Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj:Ppž-8051/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A I R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice specijalistice, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ČN, zbog prekršaja iz članka 32. stavka 1. i 4. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22.) i dr., rješavajući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I Postaje prometne policije Split, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju od 31. svibnja 2023., broj: 23. Pp-12337/2022, u sjednici vijeća održanoj 30. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

Djelomičnim prihvaćanjem žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I Postaje prometne policije Split kao osnovane, ukida se prvostupanjska presuda u točkama II. i III., zbog prekršaja iz članka 32. stavka 1. i 4. i članka 282. stavka 1. i 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te se predmet u tom dijelu dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odluku.

p r e s u d i o  j e

U ostalom dijelu, žalba tužitelja odbija se kao neosnovana te se, u pobijanom a neukinutom dijelu, prvostupanjska presuda potvrđuje.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom okr. ČN je na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona oslobođen od optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci počinio djela iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i javne sigurnosti te članka 32. stavka 1. i 4. i članka 282. stavka 1. i 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s obrazloženjem da djela kako se okrivljeniku stavljaju na teret nisu prekršaji.

1.1. Istom presudom odlučeno je da troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv te prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno ponio žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

2.1. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati.

3. Žalba tužitelja je djelomično osnovana.

4. Ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) ocjenom navoda žalbe, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da tužitelj osnovano ističe da je prvostupanjski sud okrivljenika pogrešno oslobodio od optužbe za djela iz članka 32. stavka 1. i 4. i članka 282. stavka 1. i 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, smatrajući da činjenično opisana postupanja nisu djela iz citiranih zakonskih odredbi.

5. U pravu je žalitelj da je činjenični opis djela naveden u optužnom aktu u dovoljnoj mjeri konkretiziran i sadrži sve bitne činjenice i okolnosti koje čine obilježja djela prekršaja, odnosno opis određenog postupanja okrivljenika protivno članka 32. stavka 1. i članka 282. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s jasnom naznakom mjesta i vremena počinjenja. Pogrešno smatra žalitelj da iz činjeničnog opisa djela ne proizlazi svojstvo sudionika u prometu na strani okrivljenika, jer je sudionik u prometu na cesti osoba koja na bilo koji način sudjeluje u prometu na cesti, gdje iz radnje počinjenja u optužnom aktu proizlazi da je te prilike imao svojstvo vozača. Naime, prema sadržaju činjeničnog opisa u optužnom aktu proizlazi da se okrivljenik nalazio u upaljenom vozilu jer da nije postupio po naredbi da ugasi vozilo i izađe iz istog, da je pokrenuo vozilo i udaljio se. Prema tome, u trenutku postupanja policijske službenice proizlazi da se nalazio u vozilu u svojstvu vozača, kako je to i propisano odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Vozač je osoba koja upravlja vozilom na cesti i smatra se da je počeo upravljati vozilo ako je pokrenuo vozilo s mjesta.

6. U pravu je žalitelj da predmetni optužni akt sadrži takav činjenični opis radnji prekršaja koji je podvediv pod zakonski opis prekršaja iz članka 32. stavka 1. i 4. i članka 282. stavka 1. i 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a u pogledu nedostataka koji ne predstavljaju biće djela (konkretiziranog sredstva) prvostupanjski sud može tražiti dopunu optužnog akta u smislu članka 161. stavka 3. Prekršajnog zakona.

7. Stoga je prihvaćanjem žalbe tužitelja, prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti u toč. II. i III. te predmet vratiti prvostupanjskom sudu radi provođenja prekršajnog postupka u povodu podnesenog optužnog prijedloga i svih potrebnih i sudu dostupnih dokaza za pravilno i potpuno utvrđenje stanja stvari, te potom donošenja nove, na zakonu osnovane odluke u tom dijelu.

8. Ispitujući po službenoj dužnosti pobijanu prvostupanjsku presudu u točki I. izreke vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nije povrijeđeno materijalno prekršajno pravo na štetu okrivljenika i da nije nastupila zastara prekršajnog progona.

9. Suprotno navodima žalitelja, i ovaj drugostupanjski sud je mišljenja da djelo za koje je okrivljenik oslobođen od optužbe, na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske u točki I. (istovjetno opisano u optužnom aktu), po propisu nije prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

10. Članak 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisuje da će se kazniti tko omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, dakle, okolnost da se radnja počinjenja prekršaja manifestira prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili zakonitih naređenja službene osobe, je odlučna činjenica i konstitutivni element bića tog prekršaja, bez koje se ne može raditi o prekršaju iz citirane zakonske odredbe.

11. Iz izreke pobijane presude nije razvidno da bi okrivljenik omalovažavao policijske službenike prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, nema konkretizirane niti jedne radnje policijskih službenika prilikom vršenja službe, odnosno u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja u vezi koje bi ih okrivljenik vrijeđao. Dakle, u činjeničnom opisu optužnog prijedloga nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata navedenog prekršaja.

12. Budući da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu tog djela. U protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

13. Zbog navedenih razloga i po ocjeni ovog suda, pravilno je i zakonito postupio prvostupanjski sud kada je na temelju predmetnog optužnog prijedloga okrivljenika oslobodio optužbe zbog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

14. Zbog navedenih razloga, na temelju članka 206. stavka 3. i članka 205. Prekršajnog zakona, riješeno je i odlučeno kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Zagrebu 30. listopada 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nada Horvatović, v. r.

Renata Popović, v. r.

Presuda i rješenje dostavljaju se Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.