REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj. P-8817/2023-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Blaženki Butigan Matić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Hrvatske šume društvo s ograničenom odgovornošću, Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, OIB: 69693144506, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 09. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja GZ, dipl. iur. i punomoćnika tuženika BZ, dipl. iur. dana 30. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se tužitelj u cijelosti sa tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Hrvatske šume društvo s ograničenom odgovornošću, Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, OIB: 69693144506, isplati tužitelju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623 svotu od 4.166,68 EUR uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče od podizanja tužbe do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

II. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu parničnog troska u cijelosti.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je osiguranik tužitelja JZ smrtno stradao dana 23.07.01997. kao zaposlenik tuženika. 29. listopada 2006. Rješenjem tužitelja broj 23825 od 29. listopada 2001. priznato je obitelji umrlog pravo na obiteljsku mirovinu. U razdoblju od 1. 09.2020. do 30.06.2023. tužitelj je ina ime obiteljske mirovine isplatio iznos od 16.667,12 eur te uzimajući u obzir suodgovornost pok. osiguranika tužitelja od 25% iznos od 4.166,78 eur za tužitelja predstavlja štetu. Odgovornost tuženika utvrđena je presudom Općinskog suda u Gospiću P-152/04 od 23.03.2007.. Tužitelj je protiv tuženika za prethodna razdoblja vodio sporove radi naknade štete isplatama obiteljske mirovine koje su pravomoćne okončane presudama ovog suda Pn-279/04 od 07.02.201.2, Trgovačkog sud au Zagrebu, P- 1219/04 od 06.02.2015. i P-1328/016 od 26.01.2018. Dana 14.07.2023. tužitelj je tuženiku uputio zahtjev za naknadu štete zbog isplaćenih mirovina, no tuženik dug nije namirio. Stoga temeljem odredbe čl. 160. do čl. 166. Zakona o mirovinskom osiguranju traži da sud presudom naloži tuženicima da mu solidarno isplate iznos od 4.166,78 eur sa zateznim kamatama od podnošenja tužbe pa do isplate.

P o s l o v n i b r o j . P - 8 8 1 7 / 2 0 2 3 -39

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu i to kako u odnosu na osnovu tako i u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik ističe da se kod naslovljenog suda vodi parnični postupak istog tužitelja protiv istog tuženika pod poslovnim brojem: P-3112/2020 radi naknade štete. Napominjemo da se prednje navedeni postupak vodi radi naknade štete u vezi istog osiguranika JZ, ali za razdoblje od 1. srpnja 2017. godine do 31. svibnja 2020. godine. Slijedom navedenoga, predlažemo Sudu prekid postupka pod poslovnim brojem: P- 8817/23 do okončanja postupka pod poslovnim brojem: P-3112/2020 istog tuženika protiv istog tužitelja kod naslovljenog suda. Tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te osporava tvrdnje tužitelja pozivajući se na praksu utvrđenu Presudom Vrhovnog suda u Zagrebu broj: Gzz 83/04-2 od 16. veljače 2005. godine. Naime, osiguranik tužitelja pok. JZ, rođen **.**.1939. godine u trenutku pogibije imao je 58 godina, a da je nastavio raditi, 2004. godine navršio bi 65 godina i po sili Zakona o radu otišao bi u punu starosnu mirovinu. Niti po jednoj mogućoj zakonskoj osnovi JZ kao radnik ne bi u predmetnom razdoblju za koje tužitelj potražuje naknadu štete mogao biti radnik tuženika i da tuženik kao poslodavac za takvu štetu može odgovarati. Tužiteljeva osnova odštetne odgovornosti tuženika temelji na pravomoćnoj presudi Općinskog suda u Gospiću posl. broj: P 152/04 od 23. ožujka 2007. godine kao i ostalim presudama na koje ukazuje tužitelj (Presuda OGS Zagreb posl. broj Pn: 2719/04 od 7.veljače 2012. godine, Presuda OGS Zagreb posl. broj: P 1219/14 od 16. veljače 2015. godine, Presuda OGS Zagreb posl. broj: P 1328/2016 od 26. siječnja 2018. godine). Međutim, iz obrazloženja navedenih presuda jasno je da je u konkretnom slučaju odgovornost poslodavca bila utvrđena isključivo primjenom načela objektivne odgovornosti za štetu nastalu povredom prava osobnosti sukladno tada važećem Zakonu o obveznim odnosima iz kojeg proizlazi da ako je šteta nastala u vezi s opasnom stvari ili opasnom djelatnošću, tada se smatra da šteta potječe od te stvari odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrokom štete. Prema prednje navedenoj Presudi, u konkretnom slučaju privlačenje stabala i drugi poslovi u šumi predstavljaju opasnu djelatnost pa je za odgovornost tuženika za štetu dovoljno da je šteta posljedica obavljanja opasne djelatnosti u radnom procesu kod tuženika kao poslodavca. Međutim, tuženik ističe kako se u konkretnom slučaju eventualna odgovornost tuženika za štetu ne može utvrđivati prema načelu objektivne odgovornosti već isključivo prema odredbama članka 161. -165. Zakona o mirovinskom osiguranju kao lex specialis, a na koje odredbe se poziva i sam tužitelj u tužbi. Konkretno, odredbom čl. 162. st. 3. propisano je da za eventualnu štetu koju potražuje tužitelj odgovara tuženik kao poslodavac ukoliko je šteta nastala zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu. Presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br.: Pž-3497/2021-2 od 23. veljače 2022. godine utvrđeno je kako prema čl. 162. st.1. Zakona o mirovinskom osiguranju tužitelj ima pravo na naknadu štete od osobe koja je prouzročila smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti, tjelesno oštećenje ili smrt osigurane osobe, a prema odredbi st. 3. tog članka za štetu iz st. 1. tog članka odgovara poslodavac ako je šteta nastala zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu, odnosno mjere za zaštitu građana. Prema tome, da bi postojala tuženikova odgovornost za naknadu štete potrebno je postojanje uzročne veze između propusta u primjeni propisanih mjera zaštite na radu i nastale štete. Nadalje, predmetni tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan je iz razloga što je odredbom čl. 160. i 161. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano da poslodavac odgovara za naknadu štete koja je nastala zbog invalidnosti ili smrti osigurane osobe ukoliko je šteta nastala zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu. Međutim iz provedenih dokaza i to iskaza P o s l o v n i b r o j . P - 8 8 1 7 / 2 0 2 3 -39

