Poslovni broj: Us I-2071/2024-12

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, sucu pojedincu, te Katiji Stermšek, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja IG, I, Ž, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po opunomoćenici Sanji Jerković, odvjetnici u Splitu, Gotovčeva 8, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcija, Zagreb, Margaretska 3, OIB: 02958272670, zastupanog po opunomoćeniku ŽG (generalna punomoć pohranjena u Uredu predsjednice suda), uz sudjelovanje zainteresirane osobe Ivanal d.o.o. Šibenik, Gorička 19, radi ozljede na radu, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 2. listopada 2025. u nazočnosti opunomoćenice tužitelja i opunomoćenika tuženika, a u odsutnosti zainteresirane osobe, 30. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, Klasa: UP/II-502-03/24- 01/390, Urbroj: 338-01-06-05-24-04 od 17. lipnja 2024. i vraćanja predmeta na ponovni postupak.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 23. kolovoza 2024. podnio tužbu protiv tuženika radi ocjene zakonitosti rješenja tuženika Klasa: UP/II-502-03/24-01/390, Urbroj: 338-01-06-05-24- 04 od 17. lipnja 2024., a koja je zavedena pod poslovnim brojem Us I-2071/2024, te je dana 7. listopada 2024. ponovno podnio tužbu protiv tuženika radi ocjene zakonitosti istog rješenja tuženika, a koja je zavedena pod poslovnim brojem Us I-2362/2024.

2. Rješenjem ovog suda poslovni broj Us I-2071/2024-5 od 4. prosinca 2024. spojeni su spisi ovog suda poslovni broj Us I-2071/2024 i Us I-2362/2024 radi zajedničkog raspravljanja i odlučivanja pri čemu će se navedeni spisi nadalje voditi pod poslovnim brojem Us I-2071/2024.

3. Osporenim rješenjem tuženika Klasa: UP/II-502-03/24-01/390, Urbroj: 338- 01-06-05-24-04 od 17. lipnja 2024. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Split, Područne službe Šibenik, Klasa: UP/I-502-03/23-02/214, Urbroj: 338-15-02-02-24-6 od 9. travnja 2024. (dalje: prvostupanjsko rješenje).

4. Prvostupanjskim rješenjem tužitelju događaj ozljeđivanja pretrpljen dana 29. kolovoza 2023. izražen dijagnozama šifri prema MKB-u: S 01.0, S 02.3, S82.7, i S 52.3, ne priznaje se ozljedom na radu te s tim u vezi tužitelju nisu priznata ni prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu.

5. U tužbama kojom pobija zakonitost osporenog rješenja tuženika tužitelj u bitnom navodi da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje kao što su istim pogrešno i na štetu tužitelja primijenjene odredbe mjerodavnog prava. Naime, iz obrazloženja osporavanog rješenja proizlazi da je tuženo tijelo donijelo odluku kao u dispozitivu temeljem ocijene da je prvostupanjsko tijelo pravilno utvrdilo relevantno činjenično i materijalno pravo. Pobijana odluka je nezakonita budući da njome nije na cjelovit način utvrđeno relevantno činjenično stanje pa slijedom toga na tako manjkavo utvrđeno činjenično stanje pogrešno je i primijenjeno materijalno pravo. Naime, i tuženo i prvostupanjsko tijelo nisu utvrdili niti pribavljali podatke od MUP-a vezano uz drugog sudionika prometne nezgode, niti utvrđivali je li protiv drugog sudionika pokrenut prekršajni postupak, odnosno je li do prometne nezgode došlo krivnjom drugog sudionika, pa je u tom dijelu potrebno nadopuniti činjenično stanje. Naime, nije rijetkost da da oba sudionika prometne nezgode budu prekršajno gonjena zbog nepridržavanja nekoga od prometnih pravila što međutim ne znači istovremeno da su oba sudionika ujedno i „kriva“ za prometnu nesreću pa je radi toga i u konkretnoj upravnoj stvari trebalo prikupljanjem cjelovitih podataka od MUP-a, i to prvenstveno zapisnika o očevidu, utvrditi okolnosti i dinamiku prometne nezgode u kojoj je tužitelj teško ozlijeđen. Tužitelj drži pogrešnim utvrđenja tuženika i upravnih tijela jer da neulaganje prigovora na prekršajni nalog nikako ne bi smio biti razlog za nepriznavanje prava jer pravo na žalbu da je njegovo osobno pravo o kojem može slobodno odlučivati hoće li ga koristiti. Dapače, smatra da je njegov postupak podmirenja kazne po obveznom prekršajnom nalogu čin lojalnosti i poštivanja propisa Republike Hrvatske, a daljnji postupak priznavanja težine ozljeda da je utemeljen na relevantnoj dokumentaciji i ispravno kvalificiran. Drži pogrešnim utvrđenje upravnih tijela da u konkretnom slučaju postoje pravne zapreke za priznavanje predmetnog ozljeđivanja ozljedom na radu, ističući da i dalje trpi posljedice predmetnog ozljeđivanja u vidu jakih bolova i straha u vidu zabrinutosti za daljnji život i kompletan oporavak, te da utječu na smanjenje njegovih životnih aktivnosti. Slijedom svega navedenog, tužitelj predlaže da Sud donese presudu kojom se tužbeni zahtjev usvaja, te se poništava osporeno rješenje tuženika i predmet vraća tom tijelu na ponovni postupak, te se nalaže tuženiku naknaditi tužitelju troškove upravnog spora.

6. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, suprotno navodima iz tužbe, da je tuženik pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, odnosno donio utuženo rješenje uvažavajući sve dokaze u provedenom upravnom postupku te da je na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo. Nadalje, iznosi činjenična utvrđenja iz provedenom upravnog postupka, a koja su sadržana i u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže donošenje presude kojom se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja.

7. Sud je rješenjem od 24. lipnja 2025. u smislu odredbe članka 20. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/2024; dalje: ZUS) pozvao Ivanal d.o.o. Šibenik da kao zainteresirana osoba sudjeluje u ovom sporu i dostavi odgovor na tužbu.

7.1. Zainteresirana osoba iako uredno pozvana nije dostavila ovom Sudu odgovor na tužbu.

8. U sporu je održana rasprava 2. listopada 2025., a čime je, kao i dostavom navedenih podnesaka, strankama u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju nije pristupila uredno pozvana zainteresirana osoba, pa je rasprava održana u njezinoj odsutnosti.

9. U dokaznom postupku Sud je pregledao cjelokupnu dokumentaciju sadržanu u spisu upravnog spora i pregledao cjelokupan spis upravnog tijela dostavljen uz odgovor na tužbu.

10. Sud je smatrao suvišnim u ovom sporu izvoditi dokaze pribavom cjelokupnih izvješća, podataka, zapisnika o očevidu predmetne prometne nezgode, te provođenja dokaza prometno-tehničkim vještačenjem na okolnost dinamike i nastanka prometne nezgode i utvrđenja eventualne krivnje odnosno doprinosa sudionika u nastanku prometne nezgode, držeći da se pravilna i zakonita odluka može donijeti na temelju podataka spisa predmeta, ocjenom dokaza sadržanih u istom.

10.1. Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.

11. Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a ovaj Sud utvrđuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.

12. Predmet ovog spora u smislu odredbe članka 3. ZUS-a je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

13. Među strankama je sporno da li se ozljeda koju je tužitelj pretrpio dana 29. kolovoza 2023. izražena dijagnozama šifri prema MKB-u: S 01.0, S 02.3, S82.7, i S 52.3 može priznati ozljedom na radu, a time priznati tužitelju i sva prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnove ozljede na radu.

14. Predmetni upravni postupak pokrenut je u povodu prijave ozljede na radu koju je za tužitelja podnio njegov poslodavac, ovdje zainteresirana osoba, za događaj od 29. kolovoza 2023. odnosno ozljeđivanje tužitelja izraženo dijagnozama šifri prema MKB-u: S 01.0, S 02.3, S82.7, i S 52.3;

15. U povodu predmetne prijave u postupku je pribavljena izjava tužitelja o okolnostima predmetnog ozljeđivanja u kojoj navodi da je 29. kolovoza 2023. nakon povratka sa svojeg mjesta rada u 7 sati i 5 min kod trgovine Tony u Dubravi doživio prometni udes koje se niti ne sjeća, a u kojem je zadobio tjelesne ozljede radi kojih je zadržan na bolničkom liječenju 40 dana i koje su ostavile teške posljedice na njegovo zdravstveno stanje.

