Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2304/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca Andree Boras- Ivanišević predsjednice vijeća, Sonje Meštrović članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Borisa Mimice člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice GČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Milan Jurčević, odvjetnik u Splitu, protiv 1. tuženika IČ, sina ĐČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], Republika Bosna i Hercegovina, kojemu tuženiku je postavljena privremena zastupnica za primanje pismena u Republici Hrvatskoj Maja Delić Ratković, odvjetnica u Splitu, 2. tuženika CČ, sina DČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 3. tuženika ĆČ, sina DČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 4. tuženika TČ, sina DČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 5. tuženice DČ, rođene TČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje 2., 3., 4. i 5. tuženike zastupa punomoćnica Sutjeska Paić, odvjetnica u Splitu, 6. tuženika FČ, sina G, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i 7. tuženika ŽČ, sina G, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje 6. i 7. tuženike zastupa punomoćnica LČ, majka 6. i 7. tuženika iz [adresa], a ona po punomoćnici Sutjeski Paić, odvjetnici u Splitu, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3422/16-166 od 30. lipnja 2025., u sjednici održanoj 30. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3422/16-166 od 30. lipnja 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži da se utvrdi da je tužiteljica suvlasnica 40/120 idealnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i da je ovlaštena na temelju presude u nadležnoj zemljišnoj knjizi ishoditi upis uknjižbe tog prava na svoje ime u navedenom udjelu, uz istodobno brisanje tog prava s imena upisanih tuženika, razmjerno veličini njihovih suvlasničkih udjela (točka I. izreke). Nadalje je tom presudom obvezana tužiteljica da naknadi 2., 3., 4., 5., 6. i 7. tuženicima troškove postupka u iznosu od 2.250,00 eura, a 4. tuženiku u iznosu od 40,00 eura, sve u roku od 15 dana (točka II. izreke).

2. Protiv presude žali se tužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), s prijedlogom da se preinači shodno žalbenim navodima, podredno ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1. U odgovoru na žalbu 2., 3., 4., 5., 6. i 7. tuženici su osporili sve žalbene navode kao neosnovane.

2.2. Žalba nije osnovana.

3. U provedenom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje, prema odredbi članka 354. stavka 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

3.1. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva te ne proturječe same sebi ni razlozima presude. Presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presude sa sadržajem izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.

4. U ovoj pravnoj stvari radi se o zahtjevu tužiteljice da se utvrdi da je suvlasnica 40/120 idealnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s ovlaštenjem da na temelju te presude u zemljišnoj knjizi ishodi upis uknjižbe tog prava na svoje ime u navedenom udjelu, uz istodobno brisanje tog prava s imena upisanih tuženika, razmjerno veličini njihovih suvlasničkih udjela.

5. Pravilno je postupio prvostupanjski sud kada je donio pobijanu odluku kojom je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice, i to nakon što je utvrdio sljedeće:

- da su Kupoprodajnom pogodbom prodavatelji dr. RČ, pok. MČ, dr. MČ, pok. I, dr. JČ, pok. I, OČ, ud. I, VČ, rođ. OČ pok. I i ZČ, rođ. OČ, pok. I prodali 15. ožujka 1968. kupcima ČČ, Đ, EČ, pok. ČČ, HČ, ženi ČČ, AČ, C, KČ, pok. ČČ, NČ, ženi KČ, BČ, ABC, ŠČ, ženi BČ, UČ, ABC, SČ, ABC, PČ, ABC i GĐ, [adresa], između ostalih nekretnina, i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1936 m² k. o. [katastarska općina], koja je navedene u točci II. pogodbe,

- da je Kupoprodajnim ugovorom "U Splitu, 23. lipnja 1970. g." ĐČ, kao kupac, od prodavatelja ČČ, sina BČ, EČ, pok. ČČ, HČ, žene ČČ, AČ, kćeri ČČ, KČ, pok. ČČ, NČ, žene KČ, BČ, sina D, ŠČ, žene BČ, UČ, kćeri BČ, SČ, sina BČ, PČ, kćeri BČ i GĐ, sina BČ, kupio cijelu nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1865 m² za 27 novih dinara po m²,

