Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Karlovac

Poslovni broj: Pr-50/2023-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu po sucu pojedincu Ireni Šegavić, u pravnoj stvari tužitelja TE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Predragu Kraliku, odvjetniku u Bjelovaru, protiv tuženika Republike Hrvatske – za Ministarstvo obrane RH, OIB 52634238587, zastupan po Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 7. listopada 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja, te zamjenice ODO u Karlovcu, ZE, **.**.2025.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, za Ministarstvo obrane OIB 52634238587, da tužitelju TE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 377,92 EUR sa zateznim kamatama do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, i to:

- na iznos od 12,59 eura od 15.08.2016. godine

- na iznos od 12,59 eura od 15.09.2016. godine

- na iznos od 12,59 eura od 15.10.2016. godine

- na iznos od 12,59 eura od 15.11.2016. godine

- na iznos od 12,59 eura od 15.12.2016. godine

- na iznos od 12,59 eura od 15.01.2017. godine

- na iznos od 10,61 eura od 15.02.2017. godine

- na iznos od 10,61 eura od 15.03.2017. godine

- na iznos od 10,61 eura od 15.04.2017. godine

- na iznos od 10,61 eura od 15.05.2017. godine

- na iznos od 10,61 eura od 15.06.2017. godine

- na iznos od 10,61 eura od 15.07.2017. godine

- na iznos od 10,83 eura od 15.08.2017. godine

- na iznos od 10,83 eura od 15.09.2017. godine

- na iznos od 10,83 eura od 15.10.2017. godine

- na iznos od 10,83 eura od 15.11.2017. godine

- na iznos od 10,83 eura od 15.12.2017. godine

- na iznos od 10,83 eura od 15.01.2018. godine

- na iznos od 10,93 eura od 15.02.2018. godine

- na iznos od 10,93 eura od 15.03.2018. godine

- na iznos od 10,93 eura od 15.04.2018. godine

- na iznos od 10,93 eura od 15.05.2018. godine

- na iznos od 9,03 eura od 15.06.2018. godine

- na iznos od 9,03 eura od 15.07.2018. godine

- na iznos od 9,28 eura od 15.08.2018. godine

- na iznos od 9,28 eura od 15.09.2018. godine

- na iznos od 9,28 eura od 15.10.2018. godine

- na iznos od 9,28 eura od 15.11.2018. godine

- na iznos od 9,28 eura od 15.12.2018. godine

- na iznos od 9,28 eura od 15.01.2019. godine

- na iznos od 9,38 eura od 15.02.2019. godine

- na iznos od 9,38 eura od 15.03.2019. godine

- na iznos od 9,38 eura od 15.04.2019. godine

- na iznos od 9,38 eura od 15.05.2019. godine

- na iznos od 9,38 eura od 15.06.2019. godine

- na iznos od 9,38 eura od 15.07.2019. godine, kao i naknaditi tužitelju troškove ovog postupka u iznosu od 937,50 EUR sa zateznom kamatom od 30. listopada 2025. do isplate, i to po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je do umirovljenja dana 1. srpnja 2016. bio djelatnik Ministarstva obrane RH, Kopnena vojska, sa sjedištem zapovjedništva u Karlovcu. Prije umirovljenja, navodi da je pokrenuo parnični postupak protiv tužene radi isplate dodataka na plaću koji postupak se vodio pod brojem Općinskog suda u Karlovcu Pr- 3/2017. Međutim, prilikom izračuna mirovinske osnovice tužitelju u zbroj ostvarenih plaća i obračun vrijednosnih bodova, temeljem kojeg se utvrđuje mirovinska osnovica, nisu uvršteni i iznosi dodataka na plaću iz navedenog sudskog postupka pa je mirovinska osnovica i time tako utvrđena mirovina tužitelja bila manja od one koju bi tužitelj ostvario da su mu utuženi dodaci na plaću od strane tuženika pravovremeno obračunati i uplaćeni. Tužitelj smatra da je vidljivo da je tužitelju od umirovljenja od pa do danas isplaćivan manji iznos mirovine od iznosa koji bi mu pripadao da je tužena uredno ispunjavala svoje zakonske obveze.

