Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Virovitica, Tomaša Masaryka 8

Poslovni broj: Ovr-795/2025-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Virovitici po sucu Arsenu Vaneku, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Thalassotherapia Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma, Opatija, Maršala Tita 188/1 , OIB 35372335047, zastupanog po punomoćnici Mihaeli Radulović, odvjetnici iz Opatije, protiv ovršenika DN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe na pokretninama ovršenika, 30. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

Obustavlja se ovrha u ovom predmetu.

O b r a z l o ž e n j e

1. Radi namirenja novčanog potraživanja ovrhovoditelja rješenjem ovog suda Ovr- 795/2025-2 od 6. rujna 2025. određena je ovrha na pokretninama ovršenika ( 22). Navedeno rješenje doneseno je u smislu čl. 5 st 3 Ovršnog zakon ( NN 112/12-6/24 dalje OZ-a), a po prijedlogu ovrhovoditelja radi nastavka provođenja ovrhe na drugom sredstvu i predmetu ovrhe. Prilikom pokušaja poduzimanja radnje pljenidbe pokretnina na vanjskom uredovanju suda na adresi ovršenika [adresa], dana 08.listopada 2025 od strane sudskog ovršitelja ovog suda zapisnički je konstatirano slijedeće cit "Za ovrhovoditelja: zamjenik punomo. Boris Kozjak odvjetnik iz Virovitice osobno , Za ovršenika: nitko, Dolaskom na navedenu adresi nitko nije zatečen. Susjed iskazuje da se ovršenik i njegova supruga nalaze negdje na moru kod Rijeke i da tamo stanuju, pa zamjenik punomo. Ovrhovoditelja predlaže provjeru prebivališta i boravišta ovršenika"

2. Po nalogu suda ( 25-26) policijski službenici Policijske postaje Pitomača izvršili su terenski izvid ( 45) te je činjenično utvrđeno da ovršenik DN sa prijavljenim prebivalištem u mjestu [adresa] neprijavljeno boravi na području Grada Rijeke. Podnesak MUP-a dostavljen je ovrhovoditelju zaključkom ovog suda na očitovanje ( 46-48) te se isti očitovao sudu na način da predlaže zakazivanje novog uredovanja uz prisutnost policije, bravara, i dva svjedoka iz razloga što nije utvrđeno njegovo boravište, a na navedenoj adresi [adresa] ima uredno prijavljeno prebivalište.

3. Dakle na osnovu činjeničnog utvrđenja do kojeg se došlo temeljem obavljenog terenskog izvida i provjere adrese ovršenika od strane MUP-a kao i prilikom uredovanja suda obavljenog dana 8.listopada 2025 izvjesnim se može utvrditi činjenica da ovršenik ne prebiva na navedenoj adresi svoga uredno prijavljenog prebivališta ([adresa]) na kojoj adresi je prema navodima iz prijedloga za ovrhu predloženo poduzimanje radnji putem kojih se postupak ovrhe na pokretninama ovršenika provodi ( zapljena, procjena, otpremanje, povjeravanje na čuvanje ovrhovoditelju/sudu ) nego na području grada Rijeke, gdje neprijavljeno sa suprugom boravi na po policiji utvrđenoj nepoznatoj adresi.

