Republika Hrvatska
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Gž-445/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Ljiljane Milina, predsjednice vijeća, mr. sc. Ane Beloglavec, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Predraga Jovanića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŽD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Ici Škarpi, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika OD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Mirku Zagorcu, odvjetniku u Rijeci, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj: P-1060/2019-61 od 28. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj 30. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tuženika OD kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj: P-1060/2019-61 od 28. ožujka 2025.
II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
"I. Odbija se kao neosnovan glavni tužbeni zahtjev koji glasi:
„Razvrgava se suvlasnička zajednica koja postoji između tužitelja i tuženika na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica], [adresa], površine 893 m[2] u naravi stambena kuća sa prizemljem površine 115,22 m[2] , katom površine 100,49 m i spremištem površine 62,65 m[2] , odnosno ukupne korisne površine čvrstih objekata od 285,49 m[2] , upisana u ZU. 1051, K. O. [katastarska općina], i to na način da se tužitelju izdvaja u isključivi posjed i vlasništvo 2/3 predmetne nekretnine, a što u naravi predstavlja dio nekretnine preciznije opisan u nalazu i mišljenju imenovanog vještaka, a tuženiku se izdvaja u isključivi posjed i vlasništvo 1/3 predmetne nekretnine što u naravi predstavlja drugi dio nekretnine preciznije opisan u istom nalazu i mišljenju, a koji nalaz i mišljenje čini sastavni dio ove presude, pa su svaka parbena strana pojedinačno ovlaštene temeljem ove presude, bez daljnjeg pitanja i sudjelovanja druge parbene strane, zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva svog posebnog dijela predmetne nekretnine, svaka na svoje ime, za cijelo, uz istodobno brisanje tog prava sa imena druge parbene strane, za cijelo.“
II. Usvaja se eventualno kumulirani tužbeni zahtjev kako slijedi:
„Razvrgava se suvlasnička zajednica koja postoji između tužitelja i tuženika na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica], [adresa], površine 893 m[2] , u naravi stambena kuća sa prizemljem površine 115,22 m[2] , katom površine 100,49 m i spremištem površine 62,65 m[2] , odnosno ukupne površine 278,36 m , upisana u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], i to na način da se izvrši civilna dioba, odnosno prodaja predmetne nekretnine na javnoj dražbi i da se tako dobivena vrijednost podijeli i isplati parničnim strankama srazmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima, odnosno tužitelju 2/3 dobivene vrijednosti, a tuženiku 1/3 dobivene vrijednosti prodane predmetne nekretnine.“
III. Dužan je tuženik naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 4.074,57 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja pa do isplate, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se preko dosuđenog odbija kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška."
2. Protiv presude žalbu je pravovremeno podnio tuženik zbog bitnih povreda odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi ističe bitnu povredu odredaba postupka u smislu članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 23/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., dalje: ZPP), te bitnu povredu iz članka 354. stavka 1., u vezi sa člankom 261. stavkom 3. ZPP. Ističe da je sud mogao odrediti diobu predmetnih nekretnina etažiranjem, bez obzira što nema suglasnosti suvlasnika u tom smislu, a ne civilnom diobom, s pozivom na sudsku praksu u prilog svojih navoda. Pobija odluku o troškovima postupka i predlaže ukinuti prvostupanjsku odluku i predmet vratiti na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu, uz dodjelu predmeta u rad drugom sucu. Zahtijeva naknadu troškova žalbe, nagradu za sastav žalbe u iznosu od 250,00 eura, uvećano za PDV i sudsku pristojbu za žalbu, u visini koju odredi sud.
3. Odgovoru na žalbu nije podnesen.
4. Žalba tuženika je neosnovana.
5. Nije osnovan prigovor bitnih povreda odredaba postupka na koje upire žalba, prvostupanjski sud za svoju odluku dao jasne razloge i presuda se može ispitati, a ovaj sud ne nalazi bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 365. stavka 2. ZPP. Materijalno pravo je pravilno primijenjeno.
6. Predmet ove parnice je razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina na kojima je tužitelj upisan u zemljišnim knjigama kao suvlasnik 2/3 dijela, a tuženik na 1/3 dijela. Predmetna nekretnina, kat. čest. [katastarska čestica], [adresa], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ima površinu od 893 m[2] , u naravi stambena kuća, sa prizemljem, katom i spremištem, kako je to navedeno u točki II. izreke pobijane presude.
