Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Karlovac

Poslovni broj: Pn-56/2023-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu po sucu pojedincu Ireni Šegavić, u pravnoj stvari tužitelja ZČ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Rožman & Oredić iz Karlovca, protiv tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. Zagreb, Slovenska ulica 24, OIB 52848403362, zastupan po punomoćniku Anti Puljizu, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 18. rujna 2025., u punomoćnika tužitelja Hrvoja Rožmana, odvjetnika u Karlovcu, i punomoćnika u zamjeni tuženika, GČ, odvjetničkog vježbenika kod Ante Puljiza, odvjetnika u Zagrebu, 30. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I.Nalaže se tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. Zagreb, Slovenska ulica 24, OIB 52848403362, da tužitelju ZČ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], isplati na ime naknade imovinske štete iznos od 1.336,20 EUR sa zateznim kamatama do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, i to na iznos od:

- 115,40 EUR od 23.studenog 2021 do isplate

- 1.220,80 EUR od 21. prosinca 2021. do isplate, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. Zagreb, Slovenska ulica 24, OIB 52848403362, da tužitelju ZČ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak postupka u iznosu od 2.325,12 EUR sa zateznom kamatom od 30. listopada 2025. do isplate, i to po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je **.**.2021., MČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], supruga tužitelja doživjela prometnu nesreću. Naime prilikom prometovanja na autocesti A1, na 36 kilometru, supruga tužitelja naletjela je na divljač- lisicu. U navedenom događaju nastala je znatna materijalna šteta na vozilu tužitelja, uslijed koje vozilo više nije bilo pogodno za prometovanje, te je bila potrebna pomoć vučne službe za odvoz samog vozila. Tužitelj je prvo dobio „Procjenu popravka” dana 10. 12. 2021. od Auto kuće Novosel, koji su procijenili trošak popravka na iznos od 19.535,70 kn. Na osnovu toga tužitelj je od tuženika tražio taj iznos u zahtjevu. No kada je tužitelj dao popraviti vozilo Auto kuća Novosel mu je dana 21. 12. 2021. izdala račun u visini od 9.198,18 kuna, koji je tužitelj isti dan podmirio. To je iznos koji tužitelj konačno potražuje. Nadalje, tuženik je dana 23. 11. 2021. platio odvoz oštećenog vozila Oryx asistenciji iznos od 869,50 kn, jer kako je ranije navedeno nakon naleta na lisicu vozilo više nije bilo u voznom stanju. Taj je račun također tužitelj podmirio odmah isti dan. Uzevši u obzir da je prometna nesreća nastala na autocesti A1, a kojom upravlja tvrtka Hrvatske autoceste d.o.o., a koja je tvrtka bila osigurana kod tuženika, tužitelj se sa svojim odštetnim zahtjevom obratio upravo osiguravajućoj kući Wiener osiguranje, Viena insurance group d.d. kao osiguravatelju navedene tvrtke. Tuženik je odbio odštetni zahtjev kao neosnovan, te osporavajući objektivnu odgovornost tvrtke Hrvatske autoceste d.o.o. za nastalu štetu, ističući da se za štetu odgovara temeljem subjektivne odgovornosti za koju ne postoji krivnja. Temeljem Zakona o obveznim odnosima ( NN 35/05, 41/08, 78/15) čl. 1063. do 1067. kojim je uređena odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti, te odredbama Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14) i Pravilnika o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (NN 33/05, 64/05, 