Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Frana Kurelca 3

37-Posl.br.P-594/22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Mati Radoviću, kao sucu pojedincu, u građansko-pravnoj stvari tužitelja DA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Milanu Samardžiću, odvjetniku iz Rijeke, protiv tuženika Grada Kastva, Ul. Zakona Kastafskega 3, OIB: 54394236461, zastupan po punomoćnici LA, dipl.iur., radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave održane dana 29. kolovoza 2025. u prisutnosti pun. tužitelja, tužitelja osobno te pun. tuženika, zaključene temeljem odredbe članka 335. Zakona o parničnom postupku, dalje ZPP, dana 30. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tužitelj DA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], stekao vlasništvo fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, označene kao k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (nerazvrstana cesta GSU 16 D), sve prije stupanja na snagu zakona o cestama (NN 84/2011 od 08. srpnja 2011.g.) i to onog dijela koji je Nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka Roberta Svobode, od srpnja 2024.g., na Skici lica mjesta označen poligonom točaka 5-6-7-53-52-51-50-49-776-775-774- 48-47-46-45-44-39-38-34-40-33-32-31-25-24-23-22-21-8-5, obojen žutom bojom, u površini od 250 m2, a koji Nalaz i mišljenje čine sastavni dio ove presude.

2. Ovlašćuje se tužitelj da temeljem ove presude provede parcelaciju nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, označene kao k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (nerazvrstana cesta GSU 16 [adresa]), na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio u površini od 250 m2, a koji dio je prikazan u Nalazu i mišljenju iz točke 1. izreke ove presude i tako izdvojeni dio od čestice k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] formira kao samostalna čestica s novim brojem, nakon čega se tužitelja ovlašćuje na provedbu geodetskog elaborata, prijavnog lista i navedene parcelacije u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama za k. o. [katastarska općina], sve u roku od 15 dana.

3. Ovlašćuje se tužitelj da temeljem ove presude i prijavnog lista iz točke 2. izreke ove presude, temeljem kojega će provesti parcelaciju nekretnine zemljišnoknjižne oznake k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (nerazvrstana cesta GSU 16 [adresa]), u zemljišnim knjigama izvrši uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici nastaloj tim prijavnim listom na ime tužitelja u 1/1 dijela, uz istodobnu uknjižbu brisanja prava vlasništva na novoformiranoj čestici sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana.

4. Nalaže se tuženiku platiti tužitelju troškove postupka, troškove parničnog postupka, sa pripadajućom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja, sve u roku od 15 dana."

r j e š e n j e

Dopušta se preinaka tužbe od dana 17. listopada 2022.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 3. svibnja 2022. navodi da je s pokojnim roditeljima i bratom zaključio kupoprodajni ugovor 27. ožujka 1972. kojim ugovorom da su stekli vlasništvo na k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Naknadno da je predmetna nekretnina dobila oznake, K. O. [katastarska općina], zk. ul.: [broj ZK uloška] kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica]. U posjed opisane nekretnine prednika tužitelja da je u posjed uveo KA dotadašnji zemljišnoknjižni vlasnik. Na predmetnoj nekretnini da je izgradio kuću, terasu i cisternu kč. br. [katastarska čestica] i garažu i drvarnicu kč. br. [katastarska čestica]. Nakon zaključenja navedenog kupoprodajnog ugovora da je na nekretnini koja je graničila sa nekretninom ranije oznake k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] napravio put za potrebe gradnje gore navedene kuće. Opisana nekretnina (put) da je imala raniju oznaku K. O. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica]. Taj put da je napravio prije početka građevinskih radova na kući za potrebe gradnje, a kasnije je taj put tužitelj uredio, održavao te naknadno i asfaltirao. Nekretnina raznije oznake k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] naknadno da je dobila oznaku kč. br. [katastarska čestica] (kuća, terasa, cisterna i dvorište), kč. br. [katastarska čestica] (garaža, drvarnica, dvorište, pašnjak i oranica) i kč. br. [katastarska čestica]. Nekretnina kč. br. [katastarska čestica] naknadno da je dobila oznaku K. O. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] kč. br. [katastarska čestica] (nerazvrstana cesta GSU 16 Čikovići). Naveo je da mu nije poznato u kojem trenutku je predmetna nekretnina dobila novu oznaku i nije mu poznato kad se tuženik upisao kao vlasnik predmetne nekretnine. U posjedu predmetne nekretnine da je duže od dvadeset godina, a koji posjed teče od zaključenja gore navedenog kupoprodajnog ugovora. Dakle, vrijeme potrebno za stjecanje dosjelošću da je proteklo prije stupanja na snagu zakona o cestama (NN 84/2011/ od 08. srpnja 2011.g.) Tuženik da je rješenjem upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalni sustav i zaštitu okoliša od 13. kolovoza 2021.g. naložio mu da ukloni bespravno postavljene predmete s predmetne nekretnine kč. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

