Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Prekršajni odjel

Zrinsko-frankopanska 9

Broj: Pp-652/2025-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, po sutkinji Spomenki Zanjko Kolman, uz sudjelovanje zapisničarke Larise Hajdarović, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ČD, zbog prekršaja iz čl. 17. st. 2. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, pokrenutog povodom prigovora okrivljenika na prekršajni nalog Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Varaždin, broj Klasa: 211-07/25-5/3067, Ur. broj: 511-14-05-25-1 od 10. veljače 2025., temeljem članka 183. st.1 i čl. 179. Prekršajnog zakona (NN br.107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), nakon zaključene glavne rasprave dana 27. listopada 2025., objavio je dana 30. listopada 2025. i

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik: ČD, sin Č i J, rođ. A, rođen **.**.1957., u [adresa], po narodnosti P državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa]., sa završenom sss, nezaposlen, uzdržava se od naknade za starije osobe, oženjen, otac jednog djeteta, prekršajno kažnjavan, u tijeku su drugi prekršajni postupci,

k r i v  j e

I. što je 24. siječnja 2025., u 10,20 sati, u Varaždinu, B. Radića kbr. 2., narušavao javni red i mir tako da je omalovažavao službenu osobu u vezi obnašanja službe, suda Županijskog suda u Varaždinu, Zdravka Pintarića, tako da je na javnom mjestu ispred Županijskog suda u Varaždinu odnosno suda u kojem sudac Zdravko Pintarić obnaša dužnost, na travnatu površinu postavio bijeli PVC transparent veličine oko 1,5 x 2,5 m, na kojem je bio natpis "Pintariću 15 stranica laži u presudi, bez suđenja, zašto?", zbog čega je transparentom omalovažavao suca suda Zdravka Pintarića, pokazujući transparent prolazećim građanima i zaposlenicima suda, čime je kod suca Zdravka Pintarića izazvao osjećaj omalovažavanja,

II. čime je počinio prekršaj iz čl. 17. st. 1. kažnjivo po čl. 17. st. 2. istog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN br.5/90 - pročišćeni tekst, 30/90, 47/90, 29/94 i 47/23),

pa mu se radi toga, temeljem istog propisa i primjenom čl. 35. st. 1. i 37. st. 1. Prekršajnog zakona,

i z r i č e

III. kazna zatvora u trajanju od 15 (petnaest) dana.

IV. Temeljem čl. 44. st. 1. i st. 2. Prekršajnog zakona prema okrivljeniku se

primjenjuje

UVJETNA OSUDA

čije izvršenje se odgađa na rok od 6 (šest) mjeseci i izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ukoliko okrivljenik u vrijeme provjeravanja ne počini jedan ili više prekršaja za koji joj je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom.

V. Temeljem čl. . 3. u svezi čl. . 3. tč. a. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti presude, nadoknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura.

Ukoliko okrivljenik ne plati u određenom roku troškove postupka, troškovi postupka će se temeljem čl. . 1. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno.

VI. Temeljem čl. 76.a Prekršajnog zakona u svezi sa čl. 32. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira okrivljeniku ČD, se oduzima 1 (jedan) transparent bijele boje sa natpisom ""Pintariću 15 stranica laži u presudi, bez suđenja, zašto?", bez prava na naknadu, u roku 30 (trideset) dana, nakon pravomoćnosti presude, koji postaje vlasništvo Republike Hrvatske i ima se uništiti.

Izvršenje mjere se povjerava Policijskoj upravi varaždinskoj, Policijskoj postaji Varaždin.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava varaždinska, Policijska postaja Varaždin, pod brojem Klasa: 211-07/25-5/3067, Ur. broj: 511-14-05-25-1 od 10. veljače 2025., podnijela je Općinskom sudu u Varaždinu, prekršajnom odjelu optužni prijedlog protiv okrivljenika ČD, radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci prekršajnog naloga.

2. Predsjednik Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je rješenjem broj: Su-251/2025-2 od 18. veljače 2025., odredio Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, kao drugi stvarno nadležan sud za postupanje u predmetima prekršaja Općinskog suda u Varaždinu, Prekršajnog odjela.

3. Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel izdao je protiv okrivljenika ČD, prekršajni nalog pod brojem: Pp-652/2025-4 od 21.03.2025., protiv kojeg je okrivljenik u zakonskom roku izjavio prigovor, te je sud isti stavio izvan snage i proveo redovni prekršajni postupak.

