REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb - Istok, Turinina 3
Poslovni broj: P Ob-209/2024-25
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
i
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Renati Šrekais, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice ĆL OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćnici Terezi Tei Krešić, odvjetnici u Zagrebu, Marulićev trg 2 protiv tuženika SL OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik RL, odvjetnik u [adresa], radi utvrđenja bračne stečevine, isplate i prijedloga za privremenom mjerom, nakon glavne, usmene i javne rasprave, održane i zaključene dana 17. rujna 2025. godine u nazočnosti tužiteljice-protutužene osobno, zamjenice punomoćnika tužiteljice-protutužene Tamare Jakšić Erhardt, odvjetnice, tuženika-protutužitelja osobno i punomoćnika tuženika-protutužitelja RL, odvjetnika, dana 30. listopada 2025. godine,
p r e s u d i o j e
I./ Utvrđuje se da bračnu stečevinu tužiteljice ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika SL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], čini 2/3 suvlasničkog dijela nekretnine koja je, kod Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišno knjižni odjel Novi Zagreb, k. o. [katastarska općina], upisana u zkul. br. [broj ZK uloška], kat. čest. br. [katastarska čestica], stambeno poslovna zgrada br 29., 29 A i dvorište u [adresa], površine 879 m2, neodvojivo povezano sa vlasništvom posebnog dijela nekretnine i to :
14. suvlasnički dio : 620/10000 Etažno vlasništvo ( E-14 ) u naravi dvosobni stambeni prostor u potkrovlju zgrade lijevo ukupne neto površine 58,38 m2, koji se sastoji od ulaza, kuhinje s blagovaonom i dnevnim boravkom, hodnika, spavaće sobe, kupaone i terase, u nacrtu označeno svijetlosmeđom bojom, i to svakog u 1/3 dijela.
II./ Utvrđuje se da bračnu stečevinu tužiteljice ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika SL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], čini nekretnina koja je kod Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišno knjižni odjel Novi Zagreb, k. o. [katastarska općina], upisana u zkul. br. [broj ZK uloška], kat. čest. [katastarska čestica], kuća br.8 i dvorište, Južna obala, pov. 258 m2, neodvojivo povezano sa vlasništvom posebnog dijela nekretnine: 6. suvlasnički dio : 145/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO ( E-6), u naravi garaža oznake G4 u podrumu, ukupne površine 15,82 čm, i to svakog u ½ suvlasničkog dijela cijele nekretnine.
III./ Nalaže se tuženiku, SL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] izdati tužiteljici ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ispravu podobnu za upis njenog prava vlasništva, u ½ suvlasničkog dijela cijele nekretnine, u zemljišne i druge javne knjige, u kojima je upisana nekretnina iz toč. VI. ove presude, a koju će za slučaj neizdavanja zamijeniti ova presuda, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
IV./ Nalaže se tuženiku SL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti tužiteljici ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 5.197,68 Eur, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, tekućom na taj iznos, od dana 07.04.2023.g. pa do isplate, po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana u tekućem polugodištu u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.
V./ Nalaže se tuženiku SL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužiteljici ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 46.758,90 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, tekućom na taj iznos, od dana 01.01.2020.g. pa do isplate, s time da se zakonska zatezna kamata od dana 01.01.2020.g. pa do 31.12.2022.g. obračunava po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana u tekućem polugodištu, a od dana 01.01.2023.g. pa do isplate, po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana u tekućem polugodištu u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.
VI./ Odbija se tužiteljica i protutužena ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] sa zahtjevom za isplatu daljnjih 7.676,91 Eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 07.04.2023. do isplate kao i sa zahtjevom za isplatu zakonskim zateznih kamata na dosuđenih 46.758,90 Eura počam od 01.01.2020. do 26.06.2024. kao neosnovanim.
VII./ Odbija se tuženik i protutužitelj TL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] s protutužbenim zahtjevom od 11.09.2024. kao neosnovanim u cijelosti kao i sa zahtjevom da mu tužiteljica i protutužena ĆL naknadi parnične troškove.
VIII./ Nalaže se tuženiku SL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužiteljici ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove parničnog postupka u iznosu od 10.295,00 Eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30.10.2025. do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana u tekućem polugodištu u roku od 15 dana.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog tužiteljice i protutužene ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za donošenjem privremene mjere zabrane otuđenja ili opterećenja nekretnine tužiteljice i protutužene ĆL od 27.06.2024. kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi koju je podnijela kod ovog suda dana 26.06.2024., ispravljenoj podneskom od 27.06.2024. navodi da je bila u braku s tuženikom SL od 19.12.2009.g., u Zagrebu, a koji je brak zaveden u maticu vjenčanih Matičnog ureda Centar, za matično područje Centar za godinu 2009., pod rednim brojem 712 te da su prethodno bili u izvanbračnoj zajednici koja je konzumirana brakom.Faktična bračna zajednica stranaka više ne egzistira od svibnja 2023.g. a stranke su razvele brak odlukom Općinskog sud au Novom Zagrebu, posl. broj R1 Ob- 55/2024 od dana 04. ožujka 2024.g. Tužiteljica i tuženik su za vrijeme trajanja faktične bračne zajednice sredstvima koja potječu od rada, stekli sljedeće nekretnine: a) Nekretninu koja je kod Općinskog sud u Novom Zagrebu, Zemljišno knjižni odjel Novi Zagreb, k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kat. čest. br. [katastarska čestica],Oranica pov. 29 m2, koja je u knjižena u korist tuženika, u cijelosti, 1/1
b) Nekretninu koja je kod Općinskog sud u Novom Zagrebu, Zemljišno knjižni odjel Novi Zagreb, k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kat. čest. br. [katastarska čestica], u naravi Oranica, površine 104 m2, koja je uknjižen au korist tuženika, u cijelosti, 1/1
c) 2/3 suvlasničkog dijela nekretnine koja je, kod Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišno knjižni odjel Novi Zagreb, k. o. [katastarska općina], upisana u zkul. br. [broj ZK uloška], kat. čest. br. [katastarska čestica], stambeno poslovna zgrada br 29., 29 A i dvorište u [adresa], površine 879 m2, neodvojivo povezano sa vlasništvom posebnog dijela nekretnine i to : 14. suvlasnički dio : 620/10000 Etažno vlasništvo ( E-14 ) u naravi dvosobni stambeni prostor u potkrovlju zgrade lijevo ukupne neto površine 58,38 m2, koji se sastoji od ulaza, kuhinje s blagovaonom i dnevnim boravkom, hodnika, spavaće sobe, kupaone i terase, u nacrtu označeno svijetlosmeđom bojom, koja je uknjižena u korist tuženika u cijelosti, a 2/3 te nekretnine čine bračnu stečevinu stranaka na jednake dijelove (svaki po 1/3 )
d) nekretninu koja je kod Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišno knjižni odjel Novi Zagreb, k. o. [katastarska općina], upisana u zkul. br. [broj ZK uloška], kat. čest. br. [katastarska čestica] kuća u [adresa] i dvorište, zemljište pod kućom, dvorište, ukupne površine 338 m2, neodvojivo povezano sa vlasništvom posebnog dijela nekretnine i to :
7. suvlasnički dio: 1419/10000 Etažno vlasništvo ( E – 7 ) u naravi trosoban stan oznake S 7, u drugom katu objekta sa parkirnim mjestom oznake PM 7 u nivou prizemlja, neto korisne površine 71,79 m2, u etažnom elaboratu označeno žutom bojom, koja je uknjižena u korist tuženika u cijelosti, (1/1)
e) nekretninu koja je kod Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišno knjižni odjel Novi Zagreb, k. o. [katastarska općina], upisana u zkul. br. [broj ZK uloška], kat. čest. [katastarska čestica], kuća br.8 i dvorište, Južna obala, pov. 258 m2, neodvojivo povezano sa vlasništvom posebnog dijela nekretnine i to :
6. suvlasnički dio: 145/10000 Etažno vlasništvo ( E-6), u naravi garaža G4 u podrumu, ukupne površine 15,82 čm, koja je uknjižena u korist tuženika u cijelosti (1/1 ) Nekretnine opisane u toč. a) i b) su kupljene, u cijelosti, za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka, sredstvima od rada stranaka, te predstavlja bračnu stečevinu stranka i to svakog u ½ suvlasničkog dijela. Iz priloženog povijesnog zk izvatka za predmetne nekretnine vidljivo da je da su navedene nekretnine stečene temeljem Ugovora o kupoprodaji zaključenog dana 28.11.2018.g., posl. broj ovjere OV- 12086/2018 i Ov- 12088/2018. Također i nekretnina opisana u toč e) u naravi garaža je kupljena u cijelosti za vrijeme trajanja braka stranaka, Ugovorom o kupoprodaji od dana 17.01.2012.g., sredstvima od rada stranaka, te predstavlja bračnu stečevinu stranka i to svakog u ½ suvlasničkog dijela.
Nadalje navodi da 2/3 suvlasničkog dijela nekretnine navedene pod toč. c) u naravi stan u [adresa] u [adresa], je kupljeno temeljem Ugovora o kreditu kod Zagrebačke banke, koji je zaključen dana 18.07.2022.g. te su ga stranke zajedno, sredstvima rada i otplatile. Od toga 1/3 predmetne nekretnine čini vlastitu imovinu tuženika koju je isti naslijedio temeljem rješenja o nasljeđivanju posl. broj O- 550/14 od dana 18.02.2014.g. Kako je tužitelj predmetnu nekretninu prodao, temeljem Ugovora o kupoprodaji od dana **.**.2023. VL, a po saznanjima tužiteljice za iznos od 135.000,00 EUR, to 2/3 od 90.000,00 EUR kupovine predstavlja bračnu stečevinu stranka na jednake dijelove. Stranke su predmetnih 2/3 suvlasničkog dijela nekretnine kupile temeljem Ugovora o kreditu kod Zagrebačke banke, kreditna partija broj: 7114393952, koji je kredit podignut za iznos od 70.000,00 EUR, a predstavlja teret bračne stečevine stranka na jednake dijelove, te je prodajom sporne nekretnine vraćen preostali iznos duga po tom kreditu.
