Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj Gž-1299/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu po sudcu tog suda Marku Pribisaliću, kao sudcu pojedincu, u građanskopravnoj stvari tužiteljice KT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Danijel Klobučar, odvjetnik u odvjetničkom društvu Lovrić&Klobučar j.t.d., Zagreb, protiv tuženika JT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Mučnjak, odvjetnik u Zagrebu, radi smetanja posjeda, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv rješenja Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 78 Psp-76/2022-15 od 2. lipnja 2023., koje rješenje je ispravljeno rješenjem istog suda poslovni broj 78 Psp-76/2022-23 od 27. prosinca 2023. i odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv rješenja Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 78 Psp-76/2022-16 od 15. svibnja 2023., dana 30. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 78 Psp-76/2022-15 od 2. lipnja 2023., koje rješenje je ispravljeno rješenjem istog suda poslovni broj 78 Psp-76/2022-23 od 27. prosinca 2023.

II. Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje rješenja Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 78 Psp-76/2022-16 od 15. svibnja 2023.

III. Odbija se tužiteljičin zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

IV. Odbija se tuženikov zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem poslovni broj 78 Psp-76/2022-15 od 2. lipnja 2023. odlučeno je kako slijedi:

„I. Utvrđuje se da je tuženik JT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetao tužiteljicu KT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u njezinom posljednjem suposjedu prava služnosti puta koji, u korist nekretnine označene u katastarskom operatu kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u neravnoj liniji širine 1 metar i dužine približno 31 metar, u smjeru jug-sjever, prolazi preko nekretnine označene u katastarskom operatu kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s početkom u točki tromeđe katastarskih čestica [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a završetkom na dijelu granice između katastarskih čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji se u dužini od 1 metra proteže od točke tromeđe katastarskih čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do točke na granici katastarskih čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se nalazi 1 metar istočno od točke tromeđe katastarskih čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da je točno neutvrđenog dana u lipnju 2022. godine zemljom, kamenjem i iščupanim raslinjem zatrpao dio gore opisanog puta i time onemogućio tužiteljicu da se njime služi.

II. Nalaže se tuženiku JT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 dana na nekretnini označenoj u katastarskom operatu kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], radi nesmetanog korištenja puta opisanog u točki I. izreke, uspostavi posjedovno stanje kakvo je postojalo u času smetanja opisanog u točki I. izreke, na način da predmetni put iz točke I. izreke oslobodi od nabacane zemlje, kamenja, iščupanog raslinja i bilo kakvih drugih prepreka za korištenje.

III. Tuženiku JT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], se zabranjuje ovakvo ili slično smetanje posjeda ubuduće.

IV. Nalaže se tuženiku JT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužiteljici KT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prouzročeni trošak parničnog postupka u iznosu od 596,95 EUR/4.497,75 KN1 sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena i to od 17. svibnja

V. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka kao neosnovan.“

2.Navedeno rješenje ispravljeno je rješenjem istog suda poslovni broj 78 Psp- 76/2022-23 od 27. prosinca 2023. kako slijedi:

„Ispravlja se ovosudno rješenje poslovni broj 78 Psp-76/2022-15 od 02. lipnja 2023. godine na način da u izreci rješenja pod točkom I. u sedmom retku odozgo i desetom retku odozgo umjesto pogrešno napisane oznake k.č.br. "1055" treba stajati "11055".“

3.Rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj 78 Psp-76/2022-16 od 15. svibnja 2023. određena je privremena mjera sljedećeg sadržaja:

„I. Radi osiguranja nenovčane tražbine određuje se privremena mjera te se tuženiku zabranjuje obavljanje bilo kakvih daljnjih građevinskih radova na nekretnini označenoj u katastru kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji bi imali za posljedicu istovar zemlje, kamenja, raslinja ili drugog materijala na dio predmetne čestice nad kojim se, u smjeru sjever-jug, prostire put u neravnoj liniji širine 1 metar i dužine približno 31 metar, s početkom u točki tromeđe katastarskih čestica [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a s završetkom na dijelu granice između katastarskih čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do točke na granici katastarskih čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se nalazi 1 metar istočno od točke tromeđe katastarskih čestica [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

II. Protivniku osiguranja se ostavlja rok od 24 sata, računajući od dana dostave ovog rješenja, da postupi u skladu s obvezom iz točke I., uz prijetnju novčanom kaznom u slučaju nepostupanja prema predmetnoj obvezi.

III. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnosti rješenja u ovom predmetu ili do drugačije odluke suda ako se okolnosti, zbog kojih je mjera određena kasnije promjene tako da mjera više nije potrebna.“

4.Protiv navedenoga rješenja od 2. lipnja 2023. žali se tuženik pobijajući tu odluku u cijelosti i zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP), predlažući rješenje preinačiti i tužbeni zahtjev odbiti kao neutemeljen, odnosno odluku ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

5.Tuženik je podnio žalbu i protiv spomenutog prvostupanjskog rješenja kojim je određena mjera osiguranja, pobijajući tu odluku u cijelosti zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. ZPP-a i predlažući rješenje preinačiti i prijedlog za osiguranje odbiti, podredno ukinuti rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

6.U odgovoru na tuženikovu žalbu protiv rješenja kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev, tužiteljica se usprotivila žalbenim navodima predlažući žabu obiti kao neutemeljenu i potvrditi pobijano rješenje.

7.Žalba protiv rješenja poslovni broj 78 Psp-76/2022-15 od 2. lipnja 2023. nije utemeljena.

8.Žalba protiv rješenja poslovni broj 78 Psp-76/2022-16 od 15. svibnja 2023. nije utemeljena.

9.Spis predmeta dostavljen je Županijskom sudu u Splitu na rješavanje po obje žalbe dana 19. svibnja 2025.

10.U odnosu na pobijano rješenje poslovni broj 78 Psp-76/2022-15 od 2. lipnja 2023.:

11.Suprotno navodima iz tuženikove žalbe, nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, a niti koja druga bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a pa se zakonitost i pravilnost prvostupanjskog rješenja može ispitati.

12.Predmet spora i u ovom žalbenom stadiju postupka je tužiteljičin zahtjev za posjedovnom zaštitom i to zaštitom posjeda prava stvarne služnosti puta u korist njezine nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u neravnoj crti širine 1 metar i dužine približno 31 metar, u smjeru jug-sjever, koji put prolazi preko nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a kako je detaljno navedeno u izrijeci pobijane prvostupanjske odluke.

13.U postupku koji je prethodio donošenju pobijane odluke, prema stanju u spisu, prvostupanjski sud je u bitnom utvrdio slijedeće:

-kako tužiteljica u tužbi navodi da je suposjednica i izvanknjižna suvlasnica nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], brijeg, voćnjak, pov. 1108 m2, ukupne površine 1108 m2, k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina u zemljišnim knjigama odgovara dijelovima zemljišnoknjižnih [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], kako u korist nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] posljednjih 100 godina postoji neuknjiženo pravo služnosti puta preko nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], brijeg, voćnjak i da se put u širini do 1 metra prostire preko poslužne nekretnine, u neravnoj crti dužine približno 31 metar, kako tužiteljica kao i ostali suposjednici nekretnine koriste taj put bez ikakvih prigovora posjednika i vlasnika k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] već 65 godina radi pristupanja predmetnoj nekretnini u svrhu košnje trave te poduzimanja drugih potrebnih mjera održavanja te kako je dana 17. lipnja 2022. saznala kako je tuženik, bez ikakvoga sudskog ili zakonskog ovlaštenja te bez dopuštenja tužiteljice i/ili ostalih posjednika prava služnosti puta, točno neutvrđenog dana u lipnju 2022., pomoću buldožera zatrpao gornji dio puta zemljom, kamenjem i iščupanim raslinjem te je tužiteljicu onemogućio u faktičnom izvršavanju prava služnosti puta,