4. Po ocjeni ovog suda procesne pretpostavke za obustavom ovog postupka iz čl. 144 st 2 OZ-a u situaciji gdje ovršenik nije zatečen na mjestu uredovanja, a zbog ne postupanja zamjenika punomoćnika ovrhovoditelja da u smislu čl. 144 st 1 OZ-a tom prilikom predloži novo uredovanje u nazočnosti dva svjedoka ili javnog bilježnika te bravara, nisu bile ispunjene jer se prilikom uredovanja došlo do spoznaje a sve prema izjavi susjeda ovršenika, da isti sa suprugom stanuje negdje na moru kod Rijeke, zbog čega je i zatražen terenski izvid od strane ovrhovoditelja putem MUP-a, a što je po sudu i prihvaćeno te je u tome smislu izdan naloga policijskim službenicima ( (43) koji su postupili po istome, te utvrdili činjenicu da ovršenik sa prijavljenom adresom prebivališta [adresa], neprijavljeno boravi na području grada Rijeke na nepoznatoj adresi. Dakle istinitost iskaza susjeda ovršenika je utvrđena i terenskim izvidom koji je obavljen od strane policijskih službenika PP Pitomača, te se stoga ima smatrati da ovršenik ne živi na navedenoj adresi nego da ne prijavljeno sa suprugom boravi na nepoznatoj adresi na području grada Rijeke. Tek tako utvrđena činjenica u okolnostima konkretnog slučaja gdje bi se isključila mogućnosti postojanja nekog drugog razloga zbog kojih provedbu ovrhe pa tako i radnju poduzimanja pljenidbe pokretnina na navedenoj adresi ovršenika iz prijedloga za ovrhu ne ni bilo moguće provesti ( nekretnina napuštena, prodana, ovršenik odselio…) predstavlja polaznu pretpostavku za postavljenjem zahtjeva na način kako ga je ovrhovoditelj postavio u svome podnesku ( 49) a ocjenu osnovanosti tako postavljenog zahtjeva analizirati će sud u nastavku obrazloženja ove odluke.

5. P ocjeni ovoga suda bez obzira što su zakonske pretpostavke za postupanjem ovrhovoditelja u navedenom pogledu ( 49) a u smislu predlaganja zakazivanja slijedećeg ročišta radi poduzimanja radnje pljenidbe i odvoza pokretnina zbog ne nazočnosti ovršenika iz čl. 144 st 1 OZ-a i njegova slijedećeg održavanja u nazočnosti predloženih osoba ispunjene , daljnjim postupanjem suda u navedenom pogledu i zakazivanjem te provođenjem ročišta na kojem bi se radnja pljenidbe pokretnina poduzimala u takvim uvjetima dakle bez nazočnosti ovršenika a u nazočnosti ovrhovoditelja, dva svjedoka i bravara te djelatnika MUP-a ( čija nazočnost nije po ocjeni suda potreba jer nema naznaka barem za sada prema stanju predmeta da se radnja pljenidbe ne bi mogla provesti zbog nasilja , izrečenih prijetnji ovršenika ili trećih osoba ovrhovoditelju ili ovršitelju suda i sl…) došlo bi do povrede prava na pravično suđenja iz čl. 6 Europske konvencije o zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda ( NN 18/97-13/17 dalje Konvencije) i to izravno na štetu ovršenika. Pravo na pošteno suđenje uključuje i pravo na procesnu ravnopravnost stranaka postupka. Prema tom načelu svaka od stranaka treba imati razumnu mogućnost da u postupku brani svoja prava pod uvjetima koji ju ne stavljaju u bitno nepovoljniji položaj u odnosu na njenog protivnika.

6. Sud u okviru ovog postupka koji je izvan parnični i načelno nesporni a na koji se sukladno čl. 21 st 1 primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91- 155/23 dalje ZPP-a) mora voditi računa o procesnoj ravnopravnost stranaka pa tako i ovršenika kojem se moraju osigurati procesna jamstva da se u okviru onih procesnih prava koja su mu priznata odredbama OZ-a može koristiti bez bilo kakvih ograničenja osim onih ( stvarnih i pravnih ) u pogledu kojih mu je ograničeno pravo pristupa sudu zbog legitimnih razloga koje zakonodavac na takav način štiti. Ali niti takva ograničenja koja su legitimna jer se njima pruža zaštita opravdanim i legitimnim interesima javnog poretka ne mogu biti toliko ograničavajuće naravi da se zbog njih ovršeniku onemogući sama "bit prava na sud" bez obzira na činjenicu što svaka država uživa punu slobodu procjene kada je u pitanju njezina autonomija odnosno samostalnost u određivanju takve vrste "ograničavajućih uvjeta" pod kojim se "pravo na pristup sudu" može ostvariti.

7. Procesna jamstava koja se ovršeniku kao stranci moraju osigurati u okviru postupka provedbe ovrhe na pokretninama kao i uvjeti pod kojima se te jamstva mogu ostvariti kako bi ovršenik u postupku mogao štiti svoja prava i interese pod uvjetima koji ga ne stavljaju u bitno neravnopravni položaj u odnosu na protivnu stranku dakle ovrhovoditelja kao vjerovnika tražbine u praktičnom pogledu vezana su za određene pravno relevante činjenica u odnosu na koje Ovršni zakona veže određene procesne posljedice koja iz takvih objektivno utvrđenih procesnih činjenica proizlaze.

8. Razmatrajući mjerodavne odredbe OZ-a putem kojih se ovršeniku pružaju procesna jamstva i koja mu se stoga u postupku provedbe ovrhe na pokretninama moraju osigurati u potpunosti te načina na koji je sam postupka provedbe ovrhe na pokretninama u postupovnom smislu zakonski koncipiran kroz usvojena zakonska rješenja odnose se na slijedeće:

-sam postupak ovrhe na pokretninama ovršenika pokreće se podnošenjem prijedloga za ovrhu sudu

-nakon izdavanja rješenja o ovrsi isto se dostavlja ovršeniku prilikom poduzimanja prve ovršne radnje , dakle prilikom pokušaja pljenidbe i odvoza pokretnina ( čl. 42 st 1 i st 5 OZ-a u vezi sa čl. 137 st 1 OZ-a) budući pitanje dostave rješenja o ovrsi ovršeniku navedenim zakonom ( OZ) nije drugačije određeno

-sukladno citiranoj odredbi ovršeniku se od strane suda u tome slučaju mora istovremeno osigurati i procesno jamstvo da predmetnu tražbinu zajedno sa troškovima i kamatama uredno plati u cijelosti , a navedeno procesno jamstvo odnosno ostvarenje mogućnosti urednog plaćanja ukupnog iznosa duga ovršeniku mora se osigurati bez obzira na činjenicu da li je ovrhovoditelj prilikom prvog uredovanja osigurao ili nije osigurao sve ono što je potrebno za odvoz i smještaj pokretnina ( čl. 141/5 OZ-a).

-nadalje poduzimanje bilo koje radnje putem kojih se ovrha na pokretninama provodi pa tako i poduzimanje radnje njezine pljenidbe i odvoza ne može se obaviti prije nego se ovršeniku uruči rješenje o ovrsi ( čl. 42 st 1 i 5 u vezi sa čl. 137 st 1 i čl. 141/5 OZ- a) dakle izvrši prva procesna radnja putem koje se ovrha provodi ( čl. 4 st 1 OZ-a) i pruži nakon toga istovremeno jamstvo kroz ostvarenje mogućnost plaćanja ukupnog duga u cijelosti tom prilikom.

9. Ovdje se po sudu primjećuje da je pitanje provedbe ovrhe na pokretninama u postupovnom smislu prema mjerodavnom odredbama Ovršnog zakona na drugačiji način riješeno nego pitanje primjerice provedbe ovrhe na nekretninama ovršenika u tome pogledu što se niti jedna radnja putem kojih se ovrha provodi ( čl. 4 st 1 OZ-a) kada se radi o pokretninama ovršenika ne može provesti prije nego je ovršeniku uručeno rješenje o ovrsi, nakon čega se isti po ovršitelju suda poziva ( prije pristupa izvršenja radnji pljenidbe pokretnina i njihova odvoza) da se tražbina ovrhovoditelja po njegovom prethodno dostavljenom obračunu na samom ročištu uplati u cijelosti, dok se ovrha na nekretninama provodi i prije nego se rješenje o ovrsi kojim je ona dozvoljena dostavi ovršeniku, i to radnjom dostave navedenog rješenja zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda radi upisa zabilježbe iste na nekretninama koje su navedene kao predmet ovrhe.