- da je Dodatak tom ugovoru zaključen 4. rujna 1992. te da je u članku II. navedeno da je u Ugovoru iz 1970. pogrešno utvrđen predmet Ugovora, da stvarni predmet Ugovora predstavlja nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1097 m² te 768/1075 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 768 m² pa je u članku III. iznova utvrđeno što je predmet Kupoprodajnog ugovora iz 1970.,

- da je čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi upisana na ime 2. tuženika CČ za 1/20 dijela, 3. tuženika ĆČ za 1/20 dijela, 4. tuženika TČ za 1/20 dijela, 5. tuženicu DČ za 1/20 dijela, 6. tuženika FČ za 1/10 dijela, 7. tuženika ŽČ za 1/10 dijela, zatim Tommy d.o.o. Split za 1/5 dijela, IĐ za 1/10 dijela, ĐĐ za 1/10 dijela i CĐ za 1/5 dijela,

- da je kod Općinskog suda u Splitu vođen parnični postupak pod poslovnim brojem II-P. 1930/05 (raniji broj II-P. 31/97) u kojem su tužiteljice LČ i DĐ ustale tužbom protiv ĆĐ, TĐ i IČ radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o darovanju ovjerenog 18. siječnja 1995., kao i radi utvrđenja da su stranke, 1. tužiteljica i 2. tužiteljica, kao kćeri, i 1. tuženik, 2. tuženik i 3. tuženik, kao sinovi pok. ĐČ, suvlasnici svaki za po 1/5 dijela čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te i radi utvrđenja da su tužiteljice suvlasnice za po 1/5 dijela čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz obvezivanje tuženika da se klone svakog pačanja u navedeni dio te nekretnine, u kojem postupku je tako postavljeni tužbeni zahtjev prihvaćen u cijelosti,

- da je predmet tog postupka bio i protutužbeni zahtjev kojim su tuženici zatražili utvrđenje suvlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], svaki za po 1/3 dijela te brisanje upisa tužiteljica te FĐ (majke stranaka), svake za po 1/6 dijela, a koji je u cijelosti odbijen kao neosnovan,

- da je presuda poslovni broj II-P. 1930/05 od 19. svibnja 2008. u tom predmetu u cijelosti potvrđena presudom drugostupanjskog suda poslovni broj Gž-5036/08 od 30. siječnja 2009.,

- da je u toj pravomoćnoj presudi u predmetu poslovni broj II-P. 1930/05 utvrđeno je da je u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pok. ĐČ, kao kupac, zaključio Kupoprodajni ugovor od 18. lipnja 1970. te od prodavatelja ŽĐ kupio ½ ove čest. zem. odnosno 500 m² te da je zaključen Dodatak tom Ugovoru i to dana 20. listopada 1992. iz razloga što je u Ugovoru bilo pogrešno upisano da čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima ukupnu površinu od oko 1000 m², a trebala je stajati površina od 1375 m², s tim da u Ugovoru ostaje da je kupljeno 500 m² odnosno 500/1375 dijela ove čest. zem.; utvrđeno je i da je taj Dodatak potpisao 1. tuženik ĆĐ, a ne njegov otac; u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je sklopljen Kupoprodajni ugovor 12. lipnja 1970. te da su prodavatelji ČČ i dr. te GĐ i dr. prodali pok. ĐČ tu čest. zem. ukupne površine 1865 m²; i taj Ugovor da je imao Dodatak koji je potpisao 1. tuženik ĆĐ, a ne njegov otac i to od 4. rujna 1992. u kojem je navedeno da je predmet Ugovora pogrešno utvrđen jer je trebalo stajati čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1097 m² te da je predmet kupoprodaje i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 768 m² odnosno dio te čest. zem.,