svjedoka danih u parničnom predmetu P-152/04, uvidom u uvjerenja o osposobljenosti radnika za rad na siguran način, uvjerenja o radnoj sposobnosti radnika, svjedodžbe o zdravstvenoj sposobnosti radnika svakako se može utvrditi da je tuženik proveo sve mjere zaštite na radu, da je radnik bio radno sposoban i stručno osposobljen za radno mjesto sjekača, da mu je tuženik dao svu propisanu potrebnu zaštitnu opremu, da je istu u trenutku štetnog događaja nosio, a što je sve potvrdio i inspektor zaštite na radu. Stoga, slijedom svega navedenog svakako ne proizlazi tvrdnja da poslodavac nije poduzeo propisane mjere zaštite na radu koje mu nalažu zakonskim propisima, jer bi tada svakako protiv poslodavca i odgovorne osobe bile pokrenute prekršajne ili kaznene prijave. Ukoliko se ova činjenica smatra spornom tuženik predlaže provesti šumarsko vještačenje na okolnost da li je prilikom konkretnog štetnog događaja bilo propusta od strane tuženika, odnosno da li je do štetnog događaja došlo zato što tuženik nije proveo mjere zaštite na radu, a sve sukladno zakonskim propisima, točnije čl. 160. i 161. Zakona o mirovinskom osiguranju. Sudskom praksom, i to presudama Visokog trgovačkog suda RH posl.broj Pž-4999/2019-2 i Županijskog suda u Bjelovaru posl.broj Gž x-11/2014-2 utvrđeno je da ne postoji odgovornost poslodavca za naknadu štete HZMO-u kao tužitelju obzirom da nije ispunjena pretpostavka propisana Odredbom čl. 163. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju. Kao niti u prednje navedenim presudama tako ni u predmetnom sporu tužitelj nije dokazao da je do predmetnog štetnog događaja došlo iz razloga što tuženik nije proveo mjere zaštite na radu. Stoga tuženik predlaže da sud odbije tužitelja sa tužbom i tuženim zahtjevom kao neosnovanim jer odredba čl. 161. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje da poslodavac odgovara za naknadu štete koja je nastala zbog invalidnosti ili smrti osigurane osobe ukoliko je šteta nastala zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu, odnosno da odbije predmetni tužbeni zahtjev jer bi u utuženom razdoblju da je sad pok. JZ živ, ostvario pravo na starosnu mirovinu te tada isplaćene obiteljske mirovine u utuženom razdoblju ne predstavljaju štetu koju tužitelj može regresirati od tuženika. Također je nesporno da je tuženik prethodno vršio uplate određenih iznosa po odštetnim zahtjevima ovdje tužitelja, ali tuženik navodi kako se pravomoćnost presuda na koje se poziva tužitelj odnosi isključivo na njihovu izreku kojom se nalaže sada tuženiku plaćanje određenih iznosa za točno određeno razdoblje, a ne i na njihovo obrazloženje, jer se u obrazloženju samo navode razlozi zbog kojih je takva presuda donesena i ono sadrži stavove suda koji ne mogu steći svojstvo pravomoćnosti. Stoga, sud nije vezan obrazloženjem navedenih presuda, te stranke u predmetnom parničnom postupku mogu dokazivati drugačije od onoga što je utvrđeno presudama donesenim u drugim postupcima. Tako je odlučio i Visoki trgovački sud RH Rješenjem posl.br.: Pž-5069/2019-2 od 1. listopada 2020. godine. Iz presuda, zapisnika inspektora i ostale dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta razvidno je da u konkretnom slučaju nije utvrđen propust u primjeni mjera zaštite na radu od strane ovdje tuženika, kao niti da bi eventualni propust provođenja konkretne mjere zaštite na radu bio uzrok nastale štete. Pri tome navodimo kako je upravo na tužitelju teret dokaza da tuženik nije proveo mjere zaštite na radu pa da je upravo radi toga došlo do ozljede na radu. Međutim upravo odgovornost tuženika sukladno prednje navedenim lex specialisu nije dokazao! Iz Zapisnika Inspekcije rada u Crikvenici klasa 116-01/97-01/27, ur.broj: 524-2107-97-2 od 28. srpnja 1997.godine i dostavljenih presuda proizlazi kako na strani poslodavca HŠ d.o.o. nisu utvrđeni propusti u primjeni mjera zaštite na radu i koji bi bili uročno povezani s ozljeđivanjem radnika. Iz prednje navedene dokumentacije koja se nalazi u spisu proizlazi da su za radnika JZ i traktorista IZ koji je kritičnog dana radio sa osiguranikom na uvid dani dokazi o ispunjavanju uvjeta o stručnoj i zdravstvenoj sposobnosti, o P o s l o v n i b r o j . P - 8 8 1 7 / 2 0 2 3 -39

osposobljenosti za rad na siguran način, kao i uvjerenja o ispitivanju i valjanosti zglobnog traktora, očevidom je utvrđeno kako je smrtno stradali osiguranik imao svu zaštitnu opremu. Također, proizlazi da je Šumarija Crikvenica sukladno zakonskim obvezama dostavila Inspekciji rada obavijest o privremenom radilištu. Slijedom svega navedenog, razvidno je kako na strani tuženika nisu utvrđeni propusti u primjeni mjera zaštite na radu. Tuženik je poduzeo sve potrebne radnje i mjere kako bi radniku/osiguraniku omogućio i osigurao rad na siguran način iz kojeg razloga tuženik smatra da nije odgovoran za nastalu štetu, već da je ista posljedica radnje, odnosno nepažnje samog radnika prilikom izvođenja radne operacije što proizlazi i iz presude Općinskog suda u Gospiću posl. broj: P 152/04 iz 2007. godine kojom se utvrđuje da je radnik odgovoran za štetni događaj jer se nije odmakao na sigurnu udaljenost nakon što je sam traktoristi dao znak za početak privlačenja trupca. Suprotno navedenome, iz navedene presude nije razvidno da bi tuženik propustio provesti sve potrebne mjere zaštite na radu, već se samo utvrđuje da je tuženik odgovoran temeljem objektivne odgovornosti (u obrazloženju na str. 3. navedene presude). Napominjemo kako Hrvatske šume d.o.o. Zagreb kao poslodavac u svemu poštuju odredbe zaštite na radu i ulažu znatna sredstva u provođenje mjera zaštite na radu te da u konkretnom slučaju šteta nije posljedica neprovođenja mjera zaštite na radu. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže da Sud donese presudu kojom će se odbiti tužba i tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan u cijelosti i obvezati tužitelja da tuženiku naknadi parnični trošak.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Prijavu ozljede na radu (list 3-6 spisa), rješenje ružitelja od 29.10.2001. (list 7-10 spisa), Zapisnik o obavijenom inspekcijskom nadzoru od 28.07.1997. (lit 11-13 spisa), presudu Općinskog suda u Gospiću P-152/04 od 23.03.2007.(list 15-20 spisa), presudu ovog suda Pn-279/04 od 07.02.2012. (list 21-26 spisa), presudu Trgovačkog suda u Zagrebu, P-1219/04 od 06.02.2015. i P-1328/016 od 26.01.2018. (list 27-33 spisa), povratnicu o dostavi odštetnog zahtjeva tužitelja tuženiku (list 34 spisa), izvod iz sudske prakse (list 42-69 spisa), Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, Ur.broj: 349/12-01-96-911/213 od dana 1. travnja 1996. godine, sklopljen između HŠ d.o.o. i JZ, važeći na dan štetnog događaja 23. srpnja 1997. godine (list 124-125 spisa), Prijavu o ozljedi na radu od dana 24. srpnja 1997. godine (list 126-132 spisa), Uvjerenje broj: 2/96 od dana 25. travnja 1996. godine o pregledu i ispitivanju zglobnog traktora LKT 81, važeće na dan štetnog događaja 23. srpnja 1997. godine (list 134- spisa), Pravilnik o zaštiti na radu u „Hrvatskim šumama“ javnom poduzeću za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj od dana 28. svibnja 1992. godine, važeći na dan štetnog događaja 23. srpnja 1997. godine (list 136-165 spisa).