16. Spisu prileži potvrda Policijska upava šibensko-kninska, Postaja prometne policije Šibenik, Klasa: 211-04/23-I/538, Urbroj: 511-13-11/06-1-45/2023 od 23. rujna 2023. kojom se potvrđuje da se dana 29. kolovoza 2023. u 7.05 sati u Dubravi kod Šibenika, na cesti Ž6091 (Prljuge kbr. 20) dogodila prometna nesreća/događaj na cesti u kojem su sudjelovali IG, ovdje tužitelj (u svojstvu vozača o automobila) i ČG (u svojstvu vozača osobnog automobila) pri čemu su poduzete radnje na način da je tako, protiv vozača IG, ovdje tužitelja, podnesen Obvezni prekršajni nalog radi počinjenja prekršaja iz članka 51. stavka 1. kažnjivo po članku 51. stavku 5. uz primjenu članka 293. stavka 2. i članka 163. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 114/22, 133/23; dalje: Zakon o sigurnosti prometa na cestama), dok je Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku podneseno izvješće.

17. Nadalje, da spisu predmeta prileži i dodatno očitovanje Policijske uprave šibensko-kninske, Postaje prometne policije Šibenik, Klasa: 211-04/23-I/538, Urbroj:

511-13-11/06-I-45/2023 od 5. ožujka 2024. prema kojem je, uvidom u njihove službene evidencije utvrđeno da je protiv IG, ovdje tužitelja, izdan Obvezni prekršajni nalog radi počinjenja prekršaja iz članka 51. stavka 1. kažnjivo po članku 51. stavku 5. uz primjenu članka 293. stavka 2. i članka 163. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i po kojem je izrečenom prekršajnom nalogu tužitelj postupio odnosno platio izrečenu novčanu kaznu.

18. Odredbom članka 66. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, broj 80/13, 137/13, 98/19 i 33/23; dalje: Zakon) propisano je da se ozljedom na radu smatra: 1. ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladno posebnim propisima; 2. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju; 3. ozljeda nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju; 4. ozljeda, odnosno bolest iz točaka 1. i 2. ovoga članka koja nastane kod osigurane osobe u okolnostima iz članka 16. ovoga Zakona.

19. Prema odredbi članka 67. Zakona ozljedom na radu, u smislu istog Zakona, ne smatra se ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo zbog: 1. skrivljenog, nesavjesnog neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto (npr. tučnjava na radnom mjestu u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola i opojnih droga i sl.); 2. aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti (npr. radni odmor koji nije korišten u propisano vrijeme, radni odmor koji nije korišten u cilju obnove psihofizičke i radne sposobnosti nužno potrebne za nastavak radnog procesa, fizičke aktivnosti koje nisu u vezi s radnim odnosom i sl.); 3. namjernog nanošenja ozljede od strane druge osobe izazvanog osobnim odnosom s osiguranom osobom koje se ne može dovesti u kontekst radno- pravne aktivnosti; 4. akutne kronične bolesti; 5. urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest.

20. Prema odredbi članka 36. Pravilnika o pravima, uvjetima načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti (Narodne novine broj 75/14, 154/14, 79/15, 139/15 105/16 40/17.66/17, 109/17 132/17, 119/18, 41/19,, 20/20, 39/20 i 2/22; dalje: Pravilnik), ozljeda na radu može se priznati osiguraniku iz članka 7. stavka 4. Zakona te osiguranoj osobi iz članka 16. Zakona kod kojih je došlo do ozljeđivanja odnosno bolesti u smislu članka 66. Zakona.

21. Prema odredbi članka 37. Pravilnika ozljeda na radu neće se priznati osiguranoj osobi iz članka 36. ovog Pravilnika u slučajevima iz članka 67. Zakona.

22. S obzirom na podatke spisa predmeta, a imajući u vidu naprijed citirane zakonske i podzakonske odredbe, prema ocjeni ovog Suda pravilno i zakonito je osporeno rješenje tuženika, dok tužbeni prigovori nisu osnovani niti su od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari.

23. Naime, kako je iz podataka spisa predmeta razvidno, a što među strankama u konačnici nije niti sporno, da je tužitelju zbog predmetnog događaja odnosno prometne nesreće u kojoj je zadobio ozljede za koje traži priznavanje ozljede na radu, izdan Obvezni prekršajni nalog radi počinjenja prekršaja iz članka 51. stavka 1. kažnjivo po članku 51. stavku 5. uz primjenu članka 293. stavka 2. i članka 163. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i po kojem je izrečenom prekršajnom nalog prema podacima spisa predmeta tužitelj platio izrečenu novčanu kaznu, to pravilno prvostupanjsko tijelo i tuženik utvrđuju da u konkretnom slučaju sukladno odredbi članka 67. točke 1. Zakona postoje pravne zapreke za priznavanje tužitelju predmetnog ozljeđivanja ozljedom na radu.

24. Odredbom članka 51. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku, dok je stavkom 5. istog članka propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kaznit za prekršaj vozač koji brzinu kretanja svog vozila ne prilagodi osobinama i stanju ceste i drugim uvjetima ili ako postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.

25. Pri tome, za navesti je da pravilno tuženik navodi, a imajući pri tome u vidu sam izričaj odredbe članka 67. točke 1. Zakona, da razlog nepriznavanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnova ozljede na radu ne predstavlja samo namjera-umišljaj (dolus) kao oblik krivnje, nego i nepažnja-nemarnost (culpa) kao drugi oblik odgovornosti, a koji stav je iskazan i u dosljednjoj praski Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, a koji stav dijeli i ovaj Sud, a slijedom čega je pravilno utvrđeno da se opisano ponašanje tužitelja u konkretnom slučaju okvalificirano prekršajem, može podvesti pod ono koje u svom smislu ima odredba članak 67. točke 1. Zakona.

26. Stoga, imajući na umu sve podatke spisa predmeta, praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske odnosno odluke na koje se poziva tuženik u osporenom rješenju kao i u odgovoru na tužbu (npr. poslovni broj: Usž-3491/22-2 od 13. prosinca 2022, poslovni broj: Usž-3270/22-3 od 22. veljače 2023. i druge) prema kojima su pravomoćne presude ili obvezni prekršajni nalozi o postojanju prekršajne odgovornosti za počinjenje prekršaja valjani i dostatni dokaz skrivljenog ponašanja u smislu članka 67. točke 1. Zakona, pravilno je prema ocjeni ovog Suda, osporenim rješenjem tuženika odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja, odnosno pravilno prvostupanjskim rješenjem događaj ozljeđivanja pretrpljen dana 29. kolovoza 2023. izražen dijagnozama šifri prema MKB-u: S 01.0, S 02.3, S82.7, i S 52.3, tužitelju nije priznat ozljedom na radu te s tim u vezi tužitelju nisu priznata niti prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu.

27. Naposljetku, vezano uz tužbene prigovore, za istaći je da Zakon nije uredio mogućnost djelomičnog priznavanja ozljede na radu u slučaju sukrivnje tj. doprinosa odnosno kada je ozljeda posljedica prometne nezgode koju su uzrokovali oba sudionika prometne nesreće, kao što je to u slučaju naknade štete prema Zakonu o obveznim odnosima, a radi čega je ovaj Sud, pored spisu priležećih podataka, smatrao suvišnim dokazne prijedloge tužitelja za pribavom cjelokupnih izvješća, podatka, zapisnika o očevidu predmetne prometne nezgode, te provođenje dokaza prometno- tehničkim vještačenjem na predložene okolnosti.

28. Slijedom svega prethodno navedenog, po ocjeni ovog Suda, prigovori tužitelja nisu osnovani niti su od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari iz razloga što je u upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu, činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari, niti je pogrešno primijenjen pravni propis na štetu tužitelja.

29. U navedenom, osporeno rješenje tuženika je zakonito, te nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09, 110/21), a na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

30. Stoga, valjalo je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno presuditi kao pod točkom I. izreke presude.

31. Tužitelju, u skladu s odredbom članka 147. stavka 1. ZUS-a, ne pripada pravo na naknadu troškova spora koji je izgubio, a radi čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke.

U Splitu 30. listopada 2025.

S U T K I NJ A

Danijela Čipčić Buzov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- Tužitelju, po opunomoćenici

- tuženiku, uz spis upravnog tijela po pravomoćnosti

- zainteresiranoj osobi,

- u spis.