Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-176/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Verice Kos, predsjednice vijeća, Vesne Gašparuš-Horvat, člana vijeća i suca izvjestitelja i Gorana Škugora, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Predragu Jovanoviću, odvjetniku u Labinu, Rudarska 1, protiv tuženice ĆD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., HD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i ŠD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanih po punomoćnicama Irene Zustović i Ingrid Zustović Batelić, odvjetnicama u Zajedničkom odvjetničkom uredu Irene Zustović i Ingrid Zustović Batelić u Labinu, Titov trg 6, radi uspostave ranijeg posjedovnog stanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Pazinu poslovni broj P-116/2022-44 od 22. studenoga 2024., na sjednici vijeća održanoj 30. listopada 2025.,

p r e s u d i o  je

Odbijaju se žalbe tužitelja PD i potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu poslovni broj P-116/2022-44 od 22. studenoga 2024. u točki I., II., III. i V. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

''Dužni su tuženici uspostaviti ranije posjedovno – građevinsko stanje (ukloniti sve građevine) po jugoistočnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stara izmjera), odnosno po dijelovima k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] (nova izmjera), odnosno sagraditi suhozid visine 1,00 m, po dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stara izmjera), odnosno po dijelu k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] (nova izmjera), sve sukladno prikazu kopije katastarskog plana – stanje ožujak 2023. i stanje prije 22. veljače 2022. i skici lica mjesta br. 1. mjerničkog vještaka (dopuna vještačkog nalaza). Dužni su tuženici postaviti žičanu ogradu visine 1,00 m po nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve sukladno skici lica mjesta br. 1. mjerničkog vještaka – položaj nekadašnje žice (dopuna vještačkog nalaza).

Dužni su tuženici napraviti drvena poljska vrata (lesu), na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve sukladno skici lica mjesta br. 1. mjerničkog vještaka (dopuna vještačkog nalaza). Dužni su tuženici ukloniti krovni vijenac (gurlu), s objekta sagrađenog po k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nova izmjera), a koji krovni vijenac (gurla), na jugoistočnoj strani objekta, prelazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve sukladno skici lica mjesta br. 4. mjerničkog vještaka (dopuna vještačkog nalaza).

Tuženici se svoje odgovornosti mogu osloboditi na način da tužitelju isplate iznos od 10.000,00 kuna.''

II. Odbija se eventualni tužbeni zahtjev koji glasi:

''Dužni su tuženici nadoknaditi štetu tužitelju u visini od 15.000,00 kuna. Tuženici se svoje odgovornosti mogu osloboditi na način da tužitelju isplate iznos od 10.000,00 kuna.''

III. Nalaže se tužitelju da tuženicima naknadi troškove postupka isplatom 1.740,00 (tisuću sedamsto četrdeset) eura u roku 15 (petnaest) dana.

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka u preostalom dijelu, za iznos od 60,00 eura.

V. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u cijelosti.”

2. Protiv navedene presude tužitelj je izjavio žalbu (po punomoćniku), u kojoj navodi da istu podnosi zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Međutim, sadržajno u žalbi ističe i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

2.1. Tužitelj je i osobno izjavio žalbu, ne navodeći određeno žalbene razloge, ali se iz sadržaja žalbe zaključuje da istu podnosi iz svih zakonom predviđenih žalbenih razloga.

3. Žalbe tužitelja su neosnovane.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za uspostavom ranijeg posjedovnog stanja na nekretninama, uklanjanjem građevina i krovnog vijenca s nekretnine tužitelja te postavljanjem žičane ograde i drvenih poljskih vrata, koje obveze se tuženici mogu osloboditi isplatom iznosa od 10.000,00 kn, kao i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev za naknadom štete u iznosu od 15.000,00 kn, koje obveze se također mogu osloboditi isplatom iznosa od 10.000,00 kn.

5. Donošenjem pobijane presude nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), na koje sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju čl. 365. st. 2. ZPP. Nije ostvarena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, koju sadržajno u žalbi ističe tužitelj jer presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, koji nisu u suprotnosti sa stanjem spisa i može se ispitati. Izvedene dokaze sud je pravilno ocijenio i za svoje uvjerenje naveo potrebne razloge pa nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1., u vezi s čl. 8. ZPP, koju u žalbi također ističe tužitelj.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za predajom u posjed i uspostavom prethodnog stanja na nekretninama k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], podredno zahtjev za naknadom štete u iznosu od 15.000,00 kn / 1.990,84 EUR.

7. U postupku je utvrđeno:

- da su kao suvlasnici k. č. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u vrijeme podnošenja predmetne tužbe, upisani:

- Fuchiach P (1. suvlasnički dio: 80/960),

- AD (2. suvlasnički dio: 16/960),

- DD (3. suvlasnički dio: 16/960),

- ZD (4. suvlasnički dio: 16/960),

- GD (5. suvlasnički dio: 16/960),

- ĐD (6. suvlasnički dio: 16/960),

- JS j. d. o. o. Opatija (7. suvlasnički dio: 320/960 i 9. suvlasnički dio: 305/960),

- prvotuženica ĆD (8. suvlasnički dio: 160/960),

- ŽD (10. suvlasnički dio: 5/960), i

- MD (11. suvlasnički dio: 5/960),

- Stemberga Ć (12. suvlasnički dio: 5/960).

- da je kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisano društvo JS j. d. o. o. Opatija, u cijelosti, dakle,

- da tužitelj (u vrijeme podnošenja tužbe) nije upisan kao suvlasnik utuženih čestica,

- da su sporne nekretnine bile predmet parničnog postupka koji se vodio pod brojem P-629/2019, da su presudom donesenom u tom predmetu 26. srpnja 2019. i potvrđenom presudom Županijskog suda u Slavonskom brodu, broj Gž-862/2019 od 26. studenog 2020., predmetne nekretnine vraćene u ostavinu pok. DD PD radi namirenja nužnog dijela nasljednika jer da je potrebno utvrditi u kojem dijelu je nužni dio nasljednika povrijeđen,

- da su djelomičnim rješenjem o nasljeđivanju toga suda Stalna službe u Labinu, broj O-1668/2021-21 od 19. siječnja 2022. predmetne nekretnine (izvanknjižnog vlasništva) i to k. č. [katastarska čestica] u 320/960 i 305/960 dijela, k. č. [katastarska čestica] u cjelini, k. č. [katastarska čestica] u cjelini i k. č. [katastarska čestica] u cjelini, utvrđene ostavinskom imovinom pokojnog LD (rođenog 1939. umrlog 2012.) i njegovim nasljednicima proglašeni sin, ovdje tužitelj, te njegova kćer ED, svaki u 1/2 dijela,

- da je navedeno rješenje ukinuto rješenjem Županijskog suda u Zadru, broj Gž- 211/2022-2 od 10. siječnja 2023. i predmet je vraćen na ponovan postupak, s obrazloženjem da je sud zanemario činjenicu da je ostavitelj za života raspolagao s predmetnim nekretninama te da PD, ovdje tužitelj, kao zakonski nasljednik, ima pravo ostvariti svoje nasljedno pravo na nužni dio vraćanjem dara odnosno vraćanjem predmetnih nekretnina u ostavinu pok. LD, o čemu odlučuje ostavinski sud,

- da je u ponovljenom postupku doneseno rješenje broj O-109/2023-41 od 23. svibnja 2023., kojim je utvrđeno da nasljednik PD, ovdje tužitelj, ne potražuje nužni dio i da se stoga o tome neće raspravljati te je ostavinski postupak iza pok. LD obustavljen, a navedeno rješenje potvrđeno je rješenjem Županijskog suda u Zadru posl. br. Gž -822/2023-2 od 4. rujna 2024.,

- da je djelomičnim rješenjem broj O-345/2021-12 od 31. svibnja 2021. iza ostavitelja LD raspoređena ostala njegova imovina ostavitelja, ali ne i predmetne nekretnine,

- da su predmetne nekretnine, na temelju ugovora o darovanju, prenesene kćeri ostavitelja, ED.