- da su u Darovnom ugovoru koji je utvrđen ništetnim u predmetu poslovni broj II-P. 1930/05 i u kojem su potpisi punomoćnika darovatelja i obdarenika (tuženika iz tog predmeta) ovjereni 18. siječnja 1995., osim čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], predmet darovanja bile i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za koje je navedeno da su kupljene Kupoprodajnim ugovorom od 23. lipnja 1970. s Dodatkom od 4. rujna 1992.,

- da je u rješenju o nasljeđivanju poslovni broj O-116/94 od 17. lipnja 1994. Osnovnog suda u Tomislavgradu, koje je doneseno iza smrti ĐČ, sina ČČ, kao ostavinska imovina navedena samo čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je u pogledu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odbijen prijedlog 1. tužiteljice i 2. tužiteljica za raspravljanje naknadno pronađene imovine rješenjem od 16. listopada 2001.,

- da je na ročištu od 9. listopada 2001. u predmetu poslovni broj II-P. 1930/05 1. tužiteljica opisala nekretnine u k. o. [katastarska općina] koje su bile predmet Ugovora o darovanju na način da je navela da se na jednoj od nekretnina nalazi iskrcana cigla, jedno vozilo šleper i kamp kućica i da se sve to iznajmljuje, na drugoj da nema ništa te da je ta nekretnina prodana LĐ, dok je 1. tuženik na tom ročištu naveo da je cijelo kupljeno zemljište neko vrijeme, odnosno deset do dvanaest godina nakon kupoprodaje služilo kao odlagalište smeća da bi nakon toga on i braća ponudili izvjesnom Ć da može dio zemljišta ograditi i srediti tako da ga koristi kao parkiralište i to bez naknade, dok se drugo zemljište nalazi uz nekretninu uz vlasništvu t.d. [obrt] i da stoji neobrađeno i neiskorišteno,

- da je u tom predmetu dostavljena izjava od 23. rujna 1996. koju su potpisali i sačinili nasljednici pok. EČ, pok. ČČ, između kojih je i pravni prednik tužiteljice njen otac ČČ, u kojoj stoji da je nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao cjelina prodana kupcu ĐČ Kupoprodajnim ugovorom od 23. lipnja 1970. i Dodatkom od 4. rujna 1992. te da je zbog propusta prilikom prijenosa prava vlasništva 1/12 dijela i dalje ostala upisana na ime prednika potpisnika izjave odnosno njihovog pok. oca EČ,

- da je u tom predmetu poslovni broj II-P. 1930/05 4. tuženik naveo da je pročitao Ugovore iz 1970. i 1992., da se radilo o poslovima njegovog pok. djeda ĐČ o čemu da zna po pričanju majke, a od 1980. do 1990. kupljenu česticu, koja je u cijelosti bila ograđena metalnom ogradom, da je posjedovao poduzetnik Ć, pa da se na terenu još uvijek mogu vidjeti ostaci te ograde odnosno metalni stupovi, a da je do sklapanja Dodatak iz 1992. došlo jer se prilikom sređivanja katastarskog stanje za česticu oznake [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], radilo o nedostatku kvadrata na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da Dodatak od 4. rujna 1992. Kupoprodajnog ugovora nije zaključio kupac ĐČ jer je taj Ugovor zaključen nakon njegove smrti; naime, ĐČ da je umro **.**.1992. što znači da je Dodatak zaključen sedamnaesti dan nakon njegove smrti pa iako je u uvodu Dodatka navedeno da ga u svojstvu kupca zaključuje ĐČ i iako je Dodatak potpisan s prezimenom ĐČ, taj ugovor da je potpisao ĆĐ koji je u iskazu u predmetu tog suda poslovni broj II-P. 1930/05 naveo da je u potpisu na strani kupca njegov rukopis,