4. Okrivljenik ČD, u obrani je iskazao da se ne smatra krivim temeljem optužbe, da je narušavao javni red i mir na način da je omalovažavao suca, sada predsjednika Županijskog suda u Varaždinu, Zdravka Pintarića. Točno je da je ispred Županijskog suda u Varaždinu postavio na zelenu površinu transparent na kojem je pisalo "Pintariću 15 stranica laži u presudi, bez suđenja, zašto". Naveo je da piše o "presudi", a u biti se ne radi o presudi već od 15 stranica rješenja kojim je vijeće varaždinskog suda odbilo zahtjev za provođenjem istrage, a predsjednik tog vijeća bio je sudac Zdravko Pintarić, bio je izvjestitelj i pisao je to rješenje. Od te davne 2006. godine, informirao se kod različitih stručnih osoba i pisao svim instancama u R. Hrvatskoj, te dobio odgovor od suca predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina, da oni ne mogu mijenjati pravomoćne presude, te stoga to rješenje naziva "presudom". U svojoj obrani ukratko je naveo kako je došlo do toga da je tadašnji sudac, a sadašnji predsjednik Županijskog suda Pintarić, napravio to što je napravio. Smatra da nije počinio prekršaj uvažavajući mišljenja i stajališta demokratske države kao i mišljenja Europskog suda, te međunarodnih organizacija, da čovjek u demokratskoj državi ima pravo na miran javni prosvjed, na kritiku određenih ponašanja državnih službenika, odnosno odluke suca Pintarića. U vrijeme kad se to događalo bio je predsjednik Županijskog suda Ivan Masten, koji je tast bivšeg gradonačelnika R, a od svojih prijatelja i stručnih osoba koje se bave pravom, došao je do saznanja da u ono vrijeme sud je poslovao nešto drugačije, jer je predsjednik mogao dodijeliti predmet kome je htio i naložiti da se napravi kako on kaže. Sada ima saznanja da to dijeli računalo. Njegov problem je počeo kad je od V Ivana Žaje, koji je vjerojatno najpoznatiji kamatar u državi, koji u jednom intervjuu priznaje preko 500 kamatarenja, koji je ljude varao, ucjenjivao, prijetio, a isto napravio i sa njim. Sa tom osobom sklopio je ugovor, posudio određenu svotu novaca i založio vrijednu imovinu koju je imao na otoku Šipanu od 432.000 m2. Sa njim je sklopio ugovor, da posuđuje 2.000.000,00 kuna, s time da milijun dobiva odmah, a drugi milijun kad on bude sposoban. Prošla je godina dana, a za taj drugi milijun nije bilo realizirano, te su kod javnog bilježnika, sklopili novi ugovor koji je sadržavao odredbe prvog ugovora i pravno postoji samo taj drugi ugovor, sklopljen kasnije. Do realizacije drugog ugovora nije došlo od njegove strane. Taj Žaja bio je dobar prijatelj i školski kolega sa prijašnjim predsjednikom Županijskog suda i hvalio mu se na koji način rješavanju tužbe koje uslijede protiv njega. Došlo je do toga da je Žaja raskinuo ugovor, a odredbe su bile takve da nekretninu koju je založio može dati na prodaju. Došlo je do prodaje tog zemljišta, ali javna bilježnica vidjevši ugovor i zemljište, donijela je odluku da se ne dopušta prodaja, te se na to zemljište uknjižio Žaja. Nakon toga je njegov odvjetnik podnio kaznenu prijavu protiv Žaje i javne bilježnice Štimac, radi prijevare velikih razmjera, te je istražna sutkinja Biserka Plesničar, ispitivala sve sudionike više sati i otvorila je istragu, a po žalbi je predmet bio dostavljen vijeću u kojem je bio predsjednik i izvjestitelj Zdravko Pintarić. Uvažavajući višegodišnju praksu rada raspravnog vijeća Županijskog suda u Varaždinu, do kojih podataka je došao u razgovoru sa vrhunskim odvjetnicima i sucima, da je to jedan jedini slučaj, kada istraga nije bila provedena, kad se otvorila. Nakon toga stranka nema više prava žalbe, obnove postupaka, dakle, niti jedan redovni niti izvanredni pravni lijek. Njegov odvjetnik je sve pokušao i svugdje su dobili obrazložen odgovor da je to završeno, a za bilo kakvo drugo rješenje potrebno je da postoje neki novi dokazi. Imao je i neke dokaze, ali ni to nije bilo dozvoljeno. U rješenju, koje naziva presudom, sudac Pintarić je napisao 15 stranica sitno tiskanih, da to ne izgleda kao rješenje, već presuda, jer je toliko opširno obrazlagao zbog čega ne dopušta provođenje istrage. Strašno je što je napisao da je u predistražnim radnjama istražna sutkinja napisala da ga je obmanjivao, varao, prijetio ucjenjivao, nije ispunio ovjereni ugovor i bilježnica nije htjela prodati tako da prođe rok za prodaju, a u tom rješenju Pintarić kaže da Žaja i javna bilježnica nisu napravili ništa na njegovu štetu. Od tada se smatra prevarenim, onemogućeno mu je pravno dokazati da postupak nije bio zakonit i stoga je bio u "Nacionalu" i novinarka ga je pitala koliko je prosvjedovao, na što je odgovorio da oko 5000 dana, a ako bude sposoban još će na taj način prosvjedovati. Njegov prosvjed se provodi na način da postavi plakat i tamo stoji pored, ne ometa promet, ne galami. Zbog toga što piše "15 stranica laži" do sada Zdravko Pintarić ga nikada nije tužio, jer vjerojatno bi tom prilikom morao i sam nešto obrazložiti o tih 15 stranica, a nije mu jasno kako je znao za to što je napisao u tih 15 stranica, vjerojatno je to prepisao iz žalbe Žaje i bilježnice. Na imovinu koja mu je oteta poslije je upisana hipoteka na 35.000.000,00 eura, a to je Žaja nekoliko puta preprodao, a bilježnica je obavljala sve poslove od Žaje. Nije mu jasno zašto Pintarić nije dopustio istragu, koja je uvijek u drugim slučajevima bila dopuštena.

