REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl. br. Pr-1188/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Starčević kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice UD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, Državni zavod za statistiku, Zagreb, Ilica 3, OIB:49337502853, zastupana po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 18. rujna 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tuženika UDŠ, a u odsutnosti tužiteljice, dana 30, listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženoj REPUBLIKA HRVATSKA, Državni zavod za statistiku, Zagreb, Ilica 3, OIB:49337502853, da tužiteljici UD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za razdoblje od 23. svibnja 2019. godine do 19. rujna 2019. godine isplati na ime razlike plate bruto iznos od 587,20 EUR sa zakonskom zateznom kamatom obračunatom od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa koja teče:

-na iznos od 44,85 eura od 10.06.2019.,

-na iznos od 147,38 eura od 08.07.2019.,

-na iznos od 147,38 eura od 09.08.2019.,

-na iznos od 147,38 euro od 06.09.2019.,

-na iznos od 100,22 euro od 08.10.2019.,

do dano isplate, u visini stope od dospijeća do 31.12.2022. određene uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotno poena, a od 01.01.2023. do konačne isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem komotne stope koju je Europsko središnja banko primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavilo prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta tri postotna poena, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

r i j e š i o  j e

II Odbija se tužiteljica sa dijelom tužbenoga zahtjeva koji glasi:

"Nalaže se tuženiku naknaditi troškove parničnog postupka tužiteljici zajedno sa zateznim kamatama koje se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, tekućom od dana donošenja presude pa do isplate u roku od 15 dana."

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi je u razdoblju od 23.05.2019. do 19.09.2019. prema Pravilniku o unutarnjem redu Državnog zavoda za statistiku do 19.09.2019. na temelju Sporazuma o obavljanju poslova unutarnje revizije odnosno o provođenju mentorstva u okviru praktične izobrazbe za zvanje ovlaštenog unutarnjeg revizora u javnom sektoru (KLASA: 118-04/19-01/4) obavljala više složene poslove pod rednim brojem 16. radnog mjesta ,,viši unutarnji revizor". Tužiteljica je pojedinačne unutarnje revizije obavljala u Ministarstvu kulture prema Godišnjem planu rada unutarnje revizije Ministarstva kulture kao voditeljica revizijskog tima pod nadzorom i usmjerenjem načelnice Samostalnog sektora za unutarnju reviziju Ministarstva kulture manje od godine dana i imala je sva prava iz državne službe u državnom tijelu u kojemu je bila zaposlena.

lz Pravilnika o unutarnjem redu Državnog zavoda za statistiku do 19.09.2019. pod rednim brojem 17. radnog mjesta ,,unutarnji revizor" jasno se vidi kako unutarnji revizor na navedenom radnom mjestu nema neke odgovornosti, samo sudjeluje u aktivnostima i radi po uputama voditelja revizijskog tima i rukovoditelja unutarnje revizije, dok viši revizor obavlja pojedinačne unutarnje revizije kao voditelji revizijskog tima.

Obavljanje pojedinačne unutarnje revizije dijeli se u sljedeće tri faze: pripremne aktivnosti i preliminarna procjena rizika (Obrazac C-100, Obrazac C-200, Bilješke s početnog sastanka), procjena sustava unutarnjih kontrola (Testna tabela, Obrazac C- 300, Obrazac C-400) i izvještavanje o rezultatima (Nacrt revizijskog izvješća i Konačno revizijsko izvješće) te za provedbu istih odgovara voditelj revizijskog tima jer ih priprema što svojim potpisom to potvrđuje.

Temeljem potpisanog Sporazuma (KLASA: 118-04/19-01/5) prihvaćeni su i svi uvjeti iz Pravilnika o izobrazbi, uvjetima i načinu polaganja ispita za stjecanje zvanja ovlaštenog unutarnjeg revizora za javni sektor i Uputa o provođenju praktične izobrazbe za stjecanje zvanja ovlaštenog unutarnjeg revizora za javni sektor, članak 5. stavka 2. i stavka 6.,što bi predstavljao nalog za rad na poslovima radnog mjesta višeg unutarnjeg revizora prema Pravilniku o unutarnjem redu Državnog zavoda za statistiku do 19.09.2019..

