Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Karlovac

Poslovni broj: Pr-31/2022-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu po sucu pojedincu Ireni Šegavić, u pravnoj stvari tužitelja NH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Predragu Kraliku, odvjetniku u Bjelovaru, protiv tužene Republike Hrvatske, za Ministarstvo obrane, OIB 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene 7. listopada 2025., u nazočnosti punomoćnika tužitelja Predraga Kralika, odvjetnika u Bjelovaru, i zamjenice ODO u Karlovcu, IH, **.**.2025.

p r e s u d i o  j e

I.Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj-Ministarstvo obrane, Zagreb, OIB 52634238587 da tužitelju NH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 606,00 EUR bruto sa zateznom do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, i to:

- na iznos od 9,69 eura od 15.11.2016. godine

- na iznos od 9,25 eura od 15.12.2016. godine

- na iznos od 23,12 eura od 15.01.2017. godine

- na iznos od 14,15 eura od 15.02.2017. godine

- na iznos od 15,56 eura od 15.03.2017. godine

- na iznos od 22,55 eura od 15.04.2017. godine

- na iznos od 51,87 eura od 15.05.2017. godine

- na iznos od 19,17 eura od 15.06.2017. godine

- na iznos od 9,88 eura od 15.08.2017. godine

- na iznos od 9,20 eura od 15.09.2017. godine

- na iznos od 6,13 eura od 15.12.2017. godine

- na iznos od 2,57 eura od 15.01.2018. godine

- na iznos od 17,54 eura od 15.03.2018 godine

- na iznos od 5,52 eura od 15.04.2018. godine

- na iznos od 10,28 eura od 15.01.2019. godine

- na iznos od 58,00 eura od 15.02.2019. godine

- na iznos od 11,12 eura od 15.03.2019. godine

- na iznos od 10,59 eura od 15.04.2019. godine

- na iznos od 19,45 eura od 15.07.2019. godine

- na iznos od 48,33 eura od 15.08.2019. godine

- na iznos od 10,51 eura od 15.10.2020. godine

- na iznos od 10,51 eura od 15.11.2020. godine

- na iznos od 11,02 eura od 15.12.2020. godine

- na iznos od 10,06 eura od 15.01.2021. godine

- na iznos od 12,03 eura od 15.03.2021. godine

- na iznos od 51,57 eura od 15.06.2021. godine

- na iznos od 16,41 eura od 15.07.2021. godine

- na iznos od 43,76 eura od 15.08.2021. godine

- na iznos od 54,70 eura od 15.10.2021. godine

- na iznos od 11,46 eura od 15.11.2021. godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev radi isplate:

- zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenoj bruto razlici plaće, a od 1.1.2024. nadalje, i zateznih kamata na dužni porez na dohodak i doprinos za mirovinsko osiguranje sadržanih u dosuđenim bruto iznosima pod točkom I.izreke

- zateznih kamata u odnosu na početak tijeka zatezne kamate na svaki pojedini mjesečni iznos pod točkom I.izreke prije 16.u mjesecu za prethodni mjesec.

III. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj-Ministarstvo obrane, Zagreb, OIB 52634238587 da tužitelju NH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi parnične troškove u iznosu od 1.262,50 EUR sa zateznom kamatom od 30. listopada 2025. do isplate, i to po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine , koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik tuženika, MORH – Hrvatska kopnena vojska, sa sjedištem zapovjedništva u Karlovcu, na poslovima djelatne vojne osobe. Dalje navodi da je obavljanje službenih poslova i zadaća na terenu bilo organizirano na način da je tužitelj bio radno angažiran prekovremeno, noću, subotama, nedjeljama, blagdanom, u smjenama, turnusima, na terenu, stražarskoj službi i službi dežurstva, slijedom čega ostvaruje dodatke na plaću. Tužitelj navodi da mu u vremenskom razdoblju unazad pet godina tuženik nije isplaćivao dodatak za posebne uvjete vojne službe sukladno propisima (Zakonu o radu, Zakonu o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, Pravilniku o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba) temeljem njegovog ukupno ostvarenog radnog angažmana već mu je isplaćivana naknada koja je znatno manja od one koja tužitelju pripada. U razdoblju od 22. listopada 2016. do 22. listopada 2021. zbog nepravilno obračunatog dodatka za posebne uvjete vojne službe na ukupno odrađene sate rada tužitelj smatra da je oštećen u prosjeku najmanje za iznos od okvirno bruto 200,00 kn po svakom mjesecu utuženog razdoblja. Tužitelj također navodi da se prije podnošenja ove tužbe bezuspješno obratio tuženiku radi mirnog rješenja spora sukladno čl.186.a. Zakona o parničnom postupku pa stoga podnosi ovu tužbu kojom traži da sud donese presudu kojom će tuženiku naložiti da mu isplati razlike plaće za utuženo razdoblje 22. listopada 2016. do 22. listopada 2021.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava u cijelosti tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži isplatu razlike plaće zbog nepravilno obračunatog dodatka za posebne uvjete vojne službe u utuženom razdoblju. Tuženik dalje navodi da su se na tužitelja kao djelatnu vojnu osobu u pogledu radnog vremena, isplate plaće i dodataka na plaću u spornom razdoblju primjenjivali podzakonski akti doneseni temeljem odredaba lex specialis - Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (NN 73/13, 75/15, 50/16, 30/18 – dalje u tekstu: ZOSOS) i to:

- Pravilnik o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba (NN 33/14, 41/14, 53/14, 114/14, 72/15, 5/17, 116/17),

- Pravilnik o izmjenama Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba (NN 39/18)

- Odluka o rasporedu radnog vremena (NN 66/14, 23/15, 84/15, 106/17, 39/18 i 46/18)

- Odluka o naknadi za posebne oblike rada u službi (NN 39/18)

- Odluka o izmjenama Odluke o naknadi za posebne oblike rada u službi (NN 54/19). Navedenim propisima uređena su tri pitanja vezana za tužbu tužitelja u ovom predmetu:

-prekovremeni rad djelatne vojne osobe (dalje u tekstu: DVO)