Iz potvrde Zagrebačke banke, koja se dostavlja u privitku proizlazi da je za predmetni kredit u travnju 2023.g., po tom kreditu, preostao dug u iznosu od 58.950,81 EUR, dakle od iznosa kupovine 2/3 suvlasničkog dijela u iznosu od 90.000,00 EUR se oduzme preostali zajednički dug (90.000,00 EUR – 58.950,81 EUR = 31.049,19 EUR). Stoge je iznos od 15.524,59 EUR preostali iznos od kupovine koji je tuženik dužan isplatiti tužiteljici, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od primitka iznosa kupovine, te taj iznos predstavlja stjecanje bez osnove na strani tuženika. Nekretnina koja je navedena pod toč. d), kuća u [adresa], u naravi trosoban stan, je kupljena temelje Ugovora o kreditu koji je zaključen prije braka stranaka, dana 27.02.2007.g., međutim, tužiteljica je od početka faktične bračne zajednice stranaka i to još dana 20.01.2010.g. uz dodatak Ugovora o stambenom kreditu stupila u taj kredit u svojstvu jamca – sudužnika, te je sve do dana 31.12.2019.g. kada je kredit zatvoren sudjelovala u otplati predmetnog kredita koji se isplaćivao od sredstava rada stranaka te je time umanjen njihov zajednički kućni budžet kojim su podmirivali osnovne životne potrebe obitelji. U vremenskom periodu od dana 21.01.2010.g, pa do otplate dana 31.12.2019.g. za stambeni kredit za tu nekretninu, broj partije: 7130055982, uplaćen sveukupni iznos od 93.517,81 EUR po fiksnom tečaju za konverziju 7,53450 kuna za jedan euro. Sudjelovanjem u otplati kredita za vrijeme trajanja braka tužena možda nije stekla stvarno pravo na toj nekretnini već je stekla pravo na obvezno pravni zahtjev na povrat uloženih sredstava u otplati duga tuženika, a sa strane tuženika je došlo do bezrazložnog obogaćenja, odnosno do stjecanja bez osnove, a osnova bračne zajednice je otpala prestankom faktične bračne zajednice stranaka. Osim toga tužiteljica ističe kako zastara među bračnim drugovima ne teče za vrijeme braka, stoga je jasno da je tužiteljica, ovo svoje pravo, mogla zahtijevati tek nakon što je otpala osnova. Tužiteljica stoga potražuje povrat uloženih sredstava za otplatu spomenutog kredita kojim je povećala imovinu tuženika za, barem, iznos od 46.758,90 EUR ( ½ od 93.517,81 EUR = 46.758,90 EUR ) Da tužena ima pravo na povrat izvršenih ulaganja u vidu otplate duga tuženika kojim je njegovu imovinu povećala za znatan dio proizlazi iz brojne sudske prakse pa tako i odluke VSRH Rev- 377/2013, primjerice. Slijedom navedenog predlaže sudu da nakon provedenog postupka temeljem čl.36. Obiteljskog zakona donese sljedeću presudu:
„I./ Utvrđuje se da bračnu stečevinu tužiteljice ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika SL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] čini nekretnina koja je kod Općinskog sud u Novom Zagrebu, Zemljišno knjižni odjel Novi Zagreb, k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška],kat.čest.br.
76/2,Oranica pov. 29 m2, i to svakog u ½ suvlasničkog dijela cijele nekretnine.
II./ Nalaže se tuženiku SL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], izdati tužiteljici, ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ispravu podobnu za upis njenog prava vlasništva, u ½ suvlasničkog dijela cijele nekretnine, u zemljišne i druge javne knjige, u kojima je upisana nekretnina iz toč. I. ove presude, a koju će za slučaj neizdavanja zamijeniti ova presuda, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
III./ Utvrđuje se da bračnu stečevinu tužiteljice ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika SL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] čini nekretnina koja je, kod Općinskog sud u Novom Zagrebu, Zemljišno knjižni odjel Novi Zagreb, k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kat. čest. br. [katastarska čestica], u naravi Oranica, površine 104 m2, i to svakog u ½ suvlasničkog dijela cijele nekretnine.
IV./ Nalaže se tuženiku SL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], izdati tužiteljici ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ispravu podobnu za upis njenog prava vlasništva, u ½ suvlasničkog dijela cijele nekretnine u zemljišne i druge javne knjige u kojima je upisana nekretnina iz toč. III. ove presude, a koju će za slučaj neizdavanja zamijeniti ova presuda, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
V./ Utvrđuje se da bračnu stečevinu tužiteljice ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika SL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], čini 2/3 suvlasničkog dijela nekretnine koja je, kod Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišno knjižni odjel Novi Zagreb, k. o. [katastarska općina], upisana u zkul. br. [broj ZK uloška], kat. čest. br. [katastarska čestica], stambeno poslovna zgrada br 29., 29 A i dvorište u [adresa], površine 879 m2, neodvojivo povezano sa vlasništvom posebnog dijela nekretnine i to :
14. suvlasnički dio : 620/10000 Etažno vlasništvo ( E-14 ) u naravi dvosobni stambeni prostor u potkrovlju zgrade lijevo ukupne neto površine 58,38 m2, koji se sastoji od ulaza, kuhinje s blagovaonom i dnevnim boravkom, hodnika, spavaće sobe, kupaone i terase, u nacrtu označeno svijetlosmeđom bojom, i to svakog u 1/3 dijela.
VI./ Utvrđuje se da bračnu stečevinu tužiteljice ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika SL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], čini nekretnina koja je kod Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišno knjižni odjel Novi Zagreb, k. o. [katastarska općina], upisana u zkul. br. [broj ZK uloška], kat. čest. [katastarska čestica], kuća br.8 i dvorište, Južna obala, pov. 258 m2, neodvojivo povezano sa vlasništvom posebnog dijela nekretnine: 6. suvlasnički dio : 145/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO ( E-6), u naravi garaža oznake G4 u podrumu, ukupne površine 15,82 čm, i to svakog u ½ suvlasničkog dijela cijele nekretnine.
VII./ Nalaže se tuženiku, SL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] izdati tužiteljici ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ispravu podobnu za upis njenog prava vlasništva, u ½ suvlasničkog dijela cijele nekretnine, u zemljišne i druge javne knjige, u kojima je upisana nekretnina iz toč. VI. ove presude, a koju će za slučaj neizdavanja zamijeniti ova presuda, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
VIII./ Nalaže se tuženiku SL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti tužiteljici ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 15.524,59 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, tekućom na taj iznos, od dana 07.04.2023.g. pa do isplate, po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana u tekućem polugodištu u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.
IX./ Nalaže se tuženiku SL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužiteljici CL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 46.758,90 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, tekućom na taj iznos, od dana 01.01.2020.g. pa do isplate, s time da se zakonska zatezna kamata od dana 01.01.2020.g. pa do 31.12.2022.g. obračunava po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana u tekućem polugodištu, a od dana 01.01.2023.g. pa do isplate, po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana u tekućem polugodištu u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.
X./ Nalaže se tuženiku SL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužiteljici CL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove ovog parničnog postupka, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana u tekućem polugodištu u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.
Ujedno je predložila sudu donijeti privremenu mjeru zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina koje su predmet ovoga postupka u navedenim suvlasničkim dijelovima tužiteljice, budući da su iste upisane u zemljišne knjige kao isključivo vlasništvo tuženika. Kako se tuženik nije želio dogovoriti oko podjele bračne stečevine smatra da postoji opasnost da bi bez određivanja privremene mjere zabrane otuđenja predmetnih nekretnina ostvarenje tužbenog zahtjeva tužiteljice bilo znatno otežano ili onemogućeno, osobito stoga, jer je tužbeni zahtjev uperen na utvrđenje suvlasništva nad predmetnim nekretninama, dok bi tuženik, bez zabilježbe ove mjere u zemljišnim knjigama, mogao promijeniti postojeće stanje vlasništva te ih nastaviti otuđivati bez znanja i privole tužiteljice. Također, ne određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine zabranom otuđenja i opterećenja nekretnina i upisa takve zabrane u zemljišne knjige, tužiteljica bi trpjela teško nadoknadivu štetu. S druge pak strane, tužiteljica je učinila vjerojatnim i postajanje svoje tražbine, kao i činjenicu da bi tuženik, bez određivanja privremene mjere mogao promijeniti postojeće stanje te time tužiteljicu onemogućiti u ostvarenju svog zahtjeva, za utvrđenjem prava suvlasništva nad predmetnim nekretninama, čime bi ista trpjela znatnu štetu.
Stoga je predložila sudu donošenje privremene mjere kao što slijedi:
„I./ Zabranjuje se tuženiku, protivniku osiguranja, SL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svako otuđenje ili opterećenje, osim u korist tužiteljice, predlagateljice osiguranja ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ½ suvlasničkog dijela nekretnine koja je kod Općinskog sud u Novom Zagrebu, Zemljišno knjižni odjel Novi Zagreb, k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kat. čest. br. [katastarska čestica],Oranica pov. 29 m2, te se nalaže upis zabilježbe zabrane, Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Zemljišno knjižni odjel Novi Zagreb.