Tužena/odgovorna osoba institucije je dana 24.04.2019. godine primila na znanje o obavljanju više složenih poslova odnosno o manje složenim poslovima na kojima je tužiteljica raspoređena prema Pravilniku o unutarnjem redu Državnog zavoda za statistiku do 20.09.2019. i to je prije potpisivanja samog Sporazuma. Odgovorna osoba institucije navedenu je informaciju samo primijenila u novom Pravilniku o unutarnjem redu DZS-a od 20.09.2019. na način da je izmijenila opisi poslova unutar radnog mjesta ,,unutarnji revizor" i, ,viši unutarnji revizor" odnosno dala veće funkcije, odgovornosti i obaveze unutarnjem revizoru.

Radna mjesta unutarnjih revizora prema Pravilniku o unutarnjem redu Državnog zavoda za statistiku u Samostalnoj službi za unutarnju reviziju podijeljena su na voditelja Samostalne službe, unutarnje i više unutarnje revizore, ovisno o složenosti poslova, samostalnosti u radu, stupnju suradnje s drugim državnim tijelima i komunikacija sa strankama i stupanju odgovornosti i utjecaj na donošenje odluka za državne službenike, a moraju biti u skladu sa Zakonom o državnim službenicima, Uredbom o klasifikaciji i radnih mjesta u državnoj službi (Narodne novine br. 77/2007, 13 (2008,81/2008) te drugom regulativom, u ovom slučaju i Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru. Klasifikacija radnih mjesta predstavlja osnovu za uređivanje sustava plaćanja u državnoj službi prema čl. 74. stavci 2. Zakona o državnim službenicima.

Za sva 3 radna mjesta, ,,rukovoditelj unutarnje revizije", ,,unutarnji revizor" i ,,viši unutarnji revizor", propisano je odredbom članka 26. ZSUK-a kako unutarnji revizori moraju imati, steći certifikate ministra financija. Stručno ovlaštenje ministra financija za obavljanje poslova unutarnje revizije u javnome sektoru (certifikat ministra financija) stječe se prema Programu izobrazbe za stjecanje zvanja ovlaštenoga unutarnjeg revizora za javni sektor (u daljnjem tekstu: Program izobrazbe) koji se nalazi u Prilogu 1 i sastavni je dio Pravilnika o izobrazbi, uvjetima i načinu polaganja ispita za stjecanje zvanja ovlaštenoga unutarnjeg revizora za javni sektor (Narodne novine br. 78/15; u nastavku: Pravilnik o izobrazbi, uvjetima i načinu polaganja ispita). Program izobrazbe dijeli se na teoretski i praktični dio. Teoretski dio izobrazbe provodi se u obliku predavanja i vježbi, a u vremenu kad je tužiteljica bila u procesu izobrazbe provodio se kroz slijedeća pet modula: uvod u unutarnjoj reviziji i sustavom unutarnjih kontrola u javnom sektoru, metodologija rada unutarnje revizije, revizijske vještine i tehnike, financijsko upravljanje i računovodstvo i primjena metodologije rada unutarnje revizije na praktičnim primjerima. Nakon uspješno završenog teoretskog dijela izobrazbe odnosno položenog pismenog ispita pristupa se praktičnom dijelu izobrazbe prema Uputi o provođenju praktične izobrazbe za stjecanje zvanja ovlaštenoga unutarnjeg revizora za javni sektor od 23. svibnja 2019. KLASA: 131-01/18-01/117, URBROJ: 513-05-04-19-1. Praktični dio izobrazbe sastoji se od dvije uspješno obavljene unutarnje revizije. Polaznik u okviru praktičnog dijela izobrazbe obavlja pojedinačne unutarnje revizije kao voditelj revizijskog tima, uz usmjerenje i nadzor mentora. Nakon toga se pristupa usmenoj provjeri znanja radi provjere znanja polaznika o metodologiji rada i primjeni Međunarodnih standarda za stručnu provedbu unutarnje nakon koje stječe stručno ovlaštenje ministra financija za obavljanje poslova unutarnje revizije u javnom sektoru.

