Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Kž-161/2021-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikše Lučića, kao predsjednika vijeća, Domagoja Raguža i Marte Jelić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Antee Pekić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika TO, UO, ĆO i ČO, zbog kaznenog djela iz članka 118. stavak 1. u vezi sa člankom 34. i 36. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Koprivnici, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Koprivnici, pod brojem K-135/2018 od 12. travnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 30. listopada 2025.
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, te se ukida presuda prvostupanjskog suda i predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom prvostupanjskog suda optuženi TO, UO, ĆO i ČO su na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 145/13, 70/17, 126/19 – dalje u tekstu: ZKP/08) oslobođeni optužbe da bi počinili kazneno djelo teške tjelesne ozljede u pokušaju, iz članka 118. stavak 1. u vezi sa člankom 34. KZ/11.
1.1. Temeljem članka 149. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku – (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 121/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19. - dalje u tekstu ZKP/08) odlučeno je da troškovi kaznenog postupka u odnosu na 1.okrivljenika TO, 2.okrivljenika UO, 3.okrivljenika ĆO i 4.okrivljenika ČO padaju na teret proračunskih sredstava suda, dok se braniteljima okrivljenika i to braniteljici 1.okrivljenika odvjetnici Meliti Ranilović Ferenc iz Koprivnice iz proračunskih sredstava suda ima isplatiti iznos od 12.500,25 kuna u kojem iznosu je njezin troškovnik osnovan, dok se s preostalim dijelom u iznosu od 2.562,25 kuna odbija kao neosnovanim, branitelju 2.okrivljenika odvjetniku Goranu Radišiću iz Koprivnice iz proračunskih sredstava suda ima isplatiti iznos od 10.312,50 kuna u kojem iznosu je njegov troškovnik osnovan, dok se s preostalim dijelom u iznosu od 312,50 kuna odbija kao neosnovanim, te braniteljici 4.okrivljenika odvjetnici Ljiljani Jedvaj Peterlin iz Koprivnice iz proračunskih sredstava suda ima isplatiti iznos od 12.500,00 kuna u kojem iznosu je njezin troškovnik osnovan, dok se s preostalim dijelom u iznosu od 3.125,00 kuna odbija kao neosnovanim.
2. Protiv te presude žalbu je pravodobno podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Koprivnici, pobijajući je zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, uz prijedlog da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odlučivanje.
3. Optuženi TO, putem braniteljice Melite Ranilović-Ferenc, odvjetnice iz Koprivnice podnio je odgovor na žalbu, predlažući žalbu ODO-a odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu.
4. Sukladno članku 474. stavak 1. ZKP/08., spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku na dužno razgledavanje.
5. Stranke nisu pozivane na sjednicu vijeća, budući to nisu tražile u žalbi, odnosno odgovoru na žalbu.
6. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.
7. Prvostupanjski sud u presudi navodi kako iz iskaza oštećenika SO, svjedoka ŠO, obrane okrivljenika, te nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prof. dr.sc. Josipa Škavića, koji je naveo da je ozljede oštećenik-žrtva mogao zadobiti od više osoba, ali ih je mogao zadobiti i od jedne osobe, sud nije mogao zaključiti tko je od okrivljenika postupao s namjerom da oštećenika teško tjelesno ozljedi, jer za to nema nikakvih dokaza.
8. Nadalje, prvostupanjski sud navodi da je jedino sigurno i točno da je 1.okrivljenik TO udario stolicom oštećenika-žrtvu što i sam 1.okrivljenik TO priznaje, a potvrđuje oštećenik-žrtva SO, koji navodi da ga je TO udario po desnoj strani tijela u visini pojasa, dok TO tvrdi da ga je udario po ruci, ali i jedna i druga činjenica nikako ne može biti od utjecaja na odluku suda da bi 1.okrivljenik TO time što je udario stolicom oštećenika-žrtvu SO po ruci, odnosno u predjelu tijela, točnije pojasa i stomaka pokušao nanijeti tešku tjelesnu ozljedu, te uzevši u obzir iskaz vještaka iz kojeg proizlazi da bi se trebalo raditi o jačem intenzitetu udaraca kako bi nastale teške tjelesne ozljede.
