Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Poslovni broj: Pp-2859/2025-5

Osijek

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Snježani Marijanović, na temelju prijedloga sudskog savjetnika Predraga Uzelca, uz sudjelovanje zapisničarke Silvije Šarac, u prekršajnom postupku protiv 1. okr. pravne osobe Žito d.d. i 2. okr. odgovorne osobe u pravnoj osobi ŠC, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23), pokrenutom na temelju optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Ispostave u Slavonskom Brodu, klasa: 116-02/25-01/1201, urbroj: 443-02-01- 18-25-5 od 5. svibnja 2025., nakon završene glavne i javne rasprave održane 27. listopada 2025. u prisutnosti predstavnice 1. okr. pravne osobe ŠCK i 2. okr. odgovorne osobe u pravnoj osobi ŠC, a u odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika ovlaštenog tužitelja, uz javnu objavu presude 30. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Na temelju članka 183. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07, 39/13, 157/13,110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)

1. okr. pravna osoba: ŽITO d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 03834418154, djelatnost mješovita poljoprivreda, žiro račun br: HR 8923600001101232299 kod Zagrebačke banke, prekršajno kažnjavana,

2. okr. odgovorna osoba: ŠC, sin Š i L rođene R, rođen **.**.1964. u [adresa] ([adresa]), s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, pismen, VSS, po zanimanju dipl. inženjer poljoprivrede, zaposlen u Žitu d.d., s primanjima u iznosu od 1.900,00 eura, srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac 2 djece, vlasnik nekretnine, odlikovan, prekršajno kažnjavan, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak

k r i v i  su

što je inspekcijskim nadzorom 27. ožujka 2025. i 8. svibnja 2025. utvrđeno da kao poslodavci u Lužanima, Mijata Stojanovića 15, u pogonu trgovačkog društva Žito d.d. sa sjedištem u [adresa], svinjogojska farma Lužani, Mijata Stojanovića 15, Lužani, evidenciju o radnom vremenu nisu vodili na propisani način sukladno članku 13. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca, budući da je radnik LC radio u tjednu od 2. do 8. prosinca 2024. ukupno 48 sati od čega je 8 sati prekovremenog rada, koji kao takav okrivljenici kao poslodavci nisu posebno iskazali u evidenciji o radnom vremenu za mjesec prosinac 2024.,

čime su postupili suprotno odredbi članka 5. Zakona o radu u vezi članka 13. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca i time počinili prekršaj kažnjiv odredbom članka 229. stavak 1. točka 1. i stavka 2. istoga zakona,

II/ pa se okrivljenicima za navedeni prekršaj temeljem citiranog članka navedenog zakona, a uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona

i z r i č e

I. okrivljenoj

NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.500,00 eura (jedna tisuća pet stotina eura).

i

II. okrivljenom

NOVČANA KAZNA u iznosu od 150,00 eura (jedna stotina pedeset eura).

III/ Okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti presude, a novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u gore propisanom roku.

IV/ Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 2. točke 1. i 3. i stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni naknaditi paušalni trošak postupka ovoga suda svaki ponaosob u iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura) u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Ispostava u Slavonskom Brodu, podnio je 5. svibnja 2025. optužni prijedlog protiv 1. okr. pravne osobe Žito d.d. i 2. okr. odgovorne osobe ŠC zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

2. U svojoj pisanoj obrani koja je zaprimljena u ovome sudu 17. listopada 2025. okrivljenici su naveli da su donositelju zapisnika II na uvid dostavili odluke o prekovremenom radu za radnika LC i Sporazum o zamjeni prekovremenog rada u razdoblju od 2. do 8. prosinca 2024. za slobodne dane zaključen između poslodavca i navedenog radnika. Naveli su da postojanje sati prekovremenog rada uopće nije dovedeno u pitanje i da su isti uredno evidentirani kroz ukupan broj sati rada te su jasno vidljivi iz evidencije o radnom vremenu, a između poslodavca i radnika je prije početka obavljanja prekovremenog rada sklopljen sporazum da će se ostvareni sati prekovremenog rada nadoknaditi korištenjem slobodnog dana, a ne isplatom u novcu pa radnik nije bio zakinut u pogledu prava iz radnog odnosa. Naveli su da evidencija o radnom vremenu nije vođena s namjerom prikrivanja prekovremenih sati rada, već je problem bio u informatičkom aspektu jer bi se evidentiranjem sati prekovremenog rada u posebnoj koloni moglo automatski pokrenuti obračun dodataka na plaću radi prekovremenog rada, a što u konkretnoj situaciji ne bi bilo u skladu sa sporazumom o zamjeni prekovremenih sati te bi prouzročilo potencijalnu osnovu za dvostruku naknadu. Naveli su da se u konkretnom slučaju radi o tehničkoj nemogućnosti potpunog ispisa pravilno i uredno unesenih podataka. Stoga predlažu da ih sud oslobodi optužbe za terećeni prekršaj, a podredno da sud primijeni odredbe članka 24. a Prekršajnog zakona o beznačajnom prekršaju.

2.1. Na glavnoj raspravi pred ovim sudom predstavnica 1. okr. pravne osobe ŠCK je navela da ostaju u cijelosti kod pisane obrane i navoda izrečenih u istoj. Navela je da je zaista točno da u evidenciji o radnom vremenu za radnika LC u tjednu od 2. do 8. prosinca 2024. nisu iskazani sati prekovremenog rada u posebnoj koloni, ali je u konkretnom slučaju bila stvar tehničke prirode i gdje se navedeno nije niti moglo iskazati u posebnoj koloni, a s obzirom na postojanje odluke o prekovremenom radu gdje sa radnikom RC sklopljen sporazum o zamjeni prekovremenih sati sa slobodnim danima. Također je rekla da nisu imali namjeru skrivati navedene prekovremene sate jer je to sve jasno vidljivo iz navedene evidencije rada za navedeni period za radnika RC, već je ponovila da je ovdje bila stvar tehničke prirode izvan mogućnosti ljudskog utjecaja te da je stoga navedena evidencija tako vođena. Da su navedeni prekovremeni sati bili iskazani u posebnoj koloni onda bi se dogodilo da bi radnik dobio zapravo dvostruku naknadu za iste sate prekovremenog rada. 2. okr. odgovorna osoba ŠC je na glavnoj raspravi pred ovim sudom rekao da ostaje u cijelosti kod pisane obrane i nema više što za reći u svoju obranu.

3. U dokaznom postupku sud je u svojstvu svjedoka ispitao ZC, pročitao zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru (stranica 5 do 8 spisa), zapisnik II (stranica 9 do 12 spisa), izvršio uvid u obavijest po članku 109. a stavku 1. Prekršajnog zakona na ime okrivljenika (stranica 3 do 4 spisa), materijalnu dokumentaciju (stranica 13 do 15 spisa) i u izvatke iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa na ime okrivljenika od 27. listopada 2025.

4. Ispitana na ročištu održanom 27. listopada 2025. svjedokinja ZC je iskazala da je u konkretnom slučaju provela inspekcijski nadzor 27. ožujka 2025. na svinjogojskoj farmi Lužani u Lužanima u Pogonu trgovačkog društva Žito d.d. te je tada u ime stranke bio prisutan okrivljeni ŠC, a također je nadzor nastavila 8. svibnja 2025. uvidom u dostavljenu radnopravnu dokumentaciju. Iskazala je da je provedenim nadzorom utvrdila da okrivljenici kao poslodavci nisu evidenciju o radnom vremenu vodili na propisan način u skladu s primjenjivim pravilnikom jer je utvrdila da je radnik LC u tjednu od 2. do 8. prosinca 2024. radio ukupno 48 sati, od čega 8 sati prekovremeno, a da okrivljenici iste sate nisu posebno iskazali u evidenciji o radnom vremenu za prosinac 2024. Na upit suda odgovorila je da joj okrivljenici jesu prilikom nadzora predočili odluku od 22. studenog 2024., ali je navela da to nije odlučno za njezino postupanje jer se svaki prekovremeni rad mora uredno iskazati u evidenciji sukladno zakonu i pravilniku, a što okrivljenici kao poslodavci u konkretnom slučaju nisu učinili.

5. Iz materijalne dokumentacije, odnosno evidencije rada za radnika LC za prosinac 2024. (stranica 13 do 14 spisa), razvidno je da je isti u tjednu od 2. do 8. prosinca 2024. ukupno radio 48 sati, od čega je osam sati prekovremenog rada, a koji nije iskazan u posebnoj koloni evidencije o radnom vremenu.

6. Sud cijeni materijalnu dokumentaciju koja prileže spisu u cijelosti vjerodostojnom jer nije našao razloga sumnjati u istinitost i vjerodostojnost iste, istu su izdala nadležna tijela u propisanom obliku, a dodatno nitko tijekom postupka nije dovodio u pitanje istinitost i vjerodostojnost iste.

7. Sud cijeni u cijelosti vjerodostojnim iskaz svjedokinje ZC iz razloga jer je isti detaljan, logičan i životno uvjerljivi te u skladu s materijalnom dokumentacijom koja prileže spisu, a dodatno navedena svjedokinja po stavu ovoga suda nema nikakvog interesa neistinito iskazivati i lažno teretiti okrivljenike koje od ranije ne poznaje te je ista uvjerljivo i dosljedno iskazivala o onome što je kao inspektorica utvrdila provedenim inspekcijskim nadzorom.

8. U članku 5. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23) propisano je da je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni (stavak 1.). Navedena evidencija mora sadržavati podatke o radnicima i radnom vremenu (stavak 2.). Ministar nadležan za rad pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja predmetne evidencije (stavak 4.).

8.1. U članku 13. stavku 2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca („Narodne novine“ broj: 55/24) propisano je da je osim podataka iz stavka 1. toga članka poslodavac dužan voditi i posebne podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom (sati rada noću, prekovremeni rad, smjenski rad, dvokratni rad, rad u dane blagdana ili neradnih dana utvrđenih zakonom i sl.). Dakle, poslodavac je sukladno navedenoj odredbi između ostalog dužan voditi posebne podatke i o prekovremenom radu radnika.

9. Nakon provedenog dokaznog postupka, analizirajući svaki dokaz posebno i dovodeći sve dokaze u međusobnu vezu, kao i u vezu s obranom okrivljenika, ovaj sud smatra nedvojbeno utvrđenim i dokazanim da okrivljenici kao poslodavci u pogonu trgovačkog društva Žito d.d. sa sjedištem u [adresa], svinjogojska farma Lužani, Mijata Stojanovića 15, Lužani, evidenciju o radnom vremenu nisu vodili na propisani način sukladno članku 13. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca, budući da je radnik LC radio u tjednu od 2. do 8. prosinca 2024. ukupno 48 sati, od čega je osam sati prekovremenog rada, koji kao takav okrivljenici kao poslodavci nisu posebno iskazali u evidenciji o radnom vremenu za mjesec prosinac 2024., čime su postupili suprotno odredbi članka 5. Zakona o radu u vezi članka 13. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca i time počinili prekršaj kažnjiv odredbom članka 229. stavak 1. točka 1. i stavka 2. istoga zakona, a nisu utvrđeni ispričavajući razlozi. Dodatno ovdje valja naglasiti da razlozi koje okrivljenici navode u svojim obranama, a koji se tiču postojanja Odluke o prekovremenom radu (stranica 15 spisa) nisu odlučni za utvrđenje prekršajne odgovornosti okrivljenika, budući da su poslodavci sukladno citiranim odredbama Zakona o radu i Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca dužni voditi posebne podatke o prekovremenom radu radnika i sate prekovremenog rada radnika iskazivati u posebnoj koloni u evidenciji o radnom vremenu. Nikakvi razlozi tehničke prirode ne mogu isključiti ili umanjiti prekršajnu odgovornost okrivljenika kao poslodavaca jer su isti dužni prilagoditi svoj informatički sustav i voditi evidenciju o radnicima koji su kod njih zaposleni na način propisan predmetnim zakonom i pravilnikom i dužni su se pridržavati propisa koji su na snazi u Republici Hrvatskoj. Isto tako u konkretnom slučaju sud smatra da nema mjesta primjeni članka 24. a Prekršajnog zakona, odnosno odredbi o beznačajnom prekršaju, kako to navodi obrana u završnom govoru, a sve iz razloga jer se u konkretnom slučaju okrivljenicima na teret stavlja prekršaj iz članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o radu, a koji je u istom zakonu smješten pod najteže prekršaje poslodavca, a također uzimajući u obzir da treba štititi radnika kao slabiju stranu ugovora o radu i štititi njegova prava koja ima u radnom odnosu, to sud smatra da nema mjesta primjeni odredaba o beznačajnom prekršaju.