Tužiteljica je u svakom slučaju prema Pravilniku o unutarnjem redu Državnog zavoda za statistiku do 19.09.2019. morala, bilo to u državnom tijelu u kojemu je i raspoređena ili u drugom državnom tijelu temeljem sporazuma, obavljati više složene poslove uz nadzor kako bi stekla certifikat ministra financija. Odgovorna osoba institucije je prema odredbi članka 4. stavci 1. točki 12. ZSUK-a odgovorna za vođenje poslovanja institucije kao i prema odredbi članka 23. ZSUK-a odgovorna za uspostavu i osiguranje uvjeta za obavljanje poslova unutarnje revizije kako bi se svi poslovi provodili u skladu sa propisima. Također je odgovorna osoba institucije dužna spriječiti rizik nepravilnosti i poduzeti mjera u slučaju utvrđenih nepravilnosti u radu institucije prema odredbi članka 43. stavci 1. ZSUK-a.

Slijedom navedenog razvidno je kako odgovorna osoba institucije tužiteljici nije osigurala uvjete za obavljanje poslova unutarnje revizije u Državnom zavodu za statistiku jer nije imala rukovoditelja unutarnje revizije, a kamoli osobu koja joj je mogla biti mentor, stoga je tužiteljica bila primorana obavljati više složene poslove u drugom tijelu temeljem sporazuma, gdje je pritom ostvarila sva svoja prava kod tuženog. Također tužena tužiteljici nije ni osigurala uvjet da obavlja poslove unutarnje revizije sukladno Pravilniku o unutarnjem redu Državnog zavoda za statistiku do 19.09.2019. jer ju tužena nije rasporedila na odgovarajuće radno mjesto (visi unutarnji revizor) prema Pravilniku o unutarnjem redu Državnog zavoda za statistiku do 19.09.2019., s obzirom da je tužiteljica obavljala pojedinačne unutarnje revizije kao voditeljica revizijskog tima (više složene poslove). Ministarstvo pravosuđa i uprave stručnim mišljenom KLASA:112-01/21-01/467, URBROJ: 514-08-01-01/03-21-04 od 08. prosinca 2021. potvrđuje kako je tužiteljica tijekom izobrazbe mogla napredovati prema Zakonu o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (Narodne novine br. 78/2015, 102/2019 odredbi članka 26. stavci 2. ukoliko je obavljala više složene poslove prema Pravilniku o unutarnjem redu tuženika.

Prema Zakonu o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (Narodne novine br: 78/2015, 102/2019) odredbi članka 26. stavci 2. jasno piše kako poslove unutarnje revizije obavljaju unutarnji revizori koji su raspoređeni na poslovima unutarnje revizije, a u postupku su stjecanja stručnog ovlaštenja ministra financija za obavljanje poslova unutarnje revizije u javnom sektoru uključujući i razdoblje dok se ne ispune uvjeti za stjecanje stručnog ovlaštenja koje određuju Ministarstvo financija. lz navedenog i proizlazi da postoji neki kontinuitet složenosti poslova odnosno kako poslovi (obavljanje pojedinačnih unutarnjih revizija) u sklopu praktične izobrazbe nisu ništa manje složeniji, manje važniji od poslova koji se provode prije i nakon obavljanja poslova unutarnje revizije (obavljanja pojedinačnih unutarnjih revizija) u sklopu praktične izobrazbe. Obavljanje pojedinačnih unutarnjih revizija je primarni posao unutarnjih revizora.

