rada na izradi kotla za HEP proizvodnja d.o.o. Osijek. Kako je u međuvremenu I. okr. dobio novi posao za koji mu je bio potreban navedeni radnik, s radnikom je 20.08.2024. godine sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. S radnikom BI sklopljen je 25.03.2024. ugovor o radu na određeno vrijeme od 60 dana do 24.05.2024. godine, zbog povećanog opsega posla, odnosno radi završetka rada na projektu izrade kotla za HEP proizvodnja d.o.o., Osijek, jer se pretpostavljalo da će se u tom periodu taj posao završiti. Kako posao nije bio završen u tom roku, s radnikom je sklopljen novi ugovor na određeno vrijeme u trajanju od 60 dana, odnosno do 24.07.2024. godine. Kako je u međuvremenu I. okr. dobio novi posao za koji mu je bio potreban navedeni radnik, s radnikom je 25.07.2024. godine sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. S radnikom ZI sklopljen je 17.07.2024. ugovor o radu na određeno u trajanju od 2 mjeseca, odnosno do 16.09.2024. godine i to zbog povećanog opsega posla, odnosno radi završetka rada na HEP proizvodnja d.o.o. Osijek, jer se pretpostavljalo da će se u tom periodu taj posao završiti. Kako posao nije bio završen u tom roku, s radnikom je sklopljen novi ugovor na određeno vrijeme u trajanju od 90 dana, odnosno do 15.12.2024.. Dakle, radnik je radio na određeno vrijeme manje od 5 mjeseci, na temelju dva ugovora o radu, za koje vrijeme je bio uredno prijavljen HZMO-u i HZZO-u, a završetkom predmetnog posla radniku je prestao radni odnos. S radnikom FI sklopljen je 10.09.2024. ugovor o radu na određeno u trajanju od 60 dana, odnosno do 09.11.2024. i to zbog povećanog opsega posla, odnosno radi završetka rada na izradi kotla za Termoelektro d.o.o. Brčko, jer se pretpostavljalo da će se u tom periodu taj posao završiti. Kako posao nije bio završen u tom roku, s radnikom je sklopljen novi ugovor na određeno vrijeme u trajanju od 60 dana, odnosno do 09.01.2025. godine. Međutim, posao ni u tom roku nije završen te je s radnikom sklopljen novi ugovor u trajanju od 60 dana do 08.03.2025. Dakle, radnik je radio na određeno vrijeme četiri mjeseca, na temelju tri ugovora o radu, za koje vrijeme je bio uredno prijavljen HZMO-u i HZZO-u, a završetkom predmetnog posla radniku je prestao radni odnos. Dakle, točno je da u samim ugovorima o radu nije izričito naveden razlog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme, što predstavlja prekršaj čije počinjenje I okrivljenik priznaje. Međutim, postojao je opravdani razlog za sklapanje ugovora o radu upravo na određeno vrijeme. Naime, I. okr. se bavi proizvodnjom i ugradnjom kotlova te mu se opseg posla tijekom ljetnog perioda povećava jer se dio tih poslova ne može izvoditi zimi. I. okr. ima potrebu za radnicima različitih struka jer je svaki od njih potreban za pojedini segment posla, a teško pronalazi radnu snagu koja je kvalificirana za izvođenje tog specifičnog posla. Nadalje, I. okrivljeniku je teško unaprijed planirati koliko će vremena trebati za izvršenje određenog posla jer njegov rad ovisi i o drugim sudionicima na gradilištu, odnosno etapama završetka posla drugih izvođača na gradilištu. Vrlo često se događa da se rokovi za izvođenje pomiču zbog toga što netko drugi nije izvršio svoj dio posla. Stoga se ovdje nije radilo o zloupotrebi instituta ugovora na određeno vrijeme, već o stvarnim vremenski ograničenim potrebama za radnicima zbog privremenog povećanja posla. Kada je I. okr. procijenio da su mu pojedini radnici potrebni duži period, s njima je sklopio ugovore o radu na neodređeno vrijeme, što je bio slučaj s radnicima ĆI i BI. Ostalim radnicima je završetkom posla prestao radni odnos, a svi su bili uredno prijavljeni HZMO-u i HZZO-u te su im uredno isplaćivane plaće. Također, I. okrivljenik se držao zakonskih ograničenja u pogledu broja i trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme. U odnosu na prekršaje iz Zakona o mirovinskom osiguranju I okrivljenik i II okrivljenik u prilog primjene instituta oslobođenja od kazne ističu da je točno da I. okr. nije tijelu mirovinskog osiguranja dostavio podatke o početku rada najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada za radnika BI, ZI i ĆI. Međutim, prijave navedenih radnika izvršene su nekoliko dana kasnije, ali sa danom stjecanja svojstva osiguranika s kojim su radnici i počeli raditi tako da su radnici bili prijavljeni nadležnim tijelima od prvog dana rada, za njih su uredno uplaćeni svi doprinosi i radnicima su uredno isplaćene plaće. Stoga nikakvih štetnih posljedica ni za državni proračun ni za radnike nije bilo. U konkretnom slučaju za radnika BI je točno da I. okr. nije dostavio HZMO-u podatke o promjeni osiguranja u roku od 24 sata od nastale promjene za radnika BI. S tim radnikom sklopljen je 25.07.2024. ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a prijava HZMO-u izvršena je 30.07.2024., ali s datumom promjene svojstva osiguranika na neodređeno vrijeme 25.07.2024. Dakle, radnik je od 25.07.2024. godine uredno prijavljen na neodređeno vrijeme, za njega su uredno uplaćeni svi doprinosi i radniku su uredno isplaćene plaće. Stoga nikakvih štetnih posljedica ni za državni proračun ni za radnika nije bilo. Točno je da je I. okr. za radnika ZI, kojem je radni odnos prestao 15.12.2024., prijavu o prestanku osiguranja podnio 17.12.2024., s datumom prestanka svojstva osiguranika s danom 15.12.2024. Radnik je bio uredno prijavljen tijekom cijelog trajanja radnog odnosa, uredno su plaćeni svi doprinosi i plaće radniku te nikakvih štetnih posljedica ni za državni proračun ni za radnika nije bilo. S obzirom na sve navedeno, I. okrivljenik i II okrivljenik predlažu da naslovni sud uzme u obzir činjenice koje je naveo u pisanoj obrani te da njegovim postupanjem nije nastala nikakva šteta za državni proračun ni radnike, pa predlaže da mu se izrekne najblaža moguća sankcija odnosno da ga se oslobodi od kazne.
3. U dokaznom postupku sud je pročitao izvadak iz sudskog registra za I okr. pravnu osobu, str. 63 - 64 spisa, te je pregledao povijesni izvadak putem interneta, pročitao je dostavljenu dokaznu dokumentaciju, odnosno pročitao je zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 4. veljače 2025., str. 10 – 11 spisa, pročitao je nastavak zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 1. travnja 2025., str. 12 – 20 spisa, pročitao je dostavljene podatke o odgovornoj osobi, str. 21 spisa, pročitao je ugovor o radu i aneks ugovora o radu između poslodavca i zaposlenika TI i BI, te prijave na mirovinsko osiguranje za navedene radnike, str. 22 – 33 spisa, pročitao je ugovor o radu između poslodavca i zaposlenika PI, te zaposlenika ZI, te je pročitao i aneks ugovora o radu za zaposlenika ZI, te prijavu na mirovinsko osiguranje, str. 34 – 52 spisa, pročitao je ugovor o radu između poslodavca i zaposlenika ĆI, te prijavu na mirovinsko osiguranje za navedenog radnika, str. 53 – 57 spisa.
4. Potom je sud, imajući u vidu da je priznanje okrivljenika sukladno svim provedenim dokazima, temeljem čl. 171.a Prekršajnog zakona, odlučio ne provoditi druge dokaze, smatrajući činjenično stanje u potpunosti utvrđenim, već je samo provjerio prekršajnu evidenciju okrivljenika iz koje je utvrđeno da isti nisu prethodno prekršajno kažnjavani, str. 43 – 46 spisa.
5. U završnom govoru branitelj okrivljenika je izjavio da obzirom na sve utvrđene olakotne okolnosti koje se odnose na okrivljenike kao i olakotne okolnosti koje se odnose na samo počinjenje prekršaja predlaže da sud primijeni institut ublažavanje novčane kazne, odnosno ukoliko ima uvjeta oslobođenje od kazne.
6. Nakon provedene glavne rasprave, na temelju obrane okrivljenika koji su u cijelosti priznali počinjenje prekršaja, te analizom provedenih dokaza, nedvojbeno je utvrđeno da su okrivljenici ispunili sva bitna obilježja predmetnih prekršaja, na način i pod uvjetima opisanima u izreci presude. Naime nesporno je utvrđeno da su I okr. pravna osoba kao poslodavac i II okr. odgovorna osoba poslodavca s radnicima sklapali ugovore o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno jer u tom ugovoru nije bio naveden objektivan razlog, da su propustili u zakonskom roku najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada prijaviti radnika na obvezno mirovinsko osiguranje, ali su to učinili naknadno, u roku od nekoliko dana, te su također nekoliko dana nakon proteka zakonskog roka prijavili promjenu svojstva osiguranika za jednog radnika i prestanak osiguranja za jednog radnika.
7. Slijedom navedenog, Sud je okrivljenike proglasio krivima te im u odnosu na prekršaj iz točke 1. izreke presude izrekao novčane kazne primjerene načinu i težini počinjenog prekršaja, stupnju odgovornosti okrivljenika, kao i svim okolnostima iz čl. 36. st. 2. Prekršajnog zakona. Od olakotnih okolnosti Sud je kod donošenja odluke posebno imao u vidu iskreno priznanje prekršaja, okolnost da prilikom inspekcijskog nadzora nisu utvrđene nikakve štetne posljedice prekršaja, kao i ranije ponašanje okrivljenika, odnosno prethodnu neosuđivanost okrivljenika za istovrsne ili druge teže prekršaje. Također, kao znatno olakotno sud je okrivljenicima uzeo u obzir okolnosti procesa rada koje su opisali u obrani, a koje ukazuju da se ne radi o zlouporabi prava na štetu radnika, već o otežanim okolnostima u planiranju procesa rada. Otegotnih okolnosti Sud nije našao.
8. Stoga, imajući u vidu prirodu i značaj počinjenog prekršaja, te sve navedene okolnosti, Sud je u odnosu na djelo prekršaja iz točke 1. primijenio odredbu čl. 37. Prekršajnog zakona, odnosno novčane kazne ublažio ispod zakonom propisanog raspona novčane kazne za I okr. od 4.110,00 eura do 7.960,00 eura, a za II okr. od 530,00 eura do 790,00 eura, obzirom da su utvrđene posebno olakotne okolnosti koje potvrđuju da će i tako ublaženom novčanom kaznom biti postignuta svrha kažnjavana. Prilikom odluke o ublažavanju novčane kazne Sud je posebno imao u vidu da minimalne kazna propisane zakonom nisu razmjerne težini počinjenog prekršaja, kao niti gospodarskim i financijskim mogućnostima okrivljenika kao pravična kazna.
9. U odnosu na djelo prekršaja iz točke 2. sud je u konkretnom slučaju, iz dokaza dostavljenih od strane tužitelja, kao i temeljem obrane okrivljenika koji u cijelosti priznaju prekršaje utvrdio da su okrivljenici nakon počinjenja prekršaja sve navedene propuste žurno otklonili, odnosno podnijeli su prijave osiguranja radnika na obvezno mirovinsko osiguranje sa stvarnim danom početka rada nekoliko dana nakon isteka zakonom propisanog roka, kao i prijavu promjene osiguranja za jednog radnika i prijavu prestanka osiguranja za jednog radnika. Stoga je sud iz provedenih dokaza utvrdio da su okrivljenici kao poslodavci i prije podnošenja optužnog prijedloga otklonili sve potencijalno štetne posljedice prekršaja, pa obzirom da je naknadnim ispunjenjem predmetnih obveza zbog čijeg neispunjenja je i pokrenut prekršajni postupak u cijelosti otklonjeno protupravno stanje, te su u potpunosti otklonjene potencijalne štetne posljedice, a nije utvrđena namjera ili teži oblik postupanja, već upravo suprotno, utvrđen je najblaži oblik postupanja, odnosno propuštanje dužne pažnje, sud je okrivljenike oslobodio od kazne na temelju čl. 38. st. 2. točka 2. Prekršajnog zakona. Pri odluci o primjeni instituta oslobođenja od kazne sud je posebno cijenio da okrivljenici nisu nikada ranije prekršajno osuđivani niti za istovrsne niti za druge prekršaje.
10. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine", broj 18/13) kojim je paušalni iznos određen u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kn, odnosno nakon 1. siječnja 2023. u rasponu od 13,27 do 663,61 euro.
U Zagrebu, 30. listopada 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Ana Pavlek
Ivana Šurjak
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv presude okrivljenici, tužitelj, te osobe navedene u čl. 192. st. 1. Prekršajnog zakona imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Okrivljenicima je dopuštena žalba zbog odluke o prekršajno-pravnim sankcijama, troškovima postupka, oduzimanju imovinske koristi i oduzimanju predmeta. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
DOSTAVNA NAREDBA:
1. I okrivljena pravna osoba: TPK-EPO PROIZVODNJA d.o.o., [adresa],
[adresa] Zagreb
2. II okrivljena odgovorna osoba: NI, [adresa]
3. branitelju: odvjetnik Vladimir Modrić, Martićeva 47, [adresa] Zagreb
4. tužitelj: RH, Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor radnih
odnosa, Šubićeva 29, [adresa] Zagreb
5. pismohrana-ovdje