4. Nadalje proveden dokaz vještačenje po vještaku medicine rada dipl. ing. Ani Šijaković (list 90-96 spisa), usmenim saslušanjem istog vještaka na ročištu 11.12.2024. (list 108-109 spisa) i pisanom dopunom vještva (list 115-117, 166-176 spisa).

5. Predmet spora je zahtjev za isplatu u smislu odredbe čl. 161. i čl. 162. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93715, 120/16, 18/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje: ZMO).

6. Nije sporno da je osiguranik tužitelja JZ smrtno stradao dana 23. srpnja 1997. kao zaposlenik tuženika i to pri čišćenju ceste Javorje – Ž.Dolci kod privlačenja tanke oblovine promjera 30 cm, i dužine 12 m kada je došlo do zapinjanja trupca za kamen, okretanja na drugu stranu na kojoj se nalazi osiguranik tužitelja, uslijed čega ga je trupom pogodilo u leđa i nasmrt usmrtilo, a koji opis događaja P o s l o v n i b r o j . P - 8 8 1 7 / 2 0 2 3 -39

proizlazi i iz prijave ozljede na radu od 24. srpnja 1997. u koju je sud izvršio uvid (list 3–6 spisa).

7. Prema odredbi čl. 161. st. 1. ZOMO, Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja i iako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju. Naknada stvarne štete koju Zavod ima pravo zahtijevati obuhvaća ukupne svote davanja i troškove koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja:

1. novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na mirovinu u punom iznosu

2. novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja

3. troškove profesionalne rehabilitacije, kao i novčane naknade u vezi s korištenjem tog prava.

8. Prema odredbi čl. 162. st. 1. ZOMO, Zavod ima pravo na naknadu šteta od osobe koja je prouzročila smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti, tjelesno oštećenje ili smrt osigurane osobe. Za štetu odgovara poslodavac ako je šteta nastala zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu, odnosno mjere za zaštitu građana (članak 162. stavak 3. ZOMO).

9. Prema odredbi čl. 8. st. 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj: 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09; dalje: ZZR) zaštita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zaštite na radu i primjenom propisanih, ugovorenih, kao i priznatih pravila zaštite na radu te naređenih mjera i uputa poslodavca. Preventivne mjere te radni i proizvodni postupci koje poslodavac primjenjuje na temelju procjene ili u slučaju potrebe moraju osigurati najveći mogući stupanj zaštite sigurnosti i zdravlja radnika i biti uključene u sve radne procese poslodavca i na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja (st. 2.). Poslodavac je u organizaciji radnog procesa i povjeravanju poslova radniku dužan voditi računa o svim sposobnostima radnika koje mogu utjecati na zaštitu njegova zdravlja i sigurnost na radu (st. 3.).

10. Pravilnikom o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme („Narodne novine“ broj 21/08; dalje: Pravilnik) uređene su obveze poslodavca i radnika u vezi s radnom opremom u uporabi. Odredbom čl. 3. st. 1. Pravilnika propisano je da poslodavac mora radnicima osigurati i održavati ispravnu, za rad prilagođenu sigurnu radnu opremu, koja za vrijeme rada ne smije ugrožavati njihovu sigurnost i zdravlje, imovinu i prirodni okoliš. Organizacijskim i tehničkim mjerama se moraju spriječiti ili ograničiti predvidive opasnosti ili štetnosti, koje mogu nastati pri normalnoj uporabi radne opreme i poduzeti mjere za njenu sigurnu uporabu u izvanrednim okolnostima (čl. 4. st. 1. Pravilnika).

11. Uvidom u prijavu o ozljedi na radu utvrđeno je kako je osiguranik tužitelja JZ dana 23. srpnja 1997. smrtno stradao na prethodno opisani način u području prostorija i površina za kretanja osoba na radu, 502, da je uzrok ozljede na radu neispravnost, klizavost i zakrčenost prolaza, da je nastradali obavljao poslove šumskog radnika i to čišćenje trase ceste Javorje – Ž.Dolci, da je na mjestu rada naređena upotreba osobnih zaštitnih sredstava i osobne zaštitne opreme, da su korištena osobna zaštitna sredstva i osobna zaštitna oprema te da su provedene mjere zaštite na radu. Međutim, iz navedene isprave ne proizlazi uzrok (razlog) klizavosti i zakrčenosti površine za kretanje osoba na radu na kojem je smrtno stradao osiguranik tužitelja. Iz iste prijave proizlazi kao je svjedok događaja IZ iz [adresa].