- da se u pregledanom predmetu tog suda poslovni broj II-P. 1930/05 na listu 33 B nalazi Predugovor o kupoprodaji nekretnina (zemljišta) od 26. rujna 1997. koji su zaključili ĆĐ, TĐ i IČ, pok. ĐČ, kao prodavatelji, i RĐ, kao kupac, koji je za predmet, osim 500 m² čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno 500/1375 dijela, imao i dio čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 1075 m², čiji su suvlasnici prodavatelji za po 256/1075 dijela, odnosno ukupno 768 m², i to za 150 DEM po m² odnosno ukupno 30.000,00 DEM koji će iznos kupac predati do 1. prosinca 1997. nakon čega da će uslijediti predaja u posjed i zaključenje konačnog ugovora,

- da je Dodatak od 4. rujna 1992. osnovnom Ugovoru zaključen je prije nego što su 1. tužiteljica i 2. tužiteljica pokrenule postupak za utvrđenje ništetnosti Ugovora o darovanju (tužbom od 13. siječnja 1997. u pregledanom predmetu tog suda poslovni broj I-P. 1930/05),

- da je pravna prednica 6. tuženika i 7. tuženika, njihove majke i punomoćnice u ovom predmetu LČ, u predmetu poslovni broj II-P. 1930/05 navela da su u trenutku smrti oca ĐČ ona i sestra DĐ (2. tužiteljica) iz tog predmeta znale samo za postojanje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne i za ostale dvije čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što je razlog zašto ove dvije čest. zem. nisu ušle u ostavinsku masu i u rješenje o nasljeđivanju iza smrti njihovog oca,

- da su saslušani svjedoci MĐ (ranijeg imena PČ), GĐ i JĐ, rođena GĐ, naveli da su od obitelji OČ tužiteljičin otac i njegov prijatelj i partner BČ, otac saslušanih svjedoka, kupili zemljište na TTTS-u, da se nisu podijelili nego da su se naknadno 2004. dogovorili da sve što je od te zemlje ostalo pripadne ČČ, predniku tužiteljice,

- da je tužiteljica je u svom iskazu navela da je Kupoprodajni ugovor samo iz formalnih razloga ''bio sačinjen na više prodavatelja'' na način da su, kao prodavatelji, uz tužiteljicu bili navedeni i pok. EČ, pok. ČČ (djed tužiteljice), ČČ (otac tužiteljice), pok. HČ (majka tužiteljice), pok. KČ, NČ, GĐ, ŠČ, pok. BČ, UČ i PČ (sada MĐ), to u Kupoprodajnom ugovoru "U Splitu, 23. lipnja 1970." kojim je ĐČ, kao kupac, od prodavatelja: ČČ, sina BČ, EČ, pok. ČČ, HČ, žene ČČ, AČ, kćeri ČČ, KČ, pok. ČČ, NČ, žene KČ, BČ, sina D, ŠČ, žene BČ, UČ, kćeri BČ, SČ, sina BČ, PČ, kćeri BČ i GĐ, sina BČ, kupio cijelu nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1865 m² za 27 novih dinara po m², što da ukupno iznosi 50.355 novih dinara; naime tu čest. zem. njen otac i njegov partner BČ da su kupili od obitelji OČ 1970. te da su je otac i njegov partner prodali predniku tuženika pok. ĐČ; kad je ta čestica prodana da je imala preko 1800 m², a kad je kupljena od T i preko 1900 m² odnosno da je u dokumentima (''papirima'') površina bila veća od onoga što je prodano pa da je zato kupac ĐČ govorio da je sporno što tu nema dovoljno kvadrata; radi tih prigovaranja i tvrdnji pok. ĐČ otac da je htio ispraviti tu nepravdu: objasnio je tužiteljici da se radi toga 1992. zaključio Dodatak Kupoprodajnog ugovora pa taj Ugovor da su u svojstvu prodavatelja zaključili njen otac i njegov partner BČ, a u svojstvu kupaca nasljednici ĐČ odnosno njegova tri sina; u tom Dodatku ugovora da je stajalo da će sinovi ĐČ biti vlasnici 1097 m² parcele iz Ugovora iz 1970. te 756 m² druge parcele oznake [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno nove oznake [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer da se radilo o parceli koja je tik do druge parcele od 500 m² koju je kupio ĐČ; nakon sklapanja Dodatka Ugovora sinovi ĐČ da su spojili te dvije parcele: dio od 500 m² i ovaj dio (iz Dodatka Ugovora) od 756 m² i sve prodali OĐ i njegovom sinu CĐ; nadalje da nakon zaključenja Kupoprodajnog ugovora iz 1970. ĐČ nije ušao u posjed čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nego da su tek 1992. Mijini sinovi ušli u posjed i to u posjed 1097 m² jer da je tako čestica izgledala 1992., da su napravili montažno-aluminijski objekt gdje se prodavao građevinski materijal; po pričanju oca [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] da je pet ili šest godina prije kupovine od obitelji OČ izgubila nešto m² jer je tu prošla cesta tako da je inicijalno 1970. nedostajalo 100 m² i da se tih 100 m² odnosilo na put: to da je razlika između 1900 m² i prodanih 1800 m², a put da je između te parcele i parcele susjeda sa zapadne strane [adresa] koji da je ''izmješten'' na parcelu oznake [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]; njen otac da je nekretninu nove oznake [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u sadašnjem obliku i površini posjedovao i koristio nakon 1992. pa sve do smrti (2017.) tako da je posjedovao dio te čest. zem. uz cestu jer ta čest. zem. nije bila ograđena te su se u tom dijelu nesmetano parkirali automobili, tko god da je prolazio, a osim toga, da je njen otac tuda i prolazio do ostalih parcela jer ih je obrađivao, a njen sin da je tu nasuo neki građevinski materijal i to u tri navrata: prije pet godina, prije tri godine i prije dvije godine,

- da je uviđajem na licu mjesta sud utvrdio da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] djelomično makadamska površina, a djelomično zarasli guštik, da se prema istoku nalazi napušteni betonski plato gdje je nekada postojao kontejner; prema istoku granica da je označena drvenim stupovima, stupovi se vide i na sjevernoj granici, granica prema zapadu da nije vidljiva, a prema jugu da ide skroz do pločnika s tim da su u zemlju zabodene metalne šipke, kao i da je opći dojam da je nekretnina zapuštena,

- da je sudski vještak Ante Bošnjak u svom nalazu i mišljenju prikazao izvorni oblik i položaj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na isječku skena staroga austrijskog katastarskog plana te je na skici tu čest. zem. označio žutom bojom; da grafički izmjerena površina od 1975 m² odgovara dopuštenim odstupanjima odnosno površini od 1875 m² koja je navedena u Ugovoru iz 1970.; provedbom parcelacijskih elaborata da je predmetnoj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] promijenjen oblik i površina na način da grafički izmjerena površina iznosi 1160 m² što da je u granicama dopuštenih odstupanja te da odgovara površini od 1097 m² iz Dodatka (iz 1992.) Kupoprodajnog ugovora; predmetna čestica stare austrijske izmjere [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da se na trenutno važećem katastarskom planu nove izmjere nalazi u sjevernom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je definirana na skici točkama 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 1 u površini od 1160 m² te da međe navedenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi nisu vidljive; kompletna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi da je utabana zemljana površina koja se koristi kao parking,

- da je sudski vještak također prikazao i drugu nekretninu: čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je naveo da ova čest. zem. ima grafički izmjerenu površinu od 1134 m² što da je u granicama dopuštenih odstupanja te da odgovara upisanoj površini od 1075 m²; ta čest. zem. da se na trenutno službenom katastarskom planu nove izmjere nalazi na dijelovima četiri katastarske čestice označene kao likovi od 1 do 4 i to na način da je: lik 1 u površini od 598 m² dio čest. zem. [katastarska čestica], lik 2 u površini od 133 m² dio čest. zem. [katastarska čestica], lik 3 u površini od 247 m² dio čest. zem. [katastarska čestica] i lik 4 u površini od 156 m² dio čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], koji dijelovi da su u naravi utabana ravna površina bez jasno vidljivih međa sa zapada, sjevera i istoka dok je južna međa u naravi sjeverni rub parkinga i zgrade,

- da je sudski vještak je svom dopunskom nalazu i mišljenju naveo da je čestica nove izmjere 428 k. o. [katastarska općina] u izmjerenoj površini od 1594 m² nastala od dijelova tri čestice stare austrijske izmjere koje je u skici izmjere prikazao kao dijelove A, B i C i to na način da je: dio oznake A u površini od 1160 m² nastao od čestice stare austrijske izmjere 5862/7, dio oznake B u površini od 187 m² nastao od čestice stare austrijske izmjere 5862/8 i dio oznake C u površini od 247 m² nastao od čestice stare austrijske izmjere 10766/1, sve k. o. [katastarska općina]; da se nova katastarska izmjera za k. o. [katastarska općina] počela raditi još prije Domovinskog rata te da je stupila na snagu u katastru 1997., a u zemljišniku 2009.; cijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je u naravi većim dijelom utabana zemljana površina bez jasno vidljivih međa,

- da je sudski vještak Ante Bošnjak saslušan na raspravi ponovio da je predmetna čest. zem. stare austrijske izmjere 5862/7 k. o. [katastarska općina] u vrijeme sklapanja Ugovora iz 1970. imala upisanu površinu 1875 m², što izmjereno grafički iznosi 1975 m² i u granicama je dopuštenih odstupanja, jer da dopušteno odstupanje za staru austrijsku izmjeru iznosilo 20%, da je iz dostupnih arhivskih podataka jasno da je predmetna čestica do 1992. provedbom parcelacijskih elaborata umanjena na 1097 m², da grafički izmjerena površina iznosi 1160 m² što da opet ulazi u okvir dopuštenog odstupanja od 20%, da je slijedeća ključna promjena nova katastarska izmjera koja je za k. o. [katastarska općina] stupila na snagu u katastru 1997. a u zemljišniku 2009., a da je umanjenja površina od 1097 m² provedena prije Dodatka iz 1992. Kupoprodajnom ugovoru,

- da je u dodatnom dopunskom nalazu i mišljenju sudski vještak naveo da je predmetnoj čestici stare oznake [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini 1097 m² geodetskim elaboratom usklađenja iz 2004. površina povećana na 1584 m² i to parcelacijskim elaboratom koji je napravljen na temelju provedene nove katastarske izmjere bez ikakvog preispitivanja na čiji je račun povećanje izvršeno; u novoj izmjeri čestici da je dodijeljen broj 428 i površina od 1584 m² što da je trenutno važeći službeni podatak.

6. Na temelju prednjih utvrđenja prvostupanjski je sud smatrao da je Dodatak od 4. rujna 1992. Kupoprodajnom ugovoru zaključen nakon smrti pok. ĐČ, na način da sestre ĆĐ i to LČ i DĐ o tom pravnom poslu nisu imala nikakvih saznanja i na način da je zaključen i u odnosu na suvlasničke udjele drugih sinova pok. ĐČ: DČ i ČČ bez uredne punomoći za njihovo zastupanje, a da nisu pruženi bilo kakvi dokazi da su ostali sinovi pok. ĐČ taj pravni posao naknadno odobrili. Stoga je taj sud smatrao da takav Ugovor ne proizvodi nikakve pravne učinke odnosno da je ništetan pa da je na snazi osnovni Kupoprodajni ugovor iz 1970. na temelju kojeg je pok. ĐČ stupio u posjed cijele čest. zem. ranije oznake [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1875 m².

6.1. Pri tome, prvostupanjski je sud smatrao da je uistinu pok. ĐČ kao kupac negodovao ocu tužiteljice pok. ČČ radi ''manjka kvadrata'' ali oko 100 m², a ne radi manjka od više od 700 m², iz razloga što je ta nekretnina u vrijeme zaključenja Ugovora 1970. imala grafički izmjerenu površinu od 1975 m² što se upravo za 100 m² razlikuje od površine od 1875 m² koja je navedena u Ugovoru iz 1970. Prama shvaćanju prvostupanjskog suda ta razlika se odnosila na put, i to baš na put između te parcele i parcele susjeda sa zapadne strane Aljinovića.

6.2. Nadalje je prvostupanjski sud smatrao da 1. tuženik nije upisan kao suvlasnik, zbog čega u odnosu na njega nije osnovan zahtjev za utvrđenje, brisanje i upis suvlasničkog prava tužiteljice.

6.3. Isto tako, prema shvaćanju prvostupanjskog suda tužiteljica, nije uspjela dokazati u ovom postupku da 2., 3., 4., 5., 6. i 7. tuženici, kao univerzalni i singularni nasljednici kćeri pok. ĐČ: LČ i DĐ, Kupoprodajnim ugovorom iz 1970. nisu stekli dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji predstavlja razliku površine od 1097 m² (iz Dodatka osnovnom Ugovoru) i površine od 1584 m² koja predstavlja upisanu površinu nakon geodetskog elaborata usklađenja iz 2004., kao što nije ni dokazala kako razlika u površini od 487 m² predstavlja suvlasnički dio od 40/120 dijela koji potražuje u ovom postupku.

7. Predmet postupka predstavlja zahtjev kojim je tužiteljica zatražila utvrđenje da je vlasnica zemljišta označenog kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zvane [adresa], za 40/120 dijela te ovlaštenje da na temelju presude izvršiti upis prava vlasništva na ime svoje ime uz istovremeno brisanje tog prava s imena upisanih tuženika i to ''razmjerno veličini njihovih suvlasničkih udjela''. Pri tome tužiteljica taj svoj zahtjev temelji na činjenici da je njen prednik prodao predmetnu nekretninu ranije oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] ali ne u cijeloj površini, pa kako je toj nekretnini 2004. promijenjena površina na način da joj je povećana površina za 487 m² da ta promjena površine je u biti suvlasništvo tužiteljice.

7.1. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da je predmetna nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u vrijeme kada je prednik tužiteljice zajedno s pok. BČ stvarno prodao pok. ĐČ imala površinu od 1865 m² te da je sin pok. ĐČ VĐ sklopio s prodavateljima Dodatak tom ugovoru na način da je utvrdio da čest. zem. [katastarska čestica] ima površinu od 1097 m². Isto tako, iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da je predmetna čestica 1992. provedbom parcelacijskih elaborata umanjena na 1097 m², da bi potom usklađenjem iz 2004. površina povećana na 1584 m² i to parcelacijskim elaboratom koji je napravljen na temelju provedene nove katastarske izmjere bez ikakvog preispitivanja na čiji je račun povećanje izvršeno. Također, iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da je u novoj izmjeri čestici dodijeljen broj 428 i površina od 1584 m².

8. U okolnostima takvih utvrđenja, i po ocjeni ovoga drugostupanjskog suda tužiteljica nije dokazala postojanje neke pravne osnove stjecanja svog prava vlasništva odnosno suvlasništva predmetne nekretnine.

