REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Erazma Barčića 5

Poslovni broj: Us I-1659/2024-7

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu Vedranu Juričiću, uz sudjelovanje zapisničarke Monike Puharić, u upravnom sporu tužitelja MS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćenicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o., Pula, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, I spostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, 30. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/375, URBROJ: 443-02-03-22-24-4 od 20. lipnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika naređeno je tužitelju da u roku 15 dana ukloni: podnu ploču u dva visinska nivoa razvijenih tlocrtnih dimenzija cca 10,4 x 7,6 m izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na zemljištu izvan građevinskog područja, na tlu oznake šuma posebne namjene prema PPU Grada Umaga, označenom kao „Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište".

2. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika tužitelj u tužbi, u bitnom, izlaže kako slijedi. Ne spori da je vlasnik predmetne zemljišne čestice kao i da je na istoj izgrađene ranije opisana građevina. No, unatoč tome, smatra da je rješenje tuženika utemeljeno na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju i pogrešnoj primjeni materijalnog prava iz razloga što se radi o građevini za koju nije potrebna građevinska dozvola. Navodi da mu je za slobodnostojeću jednostavnu prizemnu zgradu poljoprivredne namjene izgrađenu na istoj čestici izdano Rješenje o izvedenom stanju, KLASA: UP/I- 361-05/13-02/2200, URBROJ: 2105/05-09/06-16-11 od 24. studenog 2016. te ističe da mu stoga, sukladno čl. 4. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, („Narodne novine“ br. 112/17; dalje Pravilnik) nije bila potrebna građevinska dozvola za izgradnje bazena tlocrtne površine do 100 m2 ukopanog u tlo na parceli s legalno izgrađenom glavnom građevinom. Navodi da je inspektor nezakonito postupio postavljajući službeni znak a obzirom da u trenutku provođenja očevida nisu bili izvođeni građevinski radovi, što je konstatirano i u zapisniku. Navodi da je očevid na licu mjesta proveden bez njegove prisutnosti, a što da je protivno odredbi čl. 68. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ br. 47/09, 110/21; dalje: ZUP), čime mu je povrijeđeno pravo na sudjelovanje u predmetnom upravnom postupku. Zaključno, tužitelj navodi da je slovenski državljanin koji ne govori i ne razumije hrvatski jezik te da je stoga u postupku povrijeđeno njegov pravo na korištenje materinjeg jezika.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

4. U sporu je održana rasprava te je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ br. 36/24; dalje ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

5. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje te u spisu ovoga upravnog spora.

6. Sud je odbio dokazne prijedloge tužitelja ocijenivši iste suvišnim za rješavanje ovoga spora kraj činjenica koje utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu upravnoga postupka i ovoga upravnog spora.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je nadležni građevinski inspektor dana 11. travnja 2024. na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], proveo inspekcijski nadzor o čemu je sastavljen Zapisnik, KLASA: UP/I-362-02/24-02/375, URBROJ: 443-02-03- 22-24-1 (dalje: Zapisnik). Tijekom inspekcijskog nadzora izvršeno je fotografiranje i mjerenje građenja te je izvršen uvid u Prostorni plan uređenja Grada Umaga pri čemu je utvrđeno kako se navedena zemljišna čestica, na kojoj su izgrađena predmetna građevin, nalazi izvan građevinskog područja na području označenom kao "Šuma posebne namjene".

Predmetni Zapisnik dostavljen je tužitelju zajedno s dopisom od 16. travnja 2024. kojim ga se poziva da na očitovanje.

Na poziv javnopravnog tijela tužitelj je odgovorio podneskom od 3. listopada 2024.

9. Prema čl. 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19; dalje: ZG) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama čl. 128.-130. ZG- a, od kojih se odredba čl. 128. ZG-a odnosi na jednostavne i druge građevine i radove.

10. Prema odredbi čl. 3. st. 1. tč. 11. ZG-a građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

11. Sukladno čl. 113. st. 1. tč. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“ br. 115/18, 117/21, 67/23; dalje: ZDI), u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku, ukoliko se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

12. Sukladno čl. 106. st. 1. ZDI-a, inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju se rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom.

13. Primjenom gore citiranih zakonskih normi na ukupnost činjenica utvrđenih uvidom u spisu priležeću dokumentaciji, a koje činjenice su i nesporne među strankama ovog upravnog spora, Sud nalazi da je osporavana odluka tuženika utemeljena na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni materijalnog prava. Naime, kako iz stanja spisa proizlazi da objekt koji je opisan u osporenom rješenju i Zapisniku te prikazan na fotografijama u privitku Zapisnika predstavlja građevinu u smislu ranije citirane odredbe čl. 3. st. 1. tč. 11. ZG-a, čijem se građenju može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, to je pravilno inspektor postupio naloživši njegovo uklanjanje.

14. Glede navoda tužitelja da je u konkretnom slučaju riječ o objektu koji se na temelju Pravilnika mogu graditi bez građevinske dozvole valja navesti da bi se takve građevine - bez građevinske dozvole, ali na temelju glavnog projekta - mogle graditi samo pod uvjetom da je riječ o pomoćnoj građevini koja se gradi na građevinskoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje. Dakle, samo činjenica da je objekt izgrađen da čestici na kojoj već egzistira građevina (glavna) nije dostatna da bi se takav objekt mogao podvesti pod odredbu čl. 4. st. 1. Pravilnika, već mora biti riječ o građevnoj čestici, a što nije slučaj u konkretnom predmetu. Valja istaknuti i to da izdavanjem rješenja o izvedenom stanju kojom je legalizirana zgrada tužitelja nije formirana i građevna čestica.

15. Nije od utjecaja na zakonitost rješenja što je inspekcijski pregled proveden u odsutnosti tužitelja budući da u provođenju inspekcijskog nadzora, odnosno u postupku utvrđivanja činjenica na terenu, nadležni inspektor nije dužan pozivati stranke da prisustvuju nadzoru jer se ne radi o utvrđivanju činjenica očevidom u smislu odredbe čl. 68. st. 3. ZUP-a. Takvo pravno shvaćanje je zauzeo i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž-107/22-2 od 8. rujna 2022.

Osim toga, kao što je to već navedeno ranije u obrazloženju ove presude, uvidom u spis predmeta upravnog postupka Sud je utvrdio da je tužitelju omogućeno sudjelovanje u postupku dostavom Zapisnika i pozivom na izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnima za rješavanje predmetne upravne stvari.

16. Obzirom da se u konkretnom slučaju nedvojbeno radi o nezakonitoj gradnji (i neprijavljenom gradilištu) to neosnovano tužitelj prigovora da je postavljenjem službenog znaka inspektor postupio protivno odredbi čl. 119. st. 3. ZDI-a.

17. Što se tiče navoda tužitelja da mu je povrijeđeno pravo na korištenje materinjeg jezika prije svega valja navesti da se sukladno odredbi čl. 14. ZUP-a upravni postupci u Republici Hrvatskoj vode na hrvatskom jeziku te ujedno konstatirati tužitelj, očito, nije imao problema s razumijevanjem hrvatskog jezika prilikom potpisivanja punomoći odvjetnicima.

18. Slijedom ovako izloženog stanja stvari, Sud utvrđuje da je pobijano rješenje tuženika zakonito te je stoga, temeljem odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a, odlučeno kao u izreci.

19. Odluka o troškovima spora (tč. II. izreke) temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS- a.

U Rijeci 30. listopada 2025.

Sudac

Vedran Juričić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

- opunomoćenicima tužitelja, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o., Pula, Dalmatinova 4

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područni ured Rijeka, Služba građevinske inspekcije,

Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8