Dapače, svi unutarnji revizori (unutarnji revizori, viši unutarnji revizor, rukovoditelji unutarnje revizije) koji moraju steći stručno ovlaštenje ministra financija za obavljanje poslova unutarnje revizije u javnom sektoru rade složenije poslove za vrijeme obavljanja praktičnog dijela izobrazbe nego prije istoga, jer tek tada imaju složeniju ulogu, ulogu voditelja revizijskog tima prema odredbi članka 5. stavke 2. Upute o provođenju praktične izobrazbe za stjecanje zvanja ovlaštenoga unutarnjeg revizora za javni sektor od 23. svibnja 2019. KLASA: 131-01/18-01/117, URBROJ: 513-05-04-19-1, te raspolažu sa većim iskustvom, znanjem o procesima, metodologiji rada radi odslušanog teoretskog dijela izobrazbe i radi položenog pismenog ispita iz teoretskog dijela izobrazbe i samim time mogu više i doprinijeti nego oni službenici prije početka same izobrazbe. Tužiteljica se nada kako se ovdje ne želi napraviti diskriminacija službenika koji obavljaju pojedinačne unutarnje revizije, koje će biti i u sklopu praktične izobrazbe, u tijelu gdje su i zaposleni od onih koji nemaju rukovoditelja unutarnje revizije koji udovoljava uvjetima za biti mentor te im se samim time dodjeljuje mentor, nadzor iz druge institucije temeljem sporazuma o obavljanju pojedinačnih unutarnjih revizija u sklopu praktične izobrazbe prema odredbi članka 3. stavke 2. Upute o provođenju praktične izobrazbe za stjecanje zvanja ovlaštenoga unutarnjeg revizora za javni sektor od 23. svibnja 2019. KLASA: 131-01/18-01/117, URBROJ: 513-05-04-19-1 ili obezvrijediti njihov redoviti rad, certifikat?!

Nadalje, neka pak tijela odmah raspisuju natječaj, pozive za višeg unutarnjeg revizora kao i što neka tijela, primjerice Ministarstvo turizma, Ured Vlade Republike Hrvatske za unutarnju reviziju, uopće nemaju nerukovodeće radno mjesto ,,unutarnji revizor" već samo imaju nerukovodeće radno mjesto ,,viši unutarnji revizor", a gdje se prilikom rasporeda ne treba imati stručno ovlaštenje ministra financija za obavljanje poslova unutarnje revizije u javnom sektoru već se isto stječe u procesu izobrazbe. Tužiteljica ističe kako su poslovi unutarnjih revizora dosta kompleksni, složeni te odgovorni kao i što je unutarnji revizor deficitarno zanimanje.

Također imamo i primjer kod samog tuženog gdje je tuženi odmah na radno mjesto rukovoditelja unutarnje revizije rasporedio bivšeg rukovoditelja unutarnje revizije koji nije imao certifikat ministra financija, a prema Pravilniku obavljao je najsloženije poslove unutarnje revizije dok je čekao početak izobrazbe i da je bio u samom procesu izobrazbe, međutim, bivši rukovoditelj unutarnje revizije nije stekao certifikat ministra financije jer nije završio proces izobrazbe koji je započeo 01.veljače 2021. tako da niti nije pristupio pismenom ispitu.

Slijedom navedenog, postavlja se pitanje ako su unutarnji revizori na radnim mjestima ,,viši unutarnji revizor" i ,,rukovoditelj unutarnje revizije", koji su isto tako bili u procesu izobrazbe kao i tužiteljica te su mogli obavljati više složene poslove zašto onda nije mogla i tužiteljica?! Tužiteljica napominje kako svo vrijeme do stjecanja certifikata te samo vrijeme obavljanja pojedinačnih unutarnjih revizije, koje će uložiti i pod praktičnu izobrazbu, isto tako ulazi pod redoviti rad prema odredbi članka 26. stavci 2. ZSUK-a što predstavlja ravnopravnost sviju unutarnjih revizora u ustrojstvenoj jedinici, a složenost poslova ovisi o postavljenom Pravilniku o unutarnjem redu tijela. A ukoliko bi u kojem slučaju tužena imala potrebu osporavati tužiteljičino obavljanje više složenih poslova navodeći za protuargument kako se obavljene dvije pojedinačne unutarnje revizije u Ministarstvu kulture ne mogu smatrati više složeni poslovi jer su iste obavljene u sklopu izobrazbe onda bi se i postavilo pitanje kako se uopće obavljeni poslovi pojedinačnih unutarnjih revizija bivšeg rukovoditelja unutarnje revizije mogu smatrati najsloženijim poslovima, s obzirom da isti niti nije došao do praktičnog djela izobrazbe jer niti nije pristupio pismenom ispitu?! Da li bi to značilo kako je bivši rukovoditelj unutarnje obavljao najsloženije poslove u Samostalnoj službi za unutarnju reviziju prije stjecanja certifikata dok onda za vrijeme stjecanja istoga ne bi obavljao najsloženije poslove, ali kada bi završio praktični dio izobrazbe onda bi opet nastavio obavljati najsloženije poslove?! Tužiteljica je uvjerena kako tužena ne razmišlja na ovakav način kada je riječ o bivšem rukovoditelju unutarnje revizije, stoga se postavlja pitanje zašto bi onda smatrala da se obavljene dvije pojedinačne revizije u sklopu izobrazbe ne mogu smatrati više složenim poslovima ?l