6.1. Ovu parnicu je pokrenuo tužitelj ŽD nakon što je u izvanparničnom predmetu Općinskog suda u Zadru rješenjem poslovni broj: R1- 394/2014 od 1. listopada 2015. obustavljen izvanparnični postupak i predlagatelj ŽD je upućen u parnicu s prijedlogom za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina (stranice 6-7 spisa). S obzirom da su među suvlasnicima, ovdje tužiteljem i tuženikom, bili sporni omjeri suvlasništva na predmetnoj nekretnini, takva odluka je pravilna i zakonita, te je o razvrgnuću suvlasničke zajednice u konkretnom slučaju potrebno odlučiti u parnici, slijedom čega je neosnovan prigovor tuženika da je o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina sud trebao odlučiti u izvanparničnom postupku, a sporno pitanje omjera suvlasničkih dijelova na nekretnini riješiti kao prethodno pitanje.
6.2. Prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio tijek postupka u predmetu Općinskog suda u Rijeci poslovni broj: P-1889/2013, kao i sadržaj pravomoćne presude 21. studenog 2017. (stranice 100-105 spisa), potvrđene presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj: Gž-2353/2018 od 19. veljače 2019. (stranice 106-108 spisa), u kojem postupku je tužitelj OD odbijen s tužbenim zahtjevom protiv tuženika ŽD, radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o doživotnom uzdržavanju, sklopljenog 28. svibnja 2011. između SD, pok. majke stranaka, kao primateljice uzdržavanja i ŽD, kao davatelja uzdržavanja, ovjerenog od strane javnog bilježnika, te brisanja tuženikovog prava vlasništva upisanog temeljem navedenog ugovora (kako je to pobliže navedeno u točki 9.2. obrazloženja pobijane presude).
6.3. Slijedom toga, u ovoj pravnoj stvari predmet raspravljanja više nije veličina suvlasničkih omjera stranaka na predmetnoj nekretnini, ni kao prethodno pitanje, budući je o tome odlučeno pravomoćnom sudskom presudom, već mogućnost i način diobe suvlasničke zajednice nekretnine, u skladu s odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. - pročišćeni tekst., 94/17. - ispravak Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (pročišćeni tekst), dalje: ZVDSP).
7. Odredbama ZVDSP određen je način diobe suvlasničke zajednice nekretnine, a između ostalih predviđena je i mogućnost razvrgnuća suvlasničke zajednice geometrijskom diobom, kao i civilnom diobom.
7.1. Prvostupanjski sud se u svojoj odluci poziva na odredbe ZVDSP, članke 50., 52. i 53. ZVDSP, citirane u pobijanoj presudi, kada je utvrdio da u ovoj pravnoj stvari nije moguća geometrijska dioba nekretnine, a da za razvrgavanje suvlasništva uspostavom etažnog vlasništva nisu ispunjene propisane pretpostavke, da nema suglasnosti suvlasnika jer se tužitelj izričito protivi uspostavi etažnog vlasništva, uz napomenu da su odnosi stranaka trajno i teško narušeni.
7.2. Slijedom toga pravilno je određeno da će se razvrgnuće suvlasnička zajednica nekretnine provesti civilnom diobom, a koja se ima provesti po pravilima ovršnog postupka.
8. Svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika, kako je to određeno člankom 219. stavkom 1. ZPP, a u žalbi protiv presude stranke ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati nove dokaze, osim ako se radi o bitnim povredama postupka zbog kojih se može podnijeti žalba, kako je to određeno člankom 352. stavkom 1. ZPP, a što nije slučaj u ovom predmetu.
9. Prvostupanjski sud je, između ostalih izvedenih dokaza, opravdano utemeljio svoju odluku i na nalazu i mišljenju sudskog vještaka građevinske struke MD (stranice 321-386 spisa), koji se na prigovore tuženika dopunski pismeno očitovao, a saslušan je i na glavnoj raspravi od 30. listopada 2024. (stranice 456-458). Sudski vještak se i po ocjeni ovog suda argumentirano i jasno, u skladu s pravilima struke, očitovao na istaknute primjedbe i prigovore tuženika i iste otklonio, te u cijelosti ostao kod svojeg nalaza i mišljenja prema kojem nije moguća geometrijska dioba nekretnine prema suvlasničkim omjerima, cijeneći tlocrtne dispozicije veće stambene zgrade, oblik parcele na kojoj se nalaze obje zgrade i smještaj objekata na parceli, što tuženik nalazom i mišljenjem, izrađenim od strane drugog građevinskog vještaka, po narudžbi tuženika, a ne određenim od strane suda u ovom predmetu, nije uspio dovesti u sumnju.
9.1. Za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine nisu bile ispunjene propisane pretpostavke za diobu uspostavom etažnog vlasništva, u smislu članka 53. ZVDSP jer nije bilo suglasnosti stranaka za takvu vrstu diobe (tužitelj se izričito protivio etažiranju).
9.2. Međutim, dioba nekretnine može se, izuzetno, provesti i u slučaju nepostojanja suglasnosti suvlasnika o uspostavi etažnog vlasništva, u skladu s člankom 73. ZVDSP.
9.3. Člankom 73. stavkom 2. ZVDSP propisuje da niti jedan suvlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak na uspostavu etažnog vlasništva posebnog dijela drugom suvlasniku koji ima odgovarajući suvlasnički dio, osim ako bi se uspostavom novog vlasništva posebnog dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograničila prava koja njemu već pripadaju na temelju prije uspostavljenog vlasništva posebnog dijela.
10. Tužitelj je stekao suvlasništvo na 1/3 dijela predmetne nekretnine na temelju sklopljenog ugovora o doživotnom uzdržavanju s pok. majkom stranaka, tako da je isti upisan kao suvlasnik u 2/3 dijela, tj. kao većinski suvlasnik. Tužitelj nesporno koristi kat kuće, dok tuženik koristi prizemlje kuće. Rješenjem o izvedenom stanju (stranice 24-26 spisa) naznačeno je da je veća zgrada (kuća) stambene namjene sa tri stambene jedinice (dva stana u prizemlju i jedan stan na katu), dok je manja zgrada (koja se nalazi na istoj parceli) stambena s dvije stambene jedinice.
11. Tuženik nije tijekom postupka stavio određeni prijedlog o načinu razvrgnuća predmetne nekretnine uspostavom etažnog vlasništva, cijeneći odlučne okolnosti ovog predmeta, uz dostavu odluke nadležnog upravnog tijela da određeni dijelovi predmetne nekretnine, za koje predlaže uspostavu etažnog vlasništva u korist pojedine stranke, predstavljaju samostalne uporabne cjeline, što je preduvjet da bi se mogla provesti dioba uspostavom etažnog vlasništva.
12. Dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za donošenje odluke. Sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica (članak 220. stavak 1. i 2. ZPP). U parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku (članak 2. stavak 1. ZPP). Tuženika zastupa odvjetnik, dakle, stručna osoba, pa ne dolazi do primjene načela pomoći neukoj stranci (članak 11. ZPP). Stoga su neosnovani prigovori tuženika u odnosu na provedeni dokazni postupak, uključujući i provedeno građevinsko vještačenje.
13. Pobijana presuda ima jasne i logične razloge, u skladu s izvedenim dokazima, koje u cijelosti prihvaća ovaj sud, što žalba nije uspjela dovesti u sumnju, pri čemu nije od utjecaja na ishod ovog žalbenog postupka pravno shvaćanje prvostupanjskog suda da je dioba nekretnine uspostavom etažnog vlasništva moguća samo uz suglasnost suvlasnika (iz razloga navedenih u točki 10. obrazloženja ove presude).
14. Odluka o troškovima postupka je pravilna i zakonita, donesena u skladu s člankom 154. i 155. ZPP, uz pravilnu primjenu materijalnog prava, odredaba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", br. 138/23.) i Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine", br. 118/18., 51/23.), cijeneći vrstu spora, vrijednost predmeta spora, uspjeh stranaka u sporu, te koje su radnje bile potrebne za vođenje postupka.
14.1. Tužitelj je uspio u sporu radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, a pri tome nije od utjecaja na koji način je određen način razvrgnuća suvlasništva (odnosno što je usvojen kumulativno postavljeni tužbeni zahtjev) pa mu je tuženik dužan naknaditi troškove postupka.
15. Cijeneći navedeno, žalba je odbijena kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda (članak 368. ZPP).
16. Tuženik nije uspio sa žalbom pa je njegov zahtjev za naknadu troškova žalbe odbijen kao neosnovan (članak 166. ZPP).
Sisak, 30. listopada 2025.
Predsjednica vijeća
Ljiljana Milina