10. Procesna činjenica izvršenja uredne dostave rješenja o ovrsi ovršeniku te ostvarenje procesnog jamstva urednog plaćanja ukupnog duga koja mu se tom prilikom moraju osigurati a prije poduzimanje bilo koje radnje putem koje se ovrha na pokretnima provodi pa tako i izvršenja radnje pljenidbe i odvoza njegovih pokretnina za pravnu posljedicu može imati obustavu ovrhe ( ako se dug plati u cijelosti ), u protivnom slučaju od trenutka dostave rješenja o ovrsi ovršeniku kao procesno važne i objektivno utvrđene činjenice, nastupaju određene pravne posljedice procesne prirode. Izvršenjem uručenja dostave rješenja o ovrsi ovršeniku a kojim je dozvoljena ovrha na njegovim pokretninama po prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelja za nastale posljedice imaju nastup slijedećih procesno pravno relevantnih činjenica kada se radi o osobi ovršenika:

-prvo činjenicu da joj kao stranci postupka od toga trenutka teče zakonski rok od 8 dana za ulaganje žalbe ( čl. 11 st 3 OZ-a) te se na taj način prvo ostvaruje uvjet pod kojim se može ostvariti ovršenikovo "pravo pristupa sudu" i to kroz mogućnost ostvarenja prava podnošenja žalbe i obraćanja sudu, a time i načela pravičnosti suđenja koga nema bez jasno i objektivno definiranih ograničavajućih kriterija stvarne i pravne naravi pod kojim se to "pravo pristupa sudu " ostvaruje, a čime se ujedno ostvaruje i jamstvo ostvarenja razumne mogućnosti da u postupku brani svoja prava pod uvjetima koji ga kao ovršenika ne stavljaju u bitno nepovoljniji položaj u odnosu na njenog protivnika-ovrhovoditelja,

-drugo ovršeniku od tada u slučaju da je izvršene procjena vrijednosti pokretnina na ročištu na kojem mu je rješenje o ovrsi uručen teče i zakonski rok u okviru kojeg može ulagati prigovor protiv izvršene procjene vrijednosti zaplijenjenih pokretnina ( čl. 145/7 OZ-a)

- treće tek tada dakle dostavom rješenja o ovrsi postupak u formalnom smislu počinje teći dakle nastaje litispendencija uspostavom trostranog odnosa ovrhovoditelj-sud- ovršenik, a i određene posljedice koje zbog te činjenice potencijalno mogu nastati ispunjenjem te procesne pretpostavke ( čl. 194 st 2 i 3 ZPP-a u vezi sa čl. 21 st 1 OZ- a) gdje se zapravo misli na zabranu dvostruke litispendencije .

-četvrto izvršenjem dostave rješenja o ovrsi ovršeniku se ostvaruje konačno i procesno jamstvo kroz ispunjenje navedenog uvjeta da može ispuniti tražbinu u cijelosti po pozivu ovršitelja suda ( čl. 137 st 1 OZ-a).

11. Prema tome obzirom na iznesene razloge može se osnovano zaključiti da je nazočnost ovršenika u postupku provedbe ovrhe na njegovim pokretninama nužna pretpostavka ostvarenje procesne ravnopravnosti stranaka gdje se strankama pa tako i ovršeniku kroz zakonom propisana jamstava te zakonom propisane uvjete pod kojima se ta jamstava moraju dakle naglašava se po ovome sudu "moraju" osigurati od strane ovršnog suda , treba dati mogućnost da u postupku brani svoja prava i interese pod uvjetima koji ga kao stranku postupka ne stavljaju u bitno nepovoljniji položaj u odnosu na njenog protivnika dakle ovrhovoditelja . Daljnjim vođenjem ovrhe u utvrđenim okolnostima konkretnog slučaja gdje se inzistira na provedi radnje pljenidbe pokretnina ovršenika bez njegove nazočnosti a uz nazočnost predloženih osoba ( dva svjedoka, bravar, policija) prije nego je ovrha u formalnom smislu počela teći dostavom rješenja o ovrsi ovršeniku i upućenom mu pozivom na uplatu ukupnog iznosa duga koji je ovrhovoditelj dužan na uredovanju dostaviti, a što je zapravo u osnovi i slijedeća procesna radnja koja se poduzima u postupku provedbe same ovrhe na pokretninama ovršenika prije započinjanja radnje njihove pljenidbe i odvoza, a nakon uručenja rješenja o ovrsi ovršeniku od strane ovršitelja suda, u potpunosti se krši zakonski koncept provedbe ovrhe koji je u procesnom smislu reguliran kroz postojeća zakonska rješenja i dovodi ovršenika u krajnje neravnopravni položaj kroz ne mogućnost ostvarenja "prava pristupa sudu" kroz zakonom propisne uvjete a koji mu se kao procesna jamstva moraju osigurati od strane suda u postupku i koji su predviđeni odredbama čl. 42 st 1 i 5 , čl. 137 st 1 , čl. 141/5 i čl. 145/7 OZ-a sve to razmatrano ne ovisno o tome da li pljenidbenih pokretnina ima ili nema zatečenih na naznačenoj adresi prebivališta ovršenika.

12. Zbog toga je analizirajući konkretni slučaj u cjelini pa tako i razmatrajući ga kroz odredbu čl. 6 Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i sloboda ( NN 18/97-13/17 dalje Konvencije) bez obzira na postojeću zakonsku mogućnost iz odredbi Ovršnog zakona koju je podnošenjem zahtjeva za nastavkom ovrhe ( 49) ovrhovoditelj iskoristio ( čl. 144 s 1 OZ-a) kada je predložio nastavak ovrhe ponovnim poduzimanjem radnje pljenidbe pokretnina u nazočnosti predloženih osoba ( dva svjedoka, policije i bravara) a bez osobne nazočnosti ovršenika ocjena je suda da bi daljnji postupak u tako utvrđenim okolnostima predstavljao narušenu procesnu ravnotežu stranaka kroz ne mogućnost ostvarenja "prava na pristup sudu" od strane ovršenika i to kroz citirane odredbe OZ-a ( čl. 42 st 1 i 5, čl. 137 st 1 , čl. 141/5 i čl. 145/7 OZ-a) gdje ovršenik u tome slučaju ne bi imao mogućnost da u postupku brani svoja prava pod uvjetima koji ga ne stavljaju u bitno nepovoljniji položaj u odnosu na njenog protivnika, zbog čega je ovaj ovršni sud u utvrđenim okolnostima konkretnog slučaja, izravno primijenio odredbu čl. 6 Konvencije i zaključio da bi daljnja provedbe ovrhe u utvrđenim uvjetima predstavljala povredu konvencijskog "prava na pravično suđenje" na štetu ovršenika, a navedeni razlozi koje sud ističe u prilog utvrđenja odlučnih činjenica predstavljaju "ostale razloge", zbog kojih se ovrha u ovom predmetu ne može provesti slijedom čega je po čl. 72 st 2 OZ-a odlučeno kao u izreci rješenja.

13. Nadalje u argumentaciji svoga stava oko formiranja zaključka u vezi donošenja odluke o obustavi ovrhe sud polazi od čl. 34 Ustava RH ( NN 56/90-5/14 dalje Ustava) po kojem je "dom nepovrediv" i gdje se tako ustavno pravo građana na nepovredivost doma može ograničiti samo u izuzetnim slučajevima kada je to propisano radi zaštite legitimnih interesa javnog poretka a i miješanje javne vlasti ( sud, policija ) u to ustavno pravo građana mora biti utemeljeno na zakonu pri čemu se što se naglašava po ovome sudu u tome slučaju dakle gdje dolazi do miješanja javne vlasti u to "ustavno pravo" iz čl. 34 Ustava RH, pravo je Ustavom propisano da stanar ili njegov zastupnik u obvezatnoj nazočnosti dva svjedoka budu nazočni pretrazi doma ili drugog prostora uz izuzetak naveden u alineji 4 navedenog člana Ustava. Ustavno jamstvo ostvarenja prava nazočnosti ovršenika kao "stanara" prilikom provođenja radnje pljenidbe pokretnina u daljnjoj fazi vođenja ovog postupka uz uvjete koje predlaže ovrhovoditelj a čija je legitimnost bez obzirom što je kao takva mogućnost propisna citiranom odredbom OZ-a ( čl. 144 st 1 OZ-.a) po ocjeni ovog ovršnog suda krajnje upitna, budući je evidentno da ne osigurava ostvarenje ustavnog jamstva ovršeniku da kao "stanar" na navedenoj adresi na kojoj ima aktivno prijavljeno prebivalište ([adresa]) , bude nazočan poduzimanju izvršenja radnje pokušaja pljenidbe njegovih pokretnina,( budući se ne radi o izuzetku iz alineje 4 čl. 34 Ustava ) , predstavlja razlog u prilog utvrđenja činjenice zbog kojeg to ustavno jamstvo u tome slučaju također u ovom postupku ovršeniku ne bi bilo osigurano.