155/05, 14/11, 25/15) utvrđeno je da tuženik mora dokazati da je šteta nastala iz uzroka koji isključuje njegovu krivnju, kako bi se iste oslobodio, a što ovdje nije bio slučaj. Tužitelj dalje navodi da je pretrpio materijalnu štetu koja je načinjena na njegovom vozilu, te materijalnu štetu jer je morao zbog opisane nesreće angažirati vučnu službu, te potražuje ukupan iznos od 1.336,20 EUR sa zateznim kamatama, i to na iznos od 115,40 EUR od 23. studenog 2021. do isplate, i na iznos od 1.220,80 EUR od 21. prosinca 2021. do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva tužitelja. Tuženik osporava da je osiguranik tuženika, društvo Autoceste Rijeka-Zagreb d.o.o. odgovorno za nastanak u tužbi opisane štete na vozilu tužitelja. Tuženik ističe kako je osiguranik tuženika uredno održavao predmetni cestovni pravac, sve sukladno pravilima struke. U radu osiguranika tuženika nije bilo propusta niti manjkavosti koja bi mogla dovesti do opisanih posljedica kako se to navodi u tužbi. Djelatnici osiguranika tuženika su neposredno prije štetnog događaja vršili redovitu ophodnju predmetne dionice A1, pri čemu naknadim pregledom žičane ograde nije nađeno da bi ograda bila oštećena, čime bi divljači bilo omogućeno ili olakšan ulazak na autocestu. Predmetna ograda autoceste je izgrađena sukladno pozitivnim propisima te je u trenutku štete bila u ispravnom stanju. Tuženik posebice ističe kako je člankom 50. st. 1. Zakona o cestama (Narodne novine 110/19), određeno je da pravna osoba (ovdje osiguranik tuženika društvo Autoceste Rijeka Zagreb d.o.o. kasnije pripojena Hrvatskim autocestama d.o.o.) koja upravlja autocestom na kojoj se dogodio sporni štetni događaja, odgovara za nastalu štetu zbog naleta na divljač po načelu krivnje. Nadalje, st. 2. istog zakona određuje da pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima. Tuženik osporava postavljeni tijek zakonskih zateznih kamata. Obzirom na iznijeto, tuženik osporava visinu postavljenog tužbenog zahtjeva te predlaže tužitelja odbiti s istim u cijelosti te ga obvezati na naknadu prouzročenih parničnih troškova tuženiku.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u prometnu dozvolu na listu 5-6, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola od 23. studenog 2021., prigovor na listu 8-9, nalog za postupanje na listu 10, potvrdu PP Karlovac od 6. prosinca 2021., fotografije na listu 15-20, kalkulaciju na listu 21, račun na listu 22, procjenu popravka na listu 23- 24, odgovor na prigovor na listu 25, Ophodarski dnevnik na listu 30-33, saslušao svjedoke TČ, FČ, MČ, SČ, proveo prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i procjenu vozila EČ, koji se na prigovore usmeno očitovao na glavnoj raspravi 18. rujna 2025.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Prema potvrdi Postaje prometne policije Karlovac klasa: 211-04/21-O/11425 urbroj: 511-05-13/06-O-281-1/2021 od 6. prosinca 2021. štetni događaj zbio se 23. studenog 2021. u 17,35 sati, na cesti A1, općina Karlovac, na 36 km + 500 m. Vozilom marke i tip Volkswagen Passat, registarske oznake i broja Ka 744-IM u vlasništvu tužitelja OČ, upravljala je MČ, supruga tužitelja. Na vozilu su utvrđena oštećenja na prednjem dijelu vozila (prednji branik, prednja registarska pločica s nosačem i hladnjak motora). Prema izjavi vozača radilo se o naletu divljači- lisice na vozilo. Na mjesto događaja izašao je ophodar tvrtke HAC d.o.o. AČ koji je preuzeo uginulu divljač.