2. Stoga, tužitelj ustaje tužbom radi naknade štete za utuženo razdoblje od 1. srpnja 2016. do 1. srpnja 2021., te konačno, nakon provedenog financijskog vještačenja, potražuje iznos od 377,92 EUR sa zateznom kamatom na pojedine mjesečne iznose.

3. Tužena se u odgovoru na tužbu ističe prigovor preuranjenosti tužbe obzirom se još uvijek vodi parnični postupak radi isplate razlike plaće pod brojem Pr-3/17 pa predlaže prekid ovog postupka do okončanja navedenog postupka. Nadalje osporava osnov i visinu zahtjeva te prigovor zastare dijela potraživanja, i to za kolovoz, rujan i listopad 2016. Naime, tužena smatra da se na konkretne tražbine ima primijeniti članak 139. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14., 127/17., 98/19. – dalje u tekstu: ZR), kojim je određeno da potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina, ako tim Zakonom ili drugim zakonom nije drukčije određeno, a čime je taj rok izjednačen sa općim zastarnim rokom iz članka 225. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. – dalje u tekstu: ZOO). Sukladno članku 238. stavku 2. ZOO ako je zastara počela teći prije nego što je nastao uzrok koji je zaustavio njezin daljnji tijek, ona nastavlja teći kad prestane taj uzrok, a vrijeme koje je isteklo prije zastoja računa se u zakonom određeni rok za zastaru. Tužitelj je 5.7.2021. podnio zahtjev za mirno rješenje spora, čime je u skladu s čl. 186.a st. 3 ZPP-a zastarijevanje zastalo na rok od tri mjeseca. Nakon isteka roka od tri mjeseca propisanih čl. 186.a ZPP-a, koji rok predstavlja negativnu procesnu pretpostavku jer prije isteka istog nije moguće podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, zastara u ovom predmetu nastavila je teći do podnošenja tužbe kada je nastupio prekid zastare. Obzirom iz dostavljene tužbe nije moguće utvrditi kada je ona dostavljena sudu, ali obzirom da je potpisana 25. listopada 2021., to je tužena smatra da je tada razvidno da je tužiteljevo potraživanje za kolovoz, rujan i listopad 2016. zastarjelo.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zahtjev za mirno rješenje spora, rješenje HZMO, Područni ured u Gospiću od 6. listopada 2016., 4. rujna 2018., 22. siječnja 2024., ispis podataka o plaći i dr. na listu 11-12, dokumentaciju na listu 16-19, presudu Županijskog suda u Osijeku, broj: Gž R-796/2021-2 od 15. rujna 2022., presudu Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu, broj: Pr-3/2017-46 od 17. lipnja 2021., dopis HZMO, Područni ured u Gospiću s izračunom na listu 61-63, dopis HZMO sa izračunom na listu 74-77, te na listu 84-86, te na listu 93, 102.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Nije sporno da se prije podnošenja tužbe, 2. srpnja 2021., tužitelj obratio nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora kojim je tražio isplatu razlike mirovine pa je time tužitelj ispunio procesnu pretpostavku za vođenje ovog postupka koja je propisana odredbom čl.186.a Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23).

7. Rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Područne službe u Gospiću klasa: UP/I 140-02/16-01/03422072551 urbroj: 341-06-05/3-16-3404 od 6. listopada 2016.. tužitelju je priznato pravo na starosnu mirovinu i određena starosna mirovina počevši od 1. srpnja 2016. u svoti od 3.153,56 kn mjesečno.

8. Rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Područne službe u Gospiću klasa: UP/I 140-02/18-01/03422072551 urbroj: 341-06-05/3-18-2737 od 4. rujna 2018. tužitelju se određuje starosna mirovina od 1. svibnja 2018. u iznosu od 3.301,13 kn mjesečno, a od 1. srpnja 2018. u svoti od 3.390,01 kn mjesečno. Isplata mirovine pripada od 01.01.2024. i isplaćivat će je Zavod iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske, mjesečno unatrag. Ovim rješenjem mijenja se rješenje Područnog ureda u Gospiću broj spisa 16940 od 6. listopada 2016. uz obračun isplaćenih mjesečnih svota mirovine prema tom rješenju. Iz obrazloženja rješenja vidljivo je da je postupak za ponovno određivanje starosne mirovine pokrenut na zahtjev korisnika koji je podnesen 19. travnja 2018.

9. Pravomoćnom presudom Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pr-270/17- 29 od 15. listopada 2018. naloženo je tuženoj Republici Hrvatskoj da tužitelju T na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor isplati bruto iznos od tadašnjih 1.591,64 kn sa zateznom kamatom na pojedine mjesečne iznose od 15.u mjesecu za prethodni mjesec.

10. Pravomoćnom presudom Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pr-3/2017- 46 od 17. lipnja 2021, koja je u glavnoj stvari potvrđena presudom Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-796/2021-2 od 15. rujna 2022. naloženo je tuženoj Republici Hrvatskoj da tužitelju FE na ime neisplaćenih dodataka na plaću isplati bruto iznos od 26.183,39 kn/ 3.475,13 EUR sa zateznom kamatom na pojedine mjesečne iznose.

11. Rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Područne službe u Gospiću klasa: UP/I 140-02/23-01/03422072551 urbroj: 341-06-05/3-23-5881 od 22. siječnja 2024. tužitelju se određuje starosna mirovina od 1. rujna 2023 u iznosu od 606,80 EUR mjesečno, a od 1. siječnja 2024. u iznosu od 620,75 EUR mjesečno. Isplata mirovine pripada od 01.09.2023. i isplaćivat će je Zavod iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske, mjesečno unatrag. Ovim rješenjem mijenja se rješenje Područnog ureda u Gospiću broj spisa 16940 od 4. rujna 2028. Iz obrazloženja rješenja vidljivo je da je postupak za ponovno određivanje starosne mirovine pokrenut na zahtjev korisnika koji je podnesen 23. kolovoza 2023. obzirom na pravomoćnu presudu suda.

12. Prema odredbi članka 134. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/21, 119/2022, u daljnjem tekstu: Zakon o mirovinskom osiguranju) ako se nakon donošenja rješenja protiv kojega nema redovitoga pravnog lijeka u upravnom postupku, sazna za nove činjenice ili se nađe, odnosno stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi sami ili u svezi s već izvedenim ili upotrijebljenim dokazima mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijašnjem postupku, može se iznimno od uvjeta i rokova iz Zakona o općem upravnom postupku, obnoviti postupak iz mirovinskog osiguranja. Postupak će se obnoviti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti.

13. Daljnjom odredbom st.2.istog članka određeno je da prava utvrđena rješenjem donesenim u obnovljenom postupku, prema stavku 1. ovoga članka, pripadaju od prvoga dana idućega mjeseca nakon podnošenja zahtjeva za obnovu postupka, odnosno od prvoga dana idućega mjeseca nakon donošenja rješenja u obnovljenom postupku pokrenutom po službenoj dužnosti.

14. Iz navedenih odredbi proizlazi da tužitelj koji je, nakon donošenja rješenja o priznanju prava na starosnu mirovinu i određivanju isplate mirovine, stekao mogućnost upotrijebiti pravomoćne presude ovog suda kojom mu se, zbog dosude razlike dodataka na plaću i razlike naknade za korištenje godišnjeg odmora, uvećava mirovinska osnovica, ne može zahtijevati uvećanje ove mirovine od dana kada mu je priznato pravo na mirovinu nego tek od dana kada je postavio zahtjev za obnovu postupka.

15. Obzirom u upravnom postupku tužitelju nije bilo priznato na uvećanu mirovinu od dana 1.7.2016. od kada mu je prvim rješenjem HZMO-a priznato pravo na starosnu mirovinu nego tek od dana podnošenja zahtjeva za obnovu postupka, to tužitelj ustaje ovom tužbom radi naknade štete protiv tužene Republike Hrvatske jer smatra da mu je njenom krivnjom nastala šteta u visini razlike pripadajuće mirovine prema mirovinskoj osnovici utvrđenoj nakon pravomoćnosti presude i mirovine koja mu je određena prvim rješenjem HZMO.