-dodaci na plaću DVO

-posebni oblici rada DVO. U odnosu na prekovremeni rad DVO – odredbom članka 155. ZOSOS-a propisano je da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, subotom, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom, stanju pripravnosti i slično, nego ostvaruju dodatke na plaću u skladu s člankom 139. toga Zakona. Dakle priznavanjem i isplatom odgovarajućeg vojnog dodatka isključena je mogućnost uvećanja plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, subotom, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom, stanju pripravnosti i sl. Tuženik smatra da isto proizlazi iz stava Ustavnog suda Republike Hrvatske u Odluci broj: U-I-2776/17 od 19. prosinca 2017. i U-I/8058/2014 od 6. lipnja 2017. u postupku ocjene ustavnosti i zakonitosti članka 155. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (NN 73/13, 75/15, 50/16) koji je ocijenio da je navedena odredba Zakona u skladu s Ustavom, te izrazio pravno shvaćanje da djelatne vojne osobe nemaju pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad , za rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu i sl. već im, upravo zbog posebne naravi njihovog posla pripada pravo na posebne dodatke na plaću u skladu s člankom 139.ZOSOS-a, odnosno pravo na dodatke za posebne uvjete rada vojne službe za deficitarna zvanja i struke. U pogledu dodataka na plaću DVO - člankom 139. ZOSOS-a utvrđeno je da su dodaci na plaću dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjeta vojne službe te za deficitarna zanimanja i struke. Prema u to vrijeme važećim Pravilnicima dodaci na plaću su dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjete vojne službe te deficitarna zvanja i struke. Dodaci za posebne uvjete službe su: dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada. Člankom 4. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba (NN 33/14, 41/14, 53/14, 114/14, 72/15, 5/17, 116/17 i 39/18) propisano je da se dodatak na plaću djelatne vojne osobe utvrđuje u postotku od osnovice za obračun plaće. Osnovica za obračun plaća djelatne vojne osobe jednaka je osnovici za obračun plaće državnih službenika i namještenika (čl. 137. ZOSOS-a). Visinu osnovice za obračun plaća državnih službenika i namještenika utvrđuje Vlada RH svojom odlukom. Dakle, dodatak za vojnu službu određuje se od osnovice čija je visina fiksna. Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve djelatne vojne osobe, time da njegova visina varira od 5% do 24% i utvrđuje se sukladno pripadnosti ustrojstvenoj cjelini, sukladno odredbi čl.6. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba (NN 33/14, 41/14, 53/14, 114/14, 72/15, 5/17, 116/17 i 39/18). Obzirom se dodatak na plaću djelatne vojne osobe utvrđuje u postotku od osnovice za obračun plaće ovisno o ustrojstvenoj cjelini u kojoj su raspoređeni kako je to obrazloženo, nevažno je koliko je tužitelj ukupno odradio sati mjesečno. U odnosu na posebne oblike rada DVO - tuženik ističe da način i oblik rada tužitelja u spornom razdoblju nije od značaja za donošenje odluke povodom tužbenog zahtjeva. Odluka o rasporedu radnog vremena (NN 66/14, 23/15, 84/15, 106/17, 39/18, 46/18) propisuje da je radno vrijeme razdoblje u kojem je djelatna vojna osoba obvezna obavljati poslove i dužnosti koju obnaša prema utvrđenom rasporedu radnog vremena i nalozima nadređene osobe. Redovno radno vrijeme u smislu ove Odluke smatra se punim radnim vremenom u trajanju od 40 sati tjedno raspoređeno na pet dana u pravilu od ponedjeljka do petka. Radno vrijeme prema posebnom rasporedu obuhvaća rad u vrijeme vojnih vježbi, uvježbavanja i ostalih oblika obuke u vojnim lokacijama i građevinama, dežurstva, stražarska služba, unutarnje službe, sudjelovanja u operacijama potpore mira, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugima aktivnostima u inozemstvu, rad na terenu, na taborovanju i obveznog smještaja u vojnim lokacijama i građevinama ili na drugom mjestu rada odnosno obavljanja zadaća zbog potrebe službe. Odlukom o rasporedu radnog vremena (NN 66/14,23/15,84/15,106/17, 39/18, 46/18) propisano je da za vrijeme obavljanja stražarske službe, službe dežurstva, kao i za vrijeme rada na terenu djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće nego ostvaruju pravo na dodatak za vojnu službu u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba. Nadalje, članak 149. a ZOSOS određuje da djelatnoj vojnoj osobi pripada pravo na naknadu za posebne oblike rada u službi propisane Odlukom o naknadi za posebne oblike rada u službi (NN 39/18). Posebni oblici rada u službi su rad u terenskim uvjetima, stražarska služba i dežurstvo. Navedenom Odlukom propisano je da djelatnoj vojnoj osobi pripada sljedeća naknada:

- za rad u terenskim uvjetima djelatnoj vojnoj osobi pripada naknada u visini od 100,00 kn neto po danu, a subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danom 120,00 kn neto, odnosno donošenjem Odluke o izmjenama Odluke o naknadi za posebne oblike rada u službi (NN 54/19) iznos od 130,00 kn neto po danu, a subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danom 150,00 kn neto po danu;

- za stražarsku službu u trajanju duljem od 12 sati naknada u iznosu od 100,00 kn neto po danu, a subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danom 120,00 kn neto, odnosno donošenjem Odluke o izmjenama Odluke o naknadi za posebne oblike rada u službi (NN 54/19) iznos od 130,00 kn neto po danu, a subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danom 150,00 kn neto po danu;

- za dežurstvo u iznosu od 85,00 kn neto po danu, a subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danom 100,00 kn neto po danu, odnosno donošenjem Odluke o izmjenama Odluke o naknadi za posebne oblike rada u službi (NN 54/19) 100,00 kn neto po danu, a subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danom 130,00 kn neto po danu.