Na prethodno navedeno nam odredba članka 26. stavka 2. ZSUK-a daje jasan odgovor kako osoba može obavljati jednako složene poslove prije same izobrazbe, za vrijeme same izobrazbe te nakon završene izobrazbe. Dapače, prije bi se moglo zaključiti kako osoba koja obavlja poslove unutarnje revizije prije početka samog procesa izobrazbe (razdoblje dok se ne ispune uvjeti za stjecanje certifikata ministra financija) nije dovoljno kompetentna za obavljanje istih što je takav slučaj imala tužena kod bivšeg rukovoditelja unutarnje revizije, a to dokazuje samo Konačno izviješće o obavljenoj povremenoj provjeri kvalitete aktivnosti unutarnje revizije u Državnom zavodu za statistiku, ali je svejedno po tuženoj bio ni više ni manje već rukovoditelj unutarnje revizije. Slijedom navedenog postavlja se pitanje zašto onda tužiteljica nije mogla biti viši unutarnji revizor prilikom obavljanja složenijih poslova u sklopu procesa izobrazbe?!

lz Konačnog izvješća o obavljenoj povremenoj provjeri kvalitete aktivnosti unutarnje revizije u Državnom zavodu za statistiku, područja provjere kvalitete 4. obavljanje pojedinačne unutarnje revizije i 5. izvještavanje (str. 19 do 28), razvidno je kako je jedino tužiteljičina revizija ,,Revizija provedbe projekta (su)financiranih EU sredstvima" od tri revizije obavljena metodološki ispravno, dok se preostale dvije revizije od bivšeg rukovoditelja unutarnje revizije niti ne mogu smatrati završenim, stoga je i dana razina usklađenosti ,,djelomično usklađeno" (tužiteljičina revizija je razinu usklađenosti podigla na višu razinu). Nadalje, za pod područje 4.3 Nadzor nad obavljanjem pojedinačne unutarnje revizije (str. 24 do 251 unutar područja provjere kvalitete 4. Obavljanje pojedinačne unutarnje revizije je isto tako jedino zadužen te odgovoran rukovoditelj unutarnje revizije gdje je Ministarstvo financija prilikom provjere kvalitete kod tužene dalo razinu usklađenosti ,,neusklađeno", Također iz Konačnog izvješća o obavljenoj povremeno, provjeri kvalitete aktivnosti unutarnje revizije u Državnom zavodu za statistiku, područja provjere kvalitete 3. Upravljanje jedinicom za unutarnju reviziju (za koje je isključivo zadužen te odgovoran rukovoditelj unutarnje revizije, str. 10 do 19 konačnog izvješća), razvidno je kako rukovoditelj unutarnje revizije nije dobro upravljao jedinicom za unutarnju reviziju, stoga je i dana najniža moguća razina usklađenosti ,,neusklađeno" kao iza područje provjere kvalitete 6. Praćenje provedbe preporuka učinci rada (str.28 do 31).