1.1. Tužitelj je podneskom od dana 14. listopada 2022. napravio preinaku tužbe, kojoj se tuženik protivio, a o čemu će biti obrazloženo u nastavku, dok je podneskom od dana 10. prosinca 2022. konačno uredio tužbeni zahtjev sadržaja kao u izreci presude.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da u cijelosti osporava tužbeni zahtjev tužitelja. Naveo je da prije svega valja napomenuti da sporna nekretnina nije bila predmet ugovora o kupoprodaji od 27. ožujka 1972. godine sklopljenog između KA i tužitelja i njegovih roditelja, već da je predmet kupoprodaje bila samo k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak površine 1002 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] što nesporno i proizlazi iz priloženog ugovora. Iz skice premjeravanja Ureda za katastar – Rijeka od 10. travnja 1974. godine da proizlazi da je sporna čestica već tada bila evidentirana kao put. Obzirom da je postupak ispravka i osnivanja zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] proveden još 1992. godine te je u tom postupku sporna nekretnina dobila novu oznaku kč. br. [katastarska čestica], postavlja se pitanje zašto tuženik nije tada prigovarao na upis prava vlasništva. Naveo je da ukoliko je isti smatrao da je sporna nekretnina njegovo vlasništvo, tada da je postupak ispravka zemljišne knjige idealna prilika za korekciju upisa prava vlasništva, a što tuženik da nije učinio niti u samom postupku, niti naknadno u postupku prigovora na upis. Naveo je da ističe prigovor zastare jer da stupanjem na snagu Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19) nema mogućnosti za povrat nekretnina na kojoj su izgrađene nerazvrstane ceste jer je od tada riječ o javnom dobru u općoj upotrebi te neotuđivom vlasništvu JLS-a. Od tog trenutka više da nije bilo moguće tražiti povrat nekretnine u posjed te je od tada počeo teći zastarni rok od pet godina u kojem da se može zahtijevati naknada prema pravilima zakona koji uređuje obvezne odnose. Dakle rok da je počeo teći 28. srpnja 2011. godine a istekao 28. srpnja 2016. godine. Također sve i kada bi se uzelo da zastarni rok ne počinje teći danom stupanja na snagu navedenog zakona, nego trenutkom kada se nekretnina počela koristiti kao cesta i dalje da bi postojala zastara. I sam tužitelj u svojoj tužbi navodi da se nekretnina kao put koristi već 30 godina. Naveo je da je za pretpostaviti da je u zemljišnim knjigama i katastru navedena nekretnina bila upisana kao društveno vlasništvo te se stoga otvara pitanje i mogućnosti dosjedanja takve nekretnine, odnosno udovoljava li, pored toga, tužitelj svim relevantnim uvjetima za stjecanje vlasništva nekretnina dosjelošću propisane čl. 159 ZV. Tužitelj da sam u tužbi navodi da je predmetni put uredio i koristio za potrebe svoje nekretnine na kojoj je gradio kuću. Dakle isti da je znao ili je barem mogao znati da navedena nekretnina nije njegovo vlasništvo, a sama činjenica da je isti koristio i naknadno asfaltirao nije dovoljna za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, odnosno drugim riječima, postavlja se pitanje poštenja posjeda te slijedno i trajanja roka posjeda za stjecanje vlasništva dosjedanjem, budući da se ukoliko izostane poštenje sam rok udvostručuje. Naveo je da ako se radi o posjedu stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, steći će samostalni posjednik dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njihov zakonit, istinit i pošten neprekidno trajao 6 godina za pokretne stvari i 20 godina za nekretnine ili barem pošten, samostalni posjed za pokretne stvari trajao 20 godina, a za nekretnine 40 godina. Naveo je da je nerazvrstana cesta GSU16, [adresa] Odlukom o nerazvrstanim cestama na području Općine [adresa] od 02.02.1996., Odlukom o izmjenama i dopunama odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Kastav od 12.10.2012. godine te Odlukom o popisu nerazvrstanih cesta na području Grada [adresa] od 26.7.2011. godine proglašena nerazvrstanom cestom na području Općine odnosno Grada Kastva te uvrštena u Registar nerazvrstanih cesta. Stvarno stanje navedene ceste da je utvrđeno geodetskim elaboratom i snimkom izvedenog stanja od 12.01.2018. godine koji je potvrđen od katastra te proveden u zemljišnim knjigama i katastru. Odlukom o proglašenju komunalne infrastrukture - nerazvrstanih cesta na području Grada Kastva javnim dobrom u općoj uporabi („Službene novine Grada Kastva“ br. 1/20) navedena cesta označena je kao GSU16, [adresa]. Na kraju je naveo da je razvidno da iz priloženih dokaza ne proizlazi da je tužitelj ispunio pretpostavke za stjecanje prava vlasništva putem dosjelosti te budući da se u konkretnom slučaju radi o legitimnom načinu na koji je tuženik stekao pravo vlasništva na predmetnoj nerazvrstanoj cesti.