14. Nadalje Europski sud za ljudska prava je u više svojih odluka ( Bjedov protiv Hrvatske, Orlić protiv Hrvatske, Paulić protiv Hrvatske ) kada je razmatrao zahtjeve građana za povredom ovog konvencijskog prava iz čl. 8 ( Pavo na dom ) reducirao svoju analizu na utvrđenje slijedećih činjenica te sudovima država članica Europske unije nametnuo obvezu utvrđenja slijedećih pretpostavki u obliku utvrđenja odlučnih činjenica kao danih smjernica za njihova postupanja:

-da li navedena nekretnina doista predstavlja dom podnositelja zahtjeva dakle radi se činjeničnom pitanju koje se ima cijeniti od slučaja do slučaja

-da li je došlo do miješanja javne vlasti u pravo na mirno uživanje doma -da li je to miješanje imalo legitiman cilj

da li je to miješanje utemeljeno na zakonu

-ocjena razumnost mjere miješanja javne vlasti u pravo na dom odnosno da li je radnja miješanja javne vlasti u takvo konvencijsko pravo građana kao mjera bila prijeko potrebna u demokratskom društvu buduću se legitimni cilj nije mogao ostvariti na neki drugi način nego upravo na ovaj koji se u praksi navedenog suda smatra krajnje rigidnom mjerom. Negativan odgovor suda na bilo koje od ovih kumulativno postavljenih uvjeta predstavlja povredu Konvencijskog prava građana na mirno uživanja doma iz čl. 8 iste.

15. Razmatrajući potencijalni razvoj situacije u ovom predmetu kroz moguću povredu navedenog Konvencijskog prava, dakle kada bi se nastavak ovog postupka odvijao poduzimanjem predložene radnje pljenidbe pokretnina ovršenika bez njegove nazočnosti , a u prisustvu po ovrhovoditelju predloženih osoba ( dva svjedoka, bravar, policija), prema utvrđenim kriterijima Europskog suda za ljudska prava ocjena je ovoga suda da miješanje javne vlasti ( ovdje suda u navedeno Ustavno i Konvencijsko pravo ovršenika kao građana) u tome slučaju, bez obzira na činjenicu da li se radi o tome da se ovršenika izlaže riziku "gubitka doma" ili riziku "ograničavanja prava na mirno uživanje svoga doma" kroz poduzimanje radnje pljenidbe njegovih pokretnina od strane javne vlasti ( suda) a bez njegove nazočnosti ne bi bilo utemeljeno na zakonu prvo iz razloga što bi se radnja provedbe ovrhe na pokretninama poduzimala prije nego je rješenje o ovrsi dostavljeno ovršeniku što je protivno mjerodavnim odredbama OZ- a o čemu je sud govorio u dijelu ( toč 8-11 obrazloženja ove odluke), a drugo iz razloga što bi takvo miješanja u utvrđenom okolnostima konkretnog slučaja činilo povredu prava na pravično suđenje na štetu ovršeniku o čemu se sud također detaljno očitovao u ovom obrazloženju, zbog čega je i iz navedenog razloga sa pozivom na odredbu čl. 72 st 2 OZ-a postupak valjalo obustaviti te odučiti kao u izreci rješenja

U Virovitici 30. listopada 2025.

Sudac:

Arsen Vanek

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u dva primjerka putem ovog suda u roku 8 dana od dana primitka pismenog prijepisa ovog rješenja.

D.N.A.

1. Ovrhovoditelj- po punomoćnici Mihaela Radulović, odvjetnici iz Opatije