9. Naime, za postojanje obilježja kaznenog djela teške tjelesne ozljede u pokušaju, odnosno za postojanje namjere nanošenja teške tjelesne ozljede potrebno je ispunjenje više uvjeta i to: pogodno sredstvo nanošenja tjelesne ozljede, pogodno mjesto nanošenja ozljede i jačina udarca. U konkretnom slučaju udarac stolicom od strane optuženog TO predstavlja pogodno sredstvo za nanošenje teške tjelesne ozljede, međutim, prvostupanjski sud je propustio utvrditi u koji predio tijela je oštećeni SO zadobio udarac i kojim intenzitetom, o čemu ovisi ispunjenje obilježja predmetnog kaznenog djela.
10. Nadalje, prvostupanjski sud iskaze oštećenika SO i svjedoka ŠO smatra neobjektivnim, obzirom da je SO prilikom pregleda u [obrt] izjavio da je ozljede zadobio od strane dvije poznate osobe, zatim da je u iskazu naveo da 4.okrivljenika ČO nije niti vidio, ali su mu djelatnici policije rekli da je i on bio tamo, da ne zna što je bilo sa 3.okrivljenikom ĆO tj. gdje je bio on, ali uglavnom da su ga svi četvoro tukli, kao i da je vrijeme inkriminiranog događaja bio pod utjecajem alkohola i sve posjetitelje pošpricao sa suzavcem, uslijed čega je svima bio poremećen vid, dok je svjedok ŠO također bio pod utjecajem alkohola i koji je naveo da su okrivljenici oštećenika-žrtvu bacili van na dvorište i da su ga svi iznijeli.
11. Međutim, prvostupanjski sud zanemaruje, da je optuženik TO u obrani izjavio da je nakon izlaska iz ugostiteljskog objekta [obrt] susreo SO, koji ga je udario nogom u ruku, a on ga je tada udario šakom, zatim da su potom drugi dečki udarali SO. Isto tako, optuženi UO u obrani navodi da su SO i ŠO prema njemu dolazili neprijateljski, te je on udario ŠO, a SO ga je poprskao suzavcem i zbog toga je zvao bratića TO, s kojim se našao u [adresa], a gdje se susreo i s ostalim dečkima, a kada je izašao van iz [adresa], sukob između SO i dečki već je završio. Kasnije je razgovarao s dečkima i oni su mu rekli da su tukli SO, a da je ŠO mahao nožem.
12. Jednako tako, prvostupanjski sud zanemaruje da je iskaz oštećenog u suglasnosti s nalazom i mišljenjem vještaka prof. dr. Josipa Škavića, što sve prije navedeno upućuje na istinitost iskaza SO i ŠO kada navode da su oštećenog SO dočekali TO, UO, ĆO, ČO i udarali ga rukama i nogama.
13. Dakle, osim ozljede prijeloma spinalnog nastavka 6.vratnog kralješka sa pomakom ulomaka, za koju vještak naveo da je nastala direktnim djelovanjem sile jakog intenziteta, prvostupanjski sud je propustio utvrditi kojim intenzitetom su nastale ozljede i to natučenje desnog koljena, lijeve šake, desne strane prsnog koša i oguljotina kože u predjelu lijeve crijevne kosti i gornjeg dijela desne potkoljenice, koje je oštećenik SO zaprimio, te potom, obzirom na mjesto ozljeđivanja i jačinu udarca utvrditi jesu li ostvarena obilježja kaznenog djela pokušaja nanošenja teške tjelesne ozljede.
14. Obzirom da se optuženici terete da su počinili predmetno kazneno djelo, temeljem članka 36. KZ/11 kao supočinitelji, dakle na temelju zajedničke odluke da povrijede tjelesni integritet oštećenog i zadaju mu tešku tjelesnu ozljedu, te ukoliko sud utvrdi da su optuženici postupali kao supočinitelji, ukazuje se da je nebitno koji je udarac i kojeg optuženika mogao prouzročiti tešku tjelesnu ozljedu, jer su optuženi tada na temelju dogovora poduzeli radnje od kojih je svaka mogla dovesti do nastanka teške tjelesne ozljede.
15. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano, te će na sljedećoj raspravi provesti dokazni postupak na način da će ispitati vještaka prof. dr. sc. Josipa Škavića na okolnost jačine udaraca uslijed kojih su nastale ozljede kod oštećenika SO, te utvrditi jesu li optuženici počinili kazneno djelo kao supočinitelji, te nakon toga donijeti novu presudu, koju će valjano obrazložiti.
16. Oslonom na gore naveden razloge riješeno je kao u izreci na temelju odredbe članka 483. stavak 1. ZKP/08.
U Dubrovniku 30. listopada 2025.
Predsjednik vijeća:
Nikša Lučić