16. Naime, nesporno je da tužena, u vrijeme kada su dospijevali iznosi razlike bruto plaće tužitelja prema pravomoćnoj presudi, nije uplatila obvezne doprinose, porez i prirez niti je do tada podnijela obrazac o promjeni podataka osiguranja nadležnoj službi HZMO-a prema uvećanoj plaći tužitelja koja je utvrđena pravomoćnom presudom nego je doprinose, porez i prirez na razliku tužiteljeve plaće uplatila tek kasnije, nakon pravomoćnosti presude.

17. Obveza tužene da kao poslodavca tužitelja obračuna i isplati doprinose na razliku bruto plaće tužitelja, koja je utvrđena pravomoćnom sudskom presudom, nastala je u vrijeme dospijeća svakog pojedinog iznosa razlike bruto plaće tužitelja.

18. Odredbom članka 108. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju određeno je da su obveznici doprinosa dužni Zavodu dostavljati podatke propisane ovim Zakonom i općim aktom Zavoda na propisanim prijavama . U st. 6 citiranog članka određeno je da je u postupku kontrole podataka osiguranika, odnosno u postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa obvezan na zahtjev Zavoda dostaviti podatke o stažu osiguranja i osnovici na propisanoj prijavi.

19. Daljnjom odredbom čl. 112. Zakona o mirovinskom osiguranju određeno da su obveznici dužni u određenim rokovima dostavljati podatke za vođenje matične evidencije o početku osiguranja, prestanku osiguranja, promjenama tijekom osiguranja, kao i promjeni podataka.

20. Nesporno je da tužena nije na vrijeme izvršila obveze iz navedenih odredbi.

21. Odredbom članka 111. stavak 1. Zakona o radu (Narodne novine broj 13/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23, u daljnjem tekstu: ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima iz obveznog prava.

22. Daljnjom odredbom članka 111. stavak 2. ZR propisano je da se pravo na naknadu štetu na radu ili u svezi s radom odnosi i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovog prava iz radnog odnosa.

23. Slijedom iznijetog proizlazi da je tužena kao poslodavac uzrokovala štetu tužitelju kao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa jer mu nije na vrijeme isplatila razliku bruto plaće i doprinose na razliku bruto plaće te o tome nije na vrijeme obavijestila Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na odgovarajućem obrascu, uslijed čega je tužitelju nastupila šteta u vidu manje isplaćene mirovine u utuženom razdoblju. Naime, tužena kao poslodavac je takvim postupanjem uzrokovala štetu tužitelju kao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa zbog toga što nije tužitelju isplaćivala plaću i doprinose na plaću u pripadajućem iznosu (naknadno utvrđene navedenim presudama) kada je tužitelj radio, radi čega je tužitelju nastupila šteta u vidu manje isplaćene mirovine koja se je obračunavala prema manjoj osnovici, nego što bi tužitelju pripadalo.

24. Visina razlike mirovine utvrđena je naposljetku na temelju podataka koje je dostavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Područni ured u Gospiću, a tuženik je na glavnoj raspravi naposljetku izjavio da ne osporava visinu zahtjeva koji je specificiran prema dostavljenim podacima.

25. Na obračun HZZO Područnog ureda u Gospiću stranke nisu imale primjedbi pa ih prihvaća i ovaj sud te utvrđuje da je tužitelju nastala šteta u vidu izmakle koristi u ukupnom iznosu od 377,92 EUR koji iznos i dosuđuje tužitelju, i to sa zateznom kamatom na pojedine mjesečne iznose.

26. Tužitelju je dosuđena zatezna kamata od 15.u mjesecu za prethodni mjesec, a kako je to tužitelj i zatražio time da Zakonom o mirovinskom osiguranju nije propisano kada dospijeva isplata mirovine, a time i naknada štete, a općepoznato je da se mirovine isplaćuju do 10.u mjesecu za prethodni mjesec.