8. Na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja prvostupanjski je sud odbio tužbeni zahtjev, uz obrazloženje da tužitelj nema aktivnu legitimaciju za podnošenje predmetne tužbe, budući da u postupku nije dokazao da je vlasnik ili suvlasnik odnosno predmnjevani vlasnik predmetnih nekretnina. Takav zaključak temelji da utvrđenju da tužitelj svoje pravo (su)vlasništva predmetnih nekretnina, koje prema izvatku iz zemljišnih knjiga nisu upisane kao njegovo (su)vlasništvo, temelji na tvrdnji da je otvaranjem nasljedstva iza svog pok. oca LD stekao vlasništvo i posjed predmetnih nekretnina, pozivajući se pritom na djelomično rješenje o nasljeđivanju broj O-1668/2021-21 od 19. siječnja 2022., koje ukinuto rješenjem Županijskog suda u Zadru broj Gž-211/2022-2 od 10. siječnja 2023. (iz razloga što tužitelj ima status nužnog nasljednika te je u nastavku ostavinskog postupka potrebno raspraviti o tom pravu nasljednika, utvrditi veličinu nužnog dijela i je li nužni dio povrijeđen). Međutim, tužitelj nakon donošenja tog rješenja, u ponovnom (ostavinskom) postupku nužni dio nije tražio te je stoga ostavinski postupak u odnosu na sporne nekretnine obustavljen, a predmetne nekretnine, koje su zbog povrede prava na nužni dio bile vraćene u ostavinsku imovinu iza pok. LD, ugovorom o darovanju prenesene su kćeri ostavitelja, ED.

8.1. Pobijanu odluku prvostupanjski je sud donio pozivom na odredbe čl. 46. st. 1. i 2., čl. 167. st. 1., 2. i 4. (očitom greškom u pisanju naveden je čl. 169. st. 4.) Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15-pročišćeni tekst, 94/17-ispravak pročišćenog teksta i 52/25 – dalje: ZVDSP).

9. Odluka suda prvoga stupnja je pravilna te je prihvaća i ovaj sud drugoga stupnja. Žalbenim navodima nisu dovedena u sumnju činjenična utvrđenja i primjena materijalnog prava sadržana u pobijanoj presudi.

10. U odnosu na zaključak suda da tužitelj u ovom postupku nije dokazao da bi bio suvlasnik predmetnih nekretnina, tužitelj u žalbi ustraje u tvrdnji da predmetne nekretnine predstavljaju vlasništvo – ostavinu danas pok. LD, oca tužitelja, u skladu s presudom toga suda broj P-629/2019 od 26. srpnja 2019., koji je tijekom ovog postupka ponovno upisan kao vlasnik predmetnih nekretnina (načelo povjerenja u zemljišne knjige), da je rješenjem broj O-109/2023, od 23. svibnja 2023. obustavljen ostavinski postupak, odnosno odlučeno da se ostavina iza pok. LD, koju čine i predmetne nekretnine, neće raspravljati, slijedom čega da je tužitelj, na temelju čl. 128. ZVDSP, stekao vlasništvo na predmetnim nekretninama i to u trenutku smrti ostavitelja (16. srpnja 2012.) te da je stoga u ovom postupku dokazao da je suvlasnik predmetnih nekretnina. Uz žalbu dostavlja presudu Županijskog suda u Osijeku, broj Gž-626/2023, od 10. listopada 2024. i presudu Županijskog suda u Bjelovaru, broj Gž- 611/2023 od 7. studenog 2023.

10.1. U odnosu na te žalbene navode treba reći da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je djelomično rješenje o nasljeđivanju broj O-1668/2021-21 od 19. siječnja 2022., kojim je ovdje tužitelj proglašen nasljednikom na predmetnim nekretninama u 1/2 dijela u cijelosti ukinuto i da stoga ne proizvodi pravne učinke, kao i da je presudom broj P-629/2019 od 26. srpnja 2019. odlučeno jedino o vraćanju dara u ostavinsku imovinu radi namirenja nužnog dijela ovdje tužitelja, do čega naposljetku nije došlo jer tužitelj namirenje nužnog dijela nije tražio.

