Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-4158/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Davorka Kučana predsjednika vijeća, te Renate Popović i Drage Klasnića članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice specijalistice Nade Horvatović kao zapisničarake u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog ĐF zbog prekršaja iz članka 229. stavka 3. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22.) odlučujući povodom žalbe okrivljenog ĐF zastupanog po branitelju Milanu Macuri odvjetniku iz OD Macura i Restović j.t.d. iz Šibenika, podnijete protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu od 22. siječnja 2025., broj: Pp-918/2023, u sjednici vijeća održanoj dana 30. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog ĐF i prvostupanjska presuda potvrđuje.

II. Na temelju članka 139. stavka 3. i članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.) okrivljeni CF obvezan je naknaditi troškove žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 80,00 EUR (osamdeset eura) u roku 60 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje:

1. Presudom Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu od 22. siječnja 2025., broj: Pp-918/2023 okrivljeni CF je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 229. stavka 3. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično opisanog u izreci, te mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 1.000,00 eura koju je kaznu dužan platiti u roku od 60 dana od pravomoćnosti presude, a ako u tom roku plati 2/3 te kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

1.1.Istom presudom okrivljenik je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 14,00 eura.

2. Protiv prvostupanjske presude, okrivljeni CF je pravodobno po branitelju u podnio žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava jer prekršaj na način na koji je činjenično opiosan nije prekršaj pa predlaže da se okrivljenika oslobodi optužbe.

3. Žalba je neosnovana.

4. Razmotrivši predmet, ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje: Sud) je utvrdio da presudom nisu povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika, niti su počinjene one bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. U pravu je žalitelj kada ističe kako su u presudi navedena dva kontradiktorna datuma iz kojih proizlazi da je okrivljenik počinio prekršaj prije (17.1.2022.) nego je zaprimio obavijest (30.12.2022.) na temelju koje je bio dužan dati podatke o vozaču koji je njegovim vozilom počinio prekršaj.

5.1. Međutim, datum 17. siječnja 2022. u kojem je evidentno greškom u pisanju navedena pogrešna godina, 2022. umjesto 2023. u potpunosti predstavlja „višak“ činjeničnog opisa djela, koje navedeno djelo niti čini prekršajem niti bi njegov izostanak ili kao u ovom slučaju greška bio razlog da prekršaja nema.

5.2. Naime, djelo koje je stavljeno na teret okrivljeniku je ono iz članka 229. stavka 2., 3. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i glasi:

(2) Vlasnik vozila odnosno osoba kojoj je vozilo povjereno ne smije dati vozilo na upravljanje osobi za koju je mogao ili morao znati da nema pravo upravljati vozilom (upravlja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, za vrijeme dok joj je izrečena sigurnosna mjera zabrane upravljanja vozilom ili zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ili mjera opreza privremenog oduzimanja vozačke dozvole ili je isključena iz prometa, nema upisanu odgovarajuću kategoriju, upravlja vozilom bez pomagala ili ne postupa po uvjetima i ograničenjima navedenim u vozačkoj dozvoli, kojoj je vozačka dozvola oduzeta ili ukinuta), osobi za koju se na temelju njezina ponašanja može zaključiti da je pod utjecajem droga ili lijekova ili koja u krvi ima nedozvoljenu količinu alkohola ili je pod vidnim utjecajem alkohola ili je u tolikoj mjeri umorna ili bolesna da nije u stanju na siguran način upravljati vozilom.

(3) Vlasnik vozila odnosno korisnik dužan je, na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinice lokalne samouprave koja obavlja poslove iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona, dati vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja, a pritom se dostava podataka o više osoba koje su upravljale vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja ne smatra dostavom vjerodostojnih podataka o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje.

(7) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj vlasnik vozila ili odgovorna osoba u pravnoj osobi odnosno korisnik vozila ako, u roku od 15 dana, ne da vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja.

6. Slijedom navedenoga, bitna obilježja djela prekršaja iz članka 229. stavka 3. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama su da je navedeno da je okrivljenik vlasnik vozila jer taj prekršaj samo vlasnik (ili odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je vlasnik vozila) može počiniti, te da je navedeno da u roku 15 dana od primitka vozila (koji datum mora biti određen ili odrediv) nije dao podatak o vozaču koji je njegovim vozilom upravljao kada je počinjen prekršaj. Dan počinjenja prekršaja je 16.-i dan od dana primitka obavijesti, a datum kada je utvrđeno da okrivljenik taj podatak nije dao u tom roku (ili je dao podatak koji nije vjerodostojan) je u potpunosti irelevantan.

6.1. Kako je u činjeničnom opisu djela navedeno da je okrivljeni CF vlasnik vozila marke Renault reg oznake [registarska oznaka] i da na zahtjev obavijest koju je zaprimio 30.12.2022. u roku 15 dana nije dao vjerodostojan podatak o osobi kojoj je dao na upravljanje vozilo u vrijeme počinjenog prekršaja... opisani su svi bitni elementi prekršaja koji se mogu podvesti pod zakonski opis navedenoga djela.

6.2. Neosnovani su stoga žalbeni navodi o pogrešnoj primjeni materijalnog prava, pa i oni koji aludiraju na bitnu povredu postupka.

7. Ispitujući potom odluku o novčanoj kazni ovaj Sud smatra da je prvostupanjski sud kod odmjeravanja kazne cijenio sve okolnosti sukladno članku 36. Prekršajnog zakona, da je okrivljeniku opravdano otegotnim cijenio njegovu višestruku prekršajnu kažnjavanost zbog prometnih prekršaja te mu je izrekao zapravo blagu kaznu u zakonom propisanom rasponu novčane kazne za navedeni prekršaj (člankom 229. stavkom 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana je novčana kazna u iznosu od 660,00 do 1.990,00 eura). Po ocjeni prvostupanjskog suda tako izrečena novčana kazna je primjerena težini počinjenog prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika i istom će biti ostvarena svrha kažnjavanja. Okrivljenik je upozoren na zakonsku pogodnost ako u navedenom roku za plaćanje novčane kazne, plati dvije trećine novčane kazne izrečene pobijanom prvostupanjskom presudom, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.

8. Odluka o paušalnom iznosu troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona. Kako je Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj:18/13), propisan opći okvir paušalne svote u rasponu od 100,00 do 5.000,00 to je visina paušalnog iznosa troškova prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona određena u iznosu od 80,00 eura, što je po mišljenju ovog suda primjereno s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika.

9. Zbog navedenih razloga na temelju članka 205. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, 30. listopada 2025.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Nada Horvatović

Davorko Kučan

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 5 otpravka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.