Znači, odredba članka 26. stavka 2. ZSUK-a kao i stručno mišljenje Ministarstva pravosuđa i uprave daje nam odgovor kako osoba može obavljati složenije poslove za vrijeme same izobrazbe kao i nakon iste, gdje vidimo kako ne postoji ikakva podjela da li je nešto u sklopu izobrazbe ili ne, s obzirom da samu izobrazbu prati osoba sa iskustvom i istaknutim rezultatima rada, dok sami stečeni certifikat govori o osposobljenost za samostalni rad uz nadzor nadređenoga unutarnjeg revizora ukoliko on sam nije nadređeni unutarnji revizor.

Slijedom navedenog razvidno je kako bivši rukovoditelj unutarnje revizije nije bio kompetentan za obavljanje poslova višeg unutarnje revizora, a kamoli za obavljanje poslova rukovoditelja unutarnje revizije (dokaz: konačno izvješće o obavljenoj povremenoj provjeri kvalitete aktivnosti unutarnje revizije u Državnom zavodu za statistiku). Dok je tužiteljica u procesu izobrazbe prilikom obavljanja dvaju pojedinačnih unutarnjih revizija bila osposobljena, kompetentna da obavlja složenije poslove, poslove višeg unutarnjeg revizora (dokaz: lista za ocjenu polaznika u obavljanju praktične izobrazbe).

Slijedom svega navedenog neka cijenjeni U sam prosudi da li je došlo do nezakonitog i nepravilnog postupanja tuženog što nije u skladu sa Zakonom o državnim službenicima člankom 1. i sl. te u konačnici sa Ustavom Republike Hrvatske člankom 3. i člankom 14. na što je i sama tužiteljica upozoravala. Tužiteljica je obavljala duže od 30 dana više složene poslove od poslova na koje je raspoređena prema Pravilniku o unutarnjem redu Državnog zavoda za statistiku do 19.09.2019. te se tužiteljici treba isplatiti naknada za obavljene poslove prema članku 40. stavci 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine br.56/2022) kako bise primijenilo najpovoljnije pravo temeljem članka 2. stavke 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. Konačno uređenim tužbenim zahtjevom od 06.05.2025.g tužiteljica je precizirala potraživanje na način opisan u izreci presude.

2.Tuženik u odgovoru na tužbu ističe kako osporava osnov tužbenog zahtjeva. Poriče da bi tužiteljica obavlja poslove višeg stupnja složenosti, budući je tužiteljica rješenjima o rasporedu bila raspoređena na radno mjesto unutarnji revizor u Samostalnoj službi za unutarnju reviziju, te joj je sukladno odgovarajućim koeficijentu za to radno mjesto isplaćena plaća.

Naime, prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (Narodne novine, broj: 56/22., 127/22., 58/23., 128/23. i 29/24) u članku 40. propisano je:

-Ako službenik i namještenik po pisanom nalogu obavlja poslove više složenosti od poslova na koje je raspoređen ili mijenja službenika za čije je poslove utvrđena viša složenost, a koje poslove može obavljati najviše do 30 dana, plaća mu se, za odrađene sate, isplaćuje sukladno plaći toga radnog mjesta.

- Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, čelnik tijela donosi rješenje o plaći.

- Državni službenik i namještenik ne smije obavljati poslove iz stavka 1. i 2. članka bez izdanog pisanog naloga s tim da mu se plaća više složenosti isplaćuje samo za one radne sate koje je stvarno na njima proveo bez obzira na trajanje naloga. Tužiteljica nikad nije dobila od glavne ravnateljice pisani nalog za obavljanje poslova više složenosti od poslova na koje je bila raspoređena.

Upravni sud u Zagrebu donio Presudu i Rješenje, Poslovni broj: 32 Usl- 3635/2021-16 od 18. kolovoza 2022. kojom je odbacio tužbu tužiteljice između ostalog i u dijelu kojim navedena službenica traži daje trebala biti raspoređena na radno mjesto višeg unutarnjeg revizora kao i u dijelu kojim traži da joj se isplati bruto iznos razlike plaće odnosno naknada materijalne štete za razdoblje od 15. listopada 2019. godine do daljnjega. (Prilog 1.).

Predmetna presuda i rješenje navedenog Upravnog suda postali su pravomoćni budući da je žalba tužiteljice odbijena presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske. Poslovni broj: Usž-3635/22-2 od 5. srpnja 2023. (Prilog 2.)

S obzirom na sve navedeno, tuženik smatra daje tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan i neutemeljen te predlaže da Općinski radni sud u Zagrebu donese presudu kojom se odbijaju tužba i tužbeni zahtjev tužiteljice UD u cijelosti, kao neosnovani, uz naknadu parničnog troška tuženici sa zakonskim zateznim kamatama počevši od dana donošenja presude do isplate.

3.Tijekom postupka sud je izvršio uvid u Odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora, dostavnica, Zahtjev za mirno rješenje spora, Pročišćeni tekst Pravilnika o unutarnjem redu Državnog Zavoda za statistiku, Plan i Program obavljanja pojedinačne unutarnje revizije, Listu za ocjenu polaznika u obavljanju praktične izobrazbe, Potvrda o uspjehu polaznika u obavljanju praktične izobrazbe, Sporazum o provođenju mentorstva u okviru praktične izobrazbe za zvanje ovlaštenog unutarnjeg revizora u javnom sektoru, Raspored za radno mjesto rukovoditelja unutarnje revizije, Javni natječaj, Poziv za iskazivanje interesa za premještaj u Ministarstvo hrvatskih branitelja, Dodatno obrazloženje i dopuna Zahtjeva za mirno rješenje spora, Rješenje o premještaju od 22. veljače 2018.g, e-mail korespondencija, Presuda i Rješenje Upravnog suda u Zagrebu od 16. kolovoza 2022.g, broj: Usl-3635/2021, Presuda Visokog Upravnog suda RH Usž-3655/22-2 od 5. srpnja 2023.g, Pravilnik o izobrazbi, uvjetima i načinu polaganja ispita za stjecanje zvanja ovlaštenog unutarnjeg revizora za javni sektor, Uputu za provođenje praktične izobrazbe za stjecanje zvanja ovlaštenog unutarnjeg revizora za javni sektor, Rješenje od 7. listopada 2024.g, obračun razlike potraživanja.

4. Cijeneći rezultate provedenog postupka temeljem odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku utvrđeno je daje tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

5. Između stranaka je nesporno da je tužiteljica bila zaposlenik tuženika na radnom mjestu unutarnjega revizora temeljem Rješenja o premještaju od 22. veljače 2018.g. od dana 1. travnja 2018.g

6.Među strankama je sporan pravna osnova tužbenog zahtjeva jer tužena poriče da bi tužiteljica obavlja poslove višeg stupnja složenosti, budući je tužiteljica rješenjima o rasporedu bila raspoređena na radno mjesto unutarnji revizor u Samostalnoj službi za unutarnju reviziju, te joj je sukladno odgovarajućim koeficijentu za to radno mjesto isplaćena plaća. Upravni sud u Zagrebu donio je Presudu i Rješenje, Poslovni broj: 32 Usl-3635/2021-16 od 18. kolovoza 2022. kojom je odbacio tužbu tužiteljice između ostalog i u dijelu kojim navedena službenica traži daje trebala biti raspoređena na radno mjesto višeg unutarnjeg revizora kao i u dijelu kojim traži da joj se isplati bruto iznos razlike plaće odnosno naknada materijalne štete za razdoblje od 15. listopada 2019. godine do daljnjega.