II./ Zabranjuje se tuženiku, protivniku osiguranja, SL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svako otuđenje ili opterećenje, osim u korist tužiteljice, predlagateljice osiguranja ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ½ suvlasničkog dijela nekretnine koja je kod Općinskog sud u Novom Zagrebu, Zemljišno knjižni odjel Novi Zagreb, k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kat. čest. br. [katastarska čestica], u naravi Oranica, površine 104 m2, te se nalaže upis zabilježbe zabrane, Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Zemljišno knjižni odjel Novi Zagreb.
III./ Zabranjuje se tuženiku, protivniku osiguranja SL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svako otuđenje ili opterećenje, osim u korist tužiteljice, predlagateljice osiguranja ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ½ suvlasničkog dijela nekretnine koja je kod Općinskog sud u Novom Zagrebu, Zemljišno knjižni odjel Novi Zagreb, upisana u zkul. br. [broj ZK uloška], kat. čest. br. [katastarska čestica] kuća u [adresa] i dvorište, zemljište pod kućom, dvorište, ukupne površine 338 m2, neodvojivo povezano sa vlasništvom posebnog dijela nekretnine i to : 7. suvlasnički dio: 1419/10000 Etažno vlasništvo ( E – 7 ) u naravi trosoban stan oznake S 7, u drugom katu objekta sa parkirnim mjestom oznake PM 7 u nivou prizemlja, neto korisne površine 71,79 m2, u etažnom elaboratu označeno žutom bojom, te se nalaže upis zabilježbe zabrane, Općinskom sudu u Novom Zagrebu,
Zemljišno knjižni odjel Novi Zagreb.
IV./ Zabranjuje se tuženiku, protivniku osiguranja SL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svako otuđenje ili opterećenje, osim u korist tužiteljice, predlagateljice osiguranja ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ½ suvlasničkog dijela nekretnine Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišno knjižni odjel Novi Zagreb, k. o. [katastarska općina], upisana u zkul. br. [broj ZK uloška], kat. čest. [katastarska čestica], kuća br.8 i dvorište, Južna obala, pov. 258 m2, neodvojivo povezano sa vlasništvom posebnog dijela nekretnine: 6. suvlasnički dio : 145/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO ( E-6), u naravi garaža oznake G4 u podrumu, ukupne površine 15,82 čm, te se nalaže upis zabilježbe zabrane, Općinskom sudu u Novom Zagrebu,
Zemljišno knjižni odjel Novi Zagreb.
V./ Žalba na rješenje o privremenoj mjeri, ne odgađa njezino izvršenje.
VI./ Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka.“
2. U odgovoru na tužbu tuženik TL je istaknuo prigovor prenisko naznačene vrijednosti predmeta spora te je predložio sudu odrediti vrijednost predmeta spora prema stvarno postavljenom tužbenom zahtjevu. U odnosu na navode tužbe priznao je činjenicu sklapanja i razvoda braka i navedeni datum prestanka faktične bračne zajednice stranaka. Priznao je kao nesporno da bračnu stečevinu stranaka predstavljaju nekretnine navedene pod toč. I i II tuženog zahtjeva kao i da je tužiteljica suvlasnica u ½ dijela istih nekretnina, kao što je to navedeno pod toč. III i IV tuženog zahtjeva. U odnosu na nekretninu navedenu pod toč. V. tužbenog zahtjeva – dvosobni stan u [adresa] učinio je nespornim da je 1/3 predmetne nekretnine stekao temeljem rješenja o nasljeđivanju, kao i da je 2/3 predmetne nekretnine otkupio od brata i sestre na temelju kredita koji je podigao za vrijeme trajanja bračne zajednice, no istaknuo je da ga je u cijelosti samostalno otplaćivao, sukladno dogovoru stranka, budući da je tužiteljica izričito izjavila da ona niti želi niti može sudjelovati u predmetnom kreditu jer se radi o obiteljskoj nekretnini tuženika. Točno je i da je predmetna nekretnina prodana kao i da je tuženik od primljenog iznosa kupoprodajne cijene podmirio dio dugovanja i obveza koje su nastale za vrijeme trajanja bračne stečevine. Naime, tužiteljica je ucijenila tuženika te ga prisilila da potpiše da dio predmetne nekretnine (2/3 dijela) predstavlja bračnu stečevinu, a za uzvrat je pristala i dala suglasnost da se ista proda. Tuženik je prilikom prodaje predmetne nekretnine podmirio dugovanje prema svojoj sestri u iznosu od =10.000,00 Eur pored iznosa koji joj je isplaćen sa njezinog suvlasničkog dijela. Navedeni iznos je tuženik posudio od sestre. Od ukupne kupoprodajne cijene tuženik je zatvorio svoje dugovanje s osnova kredita kako to točno navodi tužiteljica. Nadalje od primljenog iznosa kupoprodajne cijene iznos od =45.000,00 Eur predstavlja vlastitu imovinu tuženika stečenu na temelju rješenja o nasljeđivanju odnosno njegovu 1/3 suvlasništva nekretnine. Od navedenog preostalog iznosa valja oduzeti troškove poreza na promet nekretnina koji je tuženik bio dužan podmiriti zbog prodaje predmetne nekretnine prije roka od tri godine u iznosu od =3.256,03 Eur (plaćeni tijekom 2023. godine, nakon prestanka bračne zajednice) i iznos poreza na promet nekretnina koji je tuženik također platio u iznosu od =2.183,59 Eur (plaćen djelomično tijekom 2023. godine i dio 2024. godine, nakon prestanka bračne zajednice). Pored navedenoga valja napomenuti da je tuženik morao platiti i troškove javnog bilježnika u iznosu od =597,00 Eur za solemnizaciju ugovora za realizaciju pravnog posla kao i sedam rata mjesečnih anuiteta svaki od po =520,00 Eur, odnosno ukupno 3.640,00 Eur. Nakon odbitka svih troškova preostalo od kupoprodajne cijene nekretnine je iznos od 5.300,00 Eura te bi podjela navedenog iznosa sa osnova bračne stečevine, pod uvjetom da se zanemare troškovi koje su stranke utrošile za sanaciju zajedničkih dugovanja iz braka, za tužiteljicu u njezinom dijelu iznosila =2.650,00 Eur, a ne kako to tužiteljica paušalno i netočno navodi iznos od =15.524,59 Eura.
U odnosu na nekretnine pod toč. d) i e) na adresi [adresa]. ističe da predmetne nekretnine čine cjelinu te su stan i garaža neodvojivi budući da stan bez pripadajućeg garažnog mjesta nema nikakvu tržišnu niti stvarnu vrijednost upravo zbog nedostatka parkirališnih mjesta. Predmetna nekretnina predstavlja vlastitu imovinu tuženika koja je stečena za vrijeme prethodnog braka tuženika te u smislu stvarno pravnog zahtjeva tužiteljica prema istoj ne može postaviti svoj vlasnički zahtjev.
U odnosu na postavljeni obvezno pravni zahtjev za isplatom kredita koji je tuženik realizirao prije braka s tužiteljicom, što ista niti ne spori, tuženik ističe da je takav zahtjev u potpunosti neosnovan sa zakonske strane te potpuno nemoralan sa ljudske strane te pored navedenoga na istome je nastupila apsolutna zastara te ističe prigovor zastare potraživanja budući da se ima primijeniti petogodišnji opći zastarni rok te jer je zastara nastupa od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog anuiteta, a ne po prestanku bračne zajednice. Pored navedenoga ističe se da su financijski odnosi stranaka za vrijeme braka bili izričito odvojeni te je tuženik u potpunosti otplaćivao sve svoje obveze u cijelosti samostalno budući je tužiteljica odbijala sudjelovati u otplati kredita budući se radilo o nekretnini koja je stečena iz prethodnog braka tuženika sa trećom osobom. Jedino sudjelovanje tužiteljice u predmetnom kreditu je njezino sudjelovanje u refinanciranju kredita kada tužiteljica kao sudužnik (koji nije podmirio niti jednu ratu) pristaje biti jamac po predmetnom kreditu. Naime, uvjet tuženiku da razriješi imovinske odnose sa bivšom suprugom je bio da refinancira postojeću kreditnu obvezu na način da bivšu suprugu makne kao sudužnika-jamca i da preuzme kreditnu obvezu iz prethodnog braka, što je i učinio zamjenom sudužnika-jamca u osobi tužiteljice. Točno je da je predmetni kredit zatvoren dana 31.12.2019. godine kao što je točno da je tužiteljica predmetnu nekretninu, koja predstavlja vlastitu imovinu tuženika, koristila te u njoj stanovala iako je odbijala sudjelovati u kreditnim ratama i režijskim troškovima. Ovaj navod ističe se isključivo iz moralnih razloga budući je sama tužiteljica, za vrijeme braka stranaka kao i nakon prestanka istoga, tuženiku u više navrata isticala da je predmetna nekretnina njegovo privatno vlasništvo te da ona s istom nema nikakve veze niti ju zanima budući je to nekretnina koju je stekao s drugom ženom, toliko o moralu.