5. U dokaznom postupku sud je od Županijskog suda u Varaždinu zatražio podatak da li je sudac Zdravko Pintarić sudjelovao kao član vijeća u donošenju sudske odluke Županijskog suda u Varaždinu broj: Kio-119/07-18, Kv-253/07-3 od 19.11.2007., a Županijski sud u Varaždinu, obavijestio je ovaj sud da su navedeni spisi izlučeni, te u njih nije bilo moguće izvršiti uvid, a izvršen je uvid u upisnik za navedeni predmet, te je u rubrici "primjedbe" navedeno " T", pa bi iz toga eventualno moglo proizlaziti da je isti sudjelovao u radu u tom predmetu, ali ne i u kojoj ulozi.

5.1. Na glavnoj raspravi okrivljenik ČD izvršio je uvid i pročitao podnesak Županijskog suda u Varaždinu od 25.08.2025. broj Kr-24/2025-2, te naveo da je nesporno da je sudac Zdravko Pintarić sudjelovao i donosio odluke koje se tiču osobno njega, da to nikad nije osporavao i uvijek je iznosio istinu o tome.

6. U dokaznom postupku ispitan je svjedok policijski službenik JD koij je iskazao da je bilo više postupanja prema okrivljeniku, a nije se mogao izjasniti, jer se ne sjeća konkretno toga datuma 24.01.2025., niti da li je postupao, niti što je bilo.

6.1. Na pitanja suda svjedok AD je odgovarao, u takvim situacijama da li postupate sami ili s kolegom – s kolegom. Da li se sjećate da li ste postupali toga dana i sa kojim kolegom – kolege se stalno mijenjaju.

7. Na pitanje suda okrivljeniku da li ima danjih dokaznih prijedloga, odnosno da li traži da se utvrdi koji drugi policijski službenik koji je postupao toga dana, okrivljenik je odgovorio – iskreno, meni je svejedno, ja sam iznio svoju obranu, odluka će biti kakva će biti, transparent je meni oduzet i ja vam ne želim sugerirati da li da pozivate drugog policijskog službenika ili ne.

7.1. Sud je ocijenio da nije potrebno provoditi danji dokazni postupak jer je činjenično stanje u potpunosti utvrđeno.

8. U završnoj riječi okrivljenik je naveo da uskraćivanje njegovih osnovnih ljudskih prava, koja su mu dozvoljena Zakonom, Ustavom i međunarodnim konvencijama, je teško zadiranje u njegova prava od strane države, tj. pravosuđa. Nada se da će neka viša instanca ipak uvidjeti da je i to osnova jednog demokratskog društva u kojem je dozvoljen miran javni prosvjed i kritika nelogičnih odluka pravosudnih organa.

9. U postupku je izvršen uvid u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta broj: 00295511 i potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije broj Klasa:740-04/25-02/40086, Ur. broj: 514-05-02-01-02-25-02 od 18.03.2025. o kažnjavanosti okrivljenika.