3. Sud je u tijeku postupka proveo dokaze uvidom u cjelokupnu dokumentaciju priležeću spisu i to uvidom u kupoprodajni ugovor (list 4 do 7 spisa), izvatke iz zemljišne knjige (list 8 do 12 spisa), kopiju katastarskog plana (list 13 spisa), zapisnik (list 26 spisa), skice premjeravanja (list 28 do 30 spisa), kopiju katastarskog plana (list 31 spisa), povijest promjena na katastarskim česticama (list 45 do 46 spisa), dopis tužitelja tuženiku (list 47 spisa), dopis tuženika tužitelju (list 48 spisa), geodetski elaborat (list 47 do 65 spisa), međusobne dopise stranaka (list 137 do 141 spisa), saslušao je tužitelja (list 153 spisa), saslušao je svjedoka PA (list 180 spisa), svjedoka EA (list 247 spisa), svjedoka FA (list 240 spisa) te je proveden dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka Roberta Svobode.

4. Uvidom u kupoprodajni ugovor od dana 27. ožujka 1972. utvrđeno je da je isti sklopljen između HA pok. L iz [adresa] kao prodavatelja i suvlasnika supružnika BA pok. K i BA NA, sinova BA UA i BA AA svaki po u ¼ kao kupaca. Utvrđeno je da prodavatelj prodaje, a kupci kupuju svaki u ¼ nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje se sastoje iz k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak sa 1002 m[2] .

4.1. Uvidom u dopunu ugovora utvrđeno je da je navedeno da u kupoprodajnom ugovoru od 27. ožujka 1972. na prvoj strani mijenja se broj parcele tako da umjesto broja 1272/2 sa 1002 m[2] , ima pisati broj 1272/3 pašnjak sa 1002 m , radi pogrešnog upisa.

5. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da je kč. br. [katastarska čestica] nerazvrstana [adresa], 2499 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] te da se kao vlasnik vodi tuženik odnosno Grad Kastav, i da je nekretnina upisana kao javno dobro u općoj uporabi.

6. Uvidom u ovosudni zapisnik poslovni broj RZ-3/1992 od dana 12. svibnja 1992. utvrđeno je između ostalog da je na zapisniku konstatirano da novoformirana kč. br. [katastarska čestica] odgovara ranijoj kč. br. [katastarska čestica] koja je u zemljišnim knjigama za k. o. [katastarska općina] nije cijepana.

7. Uvidom u skicu premjeravanja Ureda za katastar Rijeka, k. o. [katastarska općina] godina snimanja 1979. utvrđeno je da je kč. br. [katastarska čestica] zavedena kao put.

8. Uvidom u povijest promjena na katastarskim česticama kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je identifikacijom čestica utvrđeno da dijelu kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] odgovara nekadašnja kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a koja nastala kč. br. [katastarska čestica] stare izmjere k. o. [katastarska općina]. Nadalje kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] nastala je cijepanjem kč. br. [katastarska čestica] koja je od revizije katastra 1953./1954. bila upisana u posjedovnom listu broj 100, posjednik KA pok. L, [adresa] kao pašnjak površine 2478 m2. Nakon toga kč. br. [katastarska čestica] formira se kao pašnjak od 292 m2 i ostaje upisana u istom posjedovnom listu na istog posjednika. Novom katastarskom izmjerom u k. o. [katastarska općina] koja je na snazi od 1979. formira se kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u koju ulazi dotadašnja kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] upisana je u posjedovni list broj 2 u k. o. [katastarska općina], javno dobro putevi i vode, [adresa], put od 221 m2. Godine 2020. kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] poništava se i spaja u novoformiranu kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] provedbom promjena temeljem geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, pregledanog i potvrđenog pod oznakom Klasa: 932-06/16-02/321 te je evidentirana kao nerazvrstana cesta, GSU16- [adresa] površine 2499 m2, u [adresa] javno dobro u općoj uporabi ulica Zakona kastafskega 3, 51215 [adresa], Hrvatska (vlasnik) te je do danas stanje u katastarskom operatu nepromijenjeno.

9. Uvidom u dopis tužitelja tuženiku od dana 21. ožujka 2014. utvrđeno je da se tužitelj obratio tuženiku radi otkupa kč. br. [katastarska čestica] koja se u zemljišnim knjigama vodi kao javno dobro.

10. Uvidom u dopis tuženika tužitelju od dana 27. ožujka 2014. utvrđeno je da je tuženik odgovorio tužitelju da nekretnina označena kao 7702, k. o. [katastarska općina] predstavlja javno dobro u općoj uporabi – put koji uz nekretnine navedene u zahtjevu služi i kao jedini pristupni put za kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koja je jednim dijelom u građevinskom području pa da su stajališta da nije u javnom interesu ukidanjem statusa javnog dobra na predmetnoj nekretnini.

11. Uvidom u dopis tuženika tužitelju od dana 20. studenog 2015. utvrđeno je da je tuženik izvijestio tužitelja da iako je kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u naravi sužena i postoji visinska razlika prema kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] ona da ipak formalno predstavlja pristupni put prema istoj, a da Grad Kastav nema uvjeta da bi mogao skinuti status javnog dobra na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] te mu istu prodati.

12. Saslušan u tijeku postupka tužitelj je naveo da je tih godina kupio nekretninu dok je još bio relativno mlad i to za gradnju kuće. Naveo je da je gledao više lokacija, odnosno više terena te da se konzultirao sa ocem. Otac da mu je preporučio da kuću napravi na [adresa], odnosno da nekretninu kupi na [adresa] jer da će se vjerojatno ženiti i da će jednom doći i familija. Taj teren da je bio jedna velika cjelina te da su gore bile dvije do tri parcele, a dio da je bio i kamenjar do visine od metar i pol. On da je tada angažirao jednog starijeg geodeta te su mu praktički parcelirali s metrom te da je isparceliralo 6 parcela. Nakon svega toga da je jednu parcelu uzeo za sebe te su krenuli u razradu te gradnje. Također, da je trebalo staviti sa strane dio terena gdje će se moći parkirati auto, gdje će moći netko doći i okrenuti se s autom te da je praktički ta kuća došla do ruba nekretnine. Nakon toga taj geodet Špigl Sigmund da je rekao da će on to sve provesti u katastru te kad se to sprovede da će se potpisivati ugovori međutim to da je sve jako dugo trajalo pa su započeli gradnju te da je dao kaparu i počeo graditi na tom terenu. Prije svega da je trebalo napraviti pristupni put da bi se uopće moglo doći na teren i počet nešto raditi tako da su napravili baraku, koja da je baš nedavno izgorjela. Naveo je da je ista put koji služi samo njemu i jednoj nekretnini iza njega i da to nije bio nikakav javni put te sam ja više puta tražio pomoć od grada [adresa] da mu pomognu, da mu asfaltiraju taj put, slao dopise međutim da su mu rekli da mi oni to ne mogu asfaltirati jer da je to njegovo privatno vlasništvo. Također kad padne snijeg da prođu s ralicom i nanose snijega nabacaju na njegov put pa onda da on mora sam čistit to nabacano. Naveo je da je sam održavao taj put, dva puta da ga je asfaltirao te nitko drugi s [adresa] da nije koristio predmetni put. Također, da želi navesti da je preko tog puta iznio 300 kubika materijala, da se sjeća da su preko 160 mina zapalili, u konačnici da je taj put asfaltirao preko trgovačkog društva Ceste Rijeka. Također kada da je 1993. došla voda da je trebalo raskopati taj cijeli put za staviti cijevi te da je nakon toga ponovno tražio pomoć [adresa] da mu pomognu to asfaltirati međutim da nije bilo ništa od toga te da su on i gospodin P u konačnici samostalno to asfaltirati i da zna da je on platio 3.000,00 DEM, a on 7.000,00 DEM. Naveo je da je predmetnu nekretninu kupio od KA i da je u početku ušla međutim da je KA tražio da izađe van, da ne bude upisan u ugovoru jer da ne bi mogao prodati onda drugi teren drugom nekom. Naveo je da je na to pristao odnosno platio mu za tu nekretninu međutim ista da nije ušla u kupoprodajni ugovor iz navedenih razloga. Naveo je da su ti prvi radovi kod asfaltirana trajali sigurno 10-15 dana te da nitko nije stavio nikakvu primjedbu kada se to asfaltirano, a i 50 godina da to nikome nije smetalo. Taj put da je dugačak maksimalno 50 m te da nikuda ne vodi, da je na početku puta ostavio širinu 6m i na kraju puta da je 4-5m širina da se auto može okrenuti, središnji dio puta da je cirka 3m širine. Naveo je da obitelj E su susjedi koji također imaju put i koji su prije par godina bude njihov, kao i da je to jedini put do njegove kuće i obitelji P. Naveo je da prilikom nove katastarske izmjere nije isticao bilo kakve primjedbe jer da ga nitko nije ništa pitao te da je podnio zahtjev za otkup jer da je imao jaku građevinsku firmu te da je tada imao puno materijala i mehanizacije pa da je želio ponovno kupiti taj put međutim da su rekli da je javno dobro. Na kraju je naveo da ga najčešće to pitaju susjedi koji žive oko njega, neki F i bravari, da tamo parkiraju, kao i da je prilikom gradnje kuće imao građevinsku dozvolu i da mu je bio ucrtan prilazni put, kako je bilo ucrtao tada, tako da je i danas te da taj put koji je ucrtan je ovaj put o kojem danas raspravljamo.