8.1. Naime, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da tužiteljica nije dokazala da je suvlasnica čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a i po ocjeni ovog suda takvo utvrđenje ne proizlazi ni iz rezultata provedenog postupka. Pri tome je za navesti da iz činjenice da je promijenjena površina predmetne nekretnine od njene prodaje do danas, pri čemu je ta površina i nadalje manja od površine iz Kupoprodajnog ugovora, nije razvidna osnovanost tužbenog potraživanje odnosno da bi upravo tužiteljica zbog nastalih promjena u površini prodane nekretnine bila suvlasnica predmetne nekretnine upravo za 40/120 dijela. Takva utvrđenja ne proizlaze ni iz navoda tužiteljice da je njen otac koristio dio čest. zem. [katastarska čestica] uz cestu gdje su se nesmetano parkirali automobili, a i gdje je njen sin u tri navrata nasuo građevinski materijal. To iz razloga jer je tužiteljica bila dužna svoj zahtjev dokazati odgovarajućim dokaznim sredstvima na temelju kojih bi onda sud morao bez dvojbe i na siguran način utvrditi da je tužiteljica suvlasnica predmetne nekretnine ili, s obzirom na njene navode, eventualno vlasnica odgovarajućeg realnog dijela, a što nije.

9. U svojoj žalbi tužiteljica osporava utvrđenja prvostupanjskog suda navodeći da je taj sud zanemario činjenicu da je upravo parcelacijom 2004. sporna nekretnina povećana za 487 m², pa da nije jasno na temelju čega prvostupanjski sud zaključuje da su tuženici u posjedu od 1970. baš površine od 1875 m², kao i što nije jasno kako to prvostupanjski sud smatra da su tuženici stekli nekretninu površine 1875 m², jer to proturječi nalazu i mišljenju vještaka i zk. izvatku za predmetnu nekretninu u kojem je trenutna navedena površina od 1584 m². Međutim, kod činjenice da tužiteljica nije dokazala svoju osnovu traženog suvlasništva bez utjecaja su žalbeni navodi kojima ona ukazuje na promjene površine predmetne nekretnine, što se ponovno ističe.

10. U odnosu na žalbene navode kojima tužiteljica osporava utvrđenje prvostupanjskog suda da je taj sud po službenoj dužnosti utvrdio ništetnost Dodatka ugovoru iz 1992. jer to nijedna stranka nije tražila, za odgovoriti je žaliteljici da ti navodi nisu relevantni u odnosu na njeno utvrđenje prava suvlasništva jer pitanje valjanosti tog ugovora ne ukazuje da bi ona bila eventualna suvlasnica predmetne nekretnine i da bi njena osnova proizlazila iz tog dodatka ugovora, pa su bez znajača i žalbeni a navodi da bi joj takvim postupanjem suda bilo povrijeđeno pravo na pošteno suđenje.

11. Tijekom prvostupanjskog postupka taj je sud u dovoljnoj mjeri raspravio sve činjenice koje su od odlučnog značenja za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom sporu. Pravilnom ocjenom izvedenih dokaza prvostupanjski je sud pravilno dobio tužbeni zahtjev jer tužiteljica nije dokazala da je na valjan način stekla pravo suvlasništva predmetne nekretnine.

11.1. Dakle, u skladu s člankom 114. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV) vlasništvo se može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. U konkretnom slučaju tužiteljica je u tijeku postupka (samo) tvrdila da pravo suvlasništva predmetne nekretnine i nadalje ima jer se povećala površina predmetne nekretnine dok nije ni tvrdila niti dokazala postojanje neke druge valjane pravne osnove za stjecanje prava vlasništva iz citirane odredbe, pa uistinu tužiteljica na taj način nije dokazala osnovanost tužbenog zahtjeva, zbog čega je njenu žalbu trebalo dobiti i potvrditi pobijanu presudu.

12. Odluka o naknadi parničnog troška, po kojoj je tužiteljica dužna tuženiku naknaditi parnični trošak temelji se na članku 154. stavku 1. ZPP-a, kao što je pravilno odlučio prvostupanjski sud, a što tužiteljica posebno žalbom i ne osporava.

13. Slijedom navedenog trebalo je primjenom odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci ove odluke.

Split, 30. listopada 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Andrea Boras-Ivanišević