P o s l o v n i b r o j . P - 8 8 1 7 / 2 0 2 3 -39

12. Uvidom u rješenje tužitelja od 29. listopada 2001. proizlazi da je u upravnom postupku koji je prethodio donošenju rješenja udovici smrtno stradalog osiguranika tužitelja CZ priznato pravo na obiteljsku mirovinu od 1.715,08 kn mjesečno počev od 11. studenog 1999., da je uzrok smrti osiguranika tužitelja povreda na radu, no iz istog rješenja ne proizlazi da bi bili utvrđivani propusti tuženika kao poslodavca tužiteljevog osiguranika zbog neprovođenja mjera zaštite na radu.

13. Uvidom u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 28. srpnja 1997. u koji je sud izvršio uvid proizlazi kako je povodom smrtne ozljede na radu osiguranika JZ izvršen nadzor temeljem odredbe čl. 2. Zakona o inspekciji rada te je proveden očevid uz sudjelovanje radnika tuženika koji su bili nazočni štetnom događaju, a da je navedena inspekcija utvrdila da je smrtno stradali JZ koristio osobna zaštitna sredstva i dvodijelno radno odijelo, visoke radne cipele sa gumenim potplatom, gumene rukavice i zaštitnu kacigu. Također je utvrđeno kako je dana 23. srpnja 1997. u Reviru Lukovo gospodarska jedinica Višovica, odjel 3 osiguranik tužitelja JZ i IZ na privlačenju oblovine sa zglobnim traktorom uz cestu Javorje – Ž.Dolci. IZ je upravljao zglobnim traktorom a VZ kao kopač vezivao je čeličnim užetom oblovinu. Oko 9:10 sati radili su sa kraja šumske ceste i privlačili jelovu oblovinu sa dosta strme uzvisine. IZ je najprije sam privezao jedan trupac koji je bio u blizini, promjera oko 65 cm i dužine 8 m i privukao ga, a koji mu je trebao služiti kao grana da se idući trupci prilikom privlačenja ne bi proklizili u udubinu desno od traktora za kojeg je JZ privezao desno od taktora 2 trupca, jedan promjera 45 cm i dužine 8 m, a drugi promjera oko 30 cm i dužine oko 12,5 m, nakon toga se spustio na strminu i stao lijevo od traktora linije privlačenja, te dao znak IZ da može početi sa privlačenjem te je prilikom privlačenja jelove oblovine promjera 30 cm i dužine 12,5 m u jednom trenutku proklizala sa strmog terena, prednjim terenom zapela za kamen, tako da je došlo do podizanja i zakretanja trupca u lijevu stanu gdje je stajao JZ koji ga je udario po leđima te je ostao na mjestu mrtav. A da je prema iskazu IZ JZ u trenutku kad je dao znak da se može početi sa privlačenjem stajao na strmini iznad jednog panja lijevo, bočno od linije privlačenja, a izmjerena dužina od mjesta gdje je isti stajao do linije privlačenja iznosi 11 metara. Vremenski uvjeti su bili povoljni, vedro i tiho toplo vrijeme.

14. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka medicine rada dipl. ing. Ane Šijaković utvrđeno je kako je u konkretnom slučaju izvor ozljede na radu prostorija i površina za kretanja osoba na radu, a da je uzrok ozljede na radu neispravnost, klizavost i zakrčenost prolaza, da je utvrđeno da je radnik na radnom mjestu ugrožen, da je naređena upotreba osobnih zaštitnih sredstava i osobne zaštitne opreme, da su korištena osobna zaštitna sredstva i osobna zaštitna oprema, ali nije navedeno koja, da su primijenjene opće mjere zaštite na radu i posebne mjere zaštite na radu, no nije navedeno koje, da je radnik bio osposobljen za rad na siguran način na poslovima pri obavljanju kojih se dogodila ozljeda, a da je predmetnog dana ozlijeđeni radio na poslovima čišćenje ceste Javorje-Ž.Dolci. Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru povodom smrtne ozljede na radu zaposlenika JZ priložen u Spis ima svojstvo javne isprave. Iz sadržaja Zapisnika vidljivo je da je Inspektor rada PZ, dipl.ing., imao na uvid i pobrojio svu dokumentaciju koja mu je predočena i utvrdio da nije pronašao nepravilnosti pri radu i provođenju mjera zaštite na radu u Upravi šuma Senj, Šumarija Novi Vinodolski. Radnik-oštećenik JZ kopčaš je bio osposobljen za rad na siguran način, koristio je propisana osobna zaštitna sredstva. Radnik očevidac IZ - traktorista je bio osposobljen za rad na siguran način, koristio je propisana osobna zaštitna sredstva i imao valjano P o s l o v n i b r o j . P - 8 8 1 7 / 2 0 2 3 -39

uvjerenje o stručnoj osposobljenosti i uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti. Za zglobni traktor LKT-81 tv. br. [tvornički broj] kojim je upravljao IZ predočen je Zapisnik o ispitivanju i Uvjerenje o ispravnosti br.2/96 od 24.04.1996. Šumarija Novi Vinodolski je Inspekciji rada Crikvenica dostavila obavijest o privremenom radilištu revir Lukovo sa elaboratom uređenja radilišta, obavijest br.15/97 od 15.01.1997.godine. (sukladno čl. 56. Zakona o zaštiti na radu). Šumarija Novi Vinodolski dostavila obavijest je Inspekciji rada Crikvenica kopiranu obavijest o ozljedi na radu. (sukladno čl. 72. Zakona o zaštiti na radu). Očitovanje o sadržaju zapisnika: predstavnici JP Hrvatske šume, Uprava šuma Senj, Šumarije Novi Vinodolski: RZ, dipl.inž.šum., MZ, dipl.ing.šum., ĆZ, viši šumarski tehničar nisu imali primjedbi na sadržaj Zapisnika. Da pojasni terminologiju i tehnološke faze u procesu pridobivanja drveta: nakon faze sječe i izrade drvne mase na mjestu rušenja drveća u šumi slijedi faza privlačenja drvne mase na stovarišta i prijevoz drveta. Poslovi privlačenja i prijevoza drveta su poslovi s posebnim uvjetima rada. Njih mogu obavljati samo oni radnici koji osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, ispunjavaju još i posebne uvjete u pogledu dobi života, spola, stručnih sposobnosti, zdravstvenog, tjelesnog i psihičkog stanja i psihofizičkih i psihičkih sposobnosti. Radovi na privlačenju i prijevozu tereta se obavljaju se na otvorenom prostoru, često prirodno neuređenom terenu (izbočine kamenih gromada u primorju, veći panjevi i sl.) što predstavlja dodatnu opasnost pri radu. Vremenske prilike ovise o godišnjem dobu i u Zapisniku inspektora rada utvrđeno je da su vremenski uvjeti bili povoljni, vedro, tiho i toplo vrijeme. Privlačenje je u biti premještanje dijelova stabala ili cijelih stabala od panja ili mjesta skupljanja do pomoćnog stovarišta. Privlačenje drveta se obavlja po tlu, šumskim zglobnim traktorom s vitlom. Pravac, mjesto i način privlačenja drvnih sortimenata od panja do pomoćnog stovarišta određen je Planom uređenja radilišta. Obzirom na protek vremena od štetnog događaja 23.07.1997. godine (27 godina). Državni Inspektorat, Područni ured Rijeka nema u svojoj arhivi traženi spis stoga nema ni uvid u Plan uređenja radilišta i vještakinja nije u mogućnosti utvrditi eventualne nedostatke I/ili nepravilnosti u postupanju u odnosu na Plan uređenja radilišta. Zakonom o zaštiti na radu nije predviđen rok čuvanja dokumentacije iz područja zaštite na radu, stoga vještakinja nema drugih izvora saznanja o nesreći na radu izvan Zapisnika inspektora rada koji je utvrdio da u ovom slučaju tuženik Hrvatske šume d.o.o. je poštivao Zakonom o zaštiti na radu sva propisana pravila.

15. Tužitelj je prigovorio navedenom vještvu zbog nepostojanja traženog arhivskog spisa Državnog inspektorata te obzirom na prijedlog za usmenim saslušanjem vještaka ista je na ročištu od 11. prosinca 2024. navela ''Ja u cijelosti ostajem kod svog vještačkog nalaza. Kod izrade vještačkog nalaza, nisam imala na uvid Plan uređenja gradilišta, jer on prileži spisu državnog inspektorata, a koji se po pozivu ovog suda, očitovao da spis više ne posjeduje. Ja osobno nisam tražila od poslodavca, jer ne postoji zakonska obveza poslodavca o čuvanju takvog dokumenta. Izvršila sam uvid u prijavu o ozljedi na radu, te sam istu komentirala. Iz izjave o ozljedi na radu, proizlazi da je uzrok ozljede osiguranika tužitelja, neispravnost, klizavost i zakrčenost prolazi koji sam u točki 3 pojasnila da se tehnologija pri dobivanju drveta nakon faze siječe i izrade drvne mase slijedi faza privlačenja drvene mase na stovarište. Radovi na privlačenju i prijevozu tereta obavljaju se na otvorenom prostoru, u prirodno neuređenom terenu. Ovo je i moje mišljenje o uzroku ozljede. Radilište na otvorenim prostorima nikada se prethodno ne poravnava, niti je to obveza. To je prirodna konfiguracija terena. U pravilima ne postoji obveza poslodavca, da prije početka radova na takvom radilištu pospe bilo kakav protu klizni materijal.