U odnosu na postavljen zahtjev za izdavanjem privremene mjere tuženik ističe da tužiteljica ničime nije dokazala opasnost kojom bi opravdala predmetnu privremenu mjeru. Naime, iz samog odgovora na tužbu, a posebice iz dokumenata koji se nalaze u spisu ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva tužiteljice. Tuženik je uostalom svojim odgovorom priznao tuženoj vlasništvo nad nekretninama u odnosu na koje je postavljen stvarno pravni zahtjev. U preostalom, osporenom zahtjevu koji je obvezno pravan, osim što je neosnovan tužiteljica ničime nije dokazala što bi se u odnosu na njezino sporno potraživanje trebalo zabilježiti u zemljišnim knjigama te koja je to opasnost za tužiteljicu predstavlja eventualno propuštanje zabilježbe u zemljišne knjige. Ovakav paušalni navod predstavlja eventualno maliciozni pokušaj tužiteljice da ograniči slobodno raspolaganje nekretninama koje su nesporno vlasništvo tuženika te na koje nekretnine tužiteljica uopće nije niti usmjerila svoj tužbeni zahtjev. Pored navedenoga, tužiteljica kao bračnu stečevinu isključivo navodi svoja navodna prava dok sa druge strane u potpunosti ignorira svoje obveze koje proizlaze iz bračne stečevine. Naime, u svrhu troškova zajedničkog života kao i podmirenja aktualnih dugovanja koja su nastala tijekom braka stranaka tužitelj je pozajmio novac od zajedničkih prijatelja stranaka i to od ML iznos od 15.000,00 Eur temeljem Ugovora o pozajmici od dana 18.12.2019. godine, te iznos od 15.000,00 Eur od BL temeljem pozajmice od dana 26.07.2022. godine. S navedenim dugovanjima je tužiteljica upoznata, no ista odbija priznati iste bez ikakvog valjanog razloga. Naime, stranke su prije ove tužbe pokušale u mirnom postupku, u svrhu smanjivanja troškova eventualnog postupka, postići mirno rješenje no zauzeti stav na zajedničkom sastanku je da tužiteljica ne želi priznati navedena dugovanja budući se radi o prijateljima tuženika. Slijedom naprijed navedenoga tuženik predlaže sudu da nakon provedenog postupka donese presudu kojom prihvaća tužbeni zahtjev pod toč. I., II., III. i IV., a odbija pod toč. V., VI., VII. , VIII, IX i X tužbe kao neosnovan. Stoga je predložio da sud nakon provedenog postupka prihvati sljedeći protutužbeni zahtjev:
„I./ Nalaže se tužiteljici/protutuženoj ĆLK iz [adresa], X.
[adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da isplati tuženiku SL iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], sa osnova bračne stečevine iznos od ukupno =15.000,00 Eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od podnošenja protutužbenog zahtjeva do isplate i to po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana u tekućem polugodištu u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
II./ Nalaže se tužiteljici/protutuženoj naknaditi tuženiku/protutužitelju troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim o donošenja presude do isplate i to po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana u tekućem polugodištu u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“
Ujedno je predlažio odbiti prijedlog za donošenje privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina osim u korist predlagateljice osiguranja te da sud naloži predlagateljici da mu naknadi troškove postupka s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja rješenja do isplate.
3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u ugovor o stambenom kreditu od 27.02.2007., ugovor o stambenom kreditu od 20.01.2010., potvrdu Zagrebačke banke d. d. od 04.04.2023. I 18.08.2023, upravni ugovor o namirenju poreznog duga, izjavu tuženika od 30.03.2023., ugovor o pozajmici od 18.12.2019. i 26.07.2022., provedeno je saslušanje stranaka i svjedoka ML i BL te je razgledana ostala priležeća dokumentacija u spisu, dok nije proveden dokaz financijskog vještačenja jer po mišljenju suda isto nije bilo potrebno provoditi i činjenično stanje je utvrđeno i bez izvođenja tog dokaza.
4. Budući da je tuženik i protutužitelj djelomično priznao tužbeni zahtjev pod toč. I., II, III. i IV. djelomičnom presudom na temelju priznanja poslovni broj P Ob-209/2024-23 od 13.10.2025. odlučeno je o tom dijelu tužbenog zahtjeva.
5. Uvidom u ugovor o stambenom kreditu od 27.02.2007. (list 36-24 spisa) utvrđeno je da je isti zaključen između Prve stambene štedionice d.d. Zagreb kao kreditora i SL kao korisnika kredita te da je istim kreditor odobrio korisniku kredita kredit broj partije 7130055982 u iznosu od 85.000,00 Eur uz rok otplate od 15 godina te da je za otplatu cjelokupne tražbine kao sudužnik navedena SLK.
6. Uvidom u dodatak ugovora o stambenom kreditu od 20.01.2010. (list 45-46 spisa) utvrđeno je da je isti zaključen između Prve stambene štedionice d.d. Zagreb kao kreditora i SL kao korisnika kredita utvrđeno je da su istim ugovorne strane utvrdile da su dana 27.02.2007. sklopili ugovor o stambenom kreditu te su, između ostalog, suglasno izmijenili čl. 7. osnovnog ugovora na način da uz korisnika kredita za urednu otplatu cjelokupne tražbine po kreditu kao jamči sudužnik Ć, ovdje tužiteljice.
7. Iz potvrde Zagrebačke banke d.d. od 04.04.2023. proizlazi da se istom potvrđuje da je RLK u Zagrebačkoj banci bila sudužnik po stambenom kreditu broj 7130055982 od 21.01.2010. do 31.12.2019. Navedena kreditna partija odobrena je 27.02.2007. na iznos od 85.000,00 Eura i zatvorena dana 31.12.2019. Za otplatu navedenog kredita u razdoblju od 21.01.2010. do 31.12.2019. uplaćeno je 93.517,81 Eur.
8. Uvidom u ugovor o stambenom kreditu broj 7114393952, od 19.07.2022. (list 14 - 20 spisa) utvrđeno je da je isti zaključen između Zagrebačke banke d.d. Zagreb kao kreditora i SL kao korisnika kredita uz RLK i TL kao sudužnika, da je istim kreditor odobrio korisniku kredita kredit u iznosu od 70.000,00 Eur uz rok otplate od 156 mjeseci.
9. Uvidom u potvrdu Zagrebačke banke d. d. od 18.03.2024. utvrđeno je da se istom potvrđuje da je RLK bila sudužnik po stambenom kreditu broj 7114393952, da je isti odobren dana 18.07.l2022. na iznos od 70.000,00 Eur i zatvoren dana 21.04.2023. Za otplatu stambenog kredita u razdoblju od 18.07.2022. do 31.12.2022. uplaćeno je ukupno 12.090,62 Eur, a u razdoblju od 01.01.2023. do 21.04.2023. uplaćeno je 58.950,81 Eur.
10. Iz upravnog ugovora o namirenju poreznog duga (list 106-108 spisa) koji je sklopljen između Ministarstva financija, porezne uprave i ovdje tuženika i protutužitelja dana 16.02.2023. proizlazi da se istim utvrđuje iznos poreznog duga od 2.097,80 Eura na ime poreza na promet nekretninama koji se potražuje od poreznog obveznika na dan 15.12.2022. te mu se odobrava otplata istog u 12 jednakih mjesečnih anuiteta.
11. Iz potvrde Zagrebačke banke d. d. (list 109 spisa) proizlazi da je TL dana 18.08.2023. uplatio iznos od 3.256,03 Eura na ime poreza i prireza na dohodak.
12. Iz izjave tuženika i protutužitelja SL koja prileži listu 47 spisa i koja je ovjerena kod javnog bilježnika Damira Andrašića pod brojem OV-2273/23 dana 30.03.2023. proizlazi da se istom obvezao da će prodajom nekretnine kao prodavatelj, za koju je CL dala suglasnost, u jednakom dijelu financijski isplatiti iznos koji čini bračnu stečevinu prodajom te nekretnine, a nakon odbitka troškova poreza na promet nekretnina, računa za stan nastalih u periodu nakon trenutka stjecanja nekretnine i poreza na dobit koji odredi Porezna uprava. Nadalje se navodi da nekretnina u 2/3 čini bračnu stečevinu i to suvlasnički dio od 620/10000 dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao čkbr. [katastarska čestica] stameno poslovna zgrada broj 29, 29A i dvorište u [adresa] površine 879 m2, povezano s vlasništvom posebnog dijela nekretnine upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao etaža 14.- dvosobni stambeni prostor u potkrovlju zgrade lijevo ukupne neto površine 58,38 m2, koji se sastoji od ulaza, kuhinje s blagovaonom i dnevnim boravkom, hodnika, spavaće sobe, kupaone i terase.
13. Iz ugovora o pozajmici (list 115 spisa) proizlazi da je isti sklopljen između ML kao davatelja pozajmice i ovdje tuženika i protutužitelja kao primatelja pozajmice dana 18.12.2019. kojim je BL pozajmio SL iznos od 15.000,00 Eura na rok od 3 godine, bez kamata.
14. Iz ugovora o pozajmici (list 114 spisa) proizlazi da je isti sklopljen između BL kao davatelja pozajmice i ovdje tuženika i protutužitelja kao primatelja pozajmice dana 26.07.2022. kojim je BL pozajmio SL iznos od 15.000,00 Eura na rok od 2 godine, bez kamata.
15. Saslušana kao stranka tužiteljica ĆL je iskazala da je stan u [adresa] kupljen na kredit i da predstavlja bračnu stečevinu. Radi se o stanu na Kajzerici koji je pripadao ocu tuženika i koji su naslijedila njegovo troje djece, između ostalih i tuženi u 1/3 dijela. On je odlučio taj stan otkupiti od brata i sestra pa su se dogovorili da će svakog isplatiti sa po 40.000,00 Eura. Ona ga je u tome podržala iako joj se to nije baš svidjelo i tuženi je digao kredit za 70.000,00 Eura i isplatio brata i sestru te su oni na taj način kupili 2/3 toga stana. Bila je ideja da se taj stan iznajmljuje pa su ga počeli iznajmljivati, no onda su se i razišli. Sve je bilo dosta stresno i ona je na traženje tuženika potpisala suglasnost za prodaju stana što je trebala učiniti zato što mu je bila sudužnik na kreditu koji je glasio na njega. Čak je prethodno i bio dogovor između njih dvoje da bi ona s djecom bila u tom stanu, no onda se on predomislio, a ona se bojala da će morati plaćati i kredit i podstanarstvo i potpisala mu je suglasnost. Odmah nakon toga tražila je od tuženika da joj potiše izjavu i ovjeri kod javnog bilježnika u kojoj potvrđuje da 2/3 stana predstavlja bračnu stečevinu. Od prodaje stana nije joj ništa isplatio. Suglasna je da se od kupoprodajne cijene koju je postigao za 2/3 stana odbije 10.000,00 Eura koje je isplatio sestri i da se odbiju troškovi ali traži ostatak od cca 15.000,00 Eura. Što se tiče drugog novčanog potraživanja napominje da kada se s tuženikom upoznala on više faktično nije živio sa sada bivšom suprugom, no još se nisu formalno razveli niti podijelili imovinu. Imali su stambeni kredit za kupnju stana u [adresa] iz 2007. a razišli su se 2008., dok su se oni upoznali 2009. tako da je tuženi jednu godinu bio sam u tom stanu. Ubrzo nakon što su se 2009. upoznali preuzela je sudužništvo po tom kreditu od njegove bivše supruge. U tom trenutku dug s osnova glavnice, kamata i troškova po kreditu iznosio je cca 100.000,00 Eura. Taj kredit je i dalje tuženi otplaćivao sa svog računa, no ubrzo su dobili dijete i oženili se te je ona imala dobru plaću i sudjelovala u financiranju troškova pa tako i brige oko djece, kućanstva, a ujedno je uplaćivala na tuženikov tekućim račun između 1.000,00 i 1.500,00 kn mjesečno do 2015., a od 2015. po 2.000,00 kn pa do prestanka naše bračne zajednice i to je plaćala za račune i sve što je potrebno te je izračunala da je za to razdoblje uplatila oko 40.000,00 Eura. Ujedno je doprinosila na način da je kupovala ostalo što je bilo potrebno za život, djecu, rođendane i sl. odnosno to su plaćali zajednički. Nisu imali nikakav pisani dogovor oko financija. Taj kredit u cijelosti je otplaćen 2019. pa iznos od 46.700,00 Eura cca, predstavlja ½ polovinu tih novaca, a koji je otplaćen za vrijeme trajanja njihove bračne zajednice.
Što se tiče protutužbenog zahtjeva napominje da je za posudbu koja se tu navodi prvi puta čula u 7. mjesecu 2023. kada je dobila tu protutužbu i onda su se pojavili ti ugovori. Osobe koje se navode kao zajmodavci su ML i BL koje poznaje i nije s njima razgovarala i pitala ih o čemu se radi. ML je bio tuženikov kum na vjenčanju, a BL je kućni prijatelj i to prvenstveno prijatelj njegove bivše supruge. Nespojivo je s tuženikovom prirodom da bi on uopće bio u minusu, a kamoli posudio tolike novce od trećih osoba, a posebno joj nije za vjerovati da bi on novce posudio a da ju o tome ne bi obavijesti ili konzultirao. Ujedno napominje da u navodnom vremenu kada je on te novce posudio nije primijetila da bi on donio nekakve novce kući niti da je rekao da im novci trebaju. U 12. mjesecu 2019. bili su u dobrim odnosima i nisu ništa investirali, kao i u 7. mjesecu 2022. godine. Kad je te ugovore vidjela začudila se i razmišljala da možda postoji 1 posto šanse da je on to posudio, ali ne može shvatiti zašto. Nije ga nikada izravno pitala kakvi su to ugovori do prekjučer. Odnosno, u 7. mjesecu 2023. kad je to vidjela nazvala sam ML koji joj se nije odmah javio, a kad ju je on poslije zvao nije mu se javila jer nije znala šta uopće smije pitati. Tuženi i ona mogu komunicirati po pitanju djece, no kada se spomene imovina onda tu nema dogovora. Više puta su se pokušali dogovoriti i to je uglavnom ona inicirala, no iznos koji joj je tuženi ponudio da ju isplati - 2.000,00 Eura je uvredljiv. To joj je ponudio na početku, a zadnje joj je ponudio 20.000,00 Eura, no cijelo vrijeme tuženi tvrdi da ona nije ničim pridonijela njihovoj zajednici što ju smeta jer je pridonijela i brigom i financijski i njihovom djecom. Što se tiče financija svatko je imao svoja primanjima, imali su nekakav prešutan dogovor da svatko doprinosi svojim primanjima, ali zajedno su sve plaćali. U razdoblju od 2019. do 2022. tuženi joj nije govorio da su u nekakvoj financijskoj neprilici da bi trebali posuditi novce, oboje su radili. U to vrijeme nisu kupili nikakvu nekretninu, u jednom momentu su uzeli auto na leasing, ne zna više kada i to prvi puta da ga nisu uzeli za gotovinu. U razdoblju od 2019. do 2022. znala je vidjeti BL i ML, no nikada nisu govorili o nekakvim pozajmicama. Krajem srpnja 2022. tuženi i ona su bili zajedno na moru na Braču s djecom. Kada je 2010. sklopila aneks ugovora o kreditu prethodno je razgovarala s tuženikom da stupi na mjesto sudužnika. Mjesečno je za račune uplaćivala na račun tuženika već od 2010. pa sve do kraja njihove zajednice, s time da od banke može dobiti podatke od 2012. pa nadalje. Ne sjeća se točno kada je podnesen odgovor na tužbu i kada je saznala za ugovore o posudbama. Niti u trenutku kada je prestala njihova faktična bračna zajednica niti kada su se sudski razveli tuženik nije spomenuo te ugovore o posudbi. Za otkup stana u [adresa] dignut je kredit na 70.000,00 Eura, ne zna kako je isplaćena razlika od 10.000,00 Eura. Točno je da su postojali nekakvi dugove režija na tom stanu koje je napravio brat tuženika i koji su odbijeni od kupoprodajne cijene ali na štetu brata tuženika. Tuženi je taj stan uređivao cca 3. mjeseca sam na način da bi popravljao i maljao,, koliko je mogao poslije posla. Misli da je kupio još jednu stalažu i krevet. Ne može procijeniti koliko bi iznosila ta ulaganja. Ona je u zajednicu s tuženim došla sa svojim autom koji je bio polovan i za koji su onda kupili drugi auto jer je tuženi radio u auto industriji. U jednom trenutku su kupili i auto na leasing, ne sjeća se da li je to bilo 2018. ili 2020. godine Hunday 120 za koji je otplaćivala leasing u iznosu od 100,00 Eura i to 4 ili 5 godina s time da je u tom razdoblju tuženiku uplaćivala 300,00 Eura jer je ostatak od 200,00 Eura davala za račune i Svenovu štednju (200,00 kn). Troškovi računa mjesečno su bili cca 1.000,00 kn, s time da kada je u jednom momentu predložila da ću ona plaćati račune TL to nije dozvolio jer je sve trebao kontrolirati i sve je glasilo na njega. U tom trenutku njihove kreditne obveze su bile 4.500,00 kn koliko je iznosio kredit za stan, a radi se o kreditu za stan u [adresa] za kojeg je ona preuzela sudužništvo. Koliko zna to je plaćano s računa tuženika ali ne putem trajnog naloga već je on to sam uplaćivao. Ne može reći na koji način je taj kredit zatvoren tj. da li je otplaćen prijevremeno. Ne zna koliko je novaca ostalo nakon prodaje stana u [adresa] i nakon što su podmirene sve obveze. Tuženi ju nije obavijestio niti za koliko je stan prodan, niti koliko je kredita s tim zatvoreno. U početku kad joj je tuženik nudio 2.000,00 Eura nije joj nudi nikakvo suvlasništvo na nekretninama. 10.000,00 Eura koje je tuženik isplatio svojoj sestri od prodaje stana je neki dogovor koji je trebao ispoštovati još dok je otac bio živ. Auto koji je vozila na leasing otplaćivala je dok je bila u zajednici s tuženikom, vozila ga je još nekoliko mjeseci i nije ga plaćala jer joj je na prijevaru uzeo 500,00 Eura te ga je vratila u ljeto 2023. jer je vidjela da to nema smisla. To je vozilo koristila od 2019. godine.
16. Iz iskaza tuženika SL proizlazi da što se tiče stana u [adresa] za koji se potražuje polovina iznosa otplaćenog kredita ističe da tužiteljica navodi niz netočnih činjenica. Najprije taj stan je kupio s prvom ženom 2007. i podigao stambeni kredit, prva žena mu je bila sudužnik, a rata kredita iznosila je 656,00 Eura. Kada se razveo od prve žene SLK ona je tražila da više ne bude sudužnik po tom kreditu, a što se tiče podjele bračne stečevine dogovorili su se da njoj pripadne stan na Trešnjevci, a njemu ovaj stan na [adresa] i još ju je morao isplatiti za dionice i životno osiguranje. Kada je SLK prestala biti sudužnik po kreditu postala je ĆL, a rata je ostala ista. Pitao je ĆL je li voljna preuzeti sudužništvo po kreditu i to samo da formalno bude navedena kao sudužnik, ali ne da sudjeluje u otplati kredita, jer je rata kredita premašivala zakonski minimum kojeg je morao imati za otplatu. Od početka do kraja otplate kredita ĆL nije platila niti jednu ratu već je sve platio on sam. Kada su se upoznali ona je bila podstanar s njegovim prijateljem i on ju je vrlo brzo pozvao da dođe živjeti u njegov stan i rekao da ima kredit za taj stan. Početkom 2009. ĆL se doselila i ubrzo je ostala trudna i rodio se S. Navodi da nisu imali nikakav dogovor oko tog kredita i da on nije govorio ništa sve do trenutka dok nije došao u situaciju da ne može sve to više sam financirati jer je ona davala po 1.000,00 kn mjesečno i to tek nakon dvije do tri godine nakon što su se vjenčali. Kada ju je pitao da plati pola rate kredita nije pristala, rekla je da je to njegov stan. Upravo zato je i uzeto prvu pozajmicu da zatvori taj kredit i misli da je to riješio 31.12.2019. Nakon par godina odlučio je da će kupiti 2/3 stana od njegova brata i sestre jer je brat već dugi niz godina tamo stanovao i nije plaćao naknadu ni sestri ni njemu, a s obzirom da s tužiteljicom ima dvoje djece i jedno dijete iz prvog brata, pa da bude za jedno od njihove djece. Stan je bio u jako lošem stanju, brat nije plaćao račune i postao je dug kojeg dan danas brat njemu nije vratio, a on ga je morao podmiriti. 6 mjeseci je iza posla odlazio u stan i sam uređivao kuhinju, parkete, zidove, balkon, pločice, a majstora je uzeto samo kada nije mogao sam npr. za bojler i stolara za neke preinake u kuhinji. Stan je prodao 2023. za iznos od 135.000,00 Eura. Trebao je Natašinu suglasnost za prodaju tog stana ali nije on nju ucjenjivao nego obrnuto jer je ona tražila da 2/3 stana predstavljaju bračnu stečevinu i da joj isplatiti polovinu iznosa koji će preostati od kupoprodajne cijene nakon podmirenja dugova. Trebao je njezinu suglasnost jer je bila sudužnik na kreditu. Kredit od 70.000,00 Eura digao je prethodno u ljeto 2023. kako bi isplatio brata i sestru za njihovo suvlasništvo u tom stanu, nakon toga je stan uredio i prodao. Sestri je trebao vratiti još 10.000,00 Eura koje je ona posudila ocu za legalizaciju i to je vratio od pozajmice i to druge pozajmice. Razlika između 12.000,00 Eura koliko su dogovorili i za koliko je isplatio brata i sestru u njihovom dijelu i cijene od 135.000,00 Eura koju je postigao kupoprodajom stana je 15.000,00 Eura. Kada se od toga iznosa odbiju svi troškovi na ime poreza i drugih financijskih obveza i rate kredita koje je otplaćivao 7 mjeseci, ostala je razlika koju je ponudio ĆL u iznosu od cca 2.600,00 Eura.
Od malena je bio financijski samostalan i njihovi problemi u braku su počeli kad je ĆL pitao da sudjeluje u troškovima kredita jer više nije mogao sam plaćati. Saznao je kolika je njezina plaća tek kada je vidio prijavu za poreznu karticu. Nije joj govorio da je pozajmio novce ni prvi ni drugi puta jer sve što je radio, radio je sam i financijski sam realizirao pa je tako je ĆL došla u potpuno uređeni stan i nikada nije u njega ništa uložila. Kredit u Zagrebačkoj banci plaćao je od svoje plaće preko računa. Zadnjih 5 godina njihovog braka govorio je ĆL da imaju financijskih problema i njihovi sukobi su uzrokovani upravo ignoriranjem tih problema. Nitko nije bio prisutan kad je pozajmio novce 18.12.2019. od kuma. Nije vratio novce niti po prvoj niti po drugoj pozajmici i nisu ga tužili. ML je njegov kum. Navodi da kada je ĆL uplaćivala 2.000,00 kn mjesečno od toga iznosa je 750,00 kn plaćala leasing za auto koji je koristila jer su njemu od plaće taj iznos oduzimali budući da je auto kupljen u njegovoj firmi.
17. Svjedok ML je iskazao da je vjenčani kum stranaka, da je s tuženikom i odličan prijatelj te da je i s tužiteljicom bio u dobrim odnosima, no da od njihova razvoda nisu kontaktirali. Tuženiku je krajem 2019. posudio 15.000,00 Eura jer je trebao zatvoriti neki kredit i dogovor je bio da će mu te novce vratiti za 3 godine, no kako je došlo do njihove rastave nije mu još novce vratio. Na pitanje kakve veze ima rastava s vraćanjem novca izjavljuje da mu je tuženi to tako obrazložio. Pitao ga je u 12. mjesecu 2022. da mu vrati novce, no on mu je rekao da ima određene probleme u braku i shvatio ga je. Dogovorili su se, s obzirom da mu nije hitno za novce, da će mu ih vratiti prvom prilikom tj. u razumnom roku ali misli da će biti riješeno kroz godinu do dvije. Ne želi vršiti na njega pritisak s obzirom na situaciju, a i činjenicu da ima zdravstvenih problema. Ugovor nisu ovjeravali kod javnog bilježnika jer je imao povjerenja u njega. Ipak su sastavili pisani ugovor da ima neki pisani trag. BL poznaje iz viđenja. Tuženi mu je spomenuo da je i od njega posudio novce, ali nije ulazio u detalje tj. nije ga pitao koliko novaca je posudio, niti kada će ih vratiti. Kada mu se predočava da je 2022. u 7. mjesecu tuženi posudio od BL također 15.000,00 Eura izjavljuje da je to čuo i da je također čuo da je tom čovjeku u međuvremenu vratio. Na pitanje je li tuženika tražio da pojasni zašto je vratio novce BL od kojeg je posudio dvije i pol godine kasnije, a ne njemu, izjavljuje da ga to nije pitao. Nije ga tražio novce jer ovaj postupak traje već dvije do tri godine a i jer ima zdravstvenih problema. Nije mu poznato je li tužiteljica bila upoznata s tom posudbom jer se on prvenstveno družio s tuženim.
Ugovor je sastavio tuženi, a on nije tražio nikakvo osiguranje za povrat novca od tuženika te nitko treći nije bio prisutan kad je tuženiku dao novce i potpisivao ugovor. Novce mu je predao u Eurima, ali se ne sjeća više u kojim apoenima, vjerojatno po 100,00 Eura, no ne može sa sigurnošću reći zbog proteka vremena. S tužiteljicom nikada nije razgovarao o tom zajmu. S obzirom da je s tuženim sklopio ugovor smatra da je novce posudio njemu. Ugovor su potpisali u kafiću u tuženikovom kvartu gdje stanuje.
18. Svjedok BL je iskazao da SL poznaje već 30 godina, da su prijatelji i da su se upoznali preko Sašine prve supruge koja mu je bila prijateljica, a s ĆL se zna 15-tak godina. S njom nema kontakata od kada su se razveli, no nisu u svađi. U ljeto 2022. TL ga je pitao da mu posudi 15.000,00 Eura jer je trebao isplatiti brata i sestru iz suvlasništva stana i rekao da će mu novac vratiti za dvije godine. On je sastavio ugovor i nisu ga ovjeravali kod javnog bilježnika jer je smatrao da to nije potrebno s obzirom da se dugo znaju, prijatelji su, a i bili su i u poslovnom odnosu. Dogovorili su se da će mu novac vratiti za dvije godine, no vratio ga je ovo ljeto. Ne zna da li je ĆL znala za tu posudbu te on s njom nije nikada razgovarao o toj posudbi. TL mu nije rekao da je već 2019. posudio od ML 15.000,00 Eura. Poznaje ML jer ga je par puta sreo u Sašinom društvu. On mu nikada nije rekao da mu je TL dužan novce a i nije ga vidio već par godina. Novce mu je dao u gotovini u Eurima kod njega u stanu i nitko treći nije bio prisutan. Vratio mu je te novce također u gotovini u svom stanu i nitko nije tome bio prisutan, a njih dvoje su već bili razvedeni. Tužiteljica nije nikada s njim razgovarala o toj posudbi. Novce koje mu je posudio imao je kod kuće u gotovini. Ugovor su sklopili u 6. ili 7. mjesecu 2022. u stanu tuženika na Kajzerici, adresu ne znam. Nije tražio nikakvo osiguranje za povrat tog zajma.
19. Odredbom čl. 36. st. 1. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23, dalje: ObZ) propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, dok je st. 3. istog članka propisano da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drugačije ugovorili.
20. Kako stranke svojom voljom nisu sporazumno ugovorile uređenje svojih imovinskih odnosa, vrijedi zakonska presumpcija da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine iz čl. 36. st. 3. ObZ-a.
21. Nadalje, odredbom čl. 39. st. 1. ObZ-a propisano je da imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka ostaje njegova vlastita imovina, dok je st. 2. istog čl. propisano da je vlastita imovina i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od temelja iz čl. 36. tog zakona.
22. Odredbom čl. 43. ObZ-a propisano je da za obveze koje je jedan bračni drug imao prije sklapanja braka, kao i za obveze koje je samostalno preuzeo nakon sklapanja braka, a koje se ne odnose na tekuće potrebe bračne i obiteljske zajednice, ne odgovara drugi bračni drug.
23. Prema čl. 44. istog zakona za obveze koje je jedan bračni drug preuzeo radi namirenja tekućih potreba bračne i obiteljske zajednice, kao i za obveze koje su bračni drugovi preuzeli zajednički u vezi s bračnom stečevinom, odgovaraju oba bračna druga solidarno bračnom stečevinom i vlastitom imovinom, dok je st. 3. istog čl. propisano da se smatra da su bračni drugovi za obveze iz st. 1. odgovorni u jednakim dijelovima ako nisu drukčije ugovorili.
24. Među strankama je nesporno da je njihova faktična bračna zajednica prestala u svibnju 2023., kao i da su bili u braku od 19.12.2009. do 04.03.2024., te da nisu svoje imovinske odnose uredili bračnim ugovorom.
25. Sporno je jesu li nekretnine i to dvosobni stan na adresi [adresa] i garaža G4 u podrumu, na adresi [adresa] vlastita imovina tuženika ili bračna stečevina stranaka i u kojem suvlasničkom omjeru, jesu li osnovani zahtjevi tužiteljice pod toč. VIII. i IX. tužbenog zahtjeva kojim potražuje isplatu dijela kupoprodajne cijene od dobivene za prodaju 2/3 dvosobnog stana u [adresa] i za isplatu polovice iznosa stambenog kredita broj 711439395 od 19.07.2022. Ujedno je sporno i je li tuženik i protutužitelj pozajmio 15.000,00 Eura od ML i 15.000,00 Eura od BL i ako je, je li te obveze samostalno preuzeo i jesu li se odnosile na tekuće potrebe bračne i obiteljske zajednice.
26. Sud je, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan u pretežnom dijelu, dok protutužbeni zahtjev nije osnovan.
27. Sud je prihvatio kao istinit iskaz tužiteljice i protutužene u dijelu u kojem navodi da je tuženik i protutužitelj stan u [adresa] koji je u 3 dijela naslijedio, u dogovoru s njom odlučio da njih dvoje otkupe preostalih 2/3 stana, na način da otkupe od brata i sestre tuženika njihove naslijeđene suvlasničke dijelove i da su se dogovorili da će dići kredit za 70.000,00 Eura i isplati brata i sestru, svakog po 40.000,00 Eura.
28. Istovremeno, sud nije mogao prihvatiti kao istinit iskaz tuženika i protutužitelja u dijelu u kojem navodi da su sporne 2/3 predmetnog stana njegova vlastita imovina jer iako je nesporno da je stan otkupio od brata i sestre kreditom koji je podigao kod Zagrebačke banke d. d. u iznosu od 70.000,00 Eura u srpnju 2022., dakle za vrijeme trajanja braka stranaka, tuženik nije dokazao da je sam otplaćivao kredit sukladno dogovoru s tužiteljicom te da su njihovi problem i u braku i počeli kada je pitao tužiteljicu da sudjeluje u troškovima kredita jer više nije mogao sam vraćati, budući da iz iskaza tužiteljice i iz ugovora o stambenom kreditu od 19.07.2022. proizlazi suprotno. Naime, iz iskaza tužiteljice kojem je sud poklonio vjeru jer ga potvrđuju drugi dokazi, utvrđeno je da nije postojao dogovor između stranaka da tuženi sam otplaćuje kredit za spornih 2/3 stana i da bi navedeni stan biti njegova vlastita imovina, jer je tužiteljica sudjelovala u financiranju troškova zajedničkog života, brinula o djeci, kućanstvu, kupovala sve što je bilo potrebno i uplaćivala na tuženikov račun mjesečno između 1.000,00 i 1.500,00 kn. Najbolji dokaz istinitosti iskaza tužiteljice u pogledu zajedničkog otplaćivanja kredita je činjenica da stranke nisu imale sklopljen bračni ugovor tj. nisu imale pisani dogovor oko uređenja imovinsko pravnih odnosa u braku, što je tužiteljica preuzela sudužništvo na navedenom kreditu 2010. g. čime je uz tuženika kao korisnika kredita preuzela solidarnu odgovornost za urednu otplatu cjelokupne tražbine, pa je nelogično da bi istovremeno odbila sudjelovati u plaćanju rata kredita. Pritom nije relevantno što je tuženik plaćao rate kredita od svoje plaće jer je tužiteljica istovremeno podmirivala druge troškove njihova domaćinstva.
29. Kako je nesporno da je tuženik i protutužitelj novcima dobivenim od kredita koji je podignuo za vrijeme braka stranaka tj. 19.07.2022. kod Zagrebačke banke d d. otkupio 2/3 suvlasništva stana u [adresa], a utvrđeno je da su stranke taj kredit zajednički vraćale tijekom braka te da je stoga predmetna nekretnina stečena radom stranaka za vrijeme trajanja njihove bračne zajednice, valjalo je prihvatiti zahtjev tužiteljice za utvrđenjem da bračnu stečevinu stranaka čini 2/3 suvlasničkog dijela navedenog stana i to svakog u 1/3 dijela.
30. Ujedno valja istaknuti da i sam tuženik ne spori da je potpisao izjavu koju je ovjerio kod javnog bilježnika, a iz koje proizlazi da 2/3 dijela predmetnog stana predstavlja bračnu stečevinu stranaka i da će isplatiti tužiteljicu iznos nakon prodaje stana i podmirenja troškova koji odgovara njezinoj 1/3 suvlasničkog dijela, dok sud nije mogao prihvatio kao istinit njegov iskaz u dijelu u kojem navodi da je izjavu potpisao pod prisilom jer da ga je tužiteljica ucijenila da mu neće potpisati suglasnost za prodaju stana budući da u odgovoru na tužbu djelomično priznaje zahtjev tužiteljice kojim traži isplatu na ime vrijednosti 1/3 suvlasničkog dijela spornog stana umanjeno za troškove.
31. Stoga je odlučeno kao pod toč. I. izreke ove presude i u to dijelu prihvaćen je tužbeni zahtjev tužiteljice.
32. Nadalje, nesporno je da je tuženik predmetni stan dana 06.04.2023. prodao za cijenu od 135.000,00 Eura, a da 2/3 vrijednosti stana iznosi 90.000,00 Eura, da je tužiteljica u svom iskazu navela da je suglasna da se od njihova suvlasničkog dijela odbiju troškovi (neotplaćenog kredita, pa i 10.000,00 Eura koje je tuženik dugovao svojoj sestri i ostali troškovi), a tuženik je dostavom računa dokazao da je od kupoprodajne cijene najprije otplatio ostatak duga po kreditu u iznosu od 58.950,81 Eur, potom da je platio troškove poreza na promet nekretnina temeljem upravnog ugovora o namirenju poreznog duga od 16.02.2023. u ukupnom iznosu od 2.097,80 Eura u 12 rata i trošak poreza i prireza na dohodak u iznosu od 3.256,03 Eura dana 18.08.2023 što sveukupno iznosi 74.304,64 Eur. Stoga je od primljenih 90.000 Eura odbijen iznos od 74.304,64 Eura te je od dobivene kupoprodajne cijene za 2/3 predmetnog stana preostao iznos od 15.695,36 Eura, a tužiteljicin udio u bračnoj stečevini od ½ dijela iznosi 7.847,68 Eura. Kako je od navedenog iznosa tužiteljici presudom na temelju priznanja dosuđen priznati iznos od 2.650,00 Eura, a tužiteljica pored priznatog dijela potražuje daljnjih 12.874,59 Eura, valjalo joj je u ovom postupku dosuditi daljnjih 5.197,68 Eura i odlučiti kao pod toč. IV. izreke ove presude.
33. Pritom se napominje da sud nije mogao prihvatiti kao istinite navode tuženika iz odgovora na tužbu da je pored ranije navedenih oduzetih troškova od dobivene kupoprodajne cijene od 90.000,00 Eura za 2/3 predmetnog stana mora platiti i 597,00 Eura za solemnizaciju ugovora o kreditu za realizaciju pravnog posla i 3.640,00 Eura radi podmirenja 7 rati kredita, jer iste navode nije dokazao.
34. Stoga je valjalo odbiti kao neosnovan preostali dio zahtjeva tužiteljice s ovog osnova u iznosu od 7.676,91 Eur i odlučiti kao pod toč. VI. izreke ove presude.
35. Kamate su dosuđene sukladno odredbi čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZPP) počam od 07.04.2023. do isplate tj. od prvog dana poslije dana isplate kupoprodajne cijene u vrijednosti od 2/3 stana, kada je dospjela obveza tuženika na plaćanje polovice primljenog iznosa.
36. Kako je na temelju uvida u zk izvadak za kčbr. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 6. suvlasnički dio:145/10000 etažno vlasništvo E-6 u naravi garaža oznake G4 u podrumu površine 15,82 m2 koja je povezana s cijelom nekretninom – kućom br. 8 i dvorištem, Južna obala utvrđeno da je ista upisana kao vlasništvo tuženika SL u 1/1 dijela temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnine od 17.01.2012., dakle da je ista stečena za vrijeme trajanja braka stranaka, a vodeći računa da stranke nisu sklopile bračni ugovor, kao i da tuženik nije dokazao da navedena nekretnina predstavlja njegovu vlastitu imovinu, utvrđeno je, sukladno odredbi čl. 36. st. 1. i 3. ObZ-a da predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu i to svakog u ½ suvlasničkog dijela te je odlučeno kao pod toč. II. I III. Izreke ove presude.