10. Provedeni dokazni postupak zaključen je na osnovu provedenih dokaza, te je donijeta presuda kojom je okrivljenik proglašen krivim i kažnjen za počinjeno prekršajno djelo.

11. U provedenom dokaznom postupku nesporno je utvrđeno:

- da je Zdravko Pintarić sudac Županijskog suda u Varaždinu, dakle službena osoba, dokaz javno dostupni podaci Županijskog suda u Varaždinu,

- da je Zdravko Pintarić sudjelovao u donošenju sudskih odluka u predmetima okrivljenika, dokaz podnesak Županijskog suda u Varaždinu od 25.08.2025.,

- da je okrivljenik na javnom mjestu ispred zgrade Županijskog suda u Varaždinu (ulica Braće Radića kbr.2) na travnatu površinu postavio transparent ( što okrivljenik ne osporava),

- da je na transparentu pisalo "Pintariću 15 stranica laži u presudi, bez suđenja, zašto?".

11.1. Okrivljenik ČD ne osporava da je kritične zgode postavio transparent sa natpisom ispred Županijskog suda u Varaždinu sa navedenim sadržajem, smatra da da nije počinio prekršaj uvažavajući mišljenja i stajališta demokratske države kao i mišljenja Europskog suda, te međunarodnih organizacija, da čovjek u demokratskoj državi ima pravo na miran javni prosvjed, na kritiku određenih ponašanja državnih službenika, odnosno odluke suca Pintarića.

12. Sud je utvrđivao da li je okrivljenik svojim ponašanjem ostvario biće prekršaja po čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

13. Odredbom čl. . 1. Zakona prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se kazniti novčanom kaznom od 700,00 do 4.000,00 eura  ili kaznom zatvora do 30 dana, onoga tko omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja.

13.1. Iz zakonske odredbe proizlazi da su za ispunjenje bića predmetnog prekršaja, kada je riječ o omalovažavanju ili vrijeđanju službenih osoba, a što se okrivljeniku stavlja na teret, odlučne činjenice da se radi o službenim osobama te da je omalovažavanje odnosno vrijeđanje u vezi s njihovim vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja.

Obje navedene činjenice navedene su u činjeničnom opisu, te je zakonski opis prekršaja sačinjen u skladu s zakonom.

13.2. Prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira sastoji se u izražavanju odnosa (govorom, gestom ili na drugi način) kojim se ponižava ili vrijeđa službena osoba u obavljanju službene dužnosti ili u vezi obavljanja službene dužnosti. Bitna je namjera počinitelja da omalovažava službenu osobu u ovom primjeru u vezi obavljanja službene dužnosti.

13.2. Obrana okrivljenika smatra da se ne radi o prelaženju granice dopustive kritike koje dozvoljava sloboda izražavanja (pravo na mišljenje), kao pretpostavka slobodne zemlje zasnovane na demokraciji, te ne smatra da konkretno izražavanje sporne zgode ulazi u sferu očitog društveno neprihvatljivog ponašanja, a kamoli vrijeđanja i omalovažavanja.

13.3. Nesporno je da je sloboda izražavanja ustavno i konvencijsko pravo, da se čl. 38. Ustava RH jamči sloboda mišljenja i izražavanja misli, te da je čl. 10. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda propisana sloboda izražavanja, a st. 2. citiranog članka propisano je kako ostvarivanje tih sloboda obuhvaća dužnosti i odgovornosti, ono može biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom, koji su u demokratskom društvu nužni radi interesa državne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnog reda i mira, radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala, radi zaštite ugleda ili prava drugih, radi sprečavanja odavanja povjerljivih informacija ili radi očuvanja autoriteta i nepristranosti.

13.4. Sud nije prihvatio obranu okrivljenika da se radi o povredi prava na slobodu izražavanja u demokratskom društvu.

13.5. Nema povrede prava na slobodu izražavanja ukoliko su ispunjena kumulativno tri uvijeta i to da je ograničenje propisano zakonom, da ograničenje slijedi legitimni cilj i da ograničenje mora biti nužno u demokratskom društvu. Dakle, zakonom je propisano kao prekršaj određeno ponašanje pojedinca prema službenim osobama čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a koji zakon je javno objavljen i dostupan građanima, a okrivljeni je za istu stvar bio prekršajno kažnjavan te mu je poznato da je takvo ponašanje protuzakonito. Pravo na slobodu izražavanja može se ograničiti samo radi postizanja jednog od legitimnih ciljeva navedenih u članku 10. stavku 2. Konvencije, dakle mora postojati realna veza između izražavanja koje je ograničeno i legitimnog cilja kojem se teži, dakle zaštite ugleda službenih osoba. Zakonska odredba citiranog čl. 17. dovoljno je precizirana da građani mogu regulirati svoje ponašanje, a ujedno su upoznati s nastupom posljedica koje određeno ponašanje ukljućuje. Treći uvjet je da je ograničenje nužno u demokratskom društvu. Održavanje autoriteta sudbene vlasti prioritet je u demokratskom društvu, a transparent okrivljenika postavljen pred Županijskim sudom u Varaždinu sa sadržajem "Pintariću 15 stranica laži u presudi, bez suđenja, zašto?", direktno izražava negativnu konotaciju jer aludira na protuzakonite radnje pravosudnog dužnosnika, suca Zdravka Pintarića, jer okrivljenik nije zadovoljan sudskom odlukom iz davne 2006. godine, kao što obrazlaže u svojoj obrani. Dakle, u konkretnom slučaju opravdano je ograničenje slobode izražavanja okrivljenika jer ograničavanje slobode izražavanja pruža pravosudnom dužnosniku zaštitu njegovih temeljnih ustavnih prava i sloboda.

13.6. Sud je u dokaznom postupku ispitao svjedoka policijskog službenika JD, koji se događaja ne sjeća, naveo je samo da je bilo više postupanja prema okrivljeniku. Sud je ocijenio da nije nužno utvrđivati koji drugi policijski službenik je postupao kritične zgode jer je nesporno da je transparent bio oduzet okrivljeniku uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta.

13.7. Sud utvrđuje da je okrivljenik počinio prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira na način kako je opisano u izreci presude.

14. Prilikom odlučivanja o kazni, uzete su u obzir odredbe članka .1. i 2. Prekršajnog zakona i to posebno stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, kao i otegotne i olakotne okolnosti na strani okrivljenika, s time da je otegotna okolnost upornost okrivljenika u činjenju istovrsnog prekršaja, a posebno olakotne okolnosti koje bi dovele do odabira novčane kazne nisu utvrđene, već je sud okrivljeniku izrekao uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) dana, sa rokom kušnje od 6 (šest) mjeseci, da se okrivljenik ubuduće suzdržava takvog ponašanja jer će uvjetna osuda biti opozvana, ako okrivljenik u vrijeme provjeravanja počini jedan ili više prekršaja za koji mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom.

15. Temeljem čl. . 3. u svezi čl. . 3. toč. a/ Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti presude, nadoknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura, jer ih je sam uzrokovao.

16. Sud je temeljem čl. 76. a Prekršajnog zakona i čl. 32. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira oduzeo 1 (jedan) transparent bijele boje sa natpisom ""Pintariću 15 stranica laži u presudi, bez suđenja, zašto?", bez prava na naknadu, da ne bio ponovno bio upotrijebljen za činjenje prekršaja, koji će postati vlasništvo RH, te će se uništiti jer po mišljenju suda postoji konkretna opasnost da bi okrivljenik navedeni predmet mogao ponovo upotrijebiti za počinjenje prekršaja, jer je već bio pravomoćno kažnjavan za isti prekršaj. Člankom 76. a Prekršajnog zakona propisano je da se predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili su nastali njegovim počinjenjem oduzet će se ako postoji opasnost da će se ponovno uporabiti za počinjenje prekršaja. Sud može oduzeti predmete i sredstva i kada je njihovo oduzimanje potrebno radi zaštite opće sigurnosti, javnog poretka, zaštite zdravlja ljudi ili iz moralnih razloga, te je oduzimanje u skladu sa citiranom odredbom Prekršajnog zakona, stajalištem prakse Europskog suda za ljudska prava, kao i Ustavnog suda R. Hrvatske, slobode zajamčene Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN-Međunarodni ugovori br. 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak, 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10.; u daljnjem tekstu: Konvencija), tako da time nije povrijeđeno pravo na mirno uživanje vlasništva iz čl. 1.

16.1. Sud utvrđuje da sadržaj teksta napisanog na transparentu upućuje na zaključak o podobnosti toga predmeta za počinjenje novog istovrsnog prekršaja.

U Čakovcu, 30. listopada 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Larisa Hajdarović

Spomenka Zanjko Kolman

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude okrivljenik i tužitelj ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana nakon primitka presude. Žalba se podnosi nadležnom sudu, pismeno, u 2 (dva) istovjetna primjerka, poštom preporučeno, putem ovog suda.

Dostavna naredba:

Okrivljeniku,

Tužitelju,

Za spis,

Za izvršenje.