10. Slijedom navedenog, u radnjama 1. okr. pravne osobe Žito d.d. i 2 okr. odgovorne osobe u pravnoj osobi ŠC u cijelosti su se stekla sva obilježja prekršaja koji im se stavlja na teret u optužnom prijedlogu, za koji prekršaj ih je sud oglasio krivim, kako je to opisano u izreci presude, ne nalazeći okolnosti koje bi isključile njihovu prekršajnopravnu odgovornost.

11. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljenicima za počinjene prekršaje opisane u izreci presude sud je cijenio sve okolnosti iz članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona. Od olakotnih okolnosti na strani oba okrivljenika sud je cijenio okolnosti uslijed kojih je došlo do počinjenja prekršaja te na strani 2. okr. i njegovu dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost za istovrsni prekršaj, kako proizlazi iz izvatka iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije na ime 2. okr. na stranici 40 do 41 spisa, dok je od otegotnih okolnosti sud na strani 1. okr. pravne osobe cijenio njezinu dosadašnju prekršajnu kažnjavanost, kako proizlazi iz izvatka iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije na ime 1. okr. na stranici 38 do 39 spisa, a kod 2. okr. odgovorne osobe sud nije našao otegotnih okolnosti pa je uvažavajući težinu počinjenog prekršaja, okolnosti uslijed kojih je došlo do počinjenja istog, kao i stupanj prekršajne odgovornosti okrivljenika, svakom okrivljeniku ponaosob, na temelju članka 37. Prekršajnog zakona, ublažio propisane novčane kazne, odnosno iste je izrekao ispod propisanog posebnog minimuma za navedenu vrstu prekršaja, smatrajući da će se tako ublaženom novčanom kaznom prema svakom okrivljeniku ostvariti ciljevi specijalne i generalne prevencije. Slijedom navedenog, a poštujući pravila za ublažavanje kazne propisana člankom 37. stavkom 3. točkom 1. i 2. u vezi s člankom 33. Prekršajnog zakona, sud je 1 okr. pravnoj osobi za navedeni prekršaj izrekao novčanu kaznu u iznosu od 1.500,00 eura, dok je 2 okr. odgovornoj osobi u pravnoj osobi za navedeni prekršaj izrekao novčanu kaznu u iznosu od 150,00 eura. Izrečenim novčanim kaznama će se, po mišljenju ovoga suda, postići svrha kažnjavanja i djelovat će se na okrivljenike i na druge da ubuduće ne čine ovakve ili slične prekršaje, a također sud smatra da su izrečene novčane kazne razmjerne težini počinjenog prekršaja i stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenih te će istima biti ostvarena pravednost kažnjavanja.

12. Sud je 1. okr. pravnu osobu i 2. okr. odgovornu osobu ŠC obvezao na plaćanje troškova prekršajnog postupka koji iznos je primjeren složenosti i duljini trajanja postupka te njihovom imovnom stanju.

Osijek, 30. listopada 2025.

Zapisničar

S U D A C

Silvija Šarac

Snježana Marijanović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana računajući od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni sud.

DOSTAVITI:

1. 1. okr. i 2. okr.,

2. Ovlaštenom tužitelju,

3. Arhivi.