37. Istovremeno, sud nije mogao prihvatiti kao istinit iskaz tuženika u dijelu u kojem navodi da je predmetna garaža njegova vlastita imovina jer da ona pripada trosobnom stanu u [adresa] koji je kupio u braku u kojem je bio s JL jer je očigledno da je ova garaža kupljena 2012., dok je uz spomenuti stan, koji se nalazi i na drugoj adresi i koji je kupljen 2007. g., kupljeno i parkirno mjesto.
38. U odnosu na zahtjev tužiteljice da joj tuženik isplati polovinu iznosa stambenog kredita od 20.01.2010. (tj. iznos od 46.758,90 Eura), koji je otplaćen u razdoblju od 01.01.2010. do 31.12.2019., a kojim je reprogramiran stambeni kredit od 27.02.2007. kojim su tuženik i njegova prva supruga 2007. g. kupili trosobni stan u [adresa]. utvrđeno je sljedeće:
- Sud je odbio kao neosnovan tuženikov prigovor zastare potraživanja jer sukladno odredbi čl. 235 toč. 1. zastara ne teče između bračnih drugova, pa je zastarni rok za navedeno potraživanje početo teći tek prvi dan nakon razvoda braka tj. 05.03.2024. (čl. 215. Zakona o obveznim odnosima ( NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje; ZOO), a tužba je podnesena 26.06.2024., dakle unutar zastarnog roka od pet godina.
- Nesporno je da je predmetni stan kupljen za vrijeme trajanja prijašnjeg braka tuženika sredstvima stambenog kredita od 27.02.2007. u iznosu od 85.000,00 Eura,
- Nesporno je da je nakon razvoda braka tuženika s prvom suprugom tužiteljica, kao druga supruga, u dodatku ugovora o stambenom kreditu od 20.01.2010. preuzela kao sudužnik obvezu otplate cjelokupnog duga po kreditu.
- Na temelju izvedenih dokaza je utvrđeno da su stranke zajednički otplaćivale spomenuti kredit te da je u razdoblju od 21.01.2010. do 31.12.2019. otplaćeno ukupno 93.517,81 Eur, jer je prihvaćen kao životno logičan i uvjerljiv iskaz tužiteljice da je tuženik sa svog računa plaćao kredit, dok je ona kupovala hranu, podmirivala potrebe djece, brinula o djeci i kućanstvu i uplaćivala između 1.000,00 i 1.500,00 mjesečno na račun tuženika te da stranke nisu svoje imovinsko pravne odnose uredile bračnim ugovorom.
- Iskaz tuženika u dijelu u kojem navodi da tužiteljica nije sudjelovala niti u otplati kredita niti u plaćanju režija jer da su se tako dogovorili i da je govorila da je to njegova imovina i da je on sam snosio sve troškove potpuno je neuvjerljiv jer bi bilo logično da bi tuženik, da su se doista dogovorili da će predmetni stan on sam otplaćivati, inicirao sklapanje bračnog ugovora u kojem bi bilo navedeno da je otplata navedenog kredita njegova obveza i da ju isključivo on sam podmiruje.
39. Budući da je na temelju izvedenih dokaza utvrđeno da je tužiteljica plaćala ono što je po svojoj pravnoj naravi bio dug tuženika i da je tuženik neopravdano stekao tu korist
– sud je primijenio odredbe o stjecanju bez osnove iz čl. 1111. ZOO pri ocjeni tužbenog zahtjeva.
40. Naime, obzirom da se plaćanjem rata stambenog kredita za stan koji je vlastita imovina tuženika treba tretirati kao ulaganje u vlastitu imovinu drugog bračnog druga, a na temelju izvedenih dokaza je utvrđeno da je tužiteljica plaćala ono što je po svojoj pravnoj naravi bio dug tuženika i da je tuženik neopravdano stekao tu korist, te je utvrđeno da su stranke za vrijeme trajanja braka i to u razdoblju od 20.01.2010. do 31.12.2019. ukupno platile 93.517,81 Eur od kojeg iznosa tužiteljica potražuje polovicu, valjalo je prihvatiti zahtjev tužiteljice za povrat uloženih sredstava bez osnove i dosuditi joj zatraženih 46.758,90 Eura s osnova polovine iznosa plaćenih rata stambenog kredita i odlučiti kao pod toč V. izreke ove presude, sve sukladno odredbi čl. 1111. st. 2. ZOO-a.
41. Nadalje, prema odredbi čl. 1115. istog zakona propisano je da kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, i to, ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva.
42. Budući da je tuženik u trenutku stjecanja bio pošteni stjecatelj te da je tek dostavom tužbe postao nepošteni, sukladno odredbi čl. 1115. ZOO-a tužiteljici su dosuđene zatezne kamate tek od dana podnošenja zahtjeva tj. od 26.06.2024. te je odbijena sa zahtjevom za isplatu zateznih kamata na dosuđenih 46.758,90 Eura počam od 01.01.2020. do 26.06.2024., sve kao pod toč. VI. izreke ove presude.
U odnosu na protutužbeni zahtjev utvrđeno je sljedeće:
43. Tuženik i protutužitelj protutužbenim zahtjevom s osnova obveza koje proizlaze iz bračne stečevine potražuje od tužiteljice i protutužene isplatu iznosa od 15.000,00 Eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom jer tvrdi da je radi podmirenja troškova zajedničkog života i aktualnih dugovanja nastalih tijekom braka stranaka pozajmio od Alena Crnkovića 15.000,00 Eur temelje pozajmice od 18.12.2019. i od Ivana Malića 15.000,00 Eura temeljem pozajmice od 26.07.2022., da im te iznose nije vratio i da je tužiteljica bila upoznata s navedenim pozajmicama, no da ne želi priznati navedena dugovanja.
44. Suprotno navedenom, tuženik i protutužitelj kasnije u svom iskazu navodi da tužiteljica nije znala za spomenute pozajmice i da je od ML pozajmio novce kako bi otplatio stambeni kredit, a od BL da bi sestri vratio 10.000,00 Eura koje mu je posudila ocu za legalizaciju.
45. Kako oba svjedoka, ML i BL suglasno iskazuju da tužiteljica nije znala da su oni posudili novac tuženiku te jer ML iskazuju da je novac tuženiku posudio radi otplate stambenog kredita, a BL da mu je novac posudio radi podmirenja obveze prema bratu i sestri, dok tužiteljica, a i tuženik u svom iskazu, također navode da tužiteljica nije znala za navedene pozajmice, da tužiteljica tvrdi da u vrijeme za koje tužitelj tvrdi da je novce posudio nije primijetila da bi tuženik donio neke novce kući, da tada nisu ništa investirali i da su bili u dobrim odnosima te da je nespojivo s tuženikovom prirodom da bi bio u minusu ili da bi posuđivao novce od trećih osoba i da ju o tome ne bi obavijestio, utvrđeno je da je navedene obveze tuženik i protutužitelj preuzeo samostalno za vrijeme trajanja braka stranaka.
46. Nadalje, kako je sam tuženik i protutužitelj naveo da je 15.000,00 Eura posudio od ML kako bi otplatio stambeni kredit te da je još 15.000,00 Eura posudio od BL za vraćanje duga sestri, budući da je očigledno da se navedene obveze ne odnose na tekuće potrebe bračne i obiteljske zajednice, te da je utvrđeno da je tuženik i protutužitelj samostalno preuzeo navedene obveze, za iste tužiteljica ne odgovara, sve sukladno odredbi čl. 43. ObZ-a te je odlučeno kao pod toč. VII. izreke ove presude i protutužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.
47. Tužiteljici i protutuženoj su dosuđeni troškovi sukladno odredbi čl. 154. st. 3. i 155. ZPP-a koji su bili potrebni za vođenje ovog postupka, vodeći računa da je tužiteljica uspjela u pretežnom dijelu svog zahtjeva, koji se odnose na troškove sastava tužbe po Tbr 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23, dalje OT) – 500 bodova, troškove sastava podneska od 07.10.2024. po Tbr 8. toč. 1.
– 500 bodova, troškove pristupa na 6 ročišta i to na ročišta 11.09.2024., 14.11.2024., 24.01.2025., 12.03.2025., 21.03.2025. i 17.09.2025. po Tbr 9. toč. 1 – 3000 bodova ili ukupno 4000 bodova što uz vrijednost boda od 2,00 Eur (Tbr. 50) iznosi 8.000,00 Eur uz uvećanje za iznos PDV-a od 25 % (Tbr. 42) ili 2.000,00 Eur što ukupno iznosi 10.000,00 Eura uz pristojbu na tužbu od 147,50 Eura i na presudu od 147,50 Eura ili ukupno 10.295,00 Eur, kao što je odlučeno pod toč. VIII. izreke ove presude.
48. Na tako određeni trošak tužiteljici su dosuđene zatezne kamate po stopi određenoj čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, a temeljem čl. 151. st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) počam od 30.10.2025. do isplate.
49. Stoga je valjalo tuženika i protutužitelja u cijelosti odbiti sa zahtjevom za naknadu parničnog troška, sve kao pod toč. VII. izreke ove presude.
50. Budući da je ovom odlukom meritorno odlučeno o tužbenom zahtjevu, a i da je tuženik tijekom postupka djelomično priznao tužbeni zahtjev u odnosu na toč. I., II. III. i IV. tužbenog zahtjeva, valjalo je odlučiti kao u izreci rješenja i odbiti prijedlog za donošenje privremene mjere kao neosnovan.
U Zagrebu, 30. listopada 2025. godine
Sudac:
Renata Šrekais
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od petnaest od dana primitka pisanog otpravka iste.
Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne strane, a o žalbi odlučuje županijski sud.
DNA:
1. tužitelju-protutuženiku po punomoćniku
2. tuženoj-protutužiteljici po punomoćniku