-kako je tuženik u odgovoru na tužbu istakao prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći kako je posjednik predmetne nekretnine (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) njegova majka FT, dok je tuženik pomoćnik u posjedovanju, kako od svih navodnih suposjednika k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jedino tužiteljica neutemeljeno ustaje s tužbom, kako radnje stvarne posjednice i vlasnice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] niti potpuno isključuju iz eventualnog suposjeda tužiteljicu niti bitno ograničavaju dosadašnji način izvršavanja faktične vlasti na predmetu spora, kako je stvarna vlasnica s povjerenjem u zemljišne knjige nekretninu stekla neopterećenu pravom služnosti, da se predmetni put ne vidi niti iz snimke iz zraka putem Internet stranice Geoportal Državne geodetske uprave, a tužiteljica ima pristup do svoje nekretnine i uz istočnu među k. č. br. [katastarska čestica] preko javnog puta označeno kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te kako tužiteljica nije mogla dosjelošću steći pravo služnosti budući da je isto dano na zamolbu i do opoziva, a ako bi i imala suposjed služnosti tuženiku bi pripadalo pravo prelaganja služnosti ako je izvršavanje na dosadašnjem mjestu osobito tegobno,

-kako je u postupku izveden dokaz očevidom na predmetnoj nekretnini te je tužiteljica osobno pokazala mjesto gdje je donjim dijelom zatrpanog dijela zemljišta prolazila staza, navodeći da se koristi preko 100 godina za prilaz njezinom voćnjaku, a svjedok, LT pokazao kako je i on taj put koristio radi pristupa svojem voćnjaku koji se nalazi iza voćnjaka tužiteljice, dok ČT navela da je suglasna s iskazom svojeg supruga LT, a tuženik potvrdio da je poravnao dio brijega kako bi se djeca mogla igrati, sve po nalogu svoje majke,

-kako je svjedok LT u iskazu naveo da je „starosjedilac u ovom dijelu grada“, kako su taj put odnosno stazu širine jedan metar koja je predmet spora, koristili ne samo oni, već i njihovi predci preko 100 godina kako bi došli do svog zemljišta, da ima zemljište na drugoj strani i mora prijeći preko te staze kako bi pristupio svom dijelu zemljišta, kako je čuo kako tuženik želi graditi kuću i mislio da će ta staza ostati, ali taj dio zemljišta je navožen gdje je bila staza te on više ne može s kolicima ("tačkama") prolaziti dijelom gdje je bila staza te bi se radi pristupa svom zemljištu trebao koristiti dijelom zemljišta tužiteljice, ali je to njezino privatno vlasništvo, da se kao i on i tužiteljica koristila spornim dijelom staze kako bi pristupila na svoju zemlju te kako je ta staza bila utabana i da je na dijelu zemljišta gdje je tuženik navozio i izravnao zemlju bila dotična staza,

-kako slični zaključci proizlaze i iz iskaza svjedokinje ČT koja potvrđuje kako živi u ovom dijelu grada već 47 godina i da je hodala po spornoj stazi jer ima voćnjak s druge strane zemljišta tuženika gdje je bila ta staza te nemaju drugog pristupnog puta svom voćnjaku, kako je prije taj dio zemljišta gdje je bila staza bio ravan, a sada je podignuta visina te je strmo tako da ne može prolaziti do svog zemljišta, kako su oni uvijek prolazili tom spornom stazom te da im baka tuženika UT nikada nije osporavala pravo prolaza s tim što nisu sklapali nikakve posebne dogovore,

-kako je svjedok ET, sin tužiteljice, naveo da je staza postojala od njegovog rođenja, a početak staze preko zemljišta tuženika išao od njihove šupe, kako je tuženik počeo kopati na svom dijelu voćnjaka, napravio iskop na gornjem dijelu i zatrpao stazu tako da se ne može prolaziti više preko nje, a koje navode potvrđuje i svjedokinja KTĆ, kćer tužiteljice, ističući kako je postojao uvijek put između kuća i voćnjaka, a osim njihovog voćnjaka prvi je bio voćnjak bake tuženika ZT, potom njihov voćnjak, a onda do njihovog voćnjaka je voćnjak susjeda ČT te su oni uvijek koristili stazu koja je išla donjim rubom voćnjaka bake tuženika,

-kako iz iskaza tuženikove majke FT proizlazi da je ona naslijedila dio zemljišta i kuću od svoje majke te je ovo zemljište njezino vlasništvo, kako njezin sin, tuženik, dolazi s djecom u posjete, a kako je njihovo dvorište malo ona je rekla da će unajmiti bagerista kako bi izravnao njezin dio zemljišta da bi se djeca mogla tu igrati i susjedi zbog toga nemaju nikakvih problema jer mogu prolaziti onim dijelom zemljišta kojeg je ona dala izravnati, s tim što joj nije poznato da bi postojala „neka stara staza koju su koristili drugi“ preko njezina zemljišta, kao i da nije postojao nikada utabani put, a oni nikada nikomu nisu zabranjivali prolaz preko njihovog zemljišta,

-kako iz iskaza tužiteljice proizlazi da se ona spornom stazom koristi od 1967. godine kada je njezin muž kupio kuću u [adresa] i voćnjak, a da je staza prelazila preko zemljišta tuženika preko 100 godina, kako je tuženik naručio bager i izravnao zemljište i nakon toga ona pokušala razgovarati s tuženikom da joj vrati stazu, a on joj rekao kako će joj on omogućiti prijelaz preko njegovog zemljišta odnosno pristup do njezina voćnjaka na dijelu zemljištu gdje on to hoće,

-kako je tuženik naveo da živi u majčinoj kući sa ženom i dvoje djece te ima jako malo dvorište pa mu je majka predložila izravnati voćnjak koji se nalazi na strmini, a kako bi se djeca imala gdje igrati i nije mu poznato „što je sada problem“ jer susjedi mogu prolaziti preko ovog izravnatog dijela do voćnjaka.

14.Imajući u vidu navedena utvrđenja, prihvaćajući kao vjerodostojne iskaze svjedoka LT, ČT, ET, JTĆ, prvostupanjski sud je zaključio kako je tužiteljica imala posljednji mirni suposjed prava stvarne služnosti puta, odnosno imala faktičnu vlast glede te stvarne služnosti jer je redovito koristila stvarnu služnost puta, zajedno s ostalim ovlaštenicima, odnosno prolazila putem kako bi došla do svojeg zemljišta (voćnjaka), kako je postojala staza koju je koristila tužiteljica od 1967. godine kada je kupio kuću i voćnjak njezin suprug, da su stazu nesmetano koristili osim nje i njezine obitelji i susjedi ČT, kako je staza bila i utabana te je tuženik u mjesecu lipnju 2022. godine angažirao bagerista koji je poravnao zemljište koje se nalazi iznad staze te je zemlju iznad staze koja je predmet spora nabacio na stazu, kao i nabacio korov i raslinje, čime je onemogućen prolaz stazom tužiteljici do njezina voćnjaka, a pritom nije sporno kako bi tužiteljica mogla pristupiti svom voćnjaku nakon što je tuženik poravnao zemljište iznad staze „tako da se popne malom strminom do ravnog (poravnatog) dijela zemljišta, a potom se spusti do svog voćnjaka“. Kako je na ovaj način tuženik smetao suposjed prava stvarne služnosti puta sukladno članku 20. stavku 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZVDSP) pa da tužiteljica ima pravo na posjedovnu zaštitu u smislu odredaba ZVDSP-a te je tužbeni zahtjev u cijelosti prihvaćen.

15.Navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda imaju osnovu u sadržaju dokaza provedenih u postupku, a koje dokaze je sud prvog stupnja u bitnom pravilno cijenio u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a i o čemu prvostupanjsko rješenje sadrži prihvatljive razloge.