6. Nije sporna pasivna legitimacija obzirom se štetni događaj zbio na autocesti A1 kojom upravljaju Hrvatske autoceste d.o.o. Zagreb, koja tvrtka je osigurana kod tuženika.

7. Sporna je odgovornost za štetu koja je tužitelju nastala na njegovom vozilu uslijed naleta divljači- lisice na autocesti.

8. Obzirom je tijekom postupka bilo nesporno da se radi o javnoj cesti ograđenoj ogradom, neovisno o tome prolazi li područjem lovišta ili samo pored njega, mjesto štetnog događaja, ograđena autocesta, ne može se tretirati područjem lovišta, već iz lovišta izdvojenim područjem kojim upravlja i gospodari pravna osoba za javne ceste.

9. Stoga su za odgovornost mjerodavne odredbe članka 50. stavak 1. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019) kojom je propisano da za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje. Odredbom stavka 2. istog članka propisano je i to da pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

10. Dakle, za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta divljači odgovara se po osnovi krivnje, i to predmnijevane krivnje.

11. Tuženik je tijekom postupka tvrdio i dokazivao da nije bilo njegovih propusta u održavanju autoceste.

12. Svjedok NČ je u vrijeme štetnog događaja bio zaposlen u Hrvatskim autocestama (HAC) na radnom mjestu operater u Centru za nadzor i upravljanje autocestom Lučko-Karlovac pa je tog dana dobio dojavu u 17,42 da se dogodila prometna nezgoda na autocesti oko mjesta Draganić u smjeru Zagreba te je dio njegovog posla bio da pošalje ophodnju na lice mjesta pa je u tom svojstvu izašao SČ, te dalje obavijestio javnost o prometnoj nesreći. U opis njegovog posla spada i obavljanje kontrole nad videonadzorom, ali konkretno mjesto događaja nije bilo pod videonadzorom. Iskazao je da nema saznanja o tome kako je lisica dospjela na autocestu.

13. Saslušan kao svjedok SČ iskazao je da 25 godina radi u Hrvatskim autocestama i da je izašao na lice mjesta po dojavi time da su pregledali autocesto sjeverno i južno od mjesta događaja u dužini od 500 m sa svake strane, kao i suprotni trak te nisu pronašli nikakvo oštećenje ograde. Tako proizlazi i iz Ophodarskog dnevnika (strana 30 do 33 spisa).

14. Iako bi iz iskaza svjedoka SČ proizlazilo da lisica nije pronađena na licu mjesta, to drukčije proizlazi iz potvrde policije da je ophodar tvrtke HAC d.o.o., AČ preuzeo uginulu divljač.

15. Da je došlo na naleta divljači, i to lisice na vozilo tužitelja na autocesti potvrdile su u svojim iskazima, MČ, supruga tužitelja koja je predmetnog događaja upravljala vozilom svog supruga, te FČ koja je sjedila na mjestu iza suvozača, a s njima je još bila VČ koja je sjedila na mjestu suvozača. Iz suglasnih iskaza MČ i FČ proizlazi da je vozačica pokušala zaobići lisicu u čemu nije uspjela već je lisicu pregazila.

16. U trenutku štetnog događaja vozačica nije bila u alkoholiziranom stanju, a kako to proizlazi iz zapisnika policije o ispitivanju prisutnosti alkohola (strana 7 spisa).

17. Stoga, iz okolnosti konkretnog slučaja ne proizlazi da je do predmetnog štetnog događaja došlo krivnjom vozača.

18. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio da je do predmetnog štetnog događaja došlo uslijed naleta divljači, i to lisice na vozilo tužitelja.

19. Dakle, utvrđeno je da se divljač nalazila na kolniku autoceste pa je, po mišljenju ovog suda, samim time dokazan je propust u održavanju autoceste od strane pravne osobe koja upravlja cestom. Tako i na sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske održanoj 20. prosinca 2022. kada je prihvaćeno pravno shvaćanje: "Za naknadu štete nastale naletom divljači na vozilo na autocesti pravna osoba koja upravlja autocestom odgovara po načelu predmnijevane krivnje. Kada je utvrđeno da se divljač nalazila na kolniku autoceste samim tim dokazan je propust u održavanju autoceste od strane pravne osobe koja upravlja autocestom. Na tuženiku je teret dokazivanja činjenice da nije bilo njegovih propusta u održavanju autoceste pri čemu tužitelj nije dužan konkretizirati svaki pojedini propust ili štetnu radnju zbog kojih se divljač zatekla na kolniku autoceste."

20. Stoga, ovaj sud utvrđuje da obzirom u konkretnom slučaju nema krivnje vozača, tada okolnost da se na javnoj cesti, pored postojanja zaštitne ograde i obilazaka ophodarskih službi, dogodila prometna nezgoda zbog naleta na lisicu, upućuje na zaključak da se radi o propustu u upravljanju i održavanju autocestom za koju je odgovorna osoba koja upravlja autocestom (HAC), odnosno za tu osobu, i kao ta osoba, odgovara njeno osiguratelj, ovdje tuženik.

21. Stoga, tuženik odgovora za svog osiguranika u cijelosti za imovinsku štetu koja je tužitelju nastala od naleta divljači u predmetnom štetnom događaju.