27. Neosnovano tuženik ističe prigovor zastare.

28. Odredbom čl. 215. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 1 45/2023, 155/2023, u daljnjem tekstu: ZOO) propisano je da zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano.

29. Odredbom čl. 230. ZOO propisano je da tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila (st. 1.), ali u svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za 5 godina od kad je šteta nastala (st. 2.) 30. Odredbom čl. 241. ZOO propisano je da se zastara prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine.

31. Odredbom čl. 245. stavak 1. ZOO propisano je da nakon prekida zastara počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastaru. Nadalje stavkom 3. istog članka je propisano da kada je prekid zastare nastao podnošenjem tužbe ili pozivanjem u zaštitu, ili isticanjem prijeboja tražbine u sporu, odnosno prijavljivanjem tražbine u nekom drugom postupku, zastara počinje teći iznova od dana kad je spor okončan ili završen na neki drugi način.

32. Obzirom na sadržaj navedenih zakonskih odredbi i činjenične okolnosti, tužitelju je nastala šteta isplatom svake mirovine u manjem iznosu nego što mu pripada te je kontinuirano u razdoblju od 1. srpnja 2016. do 30. lipnja 2018. trpio štetu u vidu manje isplaćenih mirovina.

33. Međutim, pri ocjeni zastare potraživanja treba poći od činjenice da je tužitelj pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje 23. kolovoza 2023. pokrenuo postupak za ponovnim određivanjem mirovine prilažući navedene presude te da mu je za razdoblje od počevši od 1. rujna 2023. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje rješenjem od 22. siječnja 2024. priznao pravo na ponovno određivanje mirovine. Tek dostavom rješenja HZMO-a tužitelju, tužitelj je doznao za opseg štete jer je tek tada doznao za visinu štete. U vrijeme isplata, iako je tužitelj sumnjao u pogrešan izračun, nije mogao zahtijevati isplatu razlike mirovine, odnosno štete u vidu manje isplaćenih mirovina jer mu ta razlika u to vrijeme nije bila ni određena pravomoćnim rješenjem nadležnog upravnog tijela.

34. Dakle, u odnosu na dospjelost najstarijeg potraživanja iz 2016. koje je dospjelo 15. kolovoza 2016., tek je od pravomoćnosti rješenja od 22. siječnja 2024. počeo teći zastarni rok pa isti nije istekao prije podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari koja je podnesena 25. listopada 2021.

35. Prema odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP) tužitelju pripada naknada troškova u cijelosti.

36. Tužitelj je imao troškove zastupanja u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), i to za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora iznos od 100,00 EUR prema Tbr.28., za sastav tužbe iznos od 100,00 EUR prema Tbr.7.t.1., za sastav podnesaka od 17.9.2024. i 11.7.2025. iznos od 100,00 EUR za svaki podnesak prema Tbr.8.t.1, za zastupanje na raspravama dana 9.2.2022., 11.4.2023. i 7.10.2025.. iznos od 100,00 EUR za svako ročište prema Tbr.9.t.1., za pristup na ročište za objavu presude iznos od 50,00 EUR prema Tbr.9.t.3., što uvećano za PDV od 25% prema Tbr.46., iznosi 937,50 EUR, sve sa zatraženom zateznom kamatom od dana donošenja presude do isplate.

37. Tužitelju nije priznat trošak sastava ostalih podnesaka, i to temeljem odredbe članka 155. stavak ZPP kojom je propisano da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ovog Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu.

37.1. Tužitelju nije priznat niti zatraženi trošak vještačenja u iznosu od 450,00 EUR obzirom financijsko vještačenje naposljetku nije provedeno obzirom se tuženik nije protivio visini specificiranog tužbenog zahtjeva.

38. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Karlovcu 30. listopada 2025.

Sudac: Irena Šegavić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP-a). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335 st. 9 ZPP-a). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz čl. 335. st. 9 ZPP-a sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335 st. 11. ZPP-a). Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. Predrag Kralik, odvjetnik u Bjelovaru

2. Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu