REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž Ovr Ob-3/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, po sucu toga suda Berislavu Devčiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja SĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Sanja Tolj Par, odvjetnica u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja ŠĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja, rješavajući žalbu predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovr Ob-31/25-3 od 2. lipnja 2025., dana 30. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Žalba predlagateljice osiguranja odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovr Ob-31/25-3 od 2. lipnja 2025.

II. Odbijaju se kao neosnovani zahtjevi stranaka za naknadu troškova drugostupanjskog postupka.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere podnesen po predlagateljici osiguranja 16. svibnja 2025.

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsko rješenje pobija predlagateljica osiguranja zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da se njezina žalba uvaži i u cijelosti preinači pobijana odluka te odredi predložena privremena mjera uz naknadu troškova osiguranja i troškova sastava žalbe i sudske pristojbe.

3. U odgovoru na žalbu protivnik osiguranja osporava navode istaknute u žalbi predlagateljice osiguranja te predlaže istu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje, uz naknadu troškova za sastav odgovora na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje nije uočeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22 i 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), na koje ovaj sud u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti. Sud prvog stupnja je u obrazloženju pobijane odluke dao jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, izreka rješenja je razumljiva, ne proturječi sama sebi, niti razlozima odluke, a ne postoje ni drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati, slijedom čega nije ostvaren žalbeni razlog iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju povredu se ukazuje u žalbi.

6. U bitnome žalba predlagateljice se temelji na tvrdnji da prvostupanjski sud nije pravilno utvrdio bitne činjenice iz kojih je vidljivo, suprotno zaključku prvostupanjskog suda, da postoji opasnost da bi bez donošenja predložene privremene mjere protivnik osiguranja mogao spriječiti ili znatno otežati namirenje potraživanja predlagateljice, koje se odnosi na iznos protivniku osiguranja isplaćene naknade za izvlaštenje nekretnine, za koju je predlagateljica osiguranja kao tužiteljica podnijela tužbu za utvrđenje bračne stečevine u ½ vlasničkog dijela iste i isplate njenog dijela naknade za izvlaštenje te nekretnine od 97.782,50 eura s pripadajućim kamatama.

7. Drugostupanjski sud nalazi žalbu predlagateljice osiguranja u okviru ovog zakonskog žalbenog razloga neosnovanom, jer je sud prvog stupnja utvrdio sve bitne činjenice na temelju kojih se prema odredbi članka 344. stavak 1. Ovršnog zakona (NN broj 112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24-dalje OZ) može odlučiti o osnovanosti predložene privremene mjere. Naime, sud je utvrdio da je predlagateljica osiguranja dokazala vjerojatnost postojanja svoje tražbine prema protivniku osiguranja, jer je za ostvarenje te tražbine podnesenom tužbom pokrenula parnični postupak. Međutim prvostupanjski sud smatra da nije dokazana druga zakonska pretpostavka za donošenje privremene mjere, postojanje opasnosti da će protivnik osiguranja svojim postupcima osujetiti ili znatno otežati namirenje te tražbine predlagateljice. U žalbi se tvrdi suprotno, odnosno da postojanje te opasnosti proizlazi iz toga što protivnik osiguranja nije obavijestio predlagateljicu osiguranja da mu je u cijelosti isplaćena naknada za izvlaštenje nekretnine, a odbija i predlagateljici osiguranja priznati da sporni novčani iznos temeljem bračne stečevine njoj pripada i odbija ga isplatiti. Dakle, iz prijedloga predlagateljice osiguranja i iz navoda žalbe proizlazi da postojanje opasnosti iz članka 344. stavak 1. OZ-a ista temelji samo na svojoj tvrdnji i njenoj bojazni da će otuđenjem spornog novčanog iznosa ili druge imovine protivnik osiguranja onemogućiti namirenje njene tražbine, dok konkretne radnje u tom pravcu od strane protivnika osiguranja nisu navedene ili dokazane. Sud drugog stupnja prihvaća obrazloženje prvostupanjskog suda da pribava uporabne dozvole za nekretninu ne znači sama za sebe namjeru protivnika osiguranja da istu nekretninu proda, nadalje iako je logično da se novčani iznos sa bankovnog računa može relativno lako ukloniti, podizanjem ili kupnjom stvari, ni ta činjenica, ako bi se i uzelo da protivnik osiguranja ima namjeru to učiniti, opet ne znači da bi namirenje eventualne tražbine predlagateljice osiguranja bilo onemogućeno ili otežano, jer i iz navoda žalbe proizlazi da postoji i druga nekretnina koja se u zemljišnoj knjizi vodi na imenu protivnika osiguranja, koja prema tvrdnji predlagateljice osiguranja također predstavlja njihovu bračnu stečevinu. Osim toga predlagateljica osiguranja je ishodila u zemljišnoj knjizi zabilježbu spora radi utvrđenja bračne stečevine na nekretnini iz z. k. uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], u naravi kuća br. 17, luka, izletnički put, terasa, dvorište i oranica, površine 1079 m2 koja je upisana kao samovlasništvo protivnika osiguranja, pa je već i iz te činjenice vidljivo da protivnik osiguranja ima imovinu iz koje bi se mogla naplatiti tražbina predlagateljice osiguranja, pored toga što ista nije pružila nikakve dokaze da osim te imovine protivnik osiguranja nema nikakve druge imovine, pa da stoga postoji mogućnost da se njena tražbina ne bi mogla naplatiti ili da bi ta naplata bila znatno otežana.

8. Budući sud drugog stupnja prihvaća kao osnovana naprijed iznesena pravna stajališta prvostupanjskog suda, proizlazi da je pobijano rješenje doneseno uz pravilnu primjenu materijalnog prava, pa se stoga podnesena žalba ukazuje u cijelosti neosnovanom.

9. Zahtjevi stranaka za naknadom troškova drugostupanjskog postupka su na temelju odredbe članka 166. stavak 1. ZPP-a odbijeni kao neosnovani, jer predlagateljica sa svojom žalbom u postupku nije uspjela, a odgovor na žalbu protivnika osiguranja nije bio kao podnesak potreban za vođenje postupka, u smislu odredbe članka 155. ZPP.

10. Zbog svega naprijed iznesenog, sud drugog stupnja je primjenom odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, odlučio kao u izreci ovoga rješenja.

U Požegi, 30. listopada 2025.

Sudac

Berislav Devčić