22. Obzirom je bila sporna visina štete, provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i procjenu vozila EČ, koji se usmeno na glavnoj raspravi 18. rujna 2025. otklonio prigovore tuženika te potvrdio da je cijenu i kalkulaciju popravaka izvršio na temelju podataka iz Audatexa programu pa je, na temelju nalaza i mišljenja prometnog vještaka, ovaj sud utvrdio da je vještak potvrdio da oštećeni dijelovi na vozilu tužitelja odgovaraju naletu na nisku divljač, a položaj hladnjaka vode, rashladne tekućine i klime zbog međusobne blizine odgovaraju intenzitetu i strukturi oštećenja. Zbog načina popravka pojedinih dijelova, u svom slučaju su to nužne zamjene hladnjaka vode, dodatnog hladnjaka, dovodi zraka u hladnjak, maglenke, popucalih dijelova branika i drugih zamijenjenih i popravljenih dijelova, vještak navodi da nema primjedbi na visinu štete prema fotografijama iz spisa, a koja je i prikazana na računu na kojem se temelji tužbeni zahtjev.

23. Stoga je sud dosudio tužitelju utuženi iznos od 1.220,80 EUR koji se odnosi troškove popravka vozila tužitelja kod Autokuće Novosel, Karlovac prema računu od 21. prosinca 2021. na iznos od tadašnjih 9.198,18 kn (strana 22 spisa).

24. Obzirom je u vezi sa štetnim događajem, tužitelju nastala i šteta u visini od tadašnjih 869,50 kn za troškove odvoza oštećenog vozila od strane Oryx asistencije, to je tužitelju dosuđen i utuženi iznos od 115,40 EUR.

25. Obzirom je tužitelj platio popravak u iznosu od 1.220,80 EUR, to je popravkom oštećene stvari nenovčana imovinska šteta pretvorena je u novčanu tražbinu (trošak popravka) koje se visina utvrđuje prema cijenama u vrijeme učinjenih izdataka jer je odštetni zahtjev tužitelja repariran (tužitelj je uspostavio prijašnje stanje). Obzirom se visina imovinske štete utvrđuje prema cijenama u vrijeme učinjenih izdataka, tužitelj ima pravo na zateznu kamatu od dana kada je popravio nastalu štetu pa mu zatezna kamata pripada od 21. prosinca 2021., a kako je to tužitelj i zatražio, dok mu na iznos od 115,40 EUR, za troškove odvoza, zatezna kamata pripada od dana plaćanja (23. studenog 2021.).

26. Tužitelju koji je cijelosti uspio u sporu pripada naknada troškova postupka u cijelosti prema odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023).

27. Troškovi tužitelja sastoje se od troškova zastupanja po punomoćniku-odvjetniku odmjerenog u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), sve uvećano za PDV od 25% prema Tbr.46, i to za sastav odštetnog zahtjeva iznos od zatraženih 248,86 EUR prema Tbr.32., za sastav tužbe iznos od 250,00 EUR prema Tbr.7.t.1., za sastav podneska od 23.5.2024. iznos od 250,00 EUR prema Tbr.8.t.1, za zastupanje na raspravama 17.10.2024., 11.12.2024., 14.1.2025. i 18.9.2025. u iznosu od 250,00 EUR prema Tbr.9.t.1. za svako ročište, za pristup na ročište za objavu presude iznos od 125,00 EUR prema Tbr.9.t.3., uvećano za zatraženi trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu u ukupnom iznosu od 53,10 EUR, trošak provedenog prometnog vještačenja u iznosu od 398,16 EUR, što ukupno iznosi 2.325,12 EUR, koji iznos je naložen tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade troškova postupka, zajedno sa zatraženom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske odluke.

28. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 18.10.2024. kojim je predložio svjedoke obzirom je sve dokaze mogao predložiti u ranijem podnesku.

29. Tužitelju nije priznat niti trošak sastava prigovora protiv odluke osiguranja 22.12.2021. obzirom mu nije bio neophodan za uspjeh u sporu.

30. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Karlovcu 30. listopada 2025.

Sudac: Irena Šegavić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335 st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz čl. 335. st. 9. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP). Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. OD Rožman & Oredić iz Karlovca

2. Ante Puljiz, odvjetnik u Zagrebu