7.Tužiteljica tvrdi kako je prema Pravilniku o unutarnjem redu Državnog zavoda za statistiku do 19.09.2019. na temelju Sporazuma o obavljanju poslova unutarnje revizije odnosno o provođenju mentorstva u okviru praktične izobrazbe za zvanje ovlaštenog unutarnjeg revizora u javnom sektoru (KLASA: 118-Oa/D-O7/51 obavljala više složene poslove pod rednim brojem 16. radnog mjesta ,,viši unutarnji revizor" u Ministarstvu kulture kao voditeljica revizijskog tima. U Pravilniku o unutarnjem redu Državnoga zavoda za statistiku članak 16 i 17 razgraničena su ovlaštenja „unutarnjega revizora“ i „višega unutarnjega revizora“. Viši unutarnji revizora uz napomenu da oba ovlaštenja traže isti stupanj obrazovanja. Viši revizor svoje poslove obavlja samostalno ili kao voditelj ili član revizorskoga tima. Točno jest da je tužiteljica rješenjem od 8. Prosinca 2021.g raspoređena na mjesto rukovoditelja unutarnje revizije tj. Rukovoditelja tima. Kao obrazloženje tužena se pozvala na čl. 40 Zakona o državnim službenicima (NN 92/05, 140/05, 142/06, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, u daljem tekstu ZDS), da je raspoređena zbog značaja za organizaciju i način rada u državnom tijelu. Tužena nije osporila činjenicu da je tužiteljica faktički obavljala rad prema tome rasporedu u Ministarstvu kulture.

8. U stavku 5 čl. 26 Zakona o radu propisano je da ugovorena plaća i drugi uvjeti rada ustupljenog radnika ne smiju biti utvrđeni u manjem iznosu, odnosno nepovoljnijem od plaće i drugih uvjeta rada radnika koji je zaposlen kod korisnika na istim poslovima, koje bi isti ustupljeno radnik ostvario pod uvjetom da je sklopio ugovor o radu s korisnikom, dok je stavkom 6 propisano da ako se plaća, odnosno drugi uvjeti rada ne mogu utvrditi sukladno st. 5, da će se isti utvrditi sporazumom o ustupanju radnika. Tužena/odgovorna osoba institucije je dana 24.04.2019. godine primila na znanje o obavljanju više složenih poslova odnosno o manje složenim poslovima na kojima je tužiteljica raspoređena prema Pravilniku o unutarnjem redu Državnog zavoda za statistiku do 20.09.2019. Radna mjesta unutarnjih revizora prema Pravilniku o unutarnjem redu Državnog zavoda za statistiku u Samostalnoj službi za unutarnju reviziju podijeljena su na voditelja Samostalne službe, unutarnje i više unutarnje revizore, ovisno o složenosti poslova, samostalnosti u radu, stupnju suradnje s drugim državnim tijelima i komunikacija sa strankama i stupanju odgovornosti i utjecaj na donošenje odluka za državne službenike, a moraju biti u skladu sa Zakonom o državnim službenicima, Uredbom o klasifikaciji i radnih mjesta u državnoj službi (Narodne novine br. 77/2007, 13 (2008,81/2008) te drugom regulativom, u ovom slučaju i Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru. Klasifikacija radnih mjesta predstavlja osnovu za uređivanje sustava plaćanja u državnoj službi prema čl. 74. stavci 2. Zakona o državnim službenicima.

9.Odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je utvrdio da se pravo na isplatu predmetnog zahtjeva osnovano temelji prema članku 40. stavci 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine br.56/2022). Tužiteljica je obavljala duže od 30 dana više složene poslove od poslova na koje je raspoređena prema Pravilniku o unutarnjem redu Državnog zavoda za statistiku do 19.09.2019. te se tužiteljici treba isplatiti naknada za obavljene poslove.

10. Obračun razlike potraživanja sastavila je tužena a temeljem kojega je tužiteljica uredila svoj konačni tužbeni zahtjev.

11. Slijedom navedenoga u cijelosti je usvojen tužbeni zahtjev tužiteljice na način opisan u izreci ove Presude.

12.Odluka o zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99, 35/05, u daljnjem tekstu ZOO), dok je njezina stopa određena člankom 29. stavak 2. ZOO-a i to od 16.-og u mjesecu za protekli mjesec, pa do isplate, temeljem članka 84. stavak 3. ZR- a.

13.Tužitelju nije imao potraživanja s osnova parničnoga troška obzirom da nije zastupan po punomoćniku.

U Zagrebu 30. listopada 2025.

Sutkinja:

Ivana Starčević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano u 4 istovjetna primjerka ovome sudu, a o njoj odlučuje nadležni drugostupanjski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku po pun.

3. Spis