10.2. Točno je da u skladu s čl. 128. st. 1. ZVDSP nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, kako to tvrdi žalitelj, kako je to propisano i čl. 129. st. 1. i 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03, 163/03 i 35/05 – dalje: ZN). Osim toga je i čl. 17. st. 1. ZVDSP propisano da ostaviteljevi posjedi stvari i prava također prelaze na njegova nasljednika zbog ostaviteljeve smrti i u njezinu času, onakvi kakvi su u tom času bili u ostavitelja. Također je točno da pozitivno pravo ne poznaje institut ''ležeće ostavine'', kako to ističe tužitelj jer prema čl. 141. st. 1. ZN, do utvrđenja koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju pojedinim nasljednicima, sunasljednici upravljaju i raspolažu svime što čini nasljedstvo po pravilima po kojima zajednički vlasnici upravljaju i raspolažu stvarima. Tek nakon donošenja pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju (ili druge pravomoćne odluke), kojom se utvrđuje veličina nasljednih dijelova sunasljednika, dotadašnje zajedničko vlasništvo nasljednika postaje suvlasništvo.

10.3. Međutim, tužitelj pritom ispušta iz vida:

- da se nužni dio, ako nije namiren, prije svega namiruje iz imovine koja je predmet raspravljanja u ostavinskom postupku, a ako ta imovina ne bi bila dovoljna, da tek tada dolazi do primjene instituta vraćanja darova propisanog odredbom čl. 78. ZN,

- da je u ostavinskom postupku tužitelj izjavio da ne traži namirenje svog nužnog dijela,

- da je navedeni ostavinski postupak stoga obustavljen rješenjem toga suda broj O- 109/2023-41 od 23. svibnja 2023., potvrđenim rješenjem Županijskoj suda u Zadru broj

Gž-822/2023-2 od 4. rujna 2024.,

- da je ostavitelj za života raspolagao predmetnom imovinom, ugovorom o darovanju, za korist svoje kćeri ED,

- da ostavitelj stoga u trenutku smrti više nije bio vlasnik darovanih nekretnina pa onda ni tužitelj, na temelju čl. 128. st. 1. ZN, nije stekao niti je mogao steći vlasništvo tih stvari u času otvaranja nasljedstva i to neovisno o naknadno provedenim za korist ostavitelja.

10.4. Prema tome, u trenutku podnošenja predmetne tužbe, kao ni u trenutku zaključenja glavne rasprave, tužitelj nije bio vlasnik predmetnih nekretnina jer je ostavitelj tim nekretninama raspolagao za života, za korist kćeri ED, slijedom čega je i ostavinski postupak u odnosu na sporne nekretnine pravomoćno obustavljen.

10.5. Pravilan je stoga zaključak prvostupanjskoga suda da tužitelj nije ovlašten na podnošenje predmetne tužbe jer nije ni vlasnik niti predmnjevani vlasnik nekretnina u odnosu na koje traži pravnu zaštitu.

10.6. Ostali žalbeni navodi tiču se čina uznemiravanja pa nisu od odlučnog značenja te ih ovaj sud drugoga stupnja nije posebno cijenio (čl. 375. st. 1. ZPP).

11. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 368. st. 1. ZPP, trebalo je odbiti žalbe tužitelja kao neosnovane i potvrditi prvostupanjsku presudu.

12. Budući da odluku o parničnom trošku tužitelj ne pobija određenim žalbenim navodima, a sud drugoga stupnja na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka ne pazi po službenoj dužnosti, pobijanu presudu trebalo je potvrditi i u navedenom dijelu (čl. 365. st. 1. ZPP).

13. U nepobijanom dijelu (točka IV. izreke) prvostupanjska presuda nije ispitivana (čl. 365. st. 1. ZPP).

U Velikoj Gorici 30. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Verica Kos