12.1. Dopunski saslušan tužitelj je naveo da je kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] ta čestica koja je bila u kupoprodajnom ugovoru i koju je KA želio da se izvadi iz kupoprodajnog ugovora te da je u kupoprodajni ugovor ušla čestica 1272/3 koja je predmet ovoga spora. Naveo je da je on ukupno kupio 1002 m2 te da je kasnije još 60 m2 te da je ukupno kupio 1.062 m2 i da je to u jednom ugovoru te da je ostala još jedna parcela koja je ostala pašnjak i koja će biti pašnjak i ima 220 m2. Naveo je da je tih 220 m[2] kupio od istog g. KA, bez ugovora i na crno te da je napisao na jednom A4 papiru da je to platio da je vlasnik toga te da nakon 55 godina ne može imati dokaz.

13. Svjedok PA je naveo da se doselio među prvima prije 50-ak godina te se sjeća da je gosp. BA odnosno tužitelj kada je gradio kuću napravio predmetni put na kojem je bila griža. Naveo je da zna da je to tužitelj asfaltirao te su u to doba svi oni jedni drugima pomagali, a u to doba da je jedini imao miješalicu. Naveo je da ne zna od koga je kupljena predmetna nekretnina i da ne zna da li je predmetna nekretnina kupljena posebno neovisno o nekretnini na kojoj je sagrađena kuća. Naveo je da ne zna da li je netko drugi koristio predmetni put, međutim kada si je tužitelj sagradio kuću da si je trebao napraviti prilazni put, odnosno kada je počeo graditi kuću da je morao napraviti pristupni put, kao i da kuća koja se nalazi na sjeveroistoku da je ta kuća već tada bila sagrađena. Naveo je da je griža hrpa kamenja, raslinje ali najviše kamenje i da ne zna gdje se može doći predmetnim putem. Naveo je da je doselio. srpnja 1973. i da predmetni put tada nije postojao, kao i da misli da su kuće na sjevernom dijelu preko puta prijepora sagrađene poslije predmetne.

14. Svjedok FA naveo je da kada mu se predočava fotografija na listu 11 nalaza i mišljenja vještaka Roberta Svobode odnosno koja se nalazi na listu 197 spisa, da li mu je što poznato na gradnju nekretnine tužitelja zatim korištenja predmetne nekretnine od strane tužitelja, asfaltiranja i slično, da o tome ne zna ništa, da zna da je isti gradio kuću, ali za put da ne zna ništa i da ne zna tko je asfaltirao put. Naveo je da je kod tužitelja počeo dolaziti unazad desetak godina.

15. Svjedok EA navela je da se na predmetnu adresu [adresa] doselila 1976. te kako im je svima autobus bio na glavnoj cesti iz smjera [adresa] svakodnevno da je prolazila uz tužiteljevu kuću te u početku ništa nije bilo asfaltirano, dok da je prometnica koja vodi od glavne ceste nizbrdo prema njenoj kući asfaltirana 1977. s time da cesta koja se nalazi na fotografiji na listu 197 spisa tada još da nije bila asfaltirana. Navela je da što se tiče te ceste na fotografiji na listu 197 spisa da u to doba kada je prolazila i kasnije na istoj da je vidjela tužitelja i članove njegove obitelji, isti da su tamo parkirali vozila, zadržavali se na tom dijelu pa bi se oni uredno pozdravljali kao što da se pozdravljaju i danas te da su se njihova djeca tamo znala igrati. Kada da je isto na ovoj cesti prolazila, da je tamo vidjela tužitelja kraj tih strojeva pa da je pretpostavila da to radi za sebe, ali da ga nije pitala niti da joj je on decidirano rekao i da nije čula da bi netko osporavao tužitelju korištenje nekretnine od strane susjeda ili tuženika. Navela je da je radila u katastru te da je 70-tih godina išla nova izmjera i da predmetna čestica nije bila posebna čestica, da je sve to bio dio jedne čestice, da to nije bio poseban put i da to zna jer da je bila vijećnik u Gradu Kastvu u tri mandata te da joj je pristupio tužitelj sa zahtjevom za otkup te čestice i to da je bilo između 2010. i 2020. Navela je da je to postavila kao vijećničko pitanje s time da se ranije pripremila za tu materiju i da je po njoj to trebalo pripasti tužitelju, ali da su joj odgovorili da im to nije u interesu. Na kraju je navela da je KA gospodin koji je tužitelju prodao nekretnine te da se ne sjeća kako je izgledala nekretnina kada ju je KA prodao BA.

16. U svom nalazu i mišljenju od dana 23. srpnja 2024. stalni sudski vještak Robert Svoboda naveo je da katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi je nerazvrstana cesta GSU16, [adresa], upisana u ZK uložak br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] MBR 324574 ima upisanu površinu 2449 m2. Osnovana da je na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstanih cesta koji je pregledan i potvrđen od strane nadležnog katastarskog urad pod oznakom KLASA: 932-06/2016-02/00321, URBROJ: 541-17-02/8-18-07 od 12. siječnja 2018. godine. Identifikaciju prijepora da je izvršio na temelju pokazivanja tužitelja, kopije katastarskog plana i geodetskom izmjerom, što da je prikazao na skici lica mjesta i mjerenja (Prilog br. 5). Prijepor da predstavlja dio katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi cesta, koji se položajno nalazi sjeverno i sjeverozapadno od kuće kbr. 78 u [adresa], sagrađene na k. č. [katastarska čestica], koja da je nekretnina u posjedu tužitelja, južno i jugozapadno od kuće kbr. 77 u [adresa], sagrađene na k. č. [katastarska čestica], odnosno, južno i jugoistočno od kuće kbr. 79 u [adresa], sagrađene na k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Položaj i oblik prijepora da je prikazao na Skici lica mjesta i mjerenja (Prilog br. 5) numeričkim onakama, odnosno, poligonom točaka 5-6-7-53-52-51-50-49-776-775-774-48-47-46-45-44-39-38-34-40-33-32-31- 25-24-23-22-21-8-5, obojen ŽUTOM bojom. Izmjerena površina 250 m2. Prije izrade geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstanih cesta, opisanog u točki 1, stavak 2 Mišljenja, prijepor da je imao oznaku katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] načina uporabe put, upisane površine 221 m2. Do stupanja na snagu nove katastarske izmjere za k. o. [katastarska općina], prijepor da je imao oznaku katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] načina uporabe pašnjak, upisane površine 292 m2.

16.1. Tužitelj je svoje primjedbe istaknuo u podnesku od dana 10. prosinca 2024.

16.2. U svom dopunskom očitovanju od dana 10. veljače 2025. stalni sudski vještak Robert Svoboda naveo je da skicom izmjere broj 81 za k. o. [katastarska općina] koja je potvrđena od strane Ureda za katastar Rijeka pod oznakom: Broj: 13-6/90/1972, UP I 13-971/72, 1972. godine, osnovana je, između ostalih, katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (Prilog 1). Skica da sadrži numeričke podatke izmjere. Obzirom da je geodetska izmjera obavljena u lokalnom koordinatnom sustavu, izvršio da je korelaciju numeričkih podataka vlastite izmjere i numeričkih podataka skice ranije izmjere. To da je prikazao na prilogu br. 2. Primijenio da je metodu uklopa. Tu metodu da je koristio kada je, prilikom analize podataka izmjere iz, konkretno, dva različita razdoblja mjerenja, svaka izmjera rađena u određenim koordinatnom sustavu. Ranije da se izmjera obavljala sa tzv. slobodnog stajališta (lokalnog koordinatnog sustava) kada nisu bile u blizini točke izmjere sa poznatim koordinatama u državnom koordinatnom sustavu. Danas da se geodetska izmjera obavlja u propisanom državnom koordinatnom sustavu - koordinatnom sustavu poprečne Mercatorove (Gauss-Krügerove) projekcije (HTRS96/TM). Iz priloga br. 2 da je vidljivo da postoje odstupanja položaja lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica utvrđenih 1972. godine u odnosu na stanje u naravi. Razlog tome da je što su danas u naravi granice katastarskih čestica točno definirane u prostoru u smislu izgrađenih zidova i dr., a koji 1972. godine, kada su formirane građevne čestice, nisu postojali, pri čemu posebno da ističe da se radi o starim katastarskim planovima grafičke izmjere, a isti da su se na taj način i održavali. Novom katastarskom izmjerom za katastarsku općinu [katastarska općina], utvrđeni da su novi oblici, položaj, površine i načini uporabe pa je tako, kako je iskazano i u povijesti promjena koja se nalazi u spisu, nedvojbeno da stara katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odgovara ranijoj katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja da je posljednjom promjenom spojena u današnju 8449 k. o. [katastarska općina]. Naveo je da je mišljenja da prijepor, za koji da je utvrdio sa svojim položajem i oblikom, a radi se o katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upravo zauzima dio katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno, ranije katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

16.3. Saslušan na ročištu dana 21. ožujka 2025. stalni sudski vještak Robert Svoboda naveo je da kada mu se predočava skica premjeravanja br. 197 od 22. studenog 1979. da crtkana linija prikazana na skici premjeravanja ne označava granicu katastarske čestice [katastarska čestica] već da ista znači da se radi o izmjeri umjeranja točaka koje su prikazane na skici odnosno konkretno se radi o ortogonalnom mjerenju te da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] oblikom i površinom kako je to navedeno u skici iz 1979. približno jednaka oblikom pri čemu je ista uža na zapadnoj strani, a na istočnoj da je duža. Odstupanje da se očituje u jugozapadnom dijelu prijepora.

17. Temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog provedenog dokaznog postupka ovaj sud smatra da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

18. Odredbom paragrafa 1468 Općeg građanskog zakonika (dalje; OGZ) propisano je da u onim mjestima gdje još nema nikakvih urednih javnih knjiga i gdje se stečenje stvari nepokretnih ima dokazati po sudskim spisima i po inim ispravama ili ako stvar nije uknjižena na ime onoga koji je doista posjeduje, dosjelost se svršuje tek poslije trideset godina.

19. Odredbom članka 28 stavak 4 Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ 06/1980 i 36/1990), dalje ZOVO, propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina.

20. Odredbom članka 159 stavak 1 ZV-a, propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, dok je stavkom 2 i stavkom 3 istoga članka propisano da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe dosjelošću u vlasništvo takav posjed nekretnine protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 4 propisano da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. toga članka.

20.1. S obzirom na naprijed citirano razvidno je da se za stjecanje vlasništva dosjelošću trebaju ispuniti određene pretpostavke, a to su sposobnost uzukapijenta, sposobnost same stvari, da posjed mora zadovoljiti određenu kvalitetu kao i da mora proći vrijeme dosjelosti određeno zakonom.

20.2. U pogledu pretpostavke da posjed mora imati određenu kvalitetu isti mora biti barem pošten te isti mora nadalje biti efektivan, odnosno stalno se izvršavati te trajati neprekidno kroz cijelo vrijeme dosjelosti.

20.3. Savjestan ili pošten posjednik je onaj koji iz opravdanih razloga smatra da je stvar koju posjeduje upravo njegova. Tuženik osporava da bi tužitelj bio pošten posjednik.

20.4. S obzirom na naprijed izložen stav ovoga suda mišljenje je ovoga suda da tužitelj u predmetnom postupku nije dokazao osnovne pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću na utuženoj nekretnini.