3. Nakon provođenja financijskog vještačenja, tužitelj je konačno postavio tužbeni zahtjev na iznos od 606,00 EUR bruto za zateznom kamatom na pojedine mjesečne iznose od 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

4. Tuženik se protivio i konačno postavljenom tužbenom zahtjevu.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zahtjev za mirno rješenje spora, Odluku o zahtjevu za mirno rješenje spora, Odluku o rasporedu od 28. rujna 2015., Odluku od 7. studenog 2017., 10. travnja 2018., 2. listopada 2019., 24. listopada 2019., 26. veljače 2020., 14. travnja 2016., 6. travnja 2017., 16. travnja 2018., 25. ožujka 2019., 30. ožujka 2020., 23. ožujka 2021., plan korištenja godišnjeg odmora na listu 50, mjesečna izvješća o ostvarenim satima rada na listu 51-57, evidencije radnog vremena na listu 63-123, dopise MORH od 18. srpnja 2022., i 12. srpnja 2022., proveo financijsko vještačenje po vještaku D&S d.o.o. Karlovac.

6. Tužbeni zahtjev je osnovan, osim u dijelu zatezne kamate.

7. Nije sporno da se, prije podnošenja ove tužbe, tužitelj obratio nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora od 22. listopada 2021. (list 7 do 8 spisa) pa je time tužitelj ispunio procesnu pretpostavku za vođenje ovog postupka koja je propisana odredbom čl.186.a Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19).

8. Tužitelj je djelatna vojna osoba pa se na njegov radnopravni status primjenjuju odredbe specijalnog propisa, Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine broj 73/13, 75/15, 50/16, 30/18, 125/19, u daljnjem tekstu: ZSOS/13), i na temelju njega doneseni podzakonski akti.

9. Odlukom tuženika, Oružanih snaga Republike Hrvatske od 12. prosinca 2016. tužitelj je raspoređen u ustrojbenu jedinicu Hrvatske kopnene vojske Gardijske oklopno-mehanizirane brigade Motorizirana bojna Bitnica samohodnih VLR, 2. vod samohodnih VLR, 1.desetina na ustrojbeno mjesto: zapovjednik desetine, ustrojbeni čin: narednih. Odlukom o rasporedu utvrđeno je da tužitelju pripada dodatak A 03 15%.

10. Radi se o dodatku za vojnu službu koji prema odredbi članka 6. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba (Narodne novine broj 33/2014, 41/2014, 53/2014, 114/2014, 72/2015, 5/2017, 116/2017, 39/2018, 44/2019, 87/2019, u daljnjem tekstu: Pravilnika) ostvaruju sve djelatne vojne osobe u različitim stopama time da je u odnosu na tužitelju utvrđeno da mu pripada dodatak u visini od 15%.

11. Sporno je pripada li tužitelju za utuženo razdoblje od listopada 2016. do listopada 2021. pravo na isplatu vojnog dodatka.

12. Prema odredbi članka 135., 136., 137. i 139. ZSOS/13 propisano je da se plaća djelatnih vojnih osoba sastoji od osnovne plaće i dodatka na plaću, da se plaća određuje Odlukom o rasporedu, da osnovnu plaću čini umnožak koeficijenta osobnog čina i osnovice za obračun plaće uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža, da je osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe jednaka osnovici za obračun za državne službenike i namještenike, da djelatne vojne osobe imaju pravo na dodatak za vojnu službu koji se utvrđuju u postotku od osnovice za obračun plaće.

13. Odredbom članka 155. ZSOS/13 djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjena, turnusima za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i sl., nego ostvaruju posebno dodatke na plaću u skladu sa člankom 139. tog Zakona .

14. Sukladno odredbi članka 139. stavak 5. ZSOS/13 i članku 4. Pravilnika dodaci na plaću utvrđuju u postotku od osnovice za obračun plaće.

15. Odlukom o rasporedu radnog vremena ("Narodne novine" broj: 66/14, 23/15, 84/15, 106/17, 39/18 i 46/18) propisan je raspored radnog vremena djelatnih vojnih osoba, oblici organiziranja rada i način evidentiranja radnog vremena. Također je definirano što se smatra radnim vremenom te da podrazumijeva redovno radno vrijeme i radno vrijeme prema posebnom rasporedu.

16. Niti odredbom zakonskog niti podzakonskog propisa koji se primjenjuju u konkretnom slučaju nije propisano ograničenje da će se dodatak za posebne uvjete vojne službe isplaćivati kao da je tužitelj radio u redovnom radnom vremenu. Stoga, tužitelj ima pravo na obračun dodatka za posebne uvjete vojne službe na ukupno odrađene sate rada.

17. Na temelju ovako izložene pravne ocjene spora, provedeno je financijsko vještačenje po vještaku iz D&S d.o.o. Karlovac kojim je utvrđeno da usprkos efektivno ostvarenom radnom angažmanu tužitelja i ukupno isplaćenoj plaći, tužena nije vršila obračun dodatka za posebne uvjete vojne službe na ukupno odrađene sate rada nego je isplatu predmetne naknade vršila u umanjenom iznosu, a za što nije imala zakonske osnove.

18. Do ukupno ostvarenih sati rada vještak dolazi temeljem podataka iz dnevnih evidencija (podaci o početku i završetku radnog vremena i stvarne prisutnosti na radu). Primjerice, u dnevnim evidencijama za veljaču 2018. godine (spis list 79) naznačeno je da je tužitelj 12.2.2018. godine (ponedjeljak) započeo sa radom u 8,00 sati, a završio u 16,00 sati odnosno da je radio 8 sati. U koloni stvarna prisutnost na radu (kolona 11, oznaka SPNR) naznačeno je da je stvarna prisutnost na radu bila od 7,00 do 20,00 sati. Prema podacima iz kolone stvarna prisutnost na radu vještak tužitelju obračunava rad u trajanju od 7,00 do 20,00 sati, odnosno obračunava mu 11 sati rada. Vještak ukupan fond sati za veljaču 2018. godine (160) uvećava za ukupno odrađene sate rada (u veljači 2017. godine je preko fonda sati odradio ukupno 26 sati) te dodatak za vojnu službu obračunava na ukupno odrađene sate rada, odnosno 186 sati (kolona 9 tablice u nalazu). Za dane koje je tužitelj proveo u radu od 24 sata u kontinuitetu vještak obračunava 8 sati dnevnog odmora. Dodatke za vojnu službu za sate koje je tužitelj bio na bolovanju vještak obračunava u visini od 85% osnovice. .

19. Stoga je financijski vještak bio mišljenja da je u razdoblju od 22. listopada 2016. do 22. listopada 2021. tuženik isplatio tužitelju dodatak za vojnu službu u iznosu od 50.884,16 kuna (50.081,67 kuna za ostvarene sate rada te 802,49 kuna za ostvarene sate bolovanja). Prema stvarnom angažmanu tužitelju je u razdoblju od 22. listopada 2016. do 22. listopada 2021. trebao biti isplaćen dodatak za vojnu službu u iznosu od 55.450,11 kuna (4.647,62 kune za ostvarene sate rada te 802,49 kuna za ostvarene sate bolovanja). Slijedom navedenog, tužitelju bi po osnovu dodatka za vojnu službu pripadala razlika naknade plaće u iznosu od 4.565,95 kuna, odnosno 606,00 eura.