16.Člankom 21. stavak 1. ZVDSP-a propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Iz članka 22. stavak 1. ZVDSP-a proizlazi da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Iz stavka 2. i 3. tog članka proizlazi kako sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu, a pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno. Člankom 24. stavak 1. ZVDSP-a propisano je kako je svaki suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

17.Člankom 16. stavak 1. ZVDSP-a propisano je da kad posjednik jedne nekretnine jednostrano učini glede nekretnine koju drugi posjeduje nešto što taj ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne služnosti na drugoj nekretnini kao poslužnoj. U smislu članka 29. stavak 2. istog Zakona posjed prava ne prestaje samim neizvršavanjem sadržaja prava stvarne služnosti dok ga njegov posjednik može izvršavati ako to želi, ali prestaje kad posjednik poslužne nekretnine prestane činiti što je dotada činio, prestane trpjeti da se i dalje izvršava sadržaj prava služnosti na njegovoj nekretnini, odnosno prestane propuštati što je do tada propuštao, ako posjednik prava ne ostvari zaštitu svoga posjeda.

18.Člankom 441. ZPP-a propisano je:

Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

19.Dakle, čin smetanja posjeda je takav čin kojim se samovlasno mijenja postojeće posjedovno stanje, faktična vlast na stvari i to uznemiravanjem posjednika u posjedu ili oduzimanjem posjeda i samo u slučaju takvog smetanja posjednik ima pravo na posjedovnu zaštitu.

20.U konkretnom slučaju, kako je već navedeno, prvostupanjski sud je iz rezultata dokaznog postupka u bitnom pravilno zaključio kako je tužiteljica preko predmetne nekretnine na kojoj je tuženik poduzeo radnje kopanja i nasipavanja prolazila pješice do svoje nekretnine, odnosno kako je bila u posjedu prava stvarne služnosti na toj nekretnini kao poslužnoj, jer je prolazila putem preko nje do svoje nekretnine dijelom i utabane staze. Dakle, tužiteljica je kao posjednik jedne nekretnine time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekla posjed prava stvarne služnosti na drugoj nekretnini kao poslužnoj. Također, nije dvojbena pa i nije sporna činjenica kako je tuženik angažirao bagerista koji je doveo radni stroj i poravnao zemljište koje se nalazi iznad ranije utabane staze te je zemlju s dijela iznad staze koja je predmet spora nabacio na tu stazu, kao i nabacio korov i raslinje, čime je onemogućen prolaz stazom tužiteljici do voćnjaka. Ovakva činjenična utvrđenja u bitnom prihvaća i ovaj drugostupanjski sud jer ona proizlaze iz izvedenih dokaza, a žalitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju pravilnost utvrđenja prvostupanjskog suda.

21.Dakle, tužiteljica može s uspjehom u ovom parničnom postupku zahtijevati posjedovnu zaštitu jer je u postupku utvrđeno kako je bila u (su)posjedu prava stvarne služnosti na nekretnini koja je u tuženikovu posjedu, kao poslužnoj. Glede navoda žalitelja koji se svode na to da tužiteljica ne bi bila posljednji mirni posjednik predmetne nekretnine (odnosno posjednik prava služnosti) valja istaći kako je prvostupanjski sud iz rezultata dokaznog postupka pravilno utvrdio da je tužiteljica koristila predmetni dio nekretnine dugi niz godina te je utvrdio i na koji način je ostvarivala svoj posjed prava služnosti, a pritom je taj sud naveo i razloge zbog kojih je prihvatio kao vjerodostojne iskaze spomenutih svjedoka. Koje će dokaze prihvatiti, odnosno koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje prvostupanjski sud prema svom uvjerenju sukladno članku 8. ZPP-a, a tuženik nije doveo u sumnju pravilnost navedenih zaključaka prvostupanjskog suda. Ne radi se o pogrješnoj ocjeni dokaza i o djelomičnom prihvaćanju iskaza svjedoka, kako to očito pogrješno drži tuženik, u okolnostima kada sud poklanja vjeru iskazu određenog svjedoka, a pritom pravilno dovodeći u svezu taj iskaz s ostalim rezultatima dokaznog postupka i u tom pogledu nije odlučno pitanje možebitnih različitih navoda određenih drugih svjedoka i to onih koji su u rodbinskom odnosu sa strankama i samim time zainteresirani za ishod postupka.

22.Glede žalbenih navoda treba istaći i kako tuženik u ovom žalbenom stadiju postupka u bitnom osporava navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda, međutim gubi iz vida kako je prvostupanjski sud sve odlučne činjenice pravilno utvrdio iz rezultata provedenoga dokaznog postupka. Tuženik nije dokazao svoje navode prema kojima bi poduzeo predmetne radnje i izveo radove na zemljištu isključivo u ime i po nalogu svoje majke, a teret dokaza tih odlučnih, a među strankama prijepornih činjenica leži na tuženiku. Neutemeljeno tuženik navodi i da prvostupanjski sud ne bi utvrdio je li tužiteljica stekla pravo služnosti dosjelošću jer je prvostupanjski sud pravilno utvrdio kako je tužiteljica izvršavala sadržaj predmetne služnosti dugi niz godina i za svoje zaključke dao potpuno jasne i prihvatljive razloge.

23.Konačno, u pogledu žalbenih navoda koji se odnose na to kako izrijeka prvostupanjskog rješenja ne bi bila određena u kondemnatornom dijelu i slijedom toga da bi bila počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, valja navesti kako je iz sadržaja izrijeke odluke jasno na što se odnosi i kondemnartoni dio izrijeke rješenja pa se pobijana odluka može ispitati. Ostala pitanja koja se tiču provedbe prvostupanjskog rješenja mogu biti predmet u možebinom ovršnom postupku.

24.Iz navedenoga proizlazi kako je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev prihvatio. Stoga je, postupajući temeljem članka 380. točka 2. u svezi s člankom 368. stavak 1. ZPP-a, trebalo žalbu odbiti kao neutemeljenu i potvrditi prvostupanjsku odluku.

25.U odnosu na rješenje poslovni broj 78 Psp-76/2022-16 od 15. svibnja 2023.:

26.U smislu članka 346. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, dalje u tekstu OZ), radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna kako bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

27.Pravilno je u bitnom prvostupanjski sud zaključio kako je tužiteljica učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine kao i učinila vjerojatnim da je mjera potrebna kako bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, cijeneći pritom kako je predmetna povlasna nekretnina u naravi voćnjak, koji zahtjeva konstantno održavanje, košnju, obrezivanje, branje, špricanje i slično, a za vrijeme trajanja spornih građevinskih radova nedvojbeno i nastupa opasnost za nastanak štete koja se ne bi mola nadoknaditi jer bi uzgajane voćke mogle propasti. Takve zaključke prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, a žalitelj nije doveo u sumnju njihovu utemeljenost i pravilnost.

28.Tuženik i u žalbi protiv ovog rješenja neutemeljeno ističe kako bi u prvostupanjskom postupku bila počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer da izrijeka prvostupanjskog rješenja ne bi bila određena u kondemnatornom dijelu, međutim iz sadržaja odluke jasno na što se odnosi i kondemnartoni dio izrijeke rješenja pa se pobijana odluka može ispitati.

29.Dakle, pobijanim rješenjem je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je prijedlog prihvatio te je, postupajući temeljem članka 380. točka 2. u svezi s člankom 368. stavak 1. ZPP-a, trebalo žalbu odbiti kao neutemeljenu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

30.Prvostupanjska odluka o troškovima postupka donijeta je primjenom članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., 158/23), a tuženik u tom dijelu određeno i ne pobija prvostupanjsku odluku.

31.Tužiteljičin zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka odbijen je kao neutemeljen jer taj trošak nije bio potreban za vođenje postupka.

32.Tuženikov zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka odbijen je kao neutemeljen jer tuženik nije uspio u žalbenom stadiju postupka.

33.Zbog navedenoga je odlučeno kao u izrijeci ovog rješenja.

Split, 30. listopada 2025.

Sudac

Marko Pribisalić