21. Naime, tužitelj već u tužbi navodi da nakon zaključenja navedenog kupoprodajnog ugovora da je na nekretnini koja je graničila sa nekretninom ranije oznake k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] napravio put za potrebe gradnje gore navedene kuće. Opisana nekretnina (put) da je imala raniju oznaku K. O. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica]. Taj put da je napravio prije početka građevinskih radova na kući za potrebe gradnje, a kasnije da je taj put uredio, održavao te naknadno i asfaltirao, slijedom čega je stav ovoga suda da je tužitelj znao ili je barem mogao znati da navedena nekretnina nije njegovo vlasništvo. Osim toga tužitelj je u svom dopunskom iskazu kojeg je dao da bi pojasnio ili ispravio svoj osnovni iskaz naveo da je kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] ta čestica koja je bila u kupoprodajnom ugovoru i koju je KA želio da se izvadi iz kupoprodajnog ugovora te da je u kupoprodajni ugovor ušla čestica 1272/3 koja je predmet ovoga spora, međutim predmet spora nije k. č. br. [katastarska čestica], već k. č. br. [katastarska čestica] (ranija oznaka predmetne nekretnine), slijedom čega ovaj sud nastavno smatra da tužitelj niti sam ne zna što je predmet spora i njegovog dosjedanja.

21.1. Nadalje, kako iz povijest promjena na katastarskim česticama kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] proizlazi da je identifikacijom čestica utvrđeno da dijelu kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] odgovara nekadašnja kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a koja nastala kč. br. [katastarska čestica] stare izmjere k. o. [katastarska općina] te da je novom katastarskom izmjerom u k. o. [katastarska općina] koja je na snazi od 1979. formirana kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u koju ulazi dotadašnja kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] upisana u posjedovni list broj 2 u k. o. [katastarska općina], javno dobro putevi i vode, [adresa], put od 221 m2 te da se godine 2020. kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] poništava se i spaja u novoformiranu kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] provedbom promjena temeljem geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, pregledanog i potvrđenog pod oznakom Klasa: 932-06/16-02/321 te da je evidentirana kao nerazvrstana cesta, GSU16- [adresa] površine 2499 m2, u [adresa], javno dobro u općoj uporabi, stav je ovoga suda da kako po svom pravnom režimu još od 1979. predmetna nekretnina predstavlja javno dobro u općoj uporabi, da isto nije sposobno biti objektom prava vlasništva te bez obzira na činjenicu što tužitelj i njegovi prednici na istoj vrše posjedovne čini još od 70-ih godina prošlog stoljeća, tužitelj nije samo na temelju navedenog mogao steći pravo vlasništva dosjelošću, budući da se na zemljištu koje je u režimu javnog dobra u općoj uporabi nije moglo dosjelošću steći pravo vlasništva niti prema pravilima OGZ-a, niti prema čl.29. ZOVO-a do 8. listopada 1991.g. kada je preuzimanjem ZOVO-a brisana navedena odredba, a niti prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji je stupio na snagu 1.1.1997., s time da tek nakon što na nekretnini koja predstavlja javno dobro eventualno bude ukinut status javnog dobra tada ista može postati stvar podobna za stjecanje prava vlasništva.

21.2. Osim toga iz dopisa tužitelja tuženiku od dana 21. ožujka 2014. proizlazi da se tužitelj obratio tuženiku radi otkupa kč. br. [katastarska čestica] koja se u zemljišnim knjigama vodi kao javno dobro pa se postavlja pitanje zašto se tužitelj na navedeni način obratio tuženiku ako je smatrao da je predmetna nekretnina njegova, odnosno zašto ju je želio otkupiti od tuženika ako ju je smatrao svojom.

21.3. Također, tužitelj ničim nije dokazao da je predmetnu nekretninu stekao dosjelošću do 1979. i ulaska predmetne nekretnine u režim javnog dobra u općoj uporabi, odnosno nije dokazao da je do tada prošlo vrijeme dosjelosti određeno zakonom za stjecanje prava vlasništva dosjelošću s obzirom da saslušani svjedoci nisu iskazivali o navedenom razdoblju.

21.4. Stoga, ovaj sud zaključno smatra da tužitelj nije su u skladu s gore citiranim odredbama zakona dosjelošću stekao pravo vlasništva na utuženoj nekretnini, slijedom čega je u cijelosti valjalo u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, a sve kao u izreci presude.

22. Što se tiče same preinake tužbe kojoj se tuženik protivio, a koju preinaku je tužitelj napravio u podnesku od dana 17. listopada 2022. valja navesti da je ista dopuštena u smislu odredbe članka 190 stavak 1 ZPP-a, s obzirom da je ista učinjena prije zaključenja prethodnog postupka, slijedom čega je odlučeno kao u izreci rješenja.

23. Također, što se tiče tuženikovog prigovora zastare i prekluzije, iste ovaj sud smatra irelevantnim s obzirom na tužiteljev osnov stjecanja, odnosno ne stjecanja vlasništva na predmetnoj nekretnini.

U Rijeci, 30. listopada 2025.

S U D A C

Mate Radović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste.

Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA

- pun. tužitelja

- tuženiku