P o s l o v n i b r o j . P - 8 8 1 7 / 2 0 2 3 -39

16. Na istom ročištu tužitelj je naveo kako prigovara iskazu vještaka jer je isti u suprotnosti sa prijavom ozljede na radu, gdje je izričito navedeno što je uzrok ozljede na radu, a neispravnost i klizavost prostora predstavlja povredu mjera zaštite na radu. Nadalje predlaže dopunsko vještačenje na način da vještak zatraži dokumentaciju od poslodavca, koju nije imala na raspolaganju.

17. U pisanoj dopuni vještva od 19. veljače 2025. vještakinja je pobrojala dokumentaciju koju je neophodno dostaviti za potrebe pisane dopune vještva, a nakon što je tuženik u prilogu podneska od 18. ožujka 2025. dostavio raspoloživu dokumentaciju u pisanoj dopuni vještva od 26. ožujka 2025. vještakinja je navela kako je zahtjevom zatražila od tuženika HŠ doo slijedeću dokumentaciju: Procjenu rizika (kompletnu) za HŠ doo, UPRAVA ŠUMA SENJ, Šumarija Novi Vinodolski, važeću na dan štetnog događaja 23.07.1997. godine, (nije dostavljeno), Pravilnik o zaštiti na radu za HŠ doo, UPRAVA ŠUMA SENJ, Šumarija Novi Vinodolski, važeću na dan štetnog događaja 23.07.1997. godine, (dostavljeno), Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta za HŠ doo, UPRAVA ŠUMA SENJ, Šumarija Novi Vinodolski, važeću na dan štetnog događaja 23.07.1997. godine, (nije dostavljeno), Program osposobljavanja radnika za rad na siguran način za HŠ doo, UPRAVA ŠUMA SENJ, Šumarija Novi Vinodolski, važeću na dan štetnog događaja 23.07.1997. godine, (nije dostavljeno), Prijavu privremenog radilišta REVIR LUKOVO, Inspekciji rada važeću na dan štetnog događaja 23.07.1997. godine, (nije dostavljeno), Plan uređenja privremenog radilišta, REVIR LUKOVO važeći na dan štetnog događaja 23.07.1997. godine, (nije dostavljeno), Ugovor o radu s opisom poslova za JZ (G) JZ, važeći na dan štetnog događaja 23.07.1997. godine, (dostavljeno), Zapisnik o osposobljavanju za rad na siguran način (teoretsko i praktično) za JZ (G) MILIVOJ, važeći na dan štetnog događaja 23.07.1997. godine (nije dostavljeno),

Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za JZ (Branko) MILIVOJ, važeći na dan štetnog događaja 23.07.1997. godine, (nije dostavljeno), Uvjerenje i Zapisnik o pregledu i ispitivanju zglobnog traktora LKT-81, tv. Br. [tvornički broj] važeći na dan štetnog događaja 23.07.1997. godine, (dostavljeno). Konačno je e-komunikacijom 18. ožujka 2025. godine u spis P-8817/2023 i 24.03.2025. godine vještakinji poštom je dostavljena slijedeća dokumentacija: Ugovor o radu s opisom poslova za JZ (G) MILIVOJ, važeći na dan štetnog događaja 23.07.1997. godine.

18. U svom nalazu vještakinja je navela kako unatoč dostavljenoj dokumentaciji vještakinja u cijelosti ostaje pri nalazu i mišljenju izrađenom po Rješenju ovog Suda i iskazu danom na raspravi od dana 11. prosinca 2024. godine. Dokumenti koje je dostavio tuženik HŠ d.o.o. ne utječu na činjenice utvrđene u pisanom Nalazu i mišljenju od 09.05.2024. godine. Zadatak vještakinji je da Nalaz i mišljenje izradi na okolnost da li je tuženik u trenutku događaja u kojem je nastradao osiguranik tužitelja bile provedene sve mjere zaštite na radu. Privlačenje je u biti premještanje dijelova stabala ili cijelih stabala od panja ili mjesta skupljanja do pomoćnog stovarišta. Privlačenje drveta se obavlja po tlu, šumskim zglobnim traktorom s vitlom. Pravac, mjesto i način privlačenja drvnih sortimenata od panja do pomoćnog stovarišta određen je Planom uređenja radilišta kojeg tuženik i Inspekcija zaštite na radu više ne posjeduje. Obzirom na protek vremena od štetnog događaja 23.07.1997. godine (28 godina). Državni Inspektorat, Područni ured Rijeka nema u svojoj arhivi traženi spis stoga nema ni uvid u Plan uređenja radilišta i vještakinja nije u mogućnosti utvrditi eventualne nedostatke I/ili nepravilnosti u postupanju u odnosu na Plan uređenja radilišta. Zakonom o zaštiti na radu nije predviđen rok čuvanja dokumentacije iz područja zaštite na radu, stoga vještakinja nema drugih izvora saznanja o nesreći na radu izvan Zapisnika inspektora P o s l o v n i b r o j . P - 8 8 1 7 / 2 0 2 3 -39

rada koji je utvrdio da u ovom slučaju tuženik Hrvatske šume d.o.o. je poštivao Zakonom o zaštiti na radu sva propisana pravila.

19. Polazeći od cjelokupne analizirane dokumentacije te nalaza i mišljenja vještaka ne proizlazi kako je razlog, odnosno uzrok poskliznuća, a time i pada tužiteljevog osiguranika taj što tuženik nije proveo propisane mjere zaštite na radu, a što u svom nalazu potvrđuje i imenovani vještak u ovom postupku. Iako vještakinja nije bila u mogućnosti utvrditi eventualne nedostatke I/ili nepravilnosti u postupanju u odnosu na Plan uređenja radilišta, iz Zapisnika Inspekcije rada u Crikvenici Klasa:

116-01/97-01/27, Ur.broj: 542-2107-97-2 od 28. srpnja 1997. godine koji je tužitelj dostavio u spis, jasno proizlazi kako je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da su HŠ d.o.o. poštivale propise s područja zaštite na radu, te nije utvrđen propust na strani HŠ d.o.o., a da je Inspektor rada imao na raspolaganju svu potrebnu dokumentaciju temeljem koje je izrađen nalaz.

20. S druge strane, tužitelj, na kojem leži teret dokaza postojanja uzročno- posljedične veze između eventualnog nepoduzimanja propisanih mjera zaštite na radu od strane pravnog tuženika i nastale štete, odnosno ozljede na radu kao jedne od opći pretpostavki izvanugovorne odgovornosti za štetu iz čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05 i 41/08) nije predložio niti predočio dokaze iz kojih bi proizlazilo suprotno.

21. Budući da na temelju dokaza, pri čemu se ponavlja da stranke nisu suglasno predložile da se kao dokaz koriste zapisnici o izvođenju dokaza (iskaz svjedoka, nalaz i mišljenje vještaka) iz predmeta Općinskog suda u Gospiću poslovni broj P-152/04 i predmeta ovog suda Pn-2719/04 u kojima je utvrđen doprinos osiguranika tražitelja nastanku ovog štetnog događaja od 25% budući da je radnik odgovoran za štetni događaj jer se nije odmaknuo na sigurnu udaljenost nakon što je sam dao traktoristu znak za početak privlačenja trupca, dok je u preostalom dijelu tuženik odgovoran jer nije poduzeo sve mjere zaštite na radu u vidu posipanja klizavog terena materijalom koji sprečava klizanje tereta, a riječ o radu u opasnoj djelatnosti) nije utvrđeno postojanje uzročno-posljedične veze između eventualnog nepoduzimanja propisanih mjera zaštite na radu od strane pravnog prednika tuženika i nastale štete, dok tužitelj nije dokazao suprotno, to niti ne postoji odgovornost tuženika za nastalu štetu.

22. Valja dodati kako izrekom presude Općinskog suda u Gospiću poslovni broj P-152/04 i predmeta ovog suda Pn-2719/04 nije utvrđena odgovornost tuženika, za predmetni štetni događaj zbog čega sud niti nije vezan tom presudom u pogledu postojanja osnove za dosuđenje (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž- 5680/2018-3 od 21. listopada 2019.).

23. Slijedom navedenog, tužbeni je zahtjev valjalo odbiti i odlučiti kao u izreci ove presude.

24. Kako tuženik nije precizirao trošak koji potražuje u odgovoru na tužbu niti u osnovi, niti u visini, to je isti odbijen sa zahtjevom za naknadu parničnog troška te je sukladno čl. 154. st. 1. i čl. 155. odlučeno klao u izreci ove presude pod točkom II.

U Zagrebu, 30. listopada 2025.

Sudac:

Blaženka Butigan Matić

1 0

P o s l o v n i b r o j . P - 8 8 1 7 / 2 0 2 3 -39

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. tužitelju

2. tuženiku