20. Obzirom je na temelju ovako provedenog dokaznog postupka sud utvrdio da tužena nije vršila obračun dodatka za posebne uvjete vojne službe na ukupno odrađene sate rada nego je isplatu naknade vršila u umanjenom iznosu, to tužitelj ima pravo na utuženu razliku plaće za povećani rad na temelju stvarnog rada u odnosu na isplaćeni iznos dodatka na vojnu službu.

21. Nije bilo potrebno provoditi dopunu financijskog vještačenja prema traženju tužene kojom osporava izračun razlike plaće na temelju stvarnog rada obzirom se radi o pravnom pitanju (strana 356 do 357 spisa).

22. U odnosu na potraživanje zateznih kamata. sukladno odredbama čl. 45. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine Republike Hrvatske broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/11, 144/12, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14 i 136/15 – dalje ZPD) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz čl. 14. istog Zakona ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.

23. Odredbama čl. 45. st. 4. i 5. ZPD i čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine Republike Hrvatske broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14 – dalje Pravilnik) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračuna tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. toga Zakona i čl. 11., 12 i 15. Pravilnika umanjenog za obračunane i uplaćene doprinose za obvezno osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenim za iznos uplaćenih premija osiguranja iz čl. 12. st. 9. i čl. 16. st. 2. ZPD, te umanjenog za osobni odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. ZPD. Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez u odbitku.

24. Obzirom na navedeno, porez na dohodak i prirez na dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće (uz neto plaću i doprinose) dospijevaju tek s isplatom što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju te je u tom dijelu odbijen tužbeni zahtjev.

25. Tuženik nije došao u zakašnjenje s isplatom bruto razlike plaće prije 16. u mjesecu za prethodni mjesec obzirom je odredbom članka 92. stavak 3. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/2014, 127/2017, 98/2019, u daljnjem tekstu: ZR) propisano da ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu. Stoga je i u ovom dijelu odbijen tužbeni zahtjev.

26. Slijedom izložene pravne ocjene spora i utvrđenog činjeničnog stanja, tužitelju je dosuđen ukupan iznos od 606,00 EUR bruto sa zateznom kamatom na pojedine mjesečne iznose od svakog 16. u mjesecu za prethodni mjesec.

27. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 5. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) obzirom tužitelj nije uspio u razmjerno neznatnom dijelu tužbenog zahtjeva zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi.

28. Tužitelj je imao parnične troškove koji se sastoje od troškova zastupanja po punomoćniku-odvjetniku odmjerenog u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23) prema vrijednosti predmeta spora konačno postavljenog zahtjeva (606,00 EUR), i to za sastav mirnog rješenja spora u iznosu od 100,00 EUR prema Tbr.28., za sastav tužbe iznos od 100,00 EUR prema Tbr.7.1., za zastupanje na ročištima 6.5.2025. i 7.10.2025. u iznosu od 100,00 EUR za svako ročište prema Tbr.9.t.1., za sastav podnesaka od 7.4.2025. i 25.7.2025. u iznosu od 100,00 EUR za svaki podnesak prema Tbr.8.t.1., za pristup na ročište za objavu presude iznos od 50,00 EUR prema Tbr.9.t.3., sve uvećano za PDV od 25% prema Tbr.46. i trošak provedenog financijskog vještačenja u iznosu od 450,00 EUR, što ukupno iznosi 1.262,50 EUR, koji iznos je naložen tuženiku da isplati tužitelju na ime naknade parničnih troškova zajedno sa zatraženim zateznim kamatama.

29. Tužitelju nije priznat trošak sastava ostalih podnesaka, i to temeljem odredbe članka 155. stavak ZPP kojom je propisano da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ovog Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu.

30. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Karlovcu 30. listopada 2025.

Sudac: Irena Šegavić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP-a). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9 ZPP-a). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz čl. 335. st. 9 ZPP-a sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP-a). Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. Predrag Kralik, odvjetnik u